Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

sklonište, u šum. predjelu Smrekovac (1204 m)... Slijedili
su poslovi koji će i ubuduće prethoditi našim kartiranjima:
trebalo je rekognoscirati teren, ustanoviti
biljne zajednice, fitocenološki snimiti/popisati njihov
florni sustav te upoznati i sabrati biljke za herbar. Osim
prof. Horvata, većina nas tada je prvi put vidjela i doživjela
jedinstvenu ljepotu risnjačke prirode".
Na inicijativu najpoznatijih tadašnjih prirodoznanstvenih
stručnjaka i znanstvenika Odjel za zaštitu prirodnih
rijetkosti Konzervatorskog zavoda dostavio je
Predsjedništvu vlade NR Hrvatske detaljno obrazloženi
prijedlog od 31. srpnja 1952., da se područje Risnjaka
proglasi narodnim parkom. Glede toga Privredni savjet
Vlade NR Hrvatske ustanovljuje komisiju da "na licu
mjesta uredi izvjesna otvorena pitanja u vezi proglašenja
Risnjaka nacionalnim parkom". U razdoblju od 2.
do 6. listopada iste godne komisija je obišla odgovarajuće
šumske predjele, riješila pitanje sječe, pregledala
granice te sastavila i jednoglasno supotpisala prijedlog
o granicama NP-a. Potpisali su ga 6. listopada 1952.
ing. Ivan S m i 1 aj (u ime Uprave za šumarstvo Privrednog
savjeta Vlade NRH), ing. Ljudevit Vidas (u ime
čije područja Risnjaka i Snježnika prof. dr. Ivi Horvatu,
dr. ing. Milanu An ić u, ing. Borislavu Zlatar i -
ću, ing. Tomislavu Brzacu i Zlatku Gračaninu,
da uz pomoć pet studenata Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta krenu na teren." Kako su se ti radovi obavljali
po nalogu saveznog i republičkog Ministarstva šumarstva,
imenovani "imaju pravo na primanje hrane iz magazina
SRS-a". Na primjerku naloga dostavljenog osobno
Ivi Horvatu, isti je nadopisao: "Stjepan Bertović,
aps. šumarstva. Izdaje vam se gornji nalog za
putovanje u Gorski kotar. Polazak 29. VII. 1948. dr.
Ivo Horvat". Bertović je kasnije predložio još dvojicu,
pa su u radnu skupinu primljeni i njegovi studijski kolege
Zlatko M a t a n i Zvonimir P c 1 c e r.
U Zborniku radova objavljenom u povodu 40. godišnjice
NP "Risnjak" (Crni Lug 1994.) pok. prof. dr.
se. Stjepan Bertović napisao je: "Radna grupa otputovala
je naznačenog datuma (29. 7. 1948) vlakom do
Delnica, autobusom u Crni Lug i navečer stigla u Bijelu
Vodicu. Taj nadnevak smatra se početkom Horvatovih
vegetacij skih kartiranja u Gorskom kotaru i Hrvatskom
primorju... Drugog dana popodne Horvat i ekipa
smjestili su se u polusrušenu brvnaru, bivše lovačko
510