You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Mnogi se znanstvenici prilikom ocjenjivanja stupnja<br />
biološke raznolikosti pozivaju na broj biljnih i životinjskih<br />
vrsta koje se nalaze na određenom prostoru,<br />
a da bi taj broj sačuvali ili povećali, preporučuju razne<br />
tehničko uzgojne mjere.<br />
U broju 11/1998. g. časopisa "Schweizerische Zeitschrift<br />
fur Forstwescn" koji se bavi biološkom raznolikosti<br />
šuma i njenom povećanju, objavljena su tri članka<br />
autora: J. Ph. Schutz, D. R. Meyer i E. Oberhobur.<br />
U prvom članku "Svijetlo do šumskog tla i mogućnost<br />
optimizacije prodiranja svijetla u šumi", autor<br />
analizira mogućnost preživaljavanja sloja grmlja i prizemnog<br />
rašća u funkciji kvalitete i količine svijetla<br />
koje može stići do tla nakon uzgojnog zahvata, u usporedbi<br />
s prirodnim šumama. Ta bi se praksa mogla smatrati<br />
"Švicarskim Femelschlagom".<br />
U drugom članku "Zaštita životinjskih vrsta u kultiviranim<br />
šumama", autor objašnjava da po dosadašnjim<br />
saznanjima nije moguće općenito formulirati<br />
tvrdnje o utjecaju svijetla koje dopire do tla na raznolikost<br />
faune. Ta se rasprava za sada svodi na izvjesne ptice<br />
i leptire. Oskudni podaci istraživanja ne omogućuju<br />
procjene korisnosti veće količine svijetla na biološku<br />
raznolikost faune.<br />
U trećem članku "Stvarati rijetke šume-stajalište<br />
jednog praktičara", autor upućuje na ekonomski gubitak<br />
ako se ide od "mračne" na "svijetlu" šumu, i kaže<br />
da je pravo šumovlasnika na odgovarajuću odštetu u<br />
slučaju daje obvezan stvoriti svijetlu šumu. Kako kaže<br />
autor, bolje je u slučaju da se rade prorede, one rade<br />
grupimično, a ako se radi obnova bolji je Femelschlag.<br />
Ova tri članka mogu čitatelje dovesti u sumnju i<br />
neizvjesnost. Sigurno je da više svjetla pomaže razvoju<br />
sloja grmlja i ostalog rašća, ali što se događa na primjer<br />
s mnogim živim bićima koja žive u sloju listinca ili ispod<br />
njega, a o kojima se zna malo ili gotovo ništa. Što<br />
se događa s gljivama<br />
Može se zaključiti da šumsko-uzgojnim radovima<br />
pogodujemo izvjesnim vrstama, no štetimo drugima.<br />
Znamo da primjenjujući uzgojne zahvate pomažemo<br />
malom broju tipičnih odabranih vrsta šumskog ekosustava,<br />
i to zbog različitih interesa koje bolje poznajemo.<br />
Što se tiče odnosa znanstvenih metoda i biološke raznolikosti,<br />
autori citiraju Frcemana Dysona: "Napredak<br />
nauke traži razvoj shvaćanja u oba smjera, prema dolje i<br />
prema gore, ali zaista u sve dijelove u potpunosti".<br />
Šumarska literatura nastoji osnovne probleme biološke<br />
raznolikosti rješavati klasičnim znanstvenim metodama,<br />
te ih svesti na pojedinačna gledišta, što često<br />
nije dobar odgovor na veliku kompleksnost problema.<br />
Znanstvene metode često dovode do kontroverzije i<br />
djeluju kao "lijek za sve" te primijenjene metode na<br />
šumu, koja je pak kompleksan biološki sustav.<br />
Tehnika uzgoja šuma s ciljem očuvanja biološke<br />
raznolikosti treba se zasnivati na novom znanstvenom<br />
uzorku, a to je "metoda za pokušaj eliminacije pogrešaka".<br />
Ta metoda predviđa ciklički monitorng za provjeru<br />
razvoja ekosustava i ustanovljenje eventualnih<br />
uzgojnih pogrešaka, te predlaže sustavne zahvate koji<br />
imaju obilježje: oprezno, kontinuirano i detaljno. Ovakvi<br />
zahvati ne uzrokuju negativan utjecaj na ekosustav.<br />
Moguće rješenje za očuvanje biološke ravnoteže<br />
vezano je na ekocertifikat. Ta ekološka marka trebala<br />
bi jamčiti da su proizvodi produkt potrajno gospodare -<br />
ne šume.<br />
Prostor i vrijeme bitni su čimbenici u procjeni biološke<br />
raznolikosti. Mjere za prostor su: posjed, regija,<br />
kontinent i planet, a za vrijeme: desetljeće stoljeće, tisućljeće<br />
i više. Granica sadašnjosti i prošlosti nije definirana,<br />
jer ono stoje evidentirano već je prošlost. Vremenska<br />
skala jedne ophodnje korištenja šume iznosi<br />
od jednog desetljeća do jednog stoljeća, mnogo manje<br />
od trajanja života vrste koja čine šume, a to je samo jedan<br />
tren u geološkom vremenu. To je prekratko vrijeme<br />
za mjerenje utjecaja gospodarenja na biološku raznolikost.<br />
Ipak, biološka raznolikost mora se procjenjivati<br />
kroz dimenziju prostora i vremena. Za sada se poznaju<br />
dva modela: vrijeme je apsolutno, prostor relativan<br />
(Newton) i vrijeme i prostor su relativni (Einstein).<br />
Ovome treba dodati model Carolla koji kaže: prostor<br />
je apsolutan, a vrijeme je relativno (trebaš trčati koliko<br />
možeš da bi samo ostao na istom mjestu).<br />
Možda se treba vratiti poznatom aforizmu " misliti<br />
globalno, raditi lokalno", da bi borba za biološku raznolikost<br />
mogla uspjeti.<br />
Šuma je unatoč utjecaju čovjeka preživjela do danas,<br />
i predpostavlja se da će preživjeti i u budućnosti.<br />
Ona je kompleksni biološki sustav bez kojega je nezamisliv<br />
život u sadašnjosti i budućnosti.<br />
Procjena vrijednosti šume i biološke raznolikosti<br />
nije jednostavna, te kako kaže Friedrich Nietzsche "od<br />
svega znamo cijenu, a od ničega vrijednost".<br />
Raffaele Cavail i, Ester Giola, Alice Lemessi:<br />
Planiranje protupožarnih intervencija - primjer<br />
studije za regiju Veneto<br />
Požari su najveći oblik "agresije" koju šuma trpi,<br />
tim više što se taj problem ponavlja uzrokujući ekonomske<br />
i ekološke štete. U Venetu zbog orografske i<br />
klimatske osobitosti teritorija postoje dva opasna razdoblja<br />
u kojima požari zahvaćaju različita područja regije.<br />
Zbog brdskog i brežuljkastog terena najčešća učestalost<br />
požara je u zimsko-proljetnom razdoblju, dok je<br />
obalni dio više ugrožen ljeti.<br />
Poznavanje razdoblja s najvećom učestalošću požara<br />
i zona s povećanim rizikom od osnovne je važnosti<br />
522
Change language