Å UMARSKI LIST 1-2/2002 - HÅ D

RIJ EC GLAVNOGA UREDNIKA 

O CILJEVIMA RESTRUKTURIRANJA "HRVATSKIH ŠUMA" 

Tijekom nedavnih rasprava o studiji za restrukturiranje "Hrvatskih šuma" na 

Okruglom stolu u Hrvatskom šumarskom društvu, te u Šumarskom institutu Jastrebarsko, 

koju su izradili konzultanti iz Irske, u prvom planu našla se dobit od 10 % koja je 

prema autorima prikladna i dostižna za "Hrvatske šume". Malo se raspravljalo o stanju 

šuma i dobrome radu struke u cilju održavanja biološkoga kapitala šuma u Hrvatskoj, čija 

je vrijednost praktički neprocjenjiva. Moguća dobit od 10 % zacrtana je kao glavni smjer 

nastojanja "Hrvatskih šuma". Postizanje moguće dobiti treba, međutim, prepustiti struci. 

Ona će nekada možda biti i veća od predložene, ali ne bi smjela biti glavni cilj, već potrajnost, 

stabilnost, raznolikost i prirodna obnova šume. 

Šumarstvo u Hrvatskoj susreće se danas s brojnim teškoćama, od kojih su dvije prevladavajuće. 

Kao prvo, opća svijest o ekološkoj i socijalnoj funkciji šume sve je više nazočna 

kod pučanstva. Od šumara se danas traži da održavaju šumu sa što učinkovitijim pozitivnim 

utjecajem na okoliš. Da bi se to postiglo, potrebno se odreći više poznatih načina smanjivanja 

troškova. Kod oplodne sječe to je ponajprije odustajanje od velikih sječina. Prilikom 

njege sastojina valja postupati tako da ona uvijek bude što učinkovitija u održavanju 

hidrološke, vodozaštitne, protuerozijske, protuimisijske funkcije te svih socijalnih funkcija 

šume, a što se uz skrb za stanište postiže optimalnim sklopom krošanja, produženjem 

ophodnje i vrlo opreznom pripremom za prirodnu obnovu. 

Druga teškoća s kojom se susreće šumarska struka je propadanje šuma koje obezvrijeduje 

kakvoću drva, a nepovoljnim kemijskim utjecajem oštećuje sastojinu i staništa. Sanacija 

oštećenih sastojina zahtijeva velike izdatke. 

Oba navedena razloga predstavljaju ozbiljnu prijetnju profitabilnosti u hrastovim nizinskim 

šumama te u bukovo-jelovim šumama Dinarida. 

Danas je, naime, došlo takvo vrijeme kada u šumu treba ulagati više nego što ona daje 

kroz klasičnu komercijalu, koja je uz to opterećena nepovoljnim uvjetima tržišta koje 

određuje državna administracija. 

Pred nama je vrijeme koje će od struke ponajprije tražiti održavanje potrajnog biološki 

raznolikog i stabilnog šumskog ekosustava, sa što većom proizvodnjom biomase visoke 

kakvoće. 

Budući da se u raspravama o restrukturiranju "Hrvatskih šuma" spominje i smanjenje 

kadrovske osnovice, podsjetimo se da nas čeka naših 300 000 ha nepošumljenih površina, 

zatim puno posla u razvoju veće uporabe nedrvnih šumskih proizvoda te obimni hortikulturni 

radovi u urbanim i turističkim prostorima. Restrukturiranje "Hrvatskih šuma" trebalo 

bi usmjeriti prema navedenim ciljevima. Nemojmo smetnuti s uma da se pogreške u šumarstvu 

ispravljaju u dugim vremenskim nizovima i da danas imamo dobre šume, prirodne 

- raznolike i stabilne. 

Šumarska struka ujedinjena u Hrvatskom šumarskom društvu dat će svoj stav o 

restruktuiranju "Hrvatskih šuma", koji će biti sinteza zaključaka svih ogranaka i dosadašnjih 

rasprava na Predsjedništvu i ostalim skupovima u posljednje tri godine. 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Naslovna stranica - Front page: 

Crvena hudika (Viburnum opulus L.) 

Guelder Rose (Viburnum opulus L.) 

(Foto: B. Hrašovec) 

Naklada 1780 primjeraka

UDK630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 

CODEN SULIAB 

S U MARS KI 

LIST 

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva 

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forestiere croate 

Uređivački savjet: 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

Branko Belčić, dipl. ing. 

Mr. sc. Vladimir Bogati 

Damir Delač, dipl. ing. 

Ivan Đukić, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Mladen Figurić 

Ivica Fliszar, dipl. ing. 

Dr. sc. Joso Gračan 

Ilija Gregorović, dipl. ing. 

Zvonko Kranjc, dipl. ing. 

10. 

11. 

12. 

13. 

14. 

15. 

16. 

17. 

Herbert Krauthacker, dipl. in£ 

Dr. sc. Vice Ivančević 

Željko Marman, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, 

predsjednik 

Damir Matošević, dipl. ing. 

Dujo Pavelić, dipl. ing. 

Mr. sc. IvanPentek 

Milan Presečan, dipl.ing. 

18. Prof. dr. sc. Branimir Prpić 

19. Luka Radošević, dipl. ing. 

20. Zvonko Rožić, dipl. ing. 

21. Tomislav Starčević, dipl. ing. 

22. Mario Stipetić, dipl. ing. 

23. Dr. se. Vlado Topić 

24. Berislav Vinaj, dipl. ing. 

25. Prof. dr. sc. Joso Vukelić 

Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima: 

1. Šumski ekosustavi 

Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja 

Urednici znanstvenih grana: 

Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i 

biologija šuma 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana 

šumskog drveća 

Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje 

šumskog drveća 

Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija 

Izv. prof. dr. se. Dominik Raguž, lovstvo 

2. Uzgajanje šuma i hortikultura 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja 


Dr. se. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo 

Dr. se. Vlado Topić, krške šume 

Doc. dr. se. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode 

3. Iskorišćivanje šuma 

Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja 


Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice 

Doc. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva 

Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska 

prerada drva 

Glavni i odgovorni urednik-prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. 

Lektor - Dijana Sekulić-Blažina 

4. Zaštita šuma 

Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja 


Prof. dr. se. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija 

Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija 

Mr. se. Petar Jurjević, šumski požari 

5. Izmjera šuma i šumarska biometrika 

Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja 


Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija 

6. Uređivanje šuma 

Mr. sc. GašparFabijanić, urednik područja 


Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i 

šumarska ekonomika 

Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u 

šumarstvu 

7. Šumarska politika 

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, 

bibliografija, staleške vijesti 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, 

općekorisne funkcije šuma 

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. 

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, 

Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama 

zavisno o odluci uredništva. 

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. 

Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list« 

smatra se znanstvenim časopisom te je oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost

SADRŽAJ - CONTENTS 

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 

UDK 630* 624 + 231 (001) 

Zihlavnik, A.: Reguliranje iskorištavanja u gospodarenju prirodi sličnim šumama 

Felling Control at Near-Natural Forest Management 

UDK 630* 188 + 181.3 (001) 

Cerovečki, Z.: Numeričko određivanje klimatskih i edafskih čimbenika staništa u 

šumskim fitocenozama Maceljskog gorja 

Numerical Determination of Klimatic and Edaphic Factors of the Habitats in 

Forest Phytocenoses of the Maceljsko Gorje Mountains 

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS 

UDK 630* 961 

Idžojtić, M. & Ivanović, Ž.: Žene u hrvatskom šumarstvu 

Women in Croatian Forestry 

UDK 630* 626.1 + 630* 469 + 429 

Schneider-Jacoby, M.: Utopijski plan koji guta sredstva i krajobraz u Hrvatskoj 

Ein Utopischer Plan Verschlingt Mittel und Landschaft in Kroatien 

UDK 630* 909^+ 83 + 72 

Sabadi, R. : Španjolska - šumarstvo i šumarska politika; prerada i trgovina drvom 

Spain - Forestry and Forest Policy; Timber Processing and Trade 

UDK 630* 149 (Vulpes sp.) + 902 

Frković, A.: Sumarnici Rudolf i Arthur Bergan i farma srebrodlakih lisica u Gorskom kotaru 

Die Förster Rudolf und Arthur Bergan und die Silberfuchsfarm in Gorski Kotar 

UDK 630* 165 (Populas nigra L.) 

Kajba, D. & Bogdan, S.: Sedmi sastanak Euforgen Populus nigra radne mreže 

Seventh Euforgen Populus Nigra Network Meeting 

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS 

UDK 630* 861 + 654 + 426 

Tustonjić, A., Kružić, T.: Šumarstvo i prerada drveta - hrvatska perspektiva 

Forestry and Wood Industry - Croatian Perspective 

ZAŠTITA PRIRODE: Arač, K: Crvenokljuni labud {Cygnus olor Gm.) 

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA 

Starčević,T.: Gdje smo mi u procesu restrukturiranja 

Bezak, K: Život pod suncem 

AKTUALNO 

Jakovac, FL: Okrugli stol: 

Koja su stručna, odgovorna i javna određenja hrvatskih šumara o strategiji šumarstva, 

restrukturiranju "Hrvatskih šuma" i novom Zakonu o šumama 

OBLJETNICE: Frković, A.: Stota obljetnica ornitologije u Hrvatskoj (1901 - 2001) 

KNJIGE I ČASOPISI: Grospić, F.: Monti e Boschi, L' Italia Forestale e Montana 

Glavaš, M.: Lovstvo 

Sabadi, R.: Prof dr. Franc Bizjak: Osnove zagotavljanja poslovne 

odličnosti v lesarstvu Slovenije 

NOVI DOKTORI ŠUMARSKIH ZNANOSTI: 

Matić, S.: Igor Anić 

Matić, S.: Milan Oršanić 

Glavaš, M.: Josip Margaletić 

IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA: Vukelić, M.: Osvrt na floristička istraživanja Velebita - Ljudevit Rossi 

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA: 

Jakovac, H.: 9. Alpe - Adria natjecanje šumara 

IN MEMORIAM: Slat, S.: Stjepan Matan, (1929 - 2002) 

Presečan Arvay, M.: Zvonimir Zemčak, (1. 1. 1927. - 10. 3. 2001.) 

Članovi HŠD-a Ogranka Varaždin: Stjepan Borak, (1940 - 2001) 

Frković, A.: Anton Tone Simonič (1931 - 2001) 

HŠD, ogranak Zagreb: Ernest Sekelji, (1919 - 2001) 

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 3-9 

UDK 630* 624 + 231 (001) 

REGULIRANJE ISKORIŠTAVANJA U GOSPODARENJU 

PRIRODI SLIČNIM ŠUMAMA 

FELLING CONTROL AT NEAR-NATURAL FOREST MANAGEMENT 

Anton ŽIHLAVNiK* 

SAŽETAK: Članak prikazuje aktualnu problematiku iskorištavanja šuma 

u Republici Slovačkoj, glede nastanaka novih gospodarskih jedinica. U novonastalim 

jedinicama možemo uočiti veliku nepravilnost strukture dobnih razreda, 

što utječe na potrajnost gospodarenja. Obnovljeni vlasnički i posjedovni 

odnosi s obzirom na šumu, uzrokovali su promjene u svim područjima šumskog 

gospodarenja. Pod utjecajem tih odnosa dolazi do novelizacije Zakona 

br. 61/1977 Zbornik o šumama i Zakona br. 100/1977 Zbornik o gospodarenju 

u šumama i o državnoj upravi šumskog gospodarstva. Ovaj Zakon na prvo 

mjesto u gospodarskim šumama stavlja prirodno pomlađivanje oplodnim sječama, 

a u sastojinama u kojima to zahtijevaju prirodni uvjeti, gospodari se 

preborno, dok se u ekstremnim slučajevima može upotrijebiti i čista sječa. 

Članak se odnosi na primjenu matematičkih metoda modeliranja gospodarenja 

u prirodi sličnim šumama. Vrednovan je utjecaj različitog broja dobnih 

razreda kod ove metode na kretanje pokazatelja iskorištavanja kroz nekoliko 

desetljeća. Istraživanje je provedeno na odabranim šumsko-gospodarskim jedinicama, 

razvrstanim prema površini u grupe, u rasponu od 101 do 250 ha. 

Dobiveni rezultati potvrdili su mogućnost korištenja metode kod osjetljivijih 

načina gospodarenja uz pridržavanje izvjesnih, unaprijed određenih uvjeta i 

kriterija uz korištenje više načina obračuna. 

Ključne riječi: iskorištavanje šuma, iskoristavački pokazatelj, gospodarska 

jedin ica 

Na temelju Zakona br. 229/1991 Zbornik o uređenju 

vlasničkih odnosa o zemljištu i drugim poljoprivrednim 

dobrima, usklađenim s kasnijim propisima, 

kao i Zakona br. 330/1991 Zbornik o zemljišnoj upravi, 

uređenju zemljišnog vlasništva, zemljišnih ureda, 

zemljišnog fonda i o zemljišnim društvima, usklađenim 

s kasnijim propisima, dolazi do uređenja vlasničkih 

i korisničkih odnosa i na šumskom zemljišnom 

fondu. Obnovljena vlasnička i korisnička prava nad 

šumama, uzrokovala su promjene u svim područjima 

* Doc. ing. Anton Žihlavnik, CSc.,Tehnički univerzitet, Šumarski 

fakultet.T. G. Masaryka 24, 96053 Zvolen, Slovačka Republika, 

tel.:+421-45-5206-310, fax.:+421-45-5332-654, 

e-mail :azihlav(a>vsld.tuzvo.sk 

1. PROBLEMATIKA I CILJ RADA 

Problem analysis and aim of the work 

šumskog gospodarenja. Pod njihovim utjecajem dolazi 

također do novelizacije Zakona br. 61/1977 Zbornik o 

šumama i Zakona br. 100/1977 Zbornik o gospodarenju 

šumama i državnoj upravi šumskog gospodarstva. 

Stupanjem na snagu ovih, kao i novih propisa, dolazi 

do vraćanja vlasničkih prava i prava uživanja prvobitnim 

vlasnicima šumskog zemljišta. Vraćanje vlasničkih 

prava i prava uživanja nad šumama, jako se 

odrazilo na uređivanje šuma na način daje u prostornu 

razdiobu šuma uvedena nova jedinica, i to "dio šume 

prema načinu iskorištavanja", odnosno formalno nazvana 

"šumsko gospodarska jedinica". Ujedno je to i 

osnovna jedinica gospodarenja šumama. Tako su se 

dosadašnji cjeloviti dijelovi šuma počeli dijeliti na manje 

jedinice. U ovim novonastalim jedinicama može- 

3

A. Žihlavnik: REGULIRANJE ISKORIŠTAVANJA U GOSPODARENJU PRIRODI SLIČNIM ŠUMAMA Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 3-9 

mo uočiti nepravilnost njihovih dobnih razreda, što za 

posljedicu ima utjecaj na uravnoteženost pomladnih 

sječa kroz duže razdobje. 

Da pri obnavljanju vlasničkih prava i prava na uživanje 

ne dođe do poremećaja potrajnosti šuma uslijed nestručnog 

gospodarenja, stavlja Zakon br. 100/1977 

Zbornik, usklađen novim propisima, na prvo mjesto u 

gospodarskim šumama prirodno pomlađivanje oplodnom 

sječom. Ovisno o prirodnim uvjetima, upotrebljava 

se još i preborno gospodarenje, a vodeći računa o prirodnim 

uvjetima, u ekstremnim se slučajevima može 

upotrijebiti i čista sječa. 

Prirodnim pomlađivanjem oplodnom sječom kao 

načinom gospodarenja i problematikom prirodnog pomlađivanja 

šume bavilo se tek nekoliko autora: Korf 

(1963), Greguš (1976), Žihlavnik, A. (2000) i 

drugi. Isto vrijedi i za preborno gospodarenje S aniga 

(1996,1998,2000). 

Gospodarenje oplodnom i prebornom sječom treba 

u sadašnjosti više upotrebljavati s obzirom na male površine 

šumskih gospodarskih jedinica i njihove nepravilne 

dobne strukture. U takvim jedinicama treba provoditi 

prirodi blisko gospodarenje (San i ga 2000). 

Također je potrebno veću pažnju usmjeriti prognoziranju 

razvoja šuma i kalkuliranju drvnih zaliha (Marušak 

1996, 1998, 1999). To je u vezi s utvrđivanjem 

uravnoteženog kretanja pokazatelja iskorištavanja tijekom 

dužeg razdoblja. 

Pitanjima metoda iskorištavanja i u vezi s tom problematikom 

uređivanja šuma bavili su se Herich 

(1994), Kouba (1983, 2001). Kod pomaka dobnih 

razreda i uz kontinuirano prognoziranje razvoja stanja 

šuma potrebno je imati točne površine šumskih gospodarskih 

jedinica. To pretpostavlja da je potrebno odmah 

pri predaji šumskog dobra točno označiti granice i 

ustanoviti površinu nastajućih šumskih gospodarskih 

jedinica. Navedenu problematiku potanko obrađuje 

Žihlavnik,Š.(1991, 1994, 1995). 

Kod toga korištenje različitih metoda (Žihlavnik, 

A. 1993, 1997, 1998, 1999, 2000) poradi rješenja 

upravljanja šumama pretpostavlja njihovo preispitivanje 

i nadopunjavanje, s obzirom na to da su bile isprva 

većinom izrađene za osnovne, temeljne gospodarske 

jedinice, gdje je gospodareno čistim sječama. To vrijedi 

i za metodu matematičkih modela (Ž i h 1 a v n i k, A. 

1982, 1993). 

Za objektivno utvrđivanje intenziteta oplodne sječe 

važan je korišteni iskorištavački pokazatelj za odgovarajuće 

desetljeće kao granica iskorištavanja koja proizlazi 

iz zakona. 

Općenito, pokazatelje iskorištavanja možemo okarakterizirati 

kao podatke izvedene iz pregleda taksativnih 

veličina osnovnih jedinica za iskorištavačko uređivanje 

šuma, a koje nas informiraju o njihovim mogućnostima 

iskorištavanja. Izvedeni pokazatelji za odgovarajuću 

jedinicu još uvijek ne znače odobrenu visinu iskorištavanja. 

Za ispravno određivanje sječe potrebna je 

detaljna analiza dobne strukture te jedinice kao i svi podaci 

i kriteriji koji karakteriziraju njeno stanje. Uobičajeno 

korištene metode kod čiste sječe, za koje je bio 

utvrđeni pokazatelj, iskorištavanje nije moguće upotrijebiti 

i kod osjetljivijih načina gospodarenja. Radi se naprimjer 

o prosječnom sječivom prirastu, 1/20 drvne zalihe 

zrelih stabala zadnjeg dobnog razreda i starijih. Prema 

trenutno važećim propisima jednaki su pokazatelji 

iskorištavanja za čistu i oplodnu sječu. U prebornim šumama 

koristi se ukupni tekući prirast. Iz tih je razloga 

dosadašnje metode potrebno prilagoditi kako bi bile 

uporabljive i kod osjetljivijih načina gospodarenja. 

Cilj ovoga rada je procijena rješenja regulacije iskorištavanja 

korištenjem matematičkih modela regulacije 

kod osjetljivijih načina gospodarenja, iz razloga 

što o čistim sječama i njenim oblicima ima već puno 

teoretskih i praktičnih spoznaja. Ovaj je način svojim 

formama davao više mogućnosti korištenja regulacije 

iskorištavanja, nego ostali manje korišteni načini. Nastankom 

novih gospodarskih jedinica na temelju vlasničkih 

odnosa povećao se njihov broj, a smanjila jedinična 

površina. Stoga ih je trebalo razvrstati po površini 

i za svaku od njih samostalno riješiti sa stajališta iskorištavanja 

i upravljanja šumom. Navedena problematika 

bila je riješena u okviru dotiranog znanstvenog 

projekta VEGA 1/7052/20. 

2. OSNOVNI MATERIJAL I METODIKA - Material and methods 

Za rješenje ove problematike iskorištene su šumske 

gospodarske jedinice (ŠGJ) iz različitih dijelova Slovačke, 

s važećim osnovama gospodarenja za razdoblja 

od 1996-2005. i 1999-2008. U njima je prevladavalo 

gospodarenje oplodnim sječama. Upotrijebljeno je 12 

skupina s različitim brojem ŠGJ. Od njih je izabrana 

skupina raspona površine od 101 do 250 ha, u kojoj je 

bilo ocijenjeno 6 ŠGJ. 

Stvarna dobna struktura ovih SGJ je nepravilna s 

neuravnoteženom zastupljenošću pojedinih dobnih 

razreda. Nepravilnoj dobnoj strukturi odgovara i nepravilno 

raspoređena drvna zaliha u pojedinim dobnim 

razredima. S tim je u vezi i vrijednost pokazatelja iskorištavanja, 

koja bi se bez određenog sređivanja znatno 

razlikovala za svako desetljeće. Nadovezujući se na 

neujednačeno kretanje pokazatelja ne bi bilo osigurano 

ni ujednačeno iskorištavanje (sječa). 

Ophodnja je u pojedinim ŠGJ u rasponu od 100 do 

120 godina, a pomladno razdoblje je od 30 do 40 godina. 

Slična nepravilna dobna struktura je i u ostalim 

4

A. Zlhlavnik: REGULIRANIH ISKORIŠTAVANJA U GOSPODARENJU PRIRODI SLIČNIM ŠUMAMA Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 3-9 

ŠGJ u Slovačkoj. Uzrok je u tome što su ove ŠGJ stvorene 

iz prvotnih velikih jedinica, čija se površina kretala 

od 6 000 do 10 000 ha. Iz takvih jedinica nastaje veći 

broj ŠGJ, odnosno 5 do 20. 

