10.02.2015 Views

Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />

Unatoč štedljivom poslovanju utršci od prodaje drva i ostalih tržištem definiranih<br />

roba i usluga ne pokrivaju troškove gospodarenja šumama, gdje<br />

valja u njihovu održivu potrajnost ulagati velika sredstva iz proračuna, što<br />

njemačka država redovito čini, čuvajući na taj način atraktivnost šumoposjeda<br />

u kojeg brojni vlasnici, pojedinci i korporacije te država, kontinuirano investiraju.<br />

Ovakva politika jamči tržišnu podršku potrajnosti gospodarenja<br />

šumskim bogatstvom.<br />

Klj u čn e r iječi: Stanje njemačkog šumarstva — Prirodni uvjeti življenja<br />

- Potrajna proizvodnja sirovina i općekorisnih usluga šuma - Drvo kao<br />

emergent - Javno podsticanje šumarstva<br />

Šumarstvo u Njemačkoj drugi je korisnik zemljišnih<br />

površina, potrajno proizvodeći važnu sirovinu -<br />

drvo. Pored toga, šume ispunjavaju za društvo važne<br />

zaštitne i rekreativne funkcije. "Hrvatske šume" su<br />

1996. godine objavile knjigu autora ovog prikaza pod<br />

naslovom: "Šumarstvo i drvna privreda SR Njemačke",<br />

u Šumarskom listu broj CXXIV, No. 7-8 (pp.<br />

385-411) (2000), članak "Postignuća njemačkog šumarstva<br />

i njihova ekonometrijska analiza" gdje je prikazana<br />

povijest njemačkog šumarstva i suvremena kretanja<br />

vrednovana stohastičkim, ekonometrijskim modelom,<br />

iz kojega proizlazi da je suvremeno njemačko<br />

šumarstvo dugi niz godina vodilo dobru šumarsku politiku.<br />

Osim zanemarujućih pogrešaka u izvođenju poticaja<br />

i uslijed sporadičnih pojava monopolnih i oligopolnih<br />

struktura, njemačka demokratska praksa pokazala<br />

se zrelom, i nije potpala pod utjecaje interesnih<br />

lobby-a od strane velikih i malih šumoposjednika.<br />

Ovaj rad trebao bi pokazati u kojem je stanju njemačko<br />

šumarstvo na prijelazu u 21. stoljeće i kakve se<br />

tendencije naziru u kretanjima u budućnosti.<br />

Rijetko koja europska zemlja među članicama EU<br />

ima tako respektabilan sustav u kojemu ponuda i potražnja<br />

vrlo slobodno djeluju ka optimumu. To je privreda<br />

u kojoj makrockonmske kategorije u odnosima međusobno<br />

teže ravnoteži. Socijalna skrb u SR Njemačkoj<br />

predstavlja datu veličinu, tako da se makroekonomske<br />

skupine međusobno optimiziraju uz data ograničenja<br />

socijalne i inih nacionalno bitnih skrbi. U takvim skupinama<br />

nalazi se i šumarstvo, odnosno onaj njegov dio<br />

čija se vrijednost za sada još ne može ponašati tržišno,<br />

a to su usluge zaštitnih, krajobraznih, rekreativnih i<br />

inih funkcija šuma, sve dok jednom ne dođe i na tom<br />

području do cijena koje će biti kao sve robno-uslužne<br />

kategorije, a što se može već lako naslutiti. 1 Velik dio<br />

općekorisnih usluga koje cijeloj zemlji pružaju šume,<br />

imaju, naime, značajnu i izračunljivu vrijednost, kao<br />

UVOD - Preface<br />

što su npr. zaštita tla od erozije, od poplava, utjecaj zaštitnih<br />

funkcija šume na poljoprivrednu proizvodnju<br />

itd. Iz takvih izračuna moguće je izvesti približno točnu<br />

predodžbu o mogućnostima zapošljavanja neposredno<br />

i izvedeno, koja je moguće djelomično ili isključivo<br />

pripisati šumi i njezinu postojanju.<br />

Pri procjenama vrijednosti šuma, ne još tako davno,<br />

računalo se na temelju potrajnog gospodarenja s beskonačnom<br />

rentom takvih redovitih godišnjih prihoda,<br />

koji bi se uz izvjesnu kamatnu stopu kapitalizirali na<br />

jedan dan. Takvim sustavom nije više uopće moguće<br />

računati vrijednost šuma, pa makar se radilo i o tržišnoj<br />

vrijednosti, dakle onoj gdje se uzimaju vrijednosti utrživih<br />

dobara i usluga (drvo, drveni ugljen, plodovi, listinac,<br />

sjeme, stelja, itd.). Općekorisne funkcije šuma,<br />

bez obzira što usluge tih funkcija nisu utržive i mjerljive<br />

su samo posredno, u odnosu na vrijednost drva i ostalih<br />

utrživih proizvoda šume, rastu iz dana u dan. 4 Pri<br />

takvom vrednovanju moguće je čak pretpostaviti da će<br />

vrijednost općekorisnih funkcija rasti do limita određenog<br />

totalnim kapacitetom proizvodnje tih usluga iz općekorisnih<br />

funkcija, imanentnih konkretnoj šumi. U<br />

takvom slučaju moguće je govoriti o povećanju tog kapaciteta<br />

samo uz uvjet investicija u uzgajanje šuma, da<br />

bi se one na konkretnom staništu, sa sadržajem autoktonih<br />

vrsta u optimalnoj biološkoj mješavini, dovele u<br />

optimum. Kako su svi čimbenici ovakvog procesa promjenjivi,<br />

vjerojatno je da se može pri traženju optimuma<br />

ustvrditi da se funkcije biti ponude općekorisnih<br />

usluga, te funkcije tražnje za njima, neprekidno mijenjaju,<br />

i daje potrebno i moguće nastojati pri kvantifikaciji<br />

tog potencijala doći do nekakve srednje vrijednosti<br />

i veličine prihvatljivih devijacija.<br />

Autoru ovoga rada nije poznato da li su njemački<br />

šumarnici obavljali slična ekonometrijska istraživanja,<br />

ali pojednostavljena kontrola i verifikacija rezultata u<br />

razvoju šumarstva upućuju daje njemačka konkretna<br />

Doprinosi koje obveznici poreza daju za pokrića gubitaka gospodarenja šumama u Bundesratu (uz pomna stručna obrazloženja) relativno<br />

glatko prolaze kod poslanika svih stranaka, koji su itekako osjetljivi na posljedice koje to može imati na njihovo biračko tijelo.<br />

Vidi: Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J. (ed), 2002, Mediterranean Forests and People: The Total Value (Croatia), Padua University Press<br />

Contagra, Solsona & Padua. U tom radu prikazano je daje ukupna vrijednost hrvatskih šuma više od dvadesetostruke vrijednosti kapitaliziranog<br />

tijeka prihoda drva i ostalih robnih i uslužnih prihoda.<br />

484

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!