10.02.2015 Views

Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />

Uzrokom za ovakav pad u prihodima je smanjena<br />

sječa. Naprama olujom uvjetovane visoke razine sječa<br />

prethodne godine, one su pale na prosječno 5,8 m i po ha<br />

šumske površine, tj. za 1/3. Poslovni prihod pao je ovdje<br />

za skoro 30 %. Proizvodne troškove s druge strane nije<br />

bilo moguće smanjiti u istom omjeru, već samo za 17 %,<br />

uslijed čega se pogoršao odnos prihodi/rashodi s odgovarajućim<br />

negativnim posljedicama po čistti prihod.<br />

Tablica 3. Poslovni rezultati<br />

Table 3 Business performances<br />

Grupiranje prema visini čistog prihoda pokazuje da<br />

73 % posjeda nije postiglo pozitivan poslovni rezultat<br />

(u prethodnoj godini bilo ih je 60 %). Oko 5 % (12 %)<br />

posjeda, postigli su čist prihod od preko <strong>10</strong>0 Euro/ha<br />

šumske površine. Najbolji iznadprosječni poslovni,<br />

rezultati ostvareni su kod posjeda sa iznadprosječnom<br />

veličinom sječe i iznadprosječnim udjelom trupaca,<br />

kao i oni posjedi s iznadprosječnim udjelom smrekovih<br />

starijih sastojina. (v. tab. 4 ).<br />

Prema veličini šumoposjeda, kako glede sječa tako<br />

i etata, nijedna grupa nije ostvarila pozitivan čist prihod.<br />

Relativno najbolje rezultate postigla su gospodarstva<br />

sa preko <strong>10</strong>00 ha šumoposjeda.<br />

Podjela po vrstama drva pokazuje da su prema masi<br />

sječa čisti prihodi neovisni o prevladavajućoj vrsti drva<br />

i da su posvuda negativni. U šumposjedima gdje prevladava<br />

smreka čist prihod uglavnom je opao. To se<br />

objašnjava time stoje ova grupa šumoposjeda posljednje<br />

godine najjače pogođena olujom. U posjedima s<br />

borom, prihodna se situacija najmanje pogoršala. Prema<br />

veličini sječe posjedi sastavljeni od različitih vrsta<br />

drva relativno su najbolje prošli.<br />

Mjereno prema veličini sječe ili etata, u prosjeku nijedna<br />

grupa posjeda nije ostvarila pozitivan financijski<br />

rezultat.<br />

U većim privatnim šumoposjedima (s preko 200 ha)<br />

prosječan posjed od oko 770 ha, čist prihod je pao,<br />

uključivši državne subsidije, za Euro 72 na Euro 27 po<br />

ha šumske površine. Državne subsidije bile su u privatnim<br />

šumama Euro 20/ha šumske površine. Bez te državne<br />

pomoći pada čist prihod sa Euro 72 na Euro 7 po<br />

jedinici površina pod šumom. Znatno manje sječe i<br />

niže cijene drvu u životu privatnih šumoposjeda doveli<br />

su do nazatka poslovnog prihoda za oko 32 %. Poput<br />

korporativnih šuma proizvodni troškovi nisu padali u<br />

istom obujmu. Taj izdatak je pao oko 17 %, tako da su<br />

čisti prihodi očitiji u padu.<br />

Analiza poslovnih rezultata privatnih šuma različitih<br />

veličina i sastava pokazuje:<br />

• da je i ovdje prihodno stanje različito. Dok dobrih<br />

52 % (prethodne godine 31 %) obuhvaćenih šumoposjeda<br />

nisu mogli ostvariti pozitivan poslovni rezultat,<br />

samo je 13 % (31 %) imalo čist prihod preko<br />

Euro <strong>10</strong>0/ha šumske površine. (Tab. 4 i 5).<br />

491

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!