Za ocjenjivanje mogućnosti korištenja iskorištavačkih 

pokazatelja u novonastalim ŠGJ bila je upotrijebljena 

poboljšana metoda matematičkih modela (Žih 

1 a v n i k, A. 2000). Kod ove su metode naknadno dotjerani 

još neki osnovni uvjeti. 

Prvi uvjet je određivanje broja dobnih razreda - 

"k", koji će biti uzet u obzir kod obračuna u pojedinim 

desetljećima. Na temelju dobivenih spoznaja iz bivših 

gospodarskih cjelina i gospodarskih skupina, čija je 

dobna struktura bila slična šumskim gospodarskim jedinicama, 

bile su provjerene mogućnosti obračuna s 

brojem dobnih razreda k = 3, 4 i 5. 

Izračunati su površinski eksploatacijski pokazatelji 

u odabranim ŠGJ iz veličinske skupine 101-250 ha uz 

korištenje matematičkih modela iskorištavačke regulacije. 

U pojedinim varijantama upotrijebljen je broj 

dobnih razreda k = 3, 4 i 5. Rezultati pri korištenju 

broja dobnih razreda k = 3 za razdoblje pet desetljeća 

uz navođenje razlika među pojedinim desetljećima prikazane 

su u tablici 2. Za broj dobnih razreda k = 4 redoblje 

vremena prelaza ili polovicu vremena prelaza. 

Kako je navedeno u prethodnim radovima (Žih 

1 a v n i k, A. 1998, 2000) treći uvjet nije uzet u obzir. 

Radi se o korištenju koeficijenta prelaza. Korištenje 

trećeg uvjeta je u sadašnjosti samostalno rješenje s obzirom 

na veliku nepravilnost dobnih struktura ŠGJ, 

gdje je dosad upotrebljavani koeficijent potrebno prilagoditi. 

Zato se koeficijent prelaza nije izravno u obračunu 

upotrijebio, ali se upotrijebio za ocjenjivanje prelaza 

u pojedinim desetljećima s vrijednošću a = 0,25. 

Veliki naglasak stavlja se na poštivanje četvrtog 

uvjeta odnosno na procjenu stanja i omjera u ŠGJ s obzirom 

na obnovu i uzgoj, kao i na duljinu pomladnog 

razdoblja. Iskorišteni su elementi prirodi bliskog gospodarenja 

šumom s najnovijim spoznajama o osjetljivijim 

načinima gospodarenja (San i ga 1996, 1998,2000). 

Za ispunjanje ovih uvjeta upotrijebljeno je više varijanti 

matematičkih modela. Matematička formulacija 

modela i detaljan postupak obračuna za nekoliko desetljeća 

navedeni su u radu Žihlavnik, A. (1997, 2000), 

pa se stoga navodi samo jedna mogućnost kao primjer. 

Površinski iskorištavanja pokazatelj u i-tom desetljeću 

izračunava se prema formuli: 

[P. ¥T(P,,,+ P n _ 1 , i +...P„_ 3 , i )+ Y( P n., + Pn . +. ,)], 

Drugi uvjet, odabir je varijante na temelju međusobnog 

odnosa medu vrijednostima zadnjih triju dobnih 

razreda P ni , P n _, d , P n . 2i , primjenjivan je bez izmjene. 

Oznaka P n , predstavlja površinu n-tog dobnog razreda 

koja proizlazi iz vremena prelaza u i-tom desetljeću. 

Radi se o zadnjem dobnom razredu i o starijim dobnim 

razredima. Obračun se može raditi za proizvoljni broj 

decenija (i = 1, 2,..., m). Većinom se obračun radi za razakojeP^P^P,,,, 

Pri izračunavanju eksploatacijskih pokazatelja upotrjebljene 

su sljedeće modifikacije koje proizlaze iz 

predhodnih rješenja. Početni uvjeti i postupci upotrjebljeni 

u čistim sječama prilagođeni su. Prema prvobitnom 

načinu podjele pokazatelji iskorištavanja svrstani 

su ujedan ili dva granična dobna razreda. Novi način 

uzima u obzir podjelu izračunatih pokazatelja iskorištavanja 

u nekoliko dobnih razreda. 

Međusobni odnos između dobnih struktura i kretanja 

eksploatacijskih pokazatelja ocjenjivan je korištenjem 

varijabilnih koeficijenata površina dobnih razreda 

iz razloga mogućnosti uopćavanja rezultata nakon 

obrade ostalih veličinskih skupina šumskih gospodarskih 

jedinica. 

U odabranim ŠGJ izračunati su površinski eksploatacijski 

pokazatelji za 5 desetljeća uz korištenje odgovarajućih 

varijanti matematičkih modela. Upotrjebljen je 

prvi uvjet matematičkih modela, tako da su se u obračunu 

uzele u obzir različite vrijednosti "k" i to za k = 3, 

4 i 5. Prilikom procjenjivanja izračunate su sve opće poznate 

statističke karakteristike: aritmetička sredina, 

standardna devijacija i koeficijent varijance. Ove vrijednosti 

izračunate su samostalno za pojedine ŠGJ, kao i za 

odabrani skup ŠGJ. Ukupna površina pojedinih ŠGJ, 

površina posljednjih pet dobnih razreda i površina normalnog 

udjela dobnih razreda navedeni su u tablici 1. 

3. REZULTATI I RASPRAVA - Results and discusion 

zultati su navedeni u tablici 3, a za broj dobnih razreda 

k = 5 u tablici 4. 

Iz dobivenih rezultata prizlazi da je prosječna vrijednost 

razlika između 1. i 2. desetljeća najveća uz korištenje 

broja dobnih razreda k = 3 i ima vrijednost 

34,99 % sa standardnom devijacijom S x = ± 17,10 % i 

koeficijentom varijance S x % = 48,87 %. 

5

A. Zihlavnik: REGULIRANJE ISKORIŠTAVANJA U GOSPODARENJU PRIRODI SLIČNIM SUMAMA Šumarski list br. 1-2. CXXV1 (2002), 3-9 

Tablica 1. Ukupna površina promatranih ŠGJ, površina zadnjih pet dobnih razreda i površina normalne distribucije dobnih 

razreda (za grupe od 101-250 ha) 

Table 1 The total area of chosen FUU, the area of the last five age classes and the area of the normal class distribution 

(the quantitative group of 101 -250 ha) 

ŠGJ 

FUU 

no. 

3 

7 

8 

12 

13 

14 

Ukupna 

površina 

The total 

area 

145.30 

115.17 

105.62 

182.67 

171.99 

154.10 

Normalna distribucija 

dobnih razreda 

The normal age 

class distribution 

14.53 

10.50 

9.60s 

16.62 

15.65 

14.01 

r\i-4, i 

1.35 

6.34 

14.27 

50.18 

17.12 

0.50 

Površina zadnjih pet dobnih razreda 

The area of the last five age classes 

°n-3, i 

21.18 

20.39 

13.75 

30.50 

33.53 

11.75 

Pn-2. i 

17.38 

4.14 

4.81 

37.94 

25.48 

15.10 

Pn-l.i 

49.46 

38.84 

27.00 

13.40 

0.00 

21.31 

P„, 

6.83 

2.45 

8.94 

5.55 

0.00 

20.61 

Tablica 2. Kalkulacija sječivog faktora (u pli ) za razdoblje od pet desetljeća kod primjene broja dobnih razreda 

k = 3 (grupe od 101-250 ha) 

Table 2 Calculation of allowable cut indicator (u pll ) for period of five decades when using the age classes number 

k = 3 (the quantitative group of 101 -250 ha) 

ŠGJ 

FUU 

no. 

3 

7 

8 

12 

13 

14 

50.94 

34.83 

30.12 

39.85 

21.16 

38.11 

u p i, za desetljeće (k=3) 

Upn at decade (k=3) 

1 2 3 4 5 

ha 

27.06 12.69 8.81 14.04 

20.38 14.08 16.08 8.19 

17.45 16.03 14.55 7.44 

37.42 40.56 26.11 15.82 

25.98 26.63 35.88 18.81 

18.82 13.41 20.91 20.33 

Prosječna vrijednost 

Average value 

Standardna devijacija 

Standard deviation ± S x 

Koeficijent varijance 

Coefficient of variation ± S x % 

Razlike između desetljeća 

Difference between decades 

1.-2. 2.-3. 3.-4. 4.-5. 

% 

-46.88 

-41.49 

-42.07 

-6.10 

22.78 

-50.62 

-53.10 

-30.91 

-8.14 

8.39 

2.50 

-28.75 

-30.58 

14.20 

-9.23 

-33.90 

34.74 

55.93 

59.36 

-49.07 

-48.87 

-40.99 

-47.58 

-2.77 

34.99 

17.10 

48.87 

21.97 

19.23 

87.57 

29.76 

16.68 

56.04 

41.44 

19.84 

47.87 

Prosj. 

vrijedn. 

Average 

value 

% 

47.48 

33.92 

27.08 

22.35 

26.90 

34.52 

Stand, 

devijacija 

Standard 

deviation 

% 

10.71 

13.08 

18.55 

15.33 

16.59 

20.97 

Koef. 

varijance 

Coefficient 

of variation 

% 

22.56 

38.56 

68.50 

68.59 

61.67 

60.75 

Slično vrednovanje vrijedi i za razlike medu sljedećim 

desetljećima. Iz navedene analize kretanja vrijednosti 

utvrdilo se da su na veliku vrijednost izmjene kretanja 

između 1. i 2. desetljeća imale utjecaj ponajprije 

vrijednosti pokazatelja u ŠGJ s ekstremnim (izrazitim) 

udjelom dobnih razreda. Radi se o SGJ 3, ŠGJ 7, ŠGJ 8 

i ŠGJ 14. Kako pak dolazi do pravilnog pomaka dobnih 

razreda u pojedinim desetljećima tijekom ophodnje 

dobivaju se slične, velike vrijednosti razlika i u drugim 

ŠGJ. To je uzrokovano nepravilnošću strukture dobnih 

razreda. Možemo to uočiti između 4. i 5. desetljeća u 

SGJ 12 i ŠGJ 14. U ovim ŠGJ dolaze u obračun dobni 

razredi s ekstremnim udjelom prema normali, respektivno 

prema najbližem dobnom razredu korištenom u 

obračunu. Za praktičnu upotrebu u gospodarenju šumama 

značajna su najviše vrednovanja prvih desetljeća 

i unatoč tome što se za razna teoretska obrazloženja 

i zaključke obračun radi za čitavo prijelazno razdoblje. 

Uporabom broja dobnih razreda k = 4 vrijednost 

razlike iskorištavačkih pokazatelja između 1. i 2. desetljeća 

izrazito je opala, na 23,18 % sa standardnom 

devijacijom S x = + -7,11 % i koeficijentom varijacije 

S x % = 30,65 %. I razlike između daljnjih desetljeća su 

opale. Navedeni rezultati dobiveni su upotrebom daljnjeg 

dobnog stupnja, koji pri izračunu ima izrazit udjel 

na smanjenje završne vrijednosti u korist ujednačenijeg 

kretanja vrijednosti iskorištavačkih pokazatelja. To 

potvrđuje da što se veći broj dobnih stupnjeva uključuje 

u izračun, to se razlike između desetljeća smanjuju. 

6

A. Zihlavnik: REGULIRANJE ISKORIŠTAVANJA U GOSPODARENJU PRIRODI SLIČNIM SUMAMA Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 3-9 

Tablica 3. Kalkulacija sječivog faktora (upli) za razdoblje od pet desetljeća kod primjene broja dobnih razreda 

k = 4 (grupe od 101-250 ha) 

Table 3 Calculation of allowable cut indicator (upli) for period of five decades when using the age classes number 

k = 4 (the quantitative group of 101 -250 ha) 

ŠGJ 

FUU 

no. 

3 

7 

8 

12 

13 

14 

Tablica 

Table 4 

ŠGJ 

FUU 

no. 

3 

7 

8 

12 

13 

14 

u.,! za desetljeće (k=3) 

u p]i at decade (k=3) 

1 2 3 4 5 

ha 

34.04 

23.71 

20.33 

26.97 

14.98 

25.26 

24.88 

19.27 

16.96 

31.23 

19.93 

18.18 

17.53 

15.65 

15.15 

34.66 

24.11 

15.56 

15.41 

14.90 

13.87 

27.56 

29.48 

19.69 

12.68 

10.99 

10.72 

22.38 

22.25 

17.80 


Average value 







1.-2. 2.-3. 3.-4. 4.-5. 

% 

-26.91 

-18.73 

-16.58 

15.80 

33.04 

-28.03 

-29.54 

-18.79 

-10.67 

10.98 

20.97 

-8.91 

-12.09 

-4.79 

-8.45 

-20.48 

22.27 

18.90 

-17.72 

-26.24 

-22.71 

-18.80 

-24.53 

-9.60 

23.18 

7.11 

30.65 

16.64 

7.97 

47.86 

14.5 

7.10 

48.99 

19.93 

6.03 

30.23 

Prosj. 

vrijedn. 

Average 

value 

% 

21.57 

17.14 

14.60 

16.51 

25.20 

16.36 

Stand. 

devijacija 

Standard 

deviation 

4. Kalkulacija sječivog faktora (u pll ) za razdoblje od pet desetljeća kod primjene broja dobnih razreda 

k = 5 (grupe od 101-250 ha) 

Calculation of allowable cut indicator (u pli ) for period of five decades when using the age classes number 

k = 5 (the quantitative group of 101-250 ha) 

u ph za desetljeće (k=3) 

u p |, at decade (k=3) 

1 2 3 4 5 

ha 

24.76 

17.46 

15.38 

21.25 

11.09 

18.39 

22.30 

17.46 

14.94 

24.59 

17.58 

17.63 

18.85 

14.19 

12.84 

28.88 

19.00 

16.28 

15.93 

14.57 

12.99 

27.04 

24.75 

17.11 

13.43 

11.64 

11.53 

24.37 

22.58 

16.19 


Average value 







1.-2. 2.-3. 3.-4. 4.-5. 

% 

-9.94 

0.00 

-2.86 

15.72 

58.52 

-4.13 

-15.47 

-18.73 

-14.06 

17.45 

8.08 

-7.66 

-15.49 

2.68 

1.17 

-6.37 

30.26 

5.10 

-15.69 

-20.11 

-11.24 

-9.87 

-8.77 

-5.38 

15.20 

21.96 

144.50 

13.58 

4.70 

34.65 

10.18 

11.04 

108.44 

11.84 

5.27 

44.46 

Prosj. 

vrijedn. 

Average 

value 

% 

14.15 

10.38 

7.33 

12.35 

26.41 

5.57 

% 

7.01 

7.75 

5.54 

3.61 

4.70 

7.81 

Stand, 

devijacija 

Standard 

deviation 

% 

2.43 

9.10 

5.44 

4.45 

20.57 

1.29 

Koef. 

varijance 

Coefficient 

of variation 

% 

32.50 

45.22 

37.95 

21.87 

18.65 

47.74 

Koef. 

varijance 

Coefficient 

of variation 

% 

17.17 

87.67 

74.22 

36.03 

77.89 

23.16 

Uporabom broja dobnih stupnjeva k = 5 vrijednost 

razlike iskorištavačkih pokazatelja između 1. i 2. desetljeća 

također je opala, na 15,20 % sa standardnom 

devijacijom S x = + - 21,96 % i koeficijentom varijacije 

S x % = 144,50 %. Tu pak treba uzeti u obzir kojom vrijednošću 

će se dijeliti krajnji dobiveni iskorištavački 

pokazatelj u ovom dobnom stupnju zbog crpljenja drvne 

zalihe. Treba odlučiti s obzirom na granično razdoblje 

je li moguće još iskorištavati u ovom dobnom 

stupnju uz realizaciju visine iskorištavanja i kakvim intenzitetom. 

Ovo je značajno najviše kod zamjene načina 

čistih sječa osjetljivijim gospodarskim načinima u 

osnovnoj jedinici upravljanja šumama. 

Vrednovano je i kretanje razlika među pojedinim 

desetljećima u konkretnim šumskim iskorištavanim jedinicama. 

Tu razlike poprimaju razne vrijednosti u ovi- 

7

A. Žihlavnik: REGULIRANJE ISKORIŠTAVANJA U GOSPODARENJU PRIRODI SLIČNIM ŠUMAMA Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 3-9 

snosti o veličini i broju dobnih stupnjeva koje ulaze u 

izračun. Odlučujuće je pritom da li se radi o nepravilnosti 

pojedinih dobnih stupnjeva ili čitavih skupina 

koje tvore tri do četiri dobna stupnja, s ekstremnim vrijednostima 

naprema normalnom udjelu. Uklanjanje 

ovih nepravilnosti dobnih struktura i osiguranje uravnoteženosti 

iskorištavanja u budućnosti pretpostavlja 

veće veličinske skupine i različit intenzitet intervencija 

u granične dobne stupnjeve prema njihovom suvišku 

ili manjku. 

Kod korištenja broja dobnih stupnjeva k = 3 pokazalo 

se nekoliko ekstremnih vrijednosti, gdje nije ispoštovana 

redovnost među pojedinim desetljećima u promatranim 

ŠGJ (vidi tablicu 2). Kod uporabe broja dobnih 

stupnjeva k = 4 i k = 5 se već ovakvi ekstremni slučajevi 

uobičajeno ne pojavljuju. Navedeno je uzrokovano 

malim razmjerima odgovarajućih ŠGJ i njihovom 

ekstremnom strukturom. I unatoč tome možemo zaključiti 

da metoda u toj veličinskoj skupini osigurava 

tečno kretanje vrijednosti eksploatacijskog pokazatelja 

u odabranom skupu šumskih iskorištavačkih jedinica, 

čime se može osigurati ujednačenost iskorištavanja. 

Iz dobivenih rezultata proizlazi daje navedena metoda 

upotrebljiva kod osjetljivijih uzgojnih sistema. 

Problematika osjetljivijih uzgojnih sustava i to kako 

oplodnih tako još više prebornih gospodarskih načina 

je slabo proučena. I unatoč tomu, navedeni rezultati uspoređeni 

s rezultatima više autora Greguš, Janik 

(2000), Herich, Hladik (1993), Marušak (1999, 

2001), Samga (1996, 1998, 2001), Žihlavnik, A. 

(1998, 2000, 2001) dokazuju da ih je moguće primijeniti 

kod osjetljivijih uzgojnih sustava. 

Kreiranjem grupa SGJ različite veličine s određenim 

varijabilnim rasponom, dana je mogućnost razvrstavanja 

svih ŠGJ, bez obzira na razmjer i udjel dobnih 

razreda, u ove skupine. Zatim se u tim grupama mora 

osobito rješiti iskorištavačka regulacija prema ustanovljenim 

kriterijima. U gospodarenju s oplodnim sječama 

s obzirom na smanjivanje razmjera dobnih razreda, potrebno 

je uvijek ustanoviti varijabilnost dobnih razreda 

u kojima se treba realizirati utvrđeno iskorištavanje. 

4. ZAKLJUČAK - Conclusion 

U raduje rješena problematika regulacije iskorištavanja 

kod osjetljivijih uzgojnih sustava. Upotrijebljena 

je metoda matematičkih modela. Ocjenjivanje utjecaj 

različitog broja dobnih razreda pri izračunavanju iskorištavačkog 

pokazatelja. Vrednovanja su rađena na 

odabranom skupu gospodarskih jedinica u skupini veličine 

101-250 ha. Redovnost kretanja iskorištavačkih 

pokazatelja bila je održana uglavnom kod korištenja 

broja dobnih razreda k = 4 i k = 5. Pojavljivanje neko- 

liko ekstremnih slučajeva proizlazi iz jako nepravilne 

strukture dobnih razreda promatranih ŠGJ. Postignuti 

rezultati potvrdili su mogućnost primjene ove metode 

ne samo kod čiste sječe, već i kod osjetljivijih uzgojnih 

sustava. Ipak, potrebno je unaprijed utvrditi uvjete i 

kriterije za obračun u određenim varijantama s obzirom 

na stanje strukture dobnih razreda odgovarajuće 

gospodarske jedinice. 

1. Greguš, C, Janik, R., 2000: Principy komplexnej 

t'ažbovej upravy lesa. In: "Perspektivy razvoja 

hospodärskej üpravy lesov v SR". LF TU 

Zvolen, s. 41-46. 

2. Her i eh, I., 1994: Model reguläcie etätu obnovnej 

tažby - uplatnenie principu tažbovej vyrovnanosti. 

Lesnicky časopis, č. 5, s. 317-333. 

3. Korf, V., 1963: Zakladni teoreticke problemy hospodärske 

upravy lesu v podrostnim hospodärstvi. 

Lesnicky časopis, č. 4-5, s. 313-328. 

4. Kouba, J., 1983: Teorie normälniho lesa na zaklade 

nähodnych procesu. Lesnictvi, č. 10, s. 915-930. 

5. Kouba, J., 2001: Vztah prostorove a težebni üpravy 

na zaklade skutecnych vysledku a praktickych 

hospodärskych možnosti. In: Sučasnost a 

nove smery rozvoja hospodärskej üpravy lesov. 

LF TU Zvolen, s. 217-222. 

8 

5. LITERATURA - References 

6. Marušak, R., 1996: Prognözovanie vyvoja zäsob 

lesnych porastov. In: Hladik, M. and Majoroš, 

Š. (eds.) Hospodärska uprava lesov a trvale obhospodarovanie 

lesov, Zvolen, 26.-27.6.1996, 

s. 111-115. 

7. M arušak, R., 1998: Problematika kalkuläcie očakävanych 

zäsob vo vztahu k vypoctu vyhladovych 

etätov. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, 

XL, s. 131-144. 

8. Marušak, R., 1999: Problematika vychovnych tažieb 

pri kalkuläcii ocakävanych zäsob. Acta Facultatis 

Forestalis Zvolen, XLI, s. 225-238. 

9. Marušak, R., 2001: Possibilities of using of allowable 

cut indicators in shelterwood system. In: 

Continuous Cover Forestry, IUFRO conference, 

Göttingen, s. 195-202.

A. Zihlavnik: REGULIRANJE ISKORIŠTAVANJA U GOSPODARENJU PRIRODI SLIČNIM SUMAMA Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 3-9 

10. Saniga, M, 1996: Struktura zmiešaneho lesa s 

prevahou buka v prebudovani na vyberkovy les. 

Lesnicky časopis - Forestry Journal (42), 2, 

s. 113-123. 

11. Saniga, M., 1998: Optimalizäcia struktüry a regeneracnych 

procesov bukoveho vyberkoveho lesa. 

Acta Facultatis Forestalis Zvolen, XL, s. 17-27. 

12. Saniga, M, 2000: Prirode blizke pestovanie lesa 

v kontexte prirode blizkeho lesneho hospodärstva. 

In: „Perspektivy rozvoja hospodärskej üpravy 

lesov v SR". LF FU Zvolen, s. 97-100. 

13. Saniga, M., 2001: Problematika stanovenia vysky 

tazby vo vyberkovych lesoch. In: Sučasnost a 

nove smery rozvoja hospodärskej üpravy lesov. 

LF FU Zvolen, s. 45-49. 

14. Zihlavnik, A., 1982: Variantove riešenie tažbovej 

üpravy lesa s použitim matematickych modelov. 

Acta Facultatis Forestalis Zvolen, XXIV, 

s. 171-183. 

15. Zihlavnik, A., (ed.) 1993: Plochove tažbove 

ukazovatele v sučasnej tažbovej uprave lesa. 

(Habilitacnä präca). Zvolen, 137 s. 

16. Zihlavnik, A., 1997: Problematika a možnosti 

použitia tazbovych ukazovatelov v lesnych uživatelskych 

celkoch. Acta Facultatis Forestalis 

Zvolen, XXXIX, s. 243-253. 

17. Zihlavnik, A., 1998: Vyuzitie plochovych tazbovych 

ukazovatelov v nepravidelnych vekovych 

štruktiirach lesa. Acta Facultatis Forestalis 

Zvolen, XL, s. 185-196. 

18. Zihlavnik, A., 1999: Vhodnost použitia tazbovych 

percent a empirickych tazbovych percent v 

sučasnom obdobi. Acta Facultatis Forestalis 

Zvolen, XLI, s. 267-279. 

19 

20 

Zihlavnik, A., 2000: Fazbovä reguläcia v lesnych 

uzivatelskych celkoch s podrastovym hospodärskym 

spösobom. Acta Facultatis Forestalis 

Zvolen, XLII,s. 217-230. 

Zihlavnik, A., 2001: Vhodnost použitia tazbovych 

ukazovatelov v podrastovom lese. In: Sučasnost 

a nove smery rozvoja hospodärskej 

üpravy lesov. LF FU Zvolen, s. 51-58. 

21. Zihlavnik, S., 1991: Utilization of photinterpretation 

in the determination of forest stand boundaries. 

Lesnictvi, 37, s. 819-829. 

22. Zihlavnik, S., 1994: Mapovacie präce z pohladu 

reprivatizäcie lesnych pozemkov a priestorovej 

üpravy lesov. In Hladik, M. and Brezina, L. 

(eds.) Aktualne problemy v rozvoji HÜL. Zvolen, 

21.-22.6.1994, s. 171-176. 

23. Zihlavnik, Š., 1995: Mapovanie lesnych pozemkov 

a kataster. ÜVVP LVH SR, Zvolen, 214 s. 

24. Zakon č. 61/1977 Zb. o lesoch v zneni neskoršich 

predpisov. 

25. Zakon č. 100/1977 Zb. o hospodäreni v lesoch a 

stätnej spräve LH v zneni neskoršich predpisov. 

26. Zäkon č. 229/1991 Zb. o uprave vlasnickych vztahov 

k pode a inemu polnohospodärskemu majetku 

v zneni neskoršich predpisov. 

SUMMARY: The objective of this paper is to show the problems of felling 

control at the present time in Slovakia concerning to the creation of new units 

of cutting control, namely forest user's units. It is possible to see the big irregularity 

of their age structure and it has an influence on the balance of main 

felling for a long time. Updated ownership and user relations to forest caused 

changes in all spheres of forest management. Linking to these laws came to 

the amendment of the Act no. 61/1977 Coll. on forests and of the Act no. 

100/1977 Coll. on management in forestry and state administration of forestry. 

The shelterwood system in production forests is preffered by this law. 

According to the natural conditions the selection system is used and in 

unavoidable cases it is possible to use the clear-cutting system. 

Therefore, the paper is aimed at a method of mathematical models application 

at near-natural forest management. An influence of various number of 

age classes use on fluency of allowable cut indicators course during more 

decades was valuated. The valuations were carried out at chosen set of forest 

user s units formed according to their area to quantitative group in the range 

of 100-250 ha. The obtained results confirmed the possibility of this method 

application at tender silvicultural systems when determined conditions and 

criteria are held on at more variants of calculation using. 

Key words: felling control, allowable cut indicator, forest user s unit 

9

3FT8*» 

^ 

'fm &y 

"*MC> 

'^., I • 

-N;\ 

< &*4f 

*>^' . * l 

c mm 

%•' 

*^-i 

&* 

•\ai 

ma 

unikomerc-uvoz 

Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002). 11-22 

UDK 630* 188 f 181.3 (001) 

NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA 

STANIŠTA U ŠUMSKIM FITOCENOZAMA MACELJSKOG GORJA 

NUMERICAL DETERMINATION OF KLIMATIC AND EDAPHIC FACTORS OF THE HABITATS 

IN FOREST PHYTOCENOSES OF THE MACELJSKO GORJE MOUNTAINS 

Zdravko CEROVEČKI* 

SAŽETAK: Maceljsko gorje najveći je šumski kompleks sjeverne Hrvatske. 

Obrašteno je najvećim dijelom bukovim i hrastovim šumama koje pripadaju 

različitim fitocenozama. 

Za srednjoeuropsku floru napravio je Ellenberg (1974) ocjene ekoloških 

čimbenika za više od 1750 taksona viših biljaka. Budući da je jitocenoza 

sastavljena od brojnih biljnih vrsta, možemo unoseći numeričke vrijednosti 

njihovih ekoloških čimbenika odrediti ekološku karakteristiku biotopa kojeg 

nastavaju. Poznato je da jitocenoza mnogo bolje prezentira stanišne uvjete od 

pojedinih biljnih vrsta, koje su njen sastavni dio (M. Wraber 1969). 

Koristeći tu metodu možemo u vrlo kratkom vremenu, ali s dovoljnom točnošću 

za praktičnu primjenu, utvrditi kakvi su klimatski i edafski čimbenici 

određenog staništa. Kao osnova numeričkog određivanja ekoloških čimbenika 

služi fitocenološka snimka ilipokrovne vrijednosti taksona sintetske tablice. 

Ključne riječi: Maceljsko gorje, ekološka karakteristika, stanište, 

biljnogeografsko raščlanjenje, modificirana skala. 

Na temelju ekoloških ocjena taksona, koje je napravio 

za srednjoeuropsku floru i njihova stupnja nazočnosti, 

Ellenberg (1974) je izračunao srednje vrijednosti 

ekoloških čimbenika biljne asocijacije, te ih 

komparirao s drugim fitocenozama s obzirom na uvjete 

staništa. Ubrzo se pokazalo da ova metoda računanja 

nije dovoljno pouzdana. Naime, stupanj nazočnosti 

kao sintetska kategorija ne daje realan kvantitativan 

odnos pojedinih biljnih vrsta u gradi biljne zajednice. 

Ako npr. uzmemo u razmatranje neku fitocenološku 

tablicu koja sadrži deset fitocenonoloških snimaka, 

gdje je neka vrsta ocijenjena deset puta ocjenom +, što 

se često događa, tako ocijenjena vrsta će u sintetskoj 

tablici dobiti stupanj nazočnosti V (pet), isto kao i neki 

edifikator, koji je ocijenjen u analitičkoj tablici npr. deset 

puta ocjenom 5.5, što također nije rijetkost. Zbog 

toga Ellenbergova (1974) metoda računanja srednjih 

vrijednosti ekoloških čimbenika biotopa na teme- 

* Zdravko Cerovečki dipl. ing. šum. Radnički Dol 6, 10000 Zagreb 

UVOD - Introdukcion 

Iju biljnih asocijacija, od većine europskih istraživača 

nije bila prihvaćena. 

Važnost pokrovne vrijednosti taksona vrlo je dobro 

uočio H or vat (1949) pa tako najednom mjestu kaže: 

"Pokrovna vrijednost daje nam prema tome vrlo zanimljivu 

sliku o važnosti neke vrste u samoj asocijaciji". 

Zaista, pokrovna vrijednost taksona u nekoj biljnoj 

asocijaciji najbolje izražava kvantitativan odnos pojedinih 

biljnih vrsta asocijacije, a ujedno je najrelevantniji 

čimbenik u dijagnostičkom smislu. Shvativši važnost 

pokrovne vrijednosti za točnost računanja srednjih 

vrijednosti ekoloških čimbenika, tijekom niza godina, 

predložene su skale raznih tipova mnogih autora, 

temeljene na originalnoj poboljšanoj skali pokrovnosti 

i abundancije Braun-Blanqueta (1946). 

Mi smo za računanje srednjih vrijednosti ekoloških 

čimbenika biotopa modificirali poboljšanu originalnu 

skalu pokrovnosti i abundancije Braun-Blanqueta 

(1946), tako da smo eliminacijom decimalnog broja 

pojednostavili način računanja, a ujedno smo u potpunosti 

zadržali izvorni smisao kombinirane skale. 

11

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH 1 EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 11-22 

FITOGEOGRAFSKO RAŠČLANJENJE FLORE MACELJSKOG GORJA 

Phytogeographical division floral of the Maceljsko gorje mountains 

Maceljsko gorje smješteno je na krajnjem sjevernom 

dijelu Republike Hrvatske. Proteže se uz državnu 

granicu sa susjednom Republikom Slovenijom, ajedan 

manji istočni dio masiva prelazi na slovensku stranu. 

U geološkom smislu ispunjava veliku depresiju, koju 

možemo omeđiti s dva geotektonska niza, kao što su 

Boč-Ravna Gora na sjeveru i Rudnica-Kuna Gora-Ivanščica 

na jugu (Gorjanović-Kramberger 1904). 

Masiv pripada starijem miocenu, a građenje od zelenosivih 

pršinastih pješčenjaka, poznatih kao maceljski 

pješčenjak (Gorjanović-Kramberger 1904). 

Tablica 1. Analitički prikaz flornih elemenata 

Redni broj 

01 

02 

03 

04 

05 

06 

07 

08 

09 

10 

11 

12 

13 

14 

15 

16 

17 

18 

19 

Florni element 

Subatlatsko-submediteranski 

Nordijsko-euroazijskosuboceanski 

Euroazijskosubocenasko-submediteranski 

Euroazijsko-suboceanski 

Nordij sko-euroazij ski 

Euroazijsko-submediteranski 

Umj erenokontinentalni 

Umjerenokontinentalno-istočnosubmediteranski 

Submediteransko-subatlantski 

Subalpski 

llirikoidni 

Submediteranski 

Euroazijskokontinentalno-submediteranski 

Euroazij skokontinentalni 

Nordijsko-euroazijski 

Istočnosubmediteranski 

Submediteransko-umjerenokontinentalni 

Submediteransko-euroazijskosuboceanski 

Mediteransko-submediteranski 

Ukupno 

Zbog težeg erodiranja tog pješčenjaka, područje se 

odlikuje specifičnom oroplastikom, koja je izražena 

oštrim i strmim grebenima te dubokim jarcima, koji su 

gotovo uvijek ispunjeni vodom. 

Raščlanjenjem flore Maceljskog gorja glede biljnogeografske 

pripadnosti, utvrdili smo da se biljni svijet 

tog masiva može najbolje uklopiti u srednjoeuropsku 

flornu regiju holarktičkog flornog carstva. Fitogeografsko 

raščlanjenje napravljeno je prema Oberdorferu 

(1979) na temelju 264 biljne vrste, a dobivene rezultate 

prikazali smo u tablici 1. 

Broj primjeraka 

40 

30 

25 

25 

19 

15 

15 

14 

12 

10 

9 

8 

8 

7 

7 

7 

7 

4 

2 

264 

% 

15,5 

11,4 

9,5 

9,5 

7,2 

5,6 

5,6 

5,3 

4,5 

3,8 

3,4 

3,0 

3,0 

2,6 

2,6 

2,6 

2,6 

1,5 

0,8 

100 

PROBLEMATIKA NUMERIČKOG ODREĐIVANJA EKOLOŠKIH 

ČIMBENIKA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA 

Issues relating to the numerical determination of 

ecological factors in forest ecosystems 

Danas se za računanje srednjih ekoloških čimbenika 

staništa u raznim europskim zemljama upotrebljavaju 

skale raznih autora temeljene na pokrovnim 

vrijednostima taksona, izvedene iz originalne Braun- 

Blanquetove (1946) kombinirane skale broja individuuma 

i pokrovnosti. 

Westhoff & Van der Maarel (1978) predlažu 

kompromisnu skalu temeljenu na kombiniranoj skali 

Braun-Blanqueta (1946). Oni su od Bar km a- 

na et al. (1964) preuzeli diferenciranu Braun-Blanqueto 

vu (1946) kategoriju 2 i predložili potpuno novu 

numeričku skalu od devet kategorija. 

Braun-Blaquet (orig. skala) r + 

Bark man et al. (dif. kat. 2) r + 

Westoff &Van der Maarel 1 2 

(1978) nova skala 

2 

2m 

4 

2a 

5 

3 

2b 3 

6 7 

4 

4 

8 

5 

5 

9 

Durwen (1982) također predlaže novu skalu, temeljenu 

na originalnoj skali Braun-Blanqueta (1946) sljede- 

ćih kategorija: 

12

Z. Ccrovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 11-22 

Braun-Blanquet (orig. skala) r + 

Durwen (1982) 1 2 

2 

4 

3 

6 

4 

8 

5 

10 

Na prvu verziju skale abundance i pokrovnosti 

Braun-Blanqueta bilo je primjedaba mnogih fitocenologa. 

Tako suSchwickerath (1931) te Tu - 

xen & Ellenberg (1937) predložili transformiranu 

Braun-Blanquetovu skalu. Uzevši u obzir primjedbe 

navedenih autora Braun-Blanquet (1946) 

je objavio poboljšanu skalu originalne verzije, koja se 

Braun-Blanquet (1946) 

Srednje % vrijednosti intervala 

Modificirana skala 

Srednje postotne vrijednosti intervala pomnožili 

smo sa deset te dobili novi raspon skale od 1 do 875. 

Računanjem srednjih vrijednosti ekoloških čimbenika 

ovom metodom, edifikatori imaju mnogo veći utjecaj 

na konačan rezultat, od onih biljnih vrsta koje imaju 

neznatan utjecaj u gradi neke biljne zajednice. Primjenom 

srednjih pokrovnih vrijednosti intervala, poništavamo 

pogreške okularne procjene, koje se objektivno 

mogu dogoditi. Prednost naše modificirane skale u od- 

r 

0 

0 

+ 

0,1 

1 

u izvornom obliku upotrebljava u mnogim europskim 

zemljama, kao i kod nas u Hrvatskoj. 

Mi smo za računanje ekoloških čimbenika biotopa 

u šumskim fitocenozama Maceljskog gorja primijenili 

modificiranu Braun-Blanquetovu (1946) poboljšanu 

skalu abundancije i pokrovnosti. 

1 

5 

50 

2 

17,5 

175 

3 

37,5 

375 

4 

62,5 

625 

5 

87,5 

875 

nosu na ostale je u tome što ima veću mogućnost obrade 

podataka. Tako npr. uporabom naše metode možemo 

koristiti izračunane pokrovne vrijednosti već postojećih 

sintetskih tablica za izračunavanje prosječnih 

vrijednosti ekoloških čimbenika prosječnog biotopa fitocenoze, 

te ih koristiti za komparaciju s drugim fitocenozama. 

Naša modificirana skala u odnosu na ostale 

skale u potpunosti zadržava izvorni smisao originalne 

Braun-Blanquetove (1946) poboljšane skale. 

Kao osnova za numeričko određivanje ekološke 

ocjene biotopa prema našem prijedlogu modificirane 

skale služi fitocenološka snimka. Svakom taksonu koji 

se nalazi na popisu fitocenološke snimke moramo dopisati 

određene brojeve, koji označavaju ocjene njegovih 

ekoloških čimbenika i pomnožiti ih pokrovnom 

vrijednošću modificirane skale. Dobivene produkte 

pojedinih ekoloških čimbenika S, zbrojimo i podijelimo 

sumom pokrovnih vrijednosti pojedinog ekološkog 

čimbenika S 2 . Na taj način dobijemo, srednje vrijednosti 

ekoloških čimbenika biotopa I,, kao što su u prvoj 

grupi: svijetlost (S), temperatura (T) i kontinentalnost 

(K), a u drugoj: vlažnost (V), reakcija tla (R) i prisutnost 

nitrata (N). Tako dobivene srednje vrijednosti 

predstavljaju ekološku karakteristiku biotopa. 

U skladu sa shvaćanjima Oberdorfera (1957, 

1992) i Th. Miillera (1992) za računanje ekoloških 

čimbenika biotopa u šumskim fitocenozama Maceljskog 

gorja korištene su fitocenološke snimke sljedećih 

sintaksona. 

Razred: Quercetea robori-petraeae Br.-Bl. et Tx 43 

Red: Qiiercetalia robori-petraeae Tx. (31)37 

Sveza: Quercion robori-petraeae Tx. (31) 37 

Podsveza: Genisto germanicae-Quercenion 

petraeae (R. et sZ. Neuh. 67) Oberd.92 

As. Genisto tinctoriae-Quercetum Klika 32. 

(Genisto germanicae-Quercetum Aich. 33, 

Luzulo-Quercetum Pass. 53) 

As. Querco-Castanetum I. Horv. 38 

(Querco-Castanetum croaticum I. Horv. 38) 

MATERIJAL I METODE - Material and Methods 

As. Festuco drymeiae-Quercetum (Jank.68) 

Hruška Dell' Uomo 74 

Razred:Querco-fagetea Br.-Bl. et Vlieg. 37 

Red: Quercetaliapubescenti-petraeae Klika 33 

corr.Moravec in Beguin et Theurillat 84 

(Quercetalia robori-pubescentis Förster 79) 

Sveza: Quercion pubescenti-petraeae Br.-Bl. 32 em 

Rivas-Martinez 72 

As. Lathyro-Quercetum petraeae I. Horv. 58 

Red: Fagetalia sylvaticae Pawlovski in Pawlovski, 

Sokolovski et Walisch 28 

Sveza: Carpinion betuli Issler 31 

As. Carici pilosae-Carpinetum Neuhäusl et 

Neuhäuslova-Novotnä 64 

(Querco-Carpinetum croaticum I. Horv. subas. 

caricetosum pilosae I. Horv 62) 

Sveza: Tilioplatyphylli-Acerion pseudoplatani Klika 55 

Podsveza: Tilienion platyphylli (Moor 75) Müller 92 

As. Aceri platanoidis-Tilietum 

platyphylly Faber 36 

Sveza: Fagion sylvaticae Luquet 26 

As. Festuco drymeiae-Fagetum Cimperšek 88 

non Magic 68 em Cerovečki 

As. Festuco altissimae-Fagetum Schliit. 

In Grüneberg et Schlüter 57 non Kuhn 37 

As. Aceri-Fraxinetum W. Koch 26 

(Aceri-Fraxinetum croaticum I. Horv. 38) 

Podsveza: Luzulo-Fagenion (Lohm. et Tx. 5 

Oberd. 57 

As. Luzulo-Fagetum Meusel 37 

As. Blechno-Fagetum I. Horv. 50 

13

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1 2, CXXV1 (2002). 11-22 

ZNAČENJE BROJČANIH OZNAKA EKOLOŠKIH ČIMBENIKA PREMA 

ELLENBERGU I SURADNICIMA (1994) 

Meaning of numerical marks of ecological factors according to Ellenberg et al. (1994) 

S = svjetlosni broj 

1 biljke duboke sjene, nalaze se na staništima relativne 

jačine svjetlosti i manje od 1 %, ali rijetko dolaze 

na mjestima s više od 30 % relativne jakosti svijetla 

2 između 1 i 3 

3 biljke sjene, dolaze uglavnom na staništima gdje je 

manje od 5 % relativne jakosti svijetla, ali mogu se 

naći i na svjetlijim mjestima 


5 biljke polusjene, rijetko dolaze na staništima pune 

svjetlosti, ali većinom ondje gdje je relativna jačina 

svijetla veća od 10 % 


7 biljke polusvjetla, uglavnom dolaze na staništima s 

puno svijetla, ali mogu doći i u sjenovitim mjestima 

s relativnom jakošću svijetla manjom od 30 % 

8 biljke svijetla, dolaze većinom kod relativne jačine 

svijetla veće od 40 % dok kod manje jačine dolaze 

vrlo rijetko 

9 biljke punog svijetla, dolaze samo na vrlo svijetlim 

staništima, odnosno na mjestima gdje relativna jačina 

svijetla nije manja od 50 % 

T = temperaturni broj 

1 biljke studenih područja, tu pripadaju biljne vrste 

alpsko-nivalne/arktičko-borealne rasprostranjenosti, 

a rijetko dolaze unutar alpskog područja 

2 između 2 i 3 , tu pripadaju biljne vrste alpskog pojasa, 

dok rijetko dolaze vrste subalpskog pojasa 

3 vrste hladnijih područja, dolaze pretežno vrste subalpskog 

i visokomontanog pojasa rasprostranjenosti 

4 između 3 i 5, hladnija staništa s biljnim vrstama rasprostranjenim 

u montanom pojasu 

5 umjereno hladna do umjereno topla staništa s biljnim 

vrstama submontano-montanog pojasa rasprostranjenosti 

6 staništa uglavnom kolinsko-submontanog područja 

s prevladavajućim vrstama umjerenog pojasa 

7 topla staništa na kojima prevladavaju submediteranske 

biljne vrste 

8 staništa između 7 i 9 na kojima prevladavaju biljne 

vrste submediteransko-mediteranske rasprostranjenosti 

9 extremno topla staništa s biljnim vrstama mediteransko-submediteranske 

rasprostranjenosti 

K = broj kontinentalnosti 

1 euoceansko područje, nalazi se pod ekstremnim 

utjecajem morske klime, gdje od biljnih vrsta prevladavaju 

euoceanski florni elementi 

2 oceansko područje, obuhvaća unutrašnjost s prevladavajućom 

morskom klimom i oceanskim flornim 

elementima 

3 između 2 i 4, to su područja relativno blažih staništa 

4 suboceansko područje, najvećim dijelom se rasprostire 

u srednjoj Europi s dominirajućim srednjoeuropskim 

flornim elementima 

5 intermedijarno područje rasprostire se od zapadne 

Europe do Sibira 

6 subkontinentalno područje 


8 kontinentalno područje, obuhvaća istočnu Europu 

te posebna staništa srednje Europe 

9 eukontinentalno područje s ekstremno kontinentalnom 

klimom 

V = broj vlažnosti 

1 izrazito suha staništa 

2 staništa siromašna oborinama (manje od 750 mm) 

3 staništa s tolerirajućim oborinama, ali uglavnom 

samo na vlažnijim položajima 

4 staništa siromašna oborinama, ali s većom zračnom 

vlagom 

5 uglavnom područja s manje oborina; Oborine u pravilu 

preko 700 mm 

6 između 5 i 7; Oborine većinom preko 800 mm 

7 područja prilično bogata oborinama; Oborine većinom 

preko 1000 mm 

8 područja bogata oborinama; Većinom preko 1400 

mm, ali s jakim kolebanjem vlage 

9 područja veoma bogata oborinama; Oborine uvijek 

preko 1400 mm; Staništa vrlo humidna 

R = reakcijski broj 

1 extremno kisela tla, pH ispod 3,4 

2 vrlo kisela tla, pH 3,4-4,0 

3 prilično kisela tla, pH 4,1 -4,8 


5 umjereno kisela tla, pH 4,9-5,6 


7 subneutralna tla, pH 5,7-6,5 

8 netralna tla, pH 6,6-7,5 

9 bazična tla, pH preko 7,0 

N = dušični broj 

1 tla vrlo siromašna dušikom; Na silikatnim podlogama 

dominira silicijev dioksid 


3 tla umjereno siromašna dušikom 


5 tla umjereno bogata dušikom 


7 tla bogata dušikom; Umjereno gnojena 

8 tla vrlo bogata dušikom; Vrlo gnojena 

9 tla neizmjerno bogata dušikom; Extremno gnojena 

P = pokrovna vrijednost 

14

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski lisl br. 1 2, CXXVI (2002), 11-22 

NUMERIČKO ODREĐIVANJE EKOLOŠKIH ČIMBENIKA BIOTOPA 

NA TEMELJU FITOCENOLOŠKIH SNIMAKA 

Numerical determination of ecological factors of the biotops based 

on the phytocenological records 

Na temelju opisanog, ovdje ćemo prikazati način 

računanja srednjih ekoloških čimbenika biotopa pri- 

mjenom naše modificirane skale. 

Tablica 2. As. Genlsto tinctoriae-Quercetum Klika 32 

Eko. kar. K V N 

A Quercuspetraea (Matt.) Liebl 5.5 

Quercus ceriš L. 1.1 

B Quercus petraea (Matt.) Liebl 1.3 6625xx 50 300 300 100 250 

Fraxinus ornus L. 1.3 584383 50 250 400 200 150 400 150 

C Luzula luzuloides Dandy & Wilm. 3.5 7xx653 375 2625 

2250 1875 1125 

Calluna vulgaris (L.) Hull. 3.5 8x3x11 375 3000 

1125 

375 375 

Genista tinctorial. 1.3 853542 50 400 250 150 250 200 100 

Cytisus nigricans L. 1.3 76437x 50 350 300 200 150 350 

Hieracium sabaudum L. 1.3 56344x 50 250 300 150 200 200 

Hieracium umbelatum L. +.3 6xx442 

6 

4 4 

Viscaria vulgaris Bernh. +.3 8xx472 

8 

4 7 

Serratula tinctoria L. +.3 765x85 

7 

8 

Hieracium racemosum L. +.3 56344x 

5 

4 4 

Juniperus communis L. + 8xx4xx 

4 

D Dicranella heteromalla (L.) Schimp. 2.3 

Polytrichum formosum Hedw. 1.3 

Leucobiyum glaucum (L.) Schimp. 1.2 

XI 

Z2 

23 

Tablica 3. As. Querco-Castanetum I. Horv. 38 

A Castanea sativa Mill 

Fagus sylvatica L. 

B Castanea sativa Mill. 

Quercus petraea (Matt.)Licbl. 

C Luzula luzuloides Dandy & Wilm. 

Pteridium aquilinum (L.) Kuhn. 

Melampyrum pratense L. 

Genista tinctoria L. 

Vaccinium myrtillus L. 

Solidago virgaurea L. 

Hieracium racemosum L. 

Cytisus supinus L. 

Hieracium sylvaticum L. 

Gentiana asclepiadea L. 

Dryopteris filix mas (L.) Schott. 

Castanea sativa Mill. 

Luzula pilosa (L.) Willd. 

Calluna vulgaris (L.) Hull. 

Juniperus communis L. 

Fes tuca drymeia Mert. & Koch. 

Dianthus barbatus L. 

Picea abies (L.) Karsten 

Serratula tinctoria L. 

D Polytrichum formosum Hedw. 

Bazzania trilobata (L.) Gray 

5.5 

1.1 

3.2 

+ 

3.4 

3.4 

2.3 

1.3 

1.3 

1.3 

1.3 

1.3 

1.3 

1.2 

1.2 

+.3 

+.2 

+.2 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

3.4 

3.3 

7209 

1005 

7,2 

1562 

252 

6,2 

1933 

627 

3,1 

3266 

629 

5,2 

3423 

904 

3,8 

1759 

853 

2,1 

Eko.kar. P S T K V R N 

582x4x 

6625xx 

7xx653 

653633 

4x5522 

853542 

5x5x23 

5xx5x5 

56344x 

764370 

6xx442 

6x467x 

3x3556 

582x4x 

2x3x54 

8x3x11 

8xx4xx 

466565 

854372 

536xxx 

765x25 

375 

1 

375 

375 

175 

50 

50 

50 

50 

50 

50 

50 

50 

1875 

6 

2625 

2250 

700 

400 

250 

250 

250 

350 

300 

300 

150 

5 

2 

8 

8 

4 

8 

5 

7 

3000 

6 

- 

1875 

- 

250 

- 

- 

300 

300 

- 

- 

- 

8 

- 

- 

- 

6 

5 

3 

6 

750 

2 

- 

1125 

875 

150 

250 

- 

150 

200 

- 

200 

150 

2 

3 

3 

- 

6 

4 

6 

5 

- 

5 

2250 

2250 

875 

250 

- 

250 

200 

150 

200 

300 

250 

- 

- 

- 

4 

5 

3 

- 

- 

1500 

- 

1875 

1125 

350 

200 

100 

- 

200 

350 

200 

350 

250 

4 

5 

1 

- 

6 

7 

- 

8 

- 

- 

1125 

1125 

350 

100 

150 

250 

- 

- 

100 

- 

300 

- 

4 

1 

- 

5 

2 

- 

5 

15

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 11-22 

Pleurozium schreberi (Willd.) Mitten 3.3 

ZI 

12 

13 

Tablica 4. As. Festuco diymeiae-Quercetum 

A Quercuspetraea (Matt.) Liebl. 

B Quercus petraea (Matt.) Liebl. 

Fraxinus ornus L. 

Carpinus betulus L. 

Castanea sativa Mili. 

C Festuca drvmeia Mert.& Koch. 

Galium sylvaticum L. 

Carexpilosa Scop. 

Serratula tinctoria L. 

Campanula persicifolia L. 

Heder a helix L. 

Luzula luzuloides Dandy & Wilm 


Cytisus supinus L. 

Lathyrus niger (L.) Bernh. 

Vicia oroboides Wulf. 

Hieracium racemosum L. 

Dactylis polygama Horvatovszky 

Stellaria holostea L. 

Cyclamen purpur as cens Mill. 

Hieracium sabaudum L. 

9753 

1709 

5,7 

(Jank. 68) Hruška Dell ' Uomo 74 

Eko. kar. P S 

5.5 

2.3 

2.3 

1.2 

1.1 

4.5 

1.3 

1.3 

1.3 

1.3 

1.3 

1.2 

1.2 

1.2 

+.3 

+.3 

+.3 

+.3 

+.3 

+ 

+ 

El 

Z2 

S3 

6625xx 

584383 

464xxx 

582x4x 

4666565 

554475 

465555 

765x85 

554483 

4525xx 

4x4x34 

853542 

764373 

5643x3 

554465 

563444 

7x35x6 

563565 

464595 

563444 

175 

175 

175 

50 

625 

50 

50 

50 

50 

50 

50 

50 

50 

1050 

875 

700 

250 

2500 

250 

200 

350 

250 

200 

200 

400 

350 

5 

5 

5 

7 

5 

4 

5 

7611 

1607 

4,7 

5759 

906 

6,4 

T 

1050 

1400 

1050 

400 

3750 

250 

300 

300 

250 

250 

- 

250 

300 

6 

5 

6 

- 

6 

6 

6 

9585 

1556 

6,2 

3881 

1233 

3,1 

K 

350 

700 

700 

100 

3750 

200 

250 

250 

200 

100 

200 

150 

200 

4 

4 

3 

3 

3 

4 

3 

7174 

1607 

4,5 

6992 

1279 

5,5 

V 

875 

525 

- 

- 

3125 

200 

250 

- 

200 

250 

- 

250 

150 

3 

4 

4 

5 

5 

5 

4 

5855 

1282 

4,6 

6531 

1665 

3,9 

R 

- 

1400 

- 

200 

3750 

350 

250 

400 

400 

- 

150 

200 

350 

- 

6 

4 

- 

6 

9 

4 

7479 

1205 

6,2 

3517 

1180 

3,0 

N 

- 

525 

- 

- 

3125 

250 

250 

250 

150 

- 

200 

100 

150 

3 

5 

4 

6 

5 

5 

4 

5032 

1157 

4,3 

Tablica 5. As. Lathyro-Quercetumpetraeae I. Horv. 58 

Eko. kar. P S T K V R N 

A Quercus cerris L. 

Quercus petraea (Matt.) Liebl. 

B Fraxinus ornus L. 

Crataegus monogyna Jacq. 

4.5 

2.3 

3.4 

1.2 

Pyruspyraster (L.) Borkh. 

+ 

C Lathyrus niger (L.) Bernh. 

Luzula luzuloides Dandy & Wilm. 

Hieracium sabaudum L. 

Quercus petraea (Matt.) Liebl. 

Festuca heterophylla Lam. 




Hedera helix L. 


Solidago virgaurea L. 

Luzula forsten (Sm.) DC. 

Poa nemoralis L. 

Hieracium umbellatum N. & P. 

Silene viridiflora L. 

3.5 

3.5 

2.3 

1.3 

1.2 

+.3 

-.3 

+.3 

+.3 

+.2 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

El 

Z2 

Z3 

584383 

753483 

565x8x 

5643x3 

4x4x34 

56344x 

6625xx 

554454 

554475 

554483 

7x35x6 

4525xx 

853542 

5xx5x5 

4624xx 

5x5553 

6xx442 

755373 

375 

50 

1 

375 

375 

175 

50 

50 

1875 

350 

5 

1875 

1500 

875 

300 

250 

5 

5 

7 

4 

8 

5 

4 

5 

6 

7 

7086 

1461 

4,8 

3000 

250 

6 

2250 

- 

1050 

300 

250 

5 

5 

- 

5 

5 

- 

6 

- 

- 

5 

7137 

1082 

6,6 

1500 

150 

5 

1500 

150 

525 

100 

200 

4 

4 

3 

2 

3 

- 

2 

5 

- 

5 

5508 

1459 

3,8 

1125 

200 

- 

1125 

- 

700 

250 

200 

4 

4 

5 

5 

5 

5 

4 

5 

4 

3 

3644 

1085 

3,4 

3000 

400 

8 

- 

1125 

700 

- 

250 

7 

8 

- 

- 

4 

- 

- 

5 

4 

7 

5518 

1032 

5,3 

1125 

150 

- 

1125 

1500 

- 

- 

200 

5 

3 

6 

- 

2 

5 

- 

3 

2 

3 

4129 

1233 

3,3 

16

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 11-22 

Tablica 6. As. Carici pilosae-Carpinetum Neuhäusl et Neuhäuslova-Novotna 64 

Eko. kar. P~~ S T K V R N 

A Carpinus betulus L. 4.5 

Fagus sylvaticaL. 2.3 

Quercuspetraea (Matt.) Liebl. 1.1 


Carexpilosa Scop. 

Hacquetia epipactis (Scop.) DC. 

Asarum europaeum L. 

Polystichum aculeatum (L.) Roth. 

He der a helix L. 

Cardamine savensis Schulz 

Festuca drvmeia Mert. & Koch. 

Lathyrus vernus (L.) Bernh. 

Mercurialisperennis L. 

Cyclamenpurpurascens Mili. 

Cephalanthera rubra (L.) C. Rich. 

Daphne mezereum L. 

Tilia cordata Mili. 

Luzula luzuloides Dandy & Wilm. 

Aposeris foetida (L.) Less. 


Euphorbia dulcis L. 

Primula vulgaris Hudson 

Pulmonaria officinalis L. 

1.3 

4.5 

1.3 

1.3 

1.2 

+.3 

+.3 

+.3 

+.3 

+.3 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

11 

22 

Z3 

3525xx 

465555 

565566 

355686 

342657 

4525xx 

565555 

466565 

4x447x 

253x77 

464595 

354483 

4x4575 

554xxx 

4x4x34 

444565 

554475 

452585 

652575 

565586 

50 

625 

50 

50 

50 

150 

2500 

250 

150 

150 

4 

5 

4 

4 

2 

4 

3 

4 

5 

4 

4 

5 

4 

6 

5 

3263 

840 

3,9 

250 

3750 

300 

250 

200 

5 

6 

6 

- 

5 

6 

5 

- 

5 

- 

4 

5 

5 

5 

6 

4813 

837 

5,7 

100 

3125 

250 

250 

100 

2 

5 

6 

4 

3 

4 

4 

4 

4 

4 

4 

4 

2 

2 

5 

3882 

840 

4,6 

250 

3125 

250 

300 

300 

5 

5 

5 

4 

- 

5 

4 

5 

- 

- 

5 

4 

5 

5 

5 

4282 

837 

5,1 

- 

3125 

300 

400 

250 

- 

5 

6 

7 

7 

9 

8 

7 

- 

3 

6 

7 

8 

7 

8 

4163 

788 

5,3 

- 

3125 

300 

300 

350 

- 

5 

5 

- 

7 

5 

3 

5 

- 

4 

5 

5 

5 

5 

6 

4135 

787 

5,2 

Tablica 7. As. Aceri platanoidis-Tilietum plathyphylli Faber 36 


A Acer platanoides L. 4.5 

Tiliaplatyphyllos Scop. 3.4 

Prunus avium L. 2.3 

Acerpseudoplatanus L. 1.1 

Quercus petraea (Matt.) Liebl. 1.1 

Tilia plathyphyllos Scop. 

Festuca heterophylla Lam. 

Carex pilosa Scop. 

Dtyopteris filix mas (L.) Schott. 

Stellaria holostea L. 


Cyclamen purpurascens Mill. 

Melica uniflora Retz. 

Chaerophyllum temulum L. 

Campanula trachelium L. 

Vincetoxicum hirundinaria Medic 

Poa nemoralis L. 




Sedum maximum (L.) Hoffm 

Mycelis muralis (L.) Dum. 

Salvia glutinosa L. 

Alliariapetiolata Cav & Grande 

Schrophularia nodosa L. 

2.2 

3.3 

2.3 

1.2 

1.3 

+.3 

-.3 

+.3 

+.3 

-.3 

+.2 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

4525x7 

554454 

465555 

3x3556 

563565 

554483 

464595 

35256x 

5635x8 

453588 

655373 

5x5553 

7x35x6 

554475 

4x447x 

885473 

4525x6 

454677 

563589 

453667 

175 

375 

175 

50 

50 

700 

1875 

700 

150 

250 

5 

4 

3 

5 

4 

6 

5 

7 

5 

4 

8 

4 

4 

5 

4 

875 

1875 

1050 

- 

300 

5 

6 

5 

6 

5 

5 

- 

- 

5 

- 

8 

5 

5 

6 

5 

350 

1500 

875 

150 

150 

4 

4 

2 

3 

3 

5 

5 

3 

4 

4 

5 

2 

4 

3 

3 

875 

1500 

875 

250 

250 

4 

5 

5 

5 

5 

3 

5 

5 

4 

4 

4 

5 

6 

5 

6 

- 

1875 

875 

250 

300 

8 

9 

6 

- 

8 

7 

5 

- 

7 

7 

7 

- 

7 

8 

6 

1225 

1500 

875 

300 

250 

3 

5 

- 

8 

8 

3 

3 

6 

5 

- 

3 

6 

7 

9 

7 

17

_. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 11-22 

SI 3748 4166 

S2 • 840 787 

S3 4,4 5,3 

3079 

840 

3,7 

3821 

840 

4,5 

3385 

787 

4,3 

4223 

838 

5,0 

Tablica 8. As. Festuco drvmeiae-Fagetum 

A Fagus sylvatica L. 

Picea abies (L.) Karsten 

B Fagus sylvatica L. 

C Festuca drymeia Mert.&Koch. 

Daphne mezereum L. 

Sanicula europaea L. 

Mercurialis perennis L. 


Prenanthes purpurea L. 

Pteridium aquUinum (L.) Kuhn. 

As arum europaeum L. 

Aposeris foetida (L.) Less. 

Hepatica nobilis Mili. 

Cardamine trifolia L. 

Euphorbia amygdaloides L. 

Asperula odorata L. 


Hedera helix L. 

Oxalis acetosella L. 

Dryopteris filix mas (L.)Schott. 


Knautia drymeia Heuff. 

Polystichum setiferum Moore. 


Rubus hirtus W. & K. 

Galium svlvaticum L. 

Pulmonaria officinalis L. 

Carex sylvatica Huds. 

Tablica 9. As. Festuco altissimae-Fagetum 


Acerpsedoplatanus L. 

C Dryopteris filix mas (L.) Schott. 

Festuca altissima All. 

Mercurialis perennis L. 

Cardamine trifolia L. 

Scrophularia nodosa L. 

Oxalis acetosella L. 

Senecio ovatus Willd. 


Festuca drymeia Mert. & Koch. 

Athyrium filix femina (L.) Roth. 

Mycelis muralis (L.) Dum. 

Doronicum austriacum Jacq. 


Atropa belladonna L. 

Polygonatum multiflorum (L.) All. 

Cimperšek 88 non Magic 68 em. Cerovečki 


5.5 

1.1 

1.3 3525xx 50 150 250 100 250 - - 

5.5 466565 875 3500 5250 5250 4375 5250 4375 

1.3 4x4575 50 200 - 200 250 350 250 

1.3 453587 50 200 250 150 250 400 350 

1.3 253x77 50 100 250 150 - 350 350 

1.2 6x467x 50 300 - 200 300 350 - 

+.3 4445x5 

4 4 4 5 - 5 

+.3 653633 

6 5 3 6 3 3 

+.3 355686 

3 5 . 5 6 8 6 

+.3 444565 

4 4 4 5 6 5 

+.3 464474 

4 6 4 4 7 4 

+.3 344587 

3 4 4 5 8 7 

+ 452575 

4 5 2 5 7 5 

+ 2526x5 

2 5 2 6 - 5 

+ 4x447x 

4 - 4 4 7 - 

+ 4525xx 

4 5 2 5 - - 

+ 1x3647 

1 - 3 6 4 • 7 

+ 3x3556 

3 - 3 5 5 6 

+ 464595 

4 6 4 5 9 5 

+ 754555 

7 5 4 5 5 5 

+ 342657 

3 4 2 6 5 7 

+ 4x3554 

4 - 3 5 5 4 

+ 564557 

5 6 4 5 5 7 

+ 554475 

5 5 4 4 7 5 

+ 565586 

5 6 5 5 8 6 

+ 253575 

2 5 3 5 7 5 

SI 4527 

S2 1145 

S3 3,9 

6080 

1041 

5,8 

6119 

1145 

5,3 

5528 

1095 

5,0 

6806 

1092 

6,2 

5422 

1043 

5,2 

Schlüt. in Grüneberg et Schlüter 


5.5 

3.3 

2.3 

2.3 

2.3 

1.3 

1.3 

1.3 

+.3 

+.3 

+.2 

+ 

+ 

+ 

- 

+ 

3x3556 

353536 

253x77 

344587 

453667 

1x3647 

7376x8 

7xx653 

466565 

4x37x6 

4525x6 

534677 

464595 

662588 

255564 

375 

175 

175 

175 

50 

50 

50 

1125 

525 

350 

525 

200 

50 

350 

7 

4 

4 

4 

5 

4 

6 

2 

- 

875 

875 

700 

250 

- 

150 

- 

6 

- 

5 

3 

6 

6 

5 

1125 

525 

525 

700 

150 

150 

350 

- 

6 

3 

2 

4 

4 

2 

5 

1875 

875 

- 

875 

300 

300 

300 

6 

5 

7 

5 

6 

5 

5 

5 

1875 

525 

1225 

1400 

300 

200 

- 

5 

6 

- 

- 

7 

9 

8 

6 

2250 

1050 

1225 

1225 

350 

350 

400 

3 

5 

6 

6 

7 

5 

8 

4 

18

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 11-22 

Acer platanoides L. 

Acerpsedoplatanus L. 

Dentaria bulbifera L. 

+ 

+ 

+ 

SI 

S2 

S3 

464xxx 

4x46x7 

354576 

1 

1 

1 

4 

4 

3 

3172 

1061 

3,0 

6 

- 

5 

2892 

633 

4,6 

4 

4 

4 

3563 

1060 

3,4 

6 

5 

4580 

885 

5,2 

- 

7 

5573 

1007 

5,5 

7 

6 

6907 

1060 

6,5 

Tablica 10. As. Aceri-Fraxinetum W. Koch 26 

A Acerpseudoplatanus L. 


Fraxinus excelsior L. 

Acer platanoides L. 

B Acer pseudoplatanus L. 

Sambucus nigra L. 

Corvllus avellana L. 

C Urtica dioica L. 

Lunaria rediviva L. 

Petasites albus (L.) Gaertn. 

Athyrium filix fernina (L.) Roth. 

Impatiens noli längere L. 

Phvllitis scolopendrium (L.) Newm. 

Galeopsis speciosa Mili. 

Polystichum setiferum Moore 

Dryopteris jilix mas (L.) Schott. 

Seneciofuchsii C. C. Gmel. 

Dentaria bulbifera L. 

Fraxinus excelsior L. 

Circaea lutetiana L. 

3.4 

2.3 

2.3 

1.1 

1.3 

1.2 

1.2 

4.5 

3.4 

3.4 

3.3 

2.3 

2.2 

+.3 

+.2 

+.2 

+ 

+ 

i 

+ 

SI 

S2 

S3 

Eko. kar. 

4x46x7 

7535x9 

563xxx 

76x5x8 

454678 

4x46xx 

4x37x6 

455776 

462586 

7x35x7 

342657 

3x3556 

7x45x8 

354576 

453x77 

453677 

P 

50 

50 

50 

625 

375 

375 

375 

175 

175 

S 

200 

350 

250 

4375 

1500 

1500 

1500 

700 

700 

7 

3 

3 

7 

3 

4 

4 

11106 

2257 

4,9 

T 

- 

250 

300 

3750 

1875 

- 

- 

275 

1050 

- 

4 

- 

- 

5 

5 

5 

7519 

1454 

5,2 

K 

200 

150 

150 

- 

1500 

1500 

1125 

875 

350 

3 

2 

3 

4 

4 

3 

3 

5872 

1632 

3,6 

V 

300 

250 

- 

3125 

2250 

2250 

2625 

1225 

875 

5 

6 

5 

5 

5 

- 

6 

12932 

2206 

5,9 

R 

- 

- 

- 

- 

2625 

- 

- 

1225 

1400 

- 

5 

5 

- 

7 

7 

7 

5281 

730 

7,2 

N 

350 

450 

- 

5000 

3000 

- 

2250 

1050 

1050 

7 

7 

6 

8 

6 

7 

7 

13198 

1832 

7,2 

Tablica 11. As. Luzulo-Fagetum Meusel 37 



Fraxinus ornus L. 

C Luzula luzuloides Dandy & Wilm 




Prenanthespurpurea L. 

Melampyrum pratense L. 

Festuca diymeia Mert. & Koch. 

Vaccinium myrtillus L. 

Calamagrostis arundinacea Roth 


Petasites albus (L.) Gaertn. 


Pleurozium schreberi (Wild) Mitten 

Dicranum scoparium (L.) Hedw. 

Bazzania trilobata (L.) Gray. 

5.5 

2.3 

+ 

4.5 

3.3 

2.3 

1.3 

+.3 

+.3 

+.3 

+.3 

+ 

+ 

+ 

1.3 

+ 

+ 

+ 

SI 

S2 

Eko. kar 

3525xx 

584383 

4x4x34 

653633 

4x3554 

3525xx 

4445x4 

4x5522 

466565 

5x5x23 

654545 

6x467x 

4x46xx 

P 

175 

1 

625 

375 

175 

50 

S 

525 

5 

2500 

2250 

700 

150 

4 

4 

4 

5 

6 

6 

4 

6163 3023 4636 4285 3904 4347 

1408 604 1408 782 1181 1181 

S3 4,4 5,0 3,3 5,5 3,3 3,7 

T 

875 

8 

- 

1875 

- 

250 

4 

- 

6 

- 

5 

- 

- 

K 

350 

4 

2500 

1125 

525 

100 

4 

5 

6 

5 

4 

4 

4 

V 

875 

3 

- 

2250 

875 

250 

5 

5 

5 

- 

5 

6 

6 

R 

- 

8 

1875 

1125 

875 

- 

- 

2 

6 

2 

4 

7 

- 

N 

- 

3 

2500 

1125 

700 

- 

4 

2 

5 

3 

5 

- 

-

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 11-22 

Tablica 12. As. Blechno-Fagetum I. Horv. 50 



C Blechnum spicant (L.) Roth. 



Juniperus communis T. 



Dryopteris filix mas (L.) Schott. 

Calamagrostis arundinacea Roth. 

Festuca drymeia Mert. & Koch. 


Bazzania trilobata (L.) Gray. 

Thuidium tmariscinum Hedw. 

5.5 

3.4 

3.3 

3.4 

3.3 

2.3 

1.3 

+.2 

+.2 

+ 

+ 

1.3 

1.3 

+ 

ZI 

12 

S3 


3525xx 

332623 

653633 

7xx653 

8xx4xx 

4x3554 

6x4677 

3x3556 

654545 

466565 

375 

375 

375 

375 

175 

50 

1 

1 

1 

1 

1125 

1125 

2250 

2625 

1400 

200 

6 

3 

6 

4 

8744 

1729 

5,1 

1875 

1125 

1875 

- 

- 

- 

- 

- 

5 

6 

4886 

1127 

4,3 

750 

750 

1125 

- 

- 

150 

4 

3 

4 

6 

2792 

1179 

2,4 

1875 

2250 

2250 

2250 

700 

250 

6 

5 

5 

5 

9596 

1729 

5,5 

- 

750 

1125 

1875 

- 

250 

7 

5 

4 

6 

4022 

1179 

3,4 

- 

1125 

1125 

1125 

- 

200 

7 

6 

5 

5 

3598 

1179 

3,1 

20 

RASPRAVA - Discussion 

Srednje vrijednosti ekoloških čimbenika staništa 

navedenih biljnih asocijacija, izračunate su na temelju 

fitocenološke snimke površine 800-1200 m 2 . Primjenom 

ove metode, možemo na temelju fitocenološke tablice, 

kojom je obuhvaćen veći šumski kompleks ili regija, 

izračunati srednje vrijednosti ekoloških čimbenika 

staništa tog kompleksa ili regije za konkretnu šumsku 

asocijaciju. U takvom slučaju, moramo na temelju 

analitičkih ocjena fitocenološke tablice, izračunati pokrovne 

vrijednosti taksona, koje pomnožimo ocjenom 

ekoloških čimbenika, a dobivene sume produkata El 

podijelimo sumom pokrovnih vrijednosti £2 pojedinih 

ekoloških čimbenika. 

Slična istraživanja vršio je Vukel ić (1988) u Nacionalnom 

parku "Risnjak". Koristeći originalnu metodu 

Ellenberga (1979) i izračunao srednje vrijednosti 

ekoloških čimbenika za tri šumske asocijacije, koristeći 

od tri do pet fitocenoloških snimaka za svaku. 

Ellenbergova (1979) metoda koja nije bila u potpunosti 

prihvaćena, što smo naprijed već napomenuli, 

može poslužiti za komparaciju biljnih asocijacija, ali 

ne može dati realnu sliku biotopa u smislu i na način 

kao što mi predlažemo primjenom modificirane skale. 

Vukel ić (1988) također utvrđuje da se ocjene ekoloških 

čimbenika srednjoeuropske flore ne mogu u cijelosti 

koristiti za područje Dinarida, te predlaže: "... potrebu 

intenzivnijeg istraživanja u pravcu utvrđivanja 

ekoindikatorskih vrijednosti flornog sastava kod nas". 

Numeričko određivanje ekoloških čimbenika može 

imati veliku praktičnu primjenu u šumarstvu. Ovom 

metodom možemo vrlo brzo ustanoviti kakve su klimatske 

i edafske prilike na određenom biotopu. Srednje 

vrijednosti ekoloških čimbenika dobivene opisanom 

metodom dovoljno su točne za šumarsku praksu, 

a izbjegnuta su dugotrajna i skupa mjerenja. Poznato je 

da šumari moraju dnevno donositi razna rješenja kojima 

zahvaćaju u šumski - ekosustav, a dobro poznavanje 

biotopa preduvjet je za donošenje ispravne odluke. 

Međutim, šumari rijetko mogu u tu svrhu koristiti rezultate 

kompleksnih ekoloških istraživanja koja bi za 

to bila potrebna, već odluke donose uglavnom na temelju 

empirijskih saznanja. Razumljivo je da kod takvog 

pristupa rješavanja problema možemo očekivati da 

dođe do pogrešnih procjena, koje dugoročno mogu 

imati nesagledive posljedice na stabilnost šumskog 

ekosustava. 

Znamo da kod ekstremnog djelovanja nekog ekološkog 

čimbenika na šumski ekosustav, promjenu prvo 

opažamo na prizemnom rašću, koje primjenom ove 

metode i služi u dijagnostičku svrhu, dok vanjski izgled 

tog ekosustava može i duže vrijeme ostati nepromijenjen, 

pa nestručnjaku izgleda kao daje sve u redu. 

Međutim, šumari kao dobri poznavatelji šumskih ekosustava, 

brzo uočavaju i najmanje promjene, a primjenom 

spomenute metode mogu na egzaktan način potvrditi 

svoja opažanja. 

Ocjene ekoloških čimbenika neke biljne vrste neće 

uvijek biti iste. Ovisno o veličini areala mijenjat će se i 

ocjene ekoloških čimbenika, a posebno pozorni moramo 

biti u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, gdje 

na relativno malom prostoru susrećemo više fitogeografskih 

regija. Ekološke ocjene prema Ellenbergu 

et al. (1992) koje smo mi primijenili za područje Maceljskog 

gorja, odnose se na biljne vrste srednje Europe. 

Za područje Mađarske Zolyomi et al. (1967), 

prilagodili su ocjene ekoloških čimbenika taksona svo-

Z. Ccrovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2, C.XXVI (2002). 11-22 

jim uvjetima. Slično je napravio Michalko (1985) 

za područje Slovačke. 

Mnogobrojne biljne vrste koje kod nas dolaze u sastavu 

primorske i kontinentalne vegetacije, ne mogu 

imati istu ocjenu ekološkog čimbenika. Poznato je, da 

one vrste, koje u kontinentalnim predjelima dolaze u 

sastavu termofilne vegetacije te su indikatori termofil- 

nosti u području submediterana i mediterana, predstavnici 

su mezofilne flore. Mislimo, da je najrealnije za 

naše uvjete napraviti korekciju ekoloških čimbenika 

taksona prema fitogeografskim regijama, a to znači, da 

one biljne vrste koje dolaze u više biljnogeografskih 

regija, moraju imati ocjene ekoloških čimbenika prilagođene 

konkretnoj regiji. 

Analizom flore Maceljskog gorja, glede biljnogeografske 

pripadnosti, utvrdili smo, da se dobro može 

uklopiti u srednjoeuropsku flornu regiju. Navedenoj 

biljnogeografskoj regiji u smislu Oberdorfera 

(1957, 1992) i Th. Miillera (1992), prilagodili smo i 

sinsistematiku proučavanih šumskih fitocenoza. 

Ellenberg (1974) je napravio ocjene ekoloških 

čimbenika za većinu biljnih vrsta srednjoeuropske flore, 

koje smo koristili pri utvrđivanju srednjih vrijednosti 

ekoloških čimbenika biotopa unutar šumskih fitocenoza 

Maceljskog gorja. Srednje vrijednosti ekoloških 

čimbenika, računaju se u novije vrijeme na temelju analitičkih 

oznaka fitocenološke snimke. Koristi se više 

Bertović, S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i 

vegetacije u Hrvatskoj. Acta Biol. VII/2, 89-215. 

Braun-Blanquet, J., 1951: Pflanzensoziologie. 2 

Auflage. Springer-Verlag. Wien. 

Borhidi, A., 1960: Fagion-Gesellschaften und Waldtypen 

im Hügelland von Zselic (Süd-Transdanubien). 

Ann. Univ. Sei. Budapest. Rolando Eötvös 

Nomin., Sect. Biol., Budapest,: 78-87. 

Borhidi, A., 1963: Die Zönologie des Verbandes Fagion 

illyricum I. Allgemeiner Teil. Acta Bot. 

Acad. Sei. Hung. 9 (3-4), 259-298. 

Borhidi, A., 1965: Die Zönologie Des Verbandes Fagion 

illyricum IL Systematischer Teil. Acta Bot. 

Acad. Sei. Hung. 11 (12), 53-102. 

Cimperšek, M., 1988: Ekologija naravne obnove v 

subpanonskem bukovju. Zborn. Gozd. Lesar. 

31, 121-184. Ljubljana. 

Ellenberg, H., 1978: Vegetation Mitteleuropas mit 

den Alpen in ökologischer Siht. Verlag Eugen 

Ulmer Stuttgart. 

Ellenberg, H., Weber, H. E., Düll, R., Wirth, 

V, Werner, W., Paulißen, D., 1992: Zeigerwerte 

von Pflanzen in Mitteleuropa. Scripta 

Geobotanica XVIII. Verlag Erich Goltze KG, 

Göttingen. 

Gorjannović Kramberger, D., 1904: Geologijska 

prijegledna karta kraljevine Hrvatske Slavonije, 

tumač geologijske karte Zlatar Krapina, 

Zagreb. 

ZAKLJUČAK - Conclusion 

LITERATURA - References 

skala kreiranih na temelju originalne skale Braun- 

Blanquet a (1946). Mi smo za računanje srednjih vrijednosti 

ekoloških čimbenika modificirali poboljšanu 

originalnu skalu Braun-Blanqueta (1946), vjerujući 

da ćemo njenom primjenom u originalnoj verziji 

dobiti najvjerodostojnije veličine ekoloških čimbenika. 

Opisana metoda omogućuje brzo utvrđivanje ekoloških 

čimbenika staništa unutar šumske fitocenoze i 

dovoljno je točna za praktičnu primjenu. Poznavanjem 

ekoloških čimbenika biotopa, možemo mnogo točnije 

odrediti trenutno stanje šumskog ekosustava, te na osnovu 

njega donijeti dugoročne ciljeve gospodarenja. 

Horvat, L, 1929: Rasprostranjenje i prošlost mediteranskuh 

ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne 

Hrvatske i Slovenije. Acta Bot. 4, 1-34. 

Zagreb. 

Horvat, L, 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni 

Zavod. Hrvatske. Zagreb. 

Horvat, L, 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. 

Prir. Istraž. Knjiga 30. Acta Biol. 2. Zagreb. 

Horvat, L, Glavač,V, Ellenberg, H., 1974: Vegetation 

Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag. 

Stuttgart. 

Hruška-DeirUomo,K, 1975: AsocijacijaFestuco 

drymeiae-Quercetum petraeae (Jank. 1968 

nom. nud.) na Moslavačkoj gori. Acta Bot. 

Croat. 34, 91-102. 

Magic, D., 1968: Waldgeselschaften der Eichen- 

Hainbuchen und Buchenwälder mit Festuca 

drymeia Mert. & Koch. Im Schlowakischen Erzgebirge. 

Vydav. Slov. Akad. Bratislava. 

Maarel, E. van der, 1979: Transformation of cover-abundance 

values in Phytosociology and its 

effects on community Similariti. Vegetatio Vol. 

39-2:97-114. 

Oberdorfer, E., 1957: Süddeutsche Pflanzengesellschaften. 

Pflanzensociologie, Jena. 

Oberdorfer, E., 1979: Pflanzensociologische Exursionflora. 

Vierte Auflage. Eugen Ulmer Verlag, 

Stuttgart. 

21

Z. Cerovcčki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH 1 EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 11-22 

Oberdörfer, E., 1992. Süddeutsche Pflanzengesell- rozapadne Hrvatske. Glas. šum. pokuse 27, 1-76. 

Schäften. Teil IV, Wälder und Gebüsche. Gustav Wraber, M., 1964: Vegetacija slovenskega bukovega 

Fischer Verlag Jena-Stuttgart-New York. 

gozda v luči ekologije in palinologije. Biol. 

Trinajstić, I., 1995: Samoborsko gorje, a refuge of Vestn. 12, 78-89. 

variorus floral elements between the Alps and the Wraber,M., 1969: Fitocenoza kot podlaga za ekološ- 

Dinaric mountains. Acta Bot. Croat., 54, 47-62. k e raziskave. Biol. Vestn. 17, 69-78. 

Vukelić, J., 1988: Mogućnost ekološke karakteriza- Zolyomi, B., Baräth, G., Fekete, G., Jakucs, P., 

čije i usporedbe šumskih staništa na temelju in- Karpati, I., Koväcs, K., Matte, I., 1967: 

dikatorske vrijednosti flornog sastava. Šum. list Einreihung von 1400 Arten der ungarischen Flora 

3-4, 125-135. j n ökologische Gruppen nach TWR-Zahlen. 

Vukelić, J., 1991: Šumske zajednice i staništa hrasta Fragm. Bot. Mus. Hist. Nat. Hung. 4: 101-142. 

kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u gorju sjeve- 

SUMMARY: The mountain massif Maceljsko gorje, located in the northern 

part of the Republic of Croatia, is covered mostly with the beech and oak 

stands which belong to various forest associations. By the analysis of 264 

plant taxons, it has been found out that in termsphytogeographical belonging 

the plant world of the said massif can be placed best into the Central 

European floral region. 

Lately the climatic and edaphic factor means values are calculated using 

various scales based on the original Braun-Blanquet 's scale (1946). In 

the interpolation of the original abundance/cover scale, some authors give 

the priority to the plant species whose partipation in the phytocenosis structure 

is insignificant, while the others prefer edificators too much. For calculation 

of the ecological factor mean values, we have adapted the Braun- 

Blanquet 's (1946) improved scale, and this by multiplyng the mean interval 

percentage values by the constant 10. In this way, have got rid of the decimal 

comma and obtained a new scale with the range from 1 to 875. 

Braun-Blanquet (1946) r + 1 2 3 4 5 

Mean interval % values () 0,1 5 17,5 37,5 62,5 87,5 

Modified scale 0 1 50 175 375 625 875 

With this scale, we fully respect the original Braun-Blanquet 's (1946) 

principles, which here in Croatia have been accepted in their original form 

and applied in thephytocenological researches. By using the aritmetical mean 

of the average cover interval values, the etimation errors, which objectively 

can occur in the use of the combined abundance/cover scale, are eliminated. 

Many plant species grow as a part of the coastal and continental vegetations. 

It is know that the species that in continental areas grow as apart of the 

thermophile vegetation and are indicators of thermophility, in the Submediterranean 

and the Mediterranean are indicators of mezzophility. For this reason, 

evaluations oftaxon ecological factors should be adapted to the phytogeographical 

regions. Such evaluations of ecological factors for individual 

plant species would represent best the climatic and edaphic specificities of 

particular phytogeographical regions. That will enable a better comparison 

of the same syntaxons from distant areas. 

Key words: Maceljsko gorje, ecological characteristic, habitat, plant 

geographical division, modified scale. 

22

i'RU.LI I)\IC LANCI RIMI WS Šumarski list br. I 2. CX.W'I (20(12). 23-2S 

I I)K d.iO* %1 

ŽENE U HRVATSKOM 

ŠUMARSTVU 

WOMHN IN CROATIAN FORESTRY 

Marilena IDŽOJTIĆ 1 & Željka IVANOV1Ć 2 

SAŽETAK: Zastupljenost žena (dipl. ing. šumarstva, mr. se. i dr. se. - biotehničke 

znanosti, polje šumarstvo) istražena je na uzorku od 200 žena koje 

su zaposlene na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Šumarski odjel), 

Šumarskom instituta Jastrebarsko i u Javnom poduzeću "Hrvatske šume" 

p.o. Zagreb. Istraživanje je provedeno u obliku anonimne ankete, kojoj se 

odazvalo 79 % ispitanica. 

Na Šumarskom odjelu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposleno 

je 7 % žena, u Šumarskom institutu Jastrebarsko 23 %, a u Javnom poduzeću 

"Hrvatskešume"p.o. Zagreb 17%. 

Većina anketiranih žena (85 %) ne potječe iz tradicionalno šumarskih obitelji. 

Studij je u redovnom roku završilo 65 % ispitanica, a svaka četvrta upisala 

je poslijediplomski studij. Rezultati ankete pokazali su daje 82 % žena 

zadovoljno izborom šumarstva za svoj životni poziv, unatoč činjenici da 89 % 

ispitanica smatra kako nisu ravnomjerno zastupljene na rukovodećim položajima 

u hrvatskom šumarstva. 

Ključne riječi: žene u šumarstvu, dipl. ing. šumarstva, mr. sc, dr. se, 

Hrvatska 

Republika Hrvatska je na Trećoj ministarskoj konferenciji 

o zaštiti europskih šuma u Lisabonu 1998. godine 

prihvatila i potpisala Rezoluciju LI pod naslovom: 

"Ljudi, šume i šumarstvo". Zemlje potpisnice 

ove Rezolucije obvezale su se djelatno uključiti u međunarodnu 

suradnju na promicanju društveno-ekonomskih 

odnosa u europskom šumarstvu. Jedan oblik 

takve suradnje bio je seminar "Žene u šumarstvu", koji 

je održan od 2. do 6. travnja 2001. godine u Portugalu 

(Viseu), pod pokroviteljstvom: Economic Commission 

for Europe (ECE), United Nations Food and Agriculture 

Organization (FAO), International Labour Organization 

(ILO) i International Union of Forest Research 

Organizations (IUFRO). Hrvatska je predstavljena 

posterom "Žene u hrvatskom šumarstvu" (prilog 1), 

koji je sažeti prikaz rezultata istraživanja opisanih u 

ovome radu. 

Dr. se. Marilena Idžojtić, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet 

Željka Ivanović, dipl. ing. šum., Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 

UVOD - Introduction 

U većini europskih zemalja ne postoje pouzdana 

saznanja o zastupljenosti i ulozi žena u šumarstvu. 

Kaiser (1991), Hoffmann (1998), Hoffmann et 

al. (1999) i Späth (2000) proveli su istraživanja u 

Njemačkoj, Zimmermann (2000)iNadai (2001) 

u Švicarskoj, Ihalainen (1987) u Finskoj aEkberg 

(1998) u Švedskoj. 

Ekeberg (1998) navodi kako u skandinavskim 

zemljama trećinu privatnih šuma posjeduju žene. U 

Finskoj šumarstvo studira 35 % studentica, a u Švedskoj 

14 %. Analiza podataka za tranzicijske zemlje pokazuje 

da je udio studentica šumarstva u Poljskoj 

17 %, a u Slovačkoj 19 % (Petrašova 2001, 

Nowacka 2001). Caswell (1999) navodi da US 

Forest Service zapošljava 30 % žena (od 28 000 ukupno 

zaposlenih šumarskih stručnjaka). Vrlo opsežan 

pregled švicarskog šumarstva dala je Nad a i (2001). 

Ocijenila ga je jednim od najdominantnijih muških zanimanja 

u kojemu udio žena u ukupnom broju zaposlenih 

iznosi samo 2,4 %. 

23

M. Idžojtić & /. Ivanović: /HNK U HRVATSKOM ŠUMARSTVU Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 23-28 

'Urnwcin 

Having 0.51 hectare of forest per capita, Croatia may be considered a European country with significant forest area. Forests ae 

primarily owned by the State (82 %). State-owned forests and forest land are managed by the state enterprise "Croatian Forests" 

Inc., Zagreb. 

To explore the situation of women in the forestry sector, a research was carried out in three institutions: University of Zagre b. 

Faculty of Forestry; Forest Research Institute, JastrebarsKo and "Croatian Forests" Inc., Zagreb. For these institutions the psentage 

of employed qualified women (i.e. forestry engineers, Masters of Science and Doctors of Science in forestry) in 2000, their age 

structure and posts were established. The questionnaire showed the status, obstacles and opportunities of women in Croatian forestry 

as well as their participation in decision making. 

Željka Ivanović 1 

Marilena Idžojtić 2 

Republic of Croatia, 

Ministry of Agriculture 

and Forestry 

2 University of Zagreb, 

Faculty of Forestry 

jfipBft 

ft 

Key words: Croatia, women, forestry. 

JniroduoiJOL 

Forests and forest land cover 43.5 % of the state territory in Croatia. 84 % of forest land is covered with forest vegetation, 

while the rest is comprised of different classes of non-covered land. A significant part of forest area is located in the karstregion 

(42 %). 

Main institutions which work on the conservation and development of forests in Croatia are the Ministry of Agriculture and 

Forestry, the Ministry of Environment and Physical Planning, the University of Zagreb - Faculty of Forestry and the Forest Reswch 

University of Zagreb - Faculty of Forestry 

The Faculty of Forestry at the University of Zagreb is so far the only institution providing 

forestry education and training for graduate and postgraduate studies The curriculum and 

research are conducted in the Forestry Department and Wood Technology Department. 

Forest Research Institute. Jastrebarsko 

The Forest Research Institute came into being through the merger of the 

Institute for Forest Research in Zagreb, the Institute for Seed Husbandry in 

Rijeka and the Institute for Conifer Tree Species in Jastrebarsko. It consists of 

5 scientific departments and is the only such institute in Croatia. 

State Enterprise "Croatian Forests" Inc., Zagreb 

State-owned forests and forest land are managed by the state enterprise "Croatian Forests" Inc. 

Zagreb. Its main objectives are the sustainable management and preservation of natural structures and 

diversity of forests. 

The enterprise consists of headquarters, 16 regional forest administration offices and 171 forest stations 

The Government of the Republic of Croatia appoints the director general, following the proposal of the 

Minister of Agriculture and Forestry. The enterprise employs 10,000 people and is currently undergoing 

a process of restructuring. 

Methodology ;: 

A research was carried out by means of an anonimous questionnaire on 157 female employees, who work as forestry engeeners, 

M.Sc. or Ph.D.'s in forestry at the University of Zagreb, Faculty of Forestry (Forestry Department), the Forest Research Inatite, 

Jastrebarsko and the State Enterprise "Croatian Forests" Inc., Zagreb. An analysis was made of the jobs they obtained, currer0osts, 

acquisition of additional qualifications, competitors, their family situation and opportunities in Croatian forestry. 

The questionnaire contained 6 general questions and 24 statements to be answered with Yes No, I don't know. The results 

of the research are presented jointly for all the three institutions. 

FiBsutii 

The questionnaire was answered by 157 of 200 asked women (78.5 %). The general data include age. marital status and number 

of children. Most of the employed women, 65.0 %, are between 31 and 40 years old. 61.8 % are married, 31.2 % are single. The 

largest percent of women does not have children (37.0 %), 29.9 % have two children, and 22.3 % have one child. 

Students 

At the Forestry Department of the Faculty of 

Forestry, University of Zagreb in the academic year 

2000/2001 there were 602 enrolled students, of 

which 24.1 % were female. 

Unemployed 

In February 2001 there were 102 unemployed 

forestry engineers in Croatia, of which 21.6 % were 

female. 

81.5 % of women are satisfied to have chosen forestry as their profession, which is very positive. How many women there are in 

lead positions in Croatian forestry is answered by the fact that 92.4 % of women have a man as their immediate superior, and th e 

opinion of the women that there is not a proportionate number of women in lead positions (88.5 %). Only 3.8 % have improved 

their professional knowledge abroad, and the same percentage is actively engaged in the cooperation with international forestry 

institutions. 64.3 % of the women stated that they want to achieve a higher position at work. 13.4 % of women stated that their 

family was an obstacle for their career advance and 10.8 % that their career advance was inhibited by their immediate superior. It 

is interesting that 70.5 % of women stated that they would achieve a career much sooner if they were man. Most of the women 

(83.3 %) have no communication problems with forest workers, 69.4 % do not work less on the field than their male colleagues, 

and 81.5 % do not like office work more than field work. 83.9 % of women stated that forestry should not remain a profession 

reserved primarily for man. 

Concluojof] 

In Croatia forestry has been and still is a line of business dominated by men. Women experience that it is very difficult for them to 

reach higher positions and participate in decision making. However, the results of this research also showed that women who wor k 

as forestry engineers. Masters of Science and Doctors of Science in the forestry field have found self-realisation. 

Prilog 1. Poster "Žene u hrvatskom šumarstvu", Viseu, Portugal 2001. 

Attachment 1 Poster "Women in Croatian Forestry", Viseu, Portugal, 2001 

24

M. Idžojtić & Ž. Ivanović: ŽENE U HRVATSKOM ŠUMARSTVU Šumarski list br. 1 2, CXXVI (2002), 23-28 

Sociološka istraživanja za šumarsku profesiju u Hrvatskoj 

radili su N e i d h a r d t (1940, 1945), Biskup 

(1984, 1991, 1993a, 1993b, 1995), te Biskup et dl. 

(1987). 

U novijim istraživanjima Šajković (1995, 1999, 

2001) je ispitala stavove studenata šumarstva prema 

razvoju i očuvanju okoliša te socijalno-ekološke orijentacije 

u šumarskoj profesiji, kao i utjecaj kvalitete 

života na ekološke orijentacije. 

Istraživanje je provedeno početkom 2001. godine na 

uzorku od 200 žena (dipl. ing. šumarstva, mr. se. i dr. se. 

- biotehničke znanosti, polje šumarstvo), koje su zaposlene 

na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 

(Šumarski odjel), Šumarskom institutu Jastrebarsko i u 

Javnom poduzeću "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Iz tri 

navedene institucije dobiveni su podaci o ukupnom broju 

zaposlenih dipl. ing. šumarstva, mr. se. i dr. se. (biotehničke 

znanosti, polje šumarstvo), te podaci o zaposlenim 

ženama (ime i prezime, godina rođenja, akademski 

stupanj, zanimanje i organizacijska jedinica). 

METODE ISTRAŽIVANJA - Research Methods 

REZULTATI - Results 

Svim zaposlenim ženama poslana je anonimna anketa 

kojoj se odazvalo 157 ispitanica, odnosno 78,5 %. 

Anketa se sastojala iz dva dijela. Prvi dio sadržavao je 

6 općih pitanja (dobna skupina, bračni status, broj djece, 

materijalno stanje, veličina naselja gdje žive i na 

kojim poslovima rade). U drugom dijelu ankete iznesene 

su 24 tvrdnje za koje su ispitanice odgovarale slažu 

li se s njima, odnosno jesu li tvrdnje točne (da), ne slažu 

li se s njima ili su tvrdnje netočne (ne) ili o njima nemaju 

mišljenje (ne znam). 

Na Šumarskom odjelu Šumarskog fakulteta Sveuči- tenta i 1 stručni suradnik (tablica 1). 

lista u Zagrebu zaposlene su 3 žene (7 %): 2 viša asis- 

Tablica 1. Udio zaposlenih žena u tri institucije 

Table 1 The share of employed women within three institutions 

Dipl. ing. šumarstva 

Forestry Engineers 

Mr. sc. 

M. sc. 

Dr. sc. 

Ph.D. 

Ukupno 

Total 

Šumarski fakultet 

Šumarski odjel 

Faculty of Forestry 

Forestry Department 

7,1 

0 

10,0 

U Šumarskom institutu Jastrebarsko radi 6 žena 

(23 %): 3 asistenta, 1 mlađi asistent, 1 stručni suradnik 

i 1 znanstveni novak. 

U Javnom poduzeću "Hrvatske šume" p. o. Zagreb 

zaposlena je 191 žena (17 %): 39 stručnih suradnika, 

10 rukovoditelja odjela, 6 upravitelja šumarija, 1 pomoćnik 

upravitelja šumarije, 2 voditelja rasadnika, 6 

organizatora obrade podataka, 2 referenta hortikulture, 

1 instruktor za obuku radnika, 5 samostalnih taksatora, 

13 taksatora, 89 revirnika, 1 pomoćnik revirnika i 16 

pripravnika. 

Rezultati prvog dijela ankete (opći podaci) prikazani 

su na slikama 1-3. 

U dobnoj skupini 31 - 40 godina je 65 % ispitanica. 

Udio žena u dobnoj skupini 41-50 godina znatno je 

7,0 

Šumarski institut 

Jastrebarsko 

Forest Research 

Institute Jastrebarsko 

% 

25,0 

33,3 

0 

23,1 

J.P. "Hrvatske šume" 

p.o. Zagreb 

State Enterprise 

"Croatian Forests" 

17,1 

17,5 

0 

17,1 

manji (15 %), a u dobnoj skupini 51-60 godina iznosi 

samo 4% (slika 1). 

Na slici 2 prikazanje bračni status anketiranih žena. 

Udato je 62 %, neudato 31 %, a razvedeno 5 % žena. 

Dvoje djece ima 30 % ispitanica (slika 3), a najveći 

je postotak žena bez djece (37 %). 

Odgovori na tvrdnje iz drugog dijela ankete prikazani 

su u tablici 2. 

Većina ispitanica ne potječe iz tradicionalno šumarskih 

obitelji (85 %). Tijekom studija 81 % ispitanica 

više su zanimali biološki nego tehnički predmeti, a nakon 

završetka studija 8 % je bilo nezaposleno dulje od 

tri godine. Izborom šumarstva za svoje zanimanje zadovoljno 

je 82 % žena (slika 4), dok je 10 % nezadovoljno. 

Svaka druga anketirana žena ne bi preporučila 

25

M. Id/ujtić & Ž. Ivanović: ŽENE U HRVATSKOM ŠUMARSTVU Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 23-28 

70 

60 

50 

40 

30 

20 

70 

60 

50 

40 

30 

20 

a = neudata - single 

b = udata - married 

c = razvedena - divorced 

d = udovica - widowed 

e = izvanbračna zajednica - 

civilian marriage 

10 

0 

20-30 31-40 41-50 

Slika 1 Dobna struktura. 

Figure 1 Age distribution. 

godine - years 

51-60 

10 

Slika 2. Bračni status. 

Figure 2 Marital status. 

1 1 . . 

studij šumarstva svojoj kćerki, ali bi 41 % žena taj studij 

preporučilo svome sinu. 

O zastupljenosti žena na rukovodećim položajima u 

hrvatskom šumarstvu može se zaključiti iz činjenice da 

92 % ispitanica ima muškarca za neposredno nadređenu 

osobu (slika 5). Želju za napredovanjem na više radno 

mjesto izrazilo je 64 % anketiranih žena (slika 6) ali 

71 % pretpostavlja kako bi brže napredovale da su muškarci. 

Približno svaka deseta ispitanica smatra da joj 

obitelj, odnosno neposredno nadređena osoba, ograničava 

napredovanje. 

U veljači 2001. godine u Hrvatskoj su zabilježena 

102 nezaposlena diplomirana inženjera šumarstva 

(22 % žena). Akademske godine 2000/2001. na Šumarskom 

odjelu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 

studiralo je ukupno 602 studenta (24 % žena). 

Tablica 2. Odgovori na tvrdnje iz ankete. 

Table 2 The answers gained from the questionnaire. 

Redni broj 

No. 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

10. 

11. 

12. 

13. 

14. 

15. 

16. 

17. 

18. 

19. 

20. 

21. 

22. 

23. 

24. 

Tvrdnja 

Statement 

Zadovoljna sam izborom šumarstva za svoju struku. 

Šumarska struka je tradicija u mojoj obitelji. 

Svojoj bih kćerki preporučila da studira šumarstvo. 

Svojem bih sinu preporučila da studira šumarstvo. 

Tijekom studija više su me zanimali biološki nego tehnički predmeti. 

Studij sam završila u redovnom roku (do pet godina). 

Govorim barem jedan strani jezik. 

Koristim elektroničku poštu (e-mail). 

Izabrani ste u uži izbor za radno mjesto u šumarskoj struci. 

Poslodavcu je potpuno svejedno hoće li zaposliti muškarca ili ženu. 

Nakon završetka studija bila sam nezaposlena dulje od tri godine. 

Direktno nadređena osoba mije muškarac. 

Žene su dovoljno zastupljene na rukovodećim položajima u šumarstvu. 

Usavršavala sam se u inozemstvu. 

Upisala sam poslijediplomski studij. 

Želim napredovati na više radno mjesto. 

U napredovanju me ograničava obitelj. 

U napredovanju me ograničava neposredno nadređena osoba. 

Brže bih napredovala da sam muškarac. 

Aktivno sam uključena u suradnju s međunarodnim šumarskim institucijama. 

Kolege na poslu su prema meni pažljiviji jer sam žena. 

Imam problema u komunikaciji s radnicima u šumi jer sam žena. 

Idem rjeđe na teren nego moji muški kolege. 

Više volim uredski nego terenski posao. 

Šumarstvo bi trebalo ostati pretežno muška struka. 

Da 

Yes 

82,1 

14,0 

24,2 

41,4 

81,4 

64,7 

72,3 

54,1 

12,1 

7,6 

92,4 

4,5 

3,8 

24,8 

64,3 

13,4 

10,8 

70,5 

3,8 

26,6 

12,8 

28,7 

12,8 

7,1 

Ne 

No 

% 

9,6 

85,4 

49,7 

29,3 

15,4 

35,3 

25,8 

45,9 

68,8 

92,4 

7,6 

88,5 

96,2 

75,2 

21,0 

82,8 

72,6 

11,5 

96,2 

58,5 

83,3 

69,4 

81,5 

83,9 

Ne znam 

I don't know 

8,3 

0.6 

26,1 

29,3 

3,2 

0 

1,9 

0 

19,1 

0 

0 

7,0 

0 

0 

14,7 

3,8 

16,6 

18,0 

0 

14,9 

3,9 

1,9 

5,7 

9,0 

26

M. Idžojtić & Ž. Ivanović: ŽENE U HRVATSKOM ŠUMARSTVU Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 23-28 

40 

35 

30 

25 

% 20 

15 

10 

5 

0 

>3 

Da - Yes • Ne - No D Ne znam - I don't know 

9,6 % 

8,3 % 

Slika 3. Broj djece. 

Figure 3 Number of children. 

Slika 4. Odgovori na tvrdnju: Zadovoljna sam izborom šumarstva 

za svoju profesiju. 

Figure 4 Answers to the statement: I am satisfied to have chosen 

forestry as my profession. 

Da - Yes 

7,6 % 

D Ne - No 

92,4 % 

r Da - Yes Ne-No D Ne znam - 1 don't know 

14,7 % 

64,3 % 

21,0% 

Slika 5. Odgovori na tvrdnju: Neposredno nadređena osoba mi je 

muškarac. 

Figure 5 Answers to the statement: My immediate superior is a 

man. 

Slikao. Odgovori na tvrdnju: Želim napredovati na više radno 

mjesto. 

Figure 6 Answers to the statement: My ambition is to achieve a 

higher position at work. 

RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discussion and Conclusions 

U Hrvatskoj kao i u drugim europskim zemljama 

postoji potreba za sustavnim sociološkim istraživanjima 

u šumarstvu. Rezultati ispitivanja koja su provedena 

u tri reprezentativne šumarske institucije u Republici 

Hrvatskoj pokazali su daje zastupljenost žena u hrvatskom 

šumarstvu sve veća. Takav trend prisutan je i 

u većini zemalja koje su sudjelovale na seminaru u 

Portugalu. 

Iz ankete je vidljivo da 65 % studentica završava 

studij u redovnom roku, a svaka četvrta upisuje i poslijediplomski 

studij. Zanimljiv je podatak da 81 % anketiranih 

žena više voli terenski nego uredski posao, te da 

ne idu rjeđe na teren od svojih muških kolega (69 %). 

Rezultati ankete također su pokazali da je 82 % žena 

zadovoljno izborom šumarstva za svoj životni poziv, 

unatoč činjenici da 89 % ispitanica smatra kako nisu 

proporcionalno zastupljene na rukovodećim položajima. 

Nadalje, 84 % anketiranih žena izjasnilo se kako 

šumarstvo ne bi trebalo ostati pretežno muška struka. 

Biskup, J. (1984): Sociološka istraživanja u šumarstvu 

SR Hrvatske. Šumarski fakultet, Zavod za 

istraživanja u šumarstvu, Zagreb, 48 pp. 

Biskup, J. (1991): Studenti šumarstva 1990/91. Šumarski 

fakultet, Zavod za istraživanja u šumarstvu, 

Zagreb, 74 pp. 


B iskup, J. (1993a): Samoreprodukcija i reprodukcija 

šumarske profesije u Republici Hrvatskoj. Glas. 

šum. pokuse 4: 347-355. 

Biskup, J. (1993b): Radne vrijednosti studenata i 

šumarskih inženjera. Šum. list 117 (11-12): 

465-474. 

27

M. Idžojtić & Ž. lvanović: ŽENE U HRVATSKOM ŠUMARSTVU Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002), 23-28 

Biskup, J. (1995): Studenti šumarstva 1990-1994. 

Sociološka studija. Šumarski fakultet Sveučilišta 

u Zagrebu, Zagreb, 1-127 pp. 

Biskup, J., B. Ranogajec, A. Sajković & V. 

Terz in (1987): Stupanj angažiranosti visokostručnih 

kadrova na stručnim poslovima u šumarstvu 

SR Hrvatske. Glas. šum. pokuse, posebno 

izd. br. 3: 287-295. 

Caswell, S. (1999): A sustainable force: 

Womenin forestry. Na web stranici: 

http://www.itto.or.jp/newsletter/v8n2/03.html 

Ekberg, K., 1998: How to increase the participation 

of women in forestry - Ideas and ongoing work. 

Na web stranici: http://www.svo.se 

Hoffmann, V. (1998): Female forest workers in Germany 

- planters or foresters Allgemeine Forst 

Zeitschrift für Waldwirtschaft und Umweltversorge 

26: 1581-1582. 

Hoffmann, V., M. Karmann & S. Lewark 

(1999): Women as forest workers in Germany. 

In (Furuberg, M., ed.): Women and Forestry. 

Proceedings of the Symposium on women and 

forestry. Lillehammer (Norway), August 12-15, 

1999, 58-64 pp. 

Ihalainen, R. (1987): Woman as a forester in Finland. 

Folia Forestalia No. 698, 32 pp. 

Kaiser, B. (1991): Berufschancen für Diplom-Forstwirtinnen. 

Forst und Holz 15: 416-419. 

Nadai, E. (2001): Women in forestry: opportunities, 

obstacles, perspectives. Environmental Series 

No. 324, 82 pp. Swiss Agency for the Environment, 

Forests and Landscape. 

Neidhardt, N. (1940): Motivi za studij šumarstva. 

Šum. list 64: 525-531. 

Neidhardt, N. (1945): Prilozi pitanju šumarskog 

studija. Šum. list 69: 32-39. 

Nowacka, W. (2001): Qualified women in Polish 

forestry sector. The past and the present of the 

university level education. Proceedings of the 

Seminar Women in Forestry - strategies to increase 

women's participation in the forestry sector 

in Europe and North America. Viseu (Portugal), 

April 2 - 6, 2001, 338-339 pp. 

Petrašova, V. (2001): Role of a women - foresters 

in the forestry of the Slovak Republic. Proceedings 

of the Seminar Women in Forestry - strategies 

to increase women's participation in the 

forestry sector in Europe and North America. 

Viseu (Portugal), April 2 - 6, 2001, 297-304 pp. 

Späth, R. (2000): German forest administrations and 

female foresters - some aspects and fields for investigation 

and research. In (Furuberg, M., ed.): 

Women and Forestry. Proceedings of the Symposium 

on women and forestry. Lillehammer 

(Norway), August 12-15, 1999, 97-103 pp. 

Sajković, A. (1995): Stavovi studenata šumarstva 

prema razvoju i očuvanju okoliša. Šum. list 5-6: 

179-182. 

Sajković, A. (1999): Socijalno-ekološke orijentacije 

u šumarskoj profesiji. Disertacija, Filozofski fakultet, 

Zagreb. 

Š a j k o v i ć, A. (2001): Utjecaj kvalitete života na ekološke 

orijentacije. Šum. list 1-2: 27-34. 

Zimmermann, E. (2000): Frauen in der Forstwirtschaft. 

Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen 

151: 2-5. 

ske šume" p.o. Zagreb, kao i svim ženama dipl. ing. sumarstva, 

magistrima i doktorima znanosti koje su se 

odazvale anketi. 

Zahvaljujemo na suradnji Ministarstvu poljoprivrede 

i šumarstva, Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 

Šumarskom institutu Jastrebarsko, J. P. "Hrvat- 

ZAHVALA - Acknowledgment 

SUMMARY: A research about the presence of women in Croatian forestry was carried out on a 

sample of 200 women (B.Sc, M.Sc. and Ph.D. degrees in forestry, biotechnological sciences, field 

of forestry) employed at the Faculty of Forestry of the University of Zagreb (Forestry Department), 

the Forest Research Institute Jastrebarsko and the State Enterprise "Croatian Forests" Inc. 

Zagreb. An anonymous survey, in which 79 % of the respondents took part, was applied. 

At the Forestry Department of the Faculty of Forestry of the University of Zagreb 7 % of the 

employees are women, at the Forest Research Institute Jastrebarsko there are 23 % and at the State 

Enterprise "Croatian Forests " Inc. Zagreb there are 17 % of women. 

The majority of women in the survey (85 %) doesn't stem from families traditionally engaged in 

forestry. 65 % of the respondents graduated on time, and every fourth graduate continued to study 

at post-graduate studies. The survey results show that 82 % of women are satisfied to have chosen 

forestry as their life profession, despite the fact that 89 % of them consider that they are not proportionally 

represented in managing positions in Croatian forestry. 

Key words: women in forestry, B. Sc., M.Sc, Ph. D., Croatia 

28

PRKGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 29-34 

UDK 630* 626.1 + 630* 469 + 429 

euronatur - Info 

Kanal Dunav - Sava - Jadran 

* 11 * 

mm 

EURONATUR 

UTOPIJSKI PLAN KOJI GUTA SREDSTVA I 

KRAJOBRAZ U HRVATSKOJ 

EIN UTOPISCHER PLAN VERSCHLINGT MITTEL 

UND LANDSCHAFT IN KROATIEN 

Martin SCHNEIDER-JACOBY* 

SAŽETAK: Planirani vodeni putovi prema smjernicama Europske zajednice 

uključuju i kanal Dunav-Sava-Jadran (D-S-J kanal) (Službeni list br. 

C 220 od 8. 8. 94., Thielcke 1994). Kanal bi izravno trebao povezivati dunavski 

prostor sa Sredozemnim morem. Nakon stoje zbog troškova obustavljen 

rad na kanalu Rajna-Rhona, za ovaj projekt, koji je dio hrvatskog prostornog 

planiranja (slika 1), nedostaje analiza troškova i iskoristivosti. Potpuno je nejasno 

kako će se realizirati gradnja preko dinarskog krškog područja - najvećeg 

i najugroženijeg rezervoara podzemne vode Hrvatske kroz brojna zaštićena 

područja kao što su Park prirode Lonjsko polje. Unatoč tomu, koristi se ta 

utopija uz spominjanje Europske zajednice kao vodilje, kako bi se u Hrvatskoj 

potrošilo ("spiskalo ") mnogo novca za planiranje prvog dijela. 

Od 1991. od kada se Hrvatska odlučila za "pripremu gradnje " projekt je 

već progutao troškove planiranja i projekta a to su milijunski iznosi (Hrvatske 

vode, 1996). Pod izgovorom da u budućnosti postane zemlja tranzita, favorizira 

se prvi dio od Vukovara (Dunav) do Samca (Sava). Raspadom Jugoslavije 

projekt je dobio veliki politički uzlet, jer bi se moglo doći iz Zagreba izbjegavši 

Beograd, do Beča. Koliko bi to brodova u budućnosti stvarno bilo, do 

sada nije poznato. Kao prognoza navodi se tek za 30 godina (!) prihod od oko 

7 milijuna tona (Bednjicki i Grubišić 2001). Kanal D-S-J već se slavi 

kao "najkraća moguća plovna veza između Dunava i Jadrana" (Hrvatske 

vode 1996, strana 5), iako se s velikom sigurnošću može tvrditi da se nikada 

neće završiti gradnja tog vodenog puta kroz dinarske planine. 

ČINJENICE ZA PRVI DIO GRADNJE KANALA DUNAV-SAVA (D-S KANAL) 

Die Fakten zum ersten Bauabschnitt Donau-Save (D-S-Kanal) 

Planirani kanal D-S predstavlja se kao "višenamjen- dustrijskog bilja i ljekovitog bilja umjesto žitarica 

ska građevina" čija glavna namjena nije plovidba bro- trebali bi se povećati prinosi u poljoprivredi, čime bi se 

dova, nego poboljšanje agrarne strukture. Te tri funkcije kanal refinancirao. Samo bi se u prvom dijelu drenisu 

navodnjavanje, plovidba brodova i odvodnja. Treba- ralo 173 000 ha. Taj građevinski dio obuhvatio bi D-S 

lo bi se navodnjavati 62 000 ha. Uzgojem povrća, in- kanal i tri ustave na Savi (Hrvatske vode 1996.). Za dio 

koji se odnosi na Savu još nisu napravljene studije 

utjecaja na okoliš. Povratna ustava prve stepenice 

* Dr. se. Martin Schncider-Jacobv. Project Manager, • ariri , , • , T • , •• 

lzrl0S1 200 k m do 

EURONATUR, Konstanter Str 22, D 78315 Radolfzell 

P arka P nrode Lonjsko polje 

29

M. Schneidcr-Jacoby: UTOPIJSKI PLAN KOJI GUTA SREDSTVA I KRAJOBRAZ U HRVATSKOJ Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 29-34 

C: :i :: : ; +s:+s: ! ' T S-, •'-•^:::.rV 

Glavni europski plovni put 

Rheine-Maine-Dunav 

Pomorski plovni put 

Rijeka-Mediteran • 

Slika 1. Pregledna karta kanala Dunav-Sava-Jadran prema Prostornom 

planu Republike Hrvatske, karta 08. 

Abb. 1: Übersichtskarte aus der kroatischen Raumplanung zum 

Donau-Save-Adria-Kanal (Republika Hrvatska 1999, 

Karte 08/oben) 

(Schneider-Jacoby 1994). Desni dio rijeke pripada 

do Jasenovca susjednoj zemlji Bosni koja se također 

mora uključiti u planiranje. 

Prvi dio kanala trebao bi biti dug 61,5 km i povezivati 

Dunav kod km 1334+700 sa Savom, kod 

km 310+750. Koridor se brine i za prilagodbu rijeka 

Vuke, Bosuta, Bida i Konjsko. Kanal će se graditi na 

80 m n.m. i tako ležati uglavnom iznad Dunava, ali ispod 

Save. Voda iz kanala, to znači iz Save, koristila bi 

se za velike projekte navodnjavanja. Istovremeno se 

voda može kod visokog vodostaja ispuštati u pokrajnje 

vodotokove te može rasti i do 2 m kao retencija. U suhim 

razdobljima kanal se mora ispunjavati uz pomoć 

pumpi, pri čemu bi dolazilo do značanjih problema s 

kvalitetom vode (Malus/Tusar 1998). Upravo bi u 

1 . 

suhim, vrućim ljetnim mjesecima s ekstremno niskim 

vodostajem kanal postao najskupljim projektom za navodnjavanje 

u Europi. Troškovi plovidbe se zbog izdataka 

za pumpe također ne mogu zanemariti. 

Prema UN/ECE 5-toj klasi kanal bi se trebao graditi 

širine 34 m na dnu i 58 m širine na površini i 4 m dubine. 

D-S kanal nužno zahtijeva kompleksno reguliranje 

voda u nekadašnjim hrastovim šumama bosutskog 

područja, koje su već nakon prve faze reguliranja Save 

poslije 1972. bile prosječene i opkoljene nasipima, ali 

su još uvijek djelomično plavljene (usporediti DPRP 

1999). Osim ekoloških posljedica zbog takvog gradilišta, 

mogle bi biti ugrožene i najvažnije rezerve pitke 

vode istočne Hrvatske. Kanal je planiran blizu Save 

kroz zonu II izvora pitke vode (mjesta za opskrbu pitkom 

vodom) kod Babine Grede. No projektanti se ne 

boje utjecaja na dubokoležeće zalihe pitke vode, jer se 

nepropusni slojevi ne bi smjeli probiti. 

Nakon donatorske konferencije u Zagrebu u prosincu 

1998. na kojoj je Bavarska dala jaku podršku Hrvatskoj 

(usporedi i Mataković-Paver 1997) kanal je 

bio glavni prioritet na listi projekata, u Hrvatskoj se namjeravalo 

izdvojiti preko pola milijarde njemačkih maraka 

za taj projekt. Euronatur je obavijestila bavarskog 

ministra okoliša Schnappaufa o tome da bi unatoč protivljenju 

u Hrvatskoj ali i onom međunarodnom - ostali 

financijeri traže analizu troškova i iskoristivosti - moglo 

doći do bavarske podrške. Takvo mišljenje temelji 

se na sudjelovanju Rhein-Main-Donau AG kao, važnog 

inozemnog savjetodavca na hrvatskom projektu izgradnje 

kanala (Maruš i ć & Kolovrat 1996). Udruženje 

zaštite prirode u Bavarskoj tražilo je u svojoj rezoluciji 

sa skupštine delegata iz 1999. godine da bavarska 

vlada obvezno prizna da neće dati financijska sredstva 

za izgradnju D-S kanala. Zbog bavarskog učešća razlozi 

kritičara u Hrvatskoj teško se mogu saslušati. U "Glasu 

Slavonije od 18. siječnja 1999. godine piše: "Vrhunski 

stručnjaci poduzeća Rhein-Main-Donau AG pregledali 

su predloške i zemljište i sve je u redu". 

30 

STANJE PROJEKTA I RJEŠENJE KONFLIKATA 

Stand des Projektes und Lösung des Konfliktes 

Na sreću, hrvatski je ured za zaštitu prirode došao 

do jednog drukčijeg rezultata koji se tiče ekološke prihvatljivosti 

kanala Dunav-Sava. Ne postoji građevinska 

dozvola izdana od hrvatskog Ministarstva zaštite 

okoliša. Rezultati studije tog Ministarstva za prvi dio 

kanala Dunav-Sava suprotni su mišljenju Rhein-Main- 

Donau AG i Hrvatske vodoprivrede, pa se moraju provesti 

daljnja istraživanja o utjecaju gradnje na preko 

100 000 ha hrastovih šuma uz Savu. Utjecaji cjelokupnog 

projekta kanala D-S-J na okoliš još uopće nisu istraživani. 

Nije ni razjašnjen utjecaj na dio Save do Zagreba 

(usporedi Brundic et al. 2001, Schneider- 

Jacoby 1994, 1996). Bez regulacije Save gradnja kanala 

do Samca uopće nema smisla, jer veliki brodovi 

od tamo ne mogu dalje ploviti (klasa II-III, Hrvatske 

vode 1992), a ne nalazi se ni potrebna infrastruktura za 

utovar i istovar. Planira se kontejnerska luka na početku 

kanala na Dunavu! Osim toga nedostaje, u skladu s 

ESPOO konvencijom, istraživanje o promjeni vodnih 

režima u graničnom području s Jugoslavijom, u važ-

M. Schneider-Jacoby: UTOPIJSKI PLAN KOJI GUTA SREDSTVA I KRAJOBRAZ U HRVATSKOJ Šumarski lisl br. I 2. CXXV1 (2002). 29-34 

nom području za ptice Bosutske šume (Heath & 

Evans 2000), zbog D-S kanala. 

Do sada je odobrena gradnja samo prvih jedanaest 

kilometara kroz Vukovar i zalede, što ukazuje na jedan 

ekonomski i ekološki kompromis u Hrvatskoj. Tu se, na 

kraju, mora zaustaviti daljnja gradnja, a pitanje je zbog 

čega se Vukovar zbog početka kanala mora razdijeliti 

umjesto da se izgrađuje njegov idealni položaj luke na 

Dunavu. To još nije analizirano kao alternativno planiranje. 

Zaustavljanje gradnje nakon najviše jedanaest kilometara 

na planiranoj trasi kanala D-S mora se još internacionalno 

i nacionalno potvrditi promjenom prostornoga 

plana Republike Hrvatske od 1999. U tom će 

se slučaju roba koja se transportirala Dunavom dalje 

transportirati željeznicom ili cestom. U području Vukovara 

i Vinkovacarazvila bi se odgovarajuća industrijska 

i logistička zona. Odgovarajuće prekrcavalište u unutrašnjosti 

već je gotovo isplanirano. Krediti odobreni u 

2001. godini od Europske investicijske banke i Europske 

zajednice (npr. Informacije za novinstvo od 31. svibnja 

2001., Luxembourg) za poboljšanje mreže željezničkih 

pruga između Jadranskog mora, Bosne, Hrvatske 

i Mađarske, proširuju put zajedno takvo prometno 

povezivanje sa željeznicom. 

Ovo rješenje, koje su predložili zaštitari prirode u 

Hrvatskoj i Euronatur (Schneider-Jacoby 1994) 

trebalo bi dobiti veliku međunarodnu potporu. Budući 

da dokumenti Vodoprivrede i Ministarstva prometa i veza 

(Bed nj icki &Grubešić 2001) pretpostavljaju 

transport željeznicom od Zagreba odnosno Karlovca do 

Rijeke, trebali bi se istovremeno uštedjeti veliki troškovi 

za gradnju kanala i urediti spajanje vode, pruge i ceste 

od Vukovara odnosno Osijeka. Time bi se sačuvala 

područja hrastovih šuma i cjelokupni tok rijeke Save. 

Sva ova područja već su zaštićena kao važna područja 

za ptice prema EU kriterijima ili kao Ramsar područja 

(usporedi DPRP 1999, Heath & Evans 2000, 

Schneider-Jacoby 1994, Schneider-Jacoby et 

al. 2001) i Hrvatska ih mora očuvati. 

Isto tako nesuvislo kao stvaranje ustava na Savi 

(zaustavljanje Save) su ustave na Dravi (slika 3). Ova 

pokrajnja rijeka trebala bi biti povezana više od 196 km 

u lanac od 4 vodne stepenice (ustave) s lukom kod Koprivnice 

(Luka Karaš u Marušić 1993, Republika Hrvatska 

1999). Drava je danas plovna samo do Osijeka 

kao klasa III i još jedan mali komad do Donjeg Miholjca 

kao klasa II (Hrvatske vode 1992). I ovo planiranje uzalud 

troši milijune eura u Hrvatskoj, jer je taj dio rijeke 

70 % nacionalni park u Mađarskoj i četiri županije su taj 

dio unijele u prostorne planove kao zaštitna područja. 

Osim toga cijeli je dio Drave prema smjernicama zaštite 

ptica Europske zajednice naveden kao značajno područje 

za ptice (Heath & Evans 2000). Donji dio, Dravske 

šume, odličan su primjer samopomlađivanja Drave 

(Schneider-Jacoby 2001, WWF 2001). Euronatur 

je zbog toga izradio alternativni koncept razvoja za tu 

regiju, s rezervatom biosfere (Euronatur 1999, 

Schneider-Jacoby 1998). 

STRATEŠKO ISPITIVANJE EKOLOŠKE PRIHVATLJIVOSTI 

ZA HRVATSKO PLANIRANJE PROMETA 

Strategische Umweltverträglichkeitsprüfung fur 

die kroatische Verkehrplanung 

Posebno važna bila bi u vezi ovoga jedna sveukupna 

analiza hrvatske prometne politike. Za vrijeme 

3. dunavske konferencije u Beču Hrvatska je ponovo 

predstavila stare programe za izgradnju rijeka (Bednjicki 

iGrubišić 2001). Konflikti su već sadržani 

u hrvatskim programima prostornog planiranja (Republika 

Hrvatska 1999). Na različitim kartama ucrtani su 

isti vodotokovi kao zaštitna područja ili kao potencijalne 

hidroelektrane i budući kanal. U nacionalnom akcijskom 

planu za zaštitu okoliša (NEAP) koji je javnosti 

predstavljen u listopadu 2001., ne navodi se utjecaj 

planiranja prometa na okoliš zemlje. Upravo u tom području 

leže velike opasnosti i mogućnosti uštede za 

Hrvatsku ukoliko se besmisleni, neprovedivi projekti 

kao kanal Dunav-Sava-Jadran pravovremeno zaustave 

strateškim ispitivanjem ekološke prihvatljivosti i ukoliko 

se novac bude izdvajao za smislena rješenja. 

Umjesto, kako sada ponovo propagira Ministarstvo 

prometa i veza, 62 km kanala D-S, 340 km izgradnje 

Save i onda 160 km željezničke pruge do Rijeke, trebalo 

bi se odmah planirati 450 km željezničke pruge. 

Troškovi iznose samo jedan manji dio od planiranih za 

sustav kanala i Vukovar. Rijeka i cijela Hrvatska ne bi 

trebali čekati 30 godina za planirani oporavak prometa 

(usporedi Bed nj icki iGrubešić 2001). Poboljšao 

bi se i putnički promet, jer bi se jednotračna glavna os 

od Zagreba u oba smjera prema jugozapadu i istoku 

konačno mogla dalje razvijati. Hrvatska luka Pula do 

danas ima samo jedan željeznički priključak preko slovenskog 

glavnog grada Ljubljane. Međunarodno zaštićena 

prirodna područja i njihove jedinstvene usluge, u 

npr. zaštiti od visokih voda i poboljšavanju kvalitete 

vode, ostaju za Hrvatsku očuvana (Brundić et al. 

2001,Schneider-Jacoby 1999). 

Glavne točke za daljnju razradu planiranja prometa 

u Hrvatskoj moraju zbog toga biti: 

• Preispitanje dimenzioniranja kanala Dunav-Sava 

koji je sa 4 m dubine puno više planiran nego stoje 

31

M. Schneidcr-Jacoby: UTOPIJSKI PLAN KOJI GUTA SREDSTVA I KRAJOBRAZ U HRVATSKOJ Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 29-34 

vodeni put Save i veći dijelovi vodenih puova Rajna-Majna-Dunav 

kroz Europu (usporedi Republika 

Hrvatska 1999/Karte 8, WWF 2001). 

Odvajanje troškova plovidbe brodova i poljoprivrede 

kod planiranja kanala D-S, kako bi se omogućila 

jasna analiza troškova i iskoristivosti. Nije moguće 

da se povećanjem poljoprivredne proizvodnje financira 

jedan ogromni, plovni kanal za navodnjavanje. 

Ne poduzimati nikakve daljnje korake za planiranje 

ili čak za gradnju kanala D-S, prije nego se razjasni 

ujecaj na okoliš i izvedivost izgradnje Save. Moraju 

se napraviti planovi koji prelaze granicu s Bosnom i 

trebaju se preispitati brojne Konvencije i smjernice 

Europske zajednice. Bez priključka Save kanal S-D 

nema smisla, jer veliki brodovi ne mogu dalje 

ploviti. 

Krenuti odmah u izgradnju željezičkih pruga od 

Vukovara i Osijeka do Rijeke, kako bi se brzo osigurala 

dobra i za okoliš prihvatljiva prometna povezanost 

Hrvatske. Ovdje su nužne i dalekosežne reforme 

u državnom gospodarstvu, jer se dozvoljava, 

prije svega vodoprivredi, propagiranje velikih projekata 

kao kanal D-S-J koji koštaju više milijuna 

njemačkih maraka. 

Opsežna analiza hrvatskog planiranja prometa i 

njezin utjecaj na okoliš bila bi jedna od bitnih točaka 

integriranja ove važne tranzicijske zemlje u Europsku 

zajednicu. Program prostornog planiranja 

sadrži nekoliko kritičnih točaka koje se moraju preispitati. 

Time Hrvatska može sebi, a i međunarodnim 

ulagačima uštedjeti velike troškove zbog krivoga 

planiranja. 

Slika 2. Rasprostanjenje orla štekavca prikazuje 

vrijedne riječne krajolike u 

Hrvatskoj te susjednoj Mađarskoj i 

Jugoslaviji 

Abb. 2 Die Verbreitung des Seeadler zeigt 

die wertvollen Auenlandschaften in 

Kroatien und im angrenzenden Ungarn 

und Jugoslawien (Quelle: Kartenausschnitt 

aus Schneider-Jacoby 

et al. 2001, Grafik: Schwarz/Fluvius) 

Slika 3. Kanal Dunav-Sava-Jadran. Hrvatska 

vodoprivreda uključuje i Dravu koju 

namjerava učiniti plovnom. 

Abb. 3 Der Donau-Save-Adria Kanal nach 

Planungen der Kroatischen Wasserwirtschaft 

einschließlich der Schiffbarmachung 

der Drau. (Quelle: MarusicJ. 

1993) 

32

M. Schneider-Jacoby: UTOPIJSKI PI.AN KOJI Cil.TA SREDSTVA I KRAJOBRAZ L' HRVATSKOJ Šumarski list br. I 2. CXXV1 (2002), 29-34 

LITERATURA - Literatur 

Brundić, D., Barbalić, D., Omerbegović, V, 

Schneider-Jacoby, M., Tusić, Z. (2001): 

Alluvial Wetlands Preservation in Croatia - The 

Experience of the Central Sava Basin Flood 

Control System. In: H.J. Nijland & M.J.R. Cals: 

River Restoration in Europe, Pratical Approaches, 

Proceedings of the Conference on River 

Restoration 2000 - July 17, 2000, RIZA rapport 

nr.: 2001.023: 109- 118. 

B ednj icki, A & N. Grubišic (2001): The waterway 

Danube within the Croatian transport policy. 

Ministry of maritime affairs, transport and 

communications Republic of Croatia, Danube 

meets Business needs - 3 rd Conference on the 

Danube Region Symposium "Danube - Economic 

Backbone of Europe" 26 th - 27"' April 2001, 

Vienna 

DPRP -- Danube Pollution Reduction Programme 

(PCU UNDP/GEF), 1999. Evaluation of Wetlands 

and Floodplain Areas in the Danube River 

Basin, Final Report, May 1999 prepared by 

WWW Danube Carpathian Programme and 

WWF-Auen-Institut. 

Euronatur (1999) European Lifeline Drava-Mura. Map 

1 : 500 000. PIN Matra Programme, Radolfzell. 

Heath, M. F. & M. I. Evans (2000): Important Bird 

Areas in Europe - Priority sites for conservation. 

Bird Life International Series, No 8. 

Hrvatske Vode (1992): Vode Hrvatske. Ministarstvo 

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava 

za vodoprivredu, Zagreb. 

Hrvstake Vode (1996): Multi-purpose Canal Danube 

Drava. Zagreb, Ulica grada Vukovara, 

Malus, D. &Tusar, B., (1998): Multipurpose Danube-Sava 

Canal Water Quality Prediction. XIX: 

Conference of the Danube Countries on Hydrological 

Forecasting and Hydrologiical Bases of 

Water Management, Paper 5.20: 893 - 903. 

Marušić, J., (1993): Aktivnosti na realizaciju projekta 

visenamenjenskog kanala Dunava-Sava u 

1993 g. Hrvastska Vodoprivreda (12): 7 - 9. 

Marušić, J. & Kolovrat, I., 1996: Višenamjenski 

Kanal Dunav-Sava. Hrvatska Vodoprivreda, 

May 1996:3-7 

Mataković-Paver, Branka, (1997): Zajednički o 

projektu izgradnje višenamjenskoga kanala Dunav-Sava. 

Hrvatska Vodoprivreda September: 3. 

Republika Hrvatska (1999): Program prostornog uređenja 

Republike Hrvatske. Ministarstvo prostornog 

uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod 

za prostorno planiranje, Zagreb, svibanj 1999. 

Schneider-Jacoby, M., (1994) Sava and Drava - 

Ecological Value and Future of the Two Main 

Rivers in Croatia. Period, biol. Vol 96. No 4: 

348-356. 

Schneider-Jacoby, M., (1994): Bedeutung der 

Nebenflüsse für die Donau am Beispiel von 

Save und Drau. In: Lebensraum Donau - Europäisches 

Ökosystem. Beiträge der Akademie für 

Natur- und Umweltschutz Baden-Württemberg: 

254-279. 

Schneider-Jacoby, M., (1996): Nature Conservation 

Effords for Rivers in Central Europe. In: D. 

Orgin, Nature conservation outside protected 

areas, Office for Physical Planning - Ministry of 

Environment and Physical Planning, Ljubljana, 

S. 173- 180. 

Schneider-Jacoby, M., (1998): Održivi razvoj Pomurja 

i Podravine kao magućnost unapređenja 

graničnog prostora između Austrije, Slovenije, 

Hrvatske i Mađarske (Sustained use of the Drava- 

Mura lowland as a bordering region of Austria, 

Croatia, Slovenia and Hungary). Proceedings International 

Conference Sustainable Use of the 

Lowland Rivers and the Protection of Nature and 

Environment, Hrvatsko šumarsko društvo i Euronatur, 

Zagreb: 70 - 82 (Engl. 154 - 155). 

Schneider-Jacoby,M., (1999): Values of the Lonjsko 

Polje Nature Park and the Sava Wetlands. 

Bilten parka prirode Lonjsko Polje 1:21 - 27. 

Schneider-Jacoby, M., (2001): Natural or Cultural 

Heritage - The Impact of War on the Landscape 

and Biological Diversity. GIS POLONIA 

2001 Geographical Information Systems, 

Proceedings International Conference, Warsaw, 

15 ,h - 17 * October 2001, GIS Forum, Zagreb. 

Schneider-Jacoby, M., Martin, A. Mohl and 

U. Schwarz, (2001): The White-tailed Eagle 

in the Danube River Basin. Proceedings of the 

European White-tailed Eagle Conference in 

2000. in print 

Thiel eke, Gerhard, (1994): Memorandum zum geplanten 

Ausbau von Flüssen in Europa. Euronatur 

Hintergrund, Radolfzell. 

WWF (2001): Navigation on Europe's Lifeline, the 

Danube. WWF International, Vienna. 

33

VI. Schneider-Jacoby: UTOPIJSKI PLAN KOJI GUTA SREDSTVA I KRAJOBRAZ U HRVATSKOJ Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 29-34 

ZUSAMMENFASSUNG: Die geplanten Wasserstraßen nach den Leitlinien 

der EU schließen auch den Donau-Save-Adria-Kanal (D-S-A-Kanal) 

ein (Amtsblatt Nr. C 220 vom 8. 8. 94, Thielcke 1994). Der Kanal soll den 

Donauraum direkt mit dem Mittelmeer verbinden. Nachdem bereits der 

Rhein-Rhone-Kanal aus Kostengründen gestoppt wurde, fehlt insbesondere 

für dieses Projekt, welches Teil des kroatischen Raumplanes ist (Abb. 1), ein 

Kosten-Nutzen-Analyse. Wie der Bau über das dinarische Karstgebirge - dem 

größten und gefährdetsten Grundwasserreservoir des Landes - realisiert 

werden soll, und durch zahlreichen Schutzgebiete, wie den Naturpark Lanjsko 

Polje, ist völlig unklar Trotzdem wird die Utopie unter 

Erwähnung der EU Leitlinie zu den transeuropäischen Netzen benutzt, um 

in Kroatien viele Geld für die Planung des ersten Teilabschnitt zu verschwenden. 

Seit 1991, als sich Kroatien "für die Vorbereitung des Bans" entschied, 

verschlingt das Projekt Plantings- und Projektkosten in Millionenhöhe in 

Kroatien (Hrvatske Vode 1996). Unter dem Vorwand in Zukunft Transitland 

zu werden, wird der erste Bauabschnitt zwischen Vukovar (Donau) und Samac 

(Save) vorangetrieben. Durch den Zerfall Jugoslawiens hat das Projekt 

ungeheuer politischen Aufschwung bekommen, da eine Durchfährt Belgrads 

in Richtung Wien von Zagreb kommend entfällt. Wie viele Schiffe dies in 

Zukunft tatsächlich betreffen wird, ist bisher nicht geklärt. Als Prognose wird 

erst in 30 Jahren (!) ein Aufkommen von circa 7 Millionen Tonnen geschätzt 

(Bednj icki & Grubi sie 2001). Der D-S-A-Kanal wird aber bereits jetzt 

als "the shortest possible navigable connection between the Danube and the 

Adriatic region" gefeiert (Hrvatske Vode 1996, Seite 5), obwohl der Bau 

dieser Wasserstraße mit großer Sicherheit durch die Dinarischen Berge nie 

fertiggestellt werden kann. 

34

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS 

UDK 630* 909 + 83 + 72 

Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 35-57 

ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; 

PRERADA I TRGOVINA DRVOM 

SPAIN - FORESTRY AND FOREST POLICY; 

TIMBER PROCESSING AND TRADE 

Rudolf SABADI* 

SAŽETAK: Španjolska ima površinu 504 782 km 2 i, druga je po veličini 

zemlja europske petnaestorice (EZ), sudjelujući u veličini 215,6 % ukupne 

površine EZ, gdje živi 39,4 milijuna stanovnika ili 10,6 % ukupne populacije 

EZ, čime je peta u EU. 

Zemlja povijesno bogata, zbog stoljetnih neprekidnih invazija i ratova, migratornih 

gibanja, promjenom klime koja je nastupila oko 1000. godine naše 

ere, kada se odjednom u kratko vrijeme preobratila u aridnu i semi-aridnu 

zemlju, gdje se poljoprivredno zemljište dobijalo krčenjem i paljenjem, siromašna 

je šumama. Najveći dio Centralnog platoa i južna obala Sredozmenog 

mora, meseta, spada u aridnu zonu, čije je stanovništvo stoljećima prisiljeno 

na višenamjensko korištenje tla, stoje nepovoljno po šume. Mezofitskih šuma 

na hiumidnijim terenima relativno je malo i nalaze se uglavnom na sjeveru 

zemlje, djelomično u brdima Galicije, Asturije, Stare Kastilije, Navare, Aragona 

i Katalonije. 

Suma i šumskog zemljišta ima oko 25 milijuna ha, od čega su šumom 

obrasla tla svega oko 12 milijuna ha. Vrste drveća distribuirane su prema klimatskim 

prilikama, drvne zalihe su 71 % listača i 29 % četinjače. Godišnji tečajni 

prirast u šumama iznosi oko 30 milijuna m\ godišnje se siječe oko 16 

milijuna m', dodatno i još oko 3,2 milijuna m 3 drveta izvan šuma. 

S obzirom na ubrzan industrijski razvoj, Španjolska je sve više ovisna o 

uvozu drveta i drvnih proizvoda. Oko 1/3 potrošnje piljene građe se uvozi, iz 

domaće proizvodnje zadovoljava se potrošnja šperploča, a isto tako oko 1/3 

iverastih ploča i svih vrsta ploča vlaknatica porijeklom je iz uvoza. 

Proizvodnja celuloze i papira svedena je na mehaničku i kemijsku celulozu, 

i one uglavnom podmiruju najveći dio potreba. Potrošnja papira i kartona 

raste s industrijskim razvojem vrlo brzo. Isto tako rastu i ostale potrebe za drvom 

i drvnim proizvodima od 1980. povećana je potrošnja negdje iza više od 

50 %. Uvoz i izvoz su u tom razdoblju učetverostručeni, s tim daje uvoz oko 

2,23 puta veći od izvoza. Nepovoljni trend će se nastaviti i u budućnosti, unatoč 

silnim naporima oko pošumljivanja, suzbijanja erozije, poplava i bujica, 

zaštite od požara itd. 

Broj zaposlenih u šumarstvu je oko 32 200 (0,23 % od ukupno zaposlenih), 

u industriji drva oko 144 000 (1,04 % od ukupnog). 

Bruto domaći proizvod (DBP) u šumarstvu je oko 0,17 %, a u industriji 

drva i papira 0,72 % od nacionalnog DBP. 

* Red. sveuč. prof, u m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl. oec, Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 35-57 

Španjolska je izrazito decentralizirana zemlja s jakim regionalnim, čak i 

separatističkim tendencijama, što u dobroj mjeri sputava djelotvornost poticajnih 

mjera unapređenja šumarstva i na njemu utemeljene industrije, posebice 

privatnog sektora, gdje šumoposjede karakterizira mala djelotvornost i 

rascjepkanost. 

K Ij u č n e r ij e č i: Šumarstvo i šumarska politika - šumarska edukacija 

-prerada drveta - zaposlenost u šumarstvu i šumskim industrijama - bruto 

domaći proizvod - trgovina drvetom 

Godine 1998. "Hrvatske Šume" p.o. izdalo je elaborat: 

Prijedlozi poboljšanja u ustroju i organizaciji 

poduzeća "Hrvatske šume" p.o., Zagreb. Autor ovog 

članka o španjolskom šumarstvu, priredio je informaciju 

o šumarstvima nekih europskih zemalja. Taj je prikaz 

tiskan na str. 23-113 gore spomenutog elaborata i 

obuhvaća prikaz šumarstava Austrije, Njemačke, Švicarske, 

Francuske, Grčke i Španjolske. Cilj je bio da se 

našoj stručnoj javnosti, koja eventualno nije upoznata s 

tom problematikom podastrijeti neke osnove koje bi se 

mogle upotrijebiti u hrvatskom šumarstvu, kako bi ono 

funkcioniralo bolje i svrsishodnije. 

PREDGOVOR - Foreword 

Od tada sam od mnogih kolega koji spomenuti elaborat 

nisu imali priliku vidjeti, zbog ograničene naklade, 

dobio upite i sugestije, da prikaze o šumarstvima 

proširim novim saznanjima i objavim u ŠL, kako bi bili 

pristupačni našim šumarnicima i ostalim djelatnicima 

koje ta problematika može zanimati. 

Tako je nastala ova kompilacija iz bogate literature 

o španjolskom šumarstvu, a imao sam i priliku tri puta 

boraviti u toj lijepoj zemlji, dosta toga vidjeti i naučiti. 

Dakako, nije moguće u jednom članku prikazati sve, 

pa ni ono najvažnije. No, proučavanjem iskustava drugih, 

i ovaj će prikaz, zasigurno pun manjkavosti, dobro 

poslužiti kao informacija za daljnji studij. 

ŠPANJOLSKA: Opći osvrt - SPAIN: General survey 

Kraljevina Španjolska, Estado Espanol, država na 

jugozapadu Europe, zauzima najveći dio Iberijskog 

poluotoka, odvojena od Francuske gorskim lancem Pirineja, 

od Afrike Gibraltarskim moreuzom, te Sredo- 

Tablica 1. Španjolska: Klasifikacija zemljišta i pučanstvo 

Table 1 Spain: Overall land classification and population 

Ukupna površina - Total area 

Kopnena površina - Land area 

Unutrašnje vode - Inland water 

Sume i ostalo zemljište pod drvećem - 

Forest and other wooded land 

Šume - Forest 

Ostalo zemljište pod drvećem - 

Other wooded land 

Ostalo zemljište - Other land 

Populacija - Population 

Apsolutne vrijednosti - 

Absolute values 

Jed. mjere - Ukupno - 

Unit 

Total 

1 000 ha 50 596 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 

zemnim morem i Atlantskim oceanom, a na zapadu 

graniči s Portugalom, koji se na sjeveru proteže sve do 

stare španjolske zemlje Galicije. 

50 055 

541 

25 984 

13 509 

12 475 

24 071 

39 626 

Komparativni podaci - 

Comparative data 

Vrsta - 

Iznos - 

Data 

Amount 

% 

100 % 

% od ukupne površine - 

98.9 % 

Per cent of total area 

% od ukupne površine - 

1.07 % 

Per cent of total area 

% od kopnene površine - 

51.92% 

Per cent of land area 


26.99 % 



24.83 % 



47.90 % 


šume/stanovnik ha- 

0.34 ha 

Forest/capita ha 

Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO, 

New York & Geneva, 2000 

36

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2, CXXVI (2002), 35-57 

GEOGRAFIJA 

Španjolska se sastoji od starih nabranih masiva koji 

u središtu imaju ogroman plato - la Meseta, koja se 

sastoji iz dva područja, Stare Kastilije na sjeveru i 

Nove Kastilije na jugu, rastavljene međusobno kristalinskim 

nakupinama, djelomično erodiranim i pokriven 

mladim sedimentima Sierras de Gredos i de Guadarrama. 

Nabrano gorje okružuje periferiju platoa: 

Kantabrijsko gorje, Ibersko gorje, Prineji na sjeveru, a 

na jugu gorski lanci Sierra Nevada i Sierra Morena 

(Betijsko gorje). Plato i gorje ograničavaju slivove: 

sliv rijeke Ebro na sjeveru, i sliv Guadalquivira na jugu. 

Manje ravni stvorene su uz obalu, prije svega uz 

Sredozemno more (Murcia i Valencia). S geografskom 

širinom izgled reljefa objašnjava različite klimatske tipove. 

Na mjestima kontinentalna (poradi termičkih 

amplituda) i mediteranska klima (poradi ritma precipitacija) 

u središtu postaje sve izraženije mediteranska 

na južnoj obali i oceanska na sjeverozapadu. Stepskoj 

vegetaciji Mesete suprotstavljaju se šume hrasta i bukve 

u Galiciji. 

Ost. šum. zemlj- Other forest land Ost. zemljište - Other land 

35% 8% 

Šume - Forest Poljopr. zemlj. -Agricultural area 

17% 41% 

Slika 1. Španjolska -Uporaba zemljišta 

Fig. 1 Spain - Land use 

- Geography 

Pučanstvo, je sastavljeno od različitih grupa čija je 

značajka izražen partikularizam (Kastiljci, Katalani, 

Andaluzijci, Basci, itd.) u pola stoljeća poraslo za preko 

60 %, zahvaljujući niskoj stopi smrtnosti kao posljedici 

poboljšanja životnih prilika, većih zarada i 

zdravstvenoj zaštiti. 

Gustoća naseljenosti je oko 78.4 stanovnika/km 2 , 

ali je općenito daleko viša na periferiji zemlje, na sjeveru, 

posebice u Kataloniji, i u regiji Valencije posebno. 

Tridesetak gradova prelazi sto tisuća stanovnika, 

a medu njima najveći su gradovi Madrid, Barcelona, 

Valencija i Sevilla. Unatoč snažnom industrijskom razvoju 

posljednjih tridesetak godina, od kada se Španjolska 

pridružila EZ-u, i od kada Španjolska bilježi izuzetno 

visok rast DBP, još uvijek je gotovo četvrtina populacije 

zaposlena u poljodjelstvu, dok je oko 40 % 

pučanstva zaposleno u industriji, maloj i velikoj, a posebice 

se ističe turizam kao izrazito aktivan sa snažnom 

i stabilnom stopom rasta iz godine u godinu. Razvijeno 

je i pomorsko ribarstvo na Mediteranu, kao i 

oceanske Najveća koncentracija industrije nalazi se u 

i oko grada Barcelone, gdje su zastupljene gotovo sve 

industrijske grane. 

Španjolska je, s obzirom na sastav svojih šuma i 

njihovu rasprostranjenost, sve zavisnija o uvozu drveta 

i drvnih proizvoda, što će ju tijekom ovako brzog razvoja 

kakav će se vjerojatno održati dugi niz godina, 

sve više opterećivati, bez obzira na napore koji se čine 

u povećavanju šumskih površina i intenzifikaciji strukture 

postojećih šuma. Na slici 2. prikazano je kretanje 

potrošnje, proizvodnje, uvoza i izvoza ukupnog oblog 

drveta, gdje je očigledno kako je tijekom razdoblja 

1980-1997. došlo do povećanja od gotovo 30 %. 

Proizvodnja 

Production 

D Uvoz 

Imports 

Izvoz 

Exports 

H Domaća potrošnja 

Apparent consumption 

25000 T 

20000 

o 

15000 

10000 

5000 

80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 

Slika 2. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje oblog drveta u 1 000 m' 

Fig. 2 Spain: The development of production, imports, exports, and apparent con-sumption of roundwood in 1000 tn 3 37

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRKRADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXV1 (2002). 35-57 

Izvan sjeverozapada, gdje ruralno gospodarstvo 

podsjeća na ono u Aquitaine u Francuskoj (voćnjaci, 

kukuruz, uzgoj svinja i goveda) i gdje je obalni pojas 

pun ribolovnih luka, suprotstavljeno je dvjema značajnim 

kulturama koje su posljedica klimatskih prilika: 

kulture suhih predjela (secano) i navodnjavane kulture 

(regadio). Secano se proteže u Meseta, regiji ovčarstva 

i domeni često ekstenzivnih kultura, u prvom redu pšenice, 

vinove loze i maslina. Regadio se proteže na istočnim 

zaravnima (huertas de Valence i huertas de 

Murcia) te u Andaluziji, koja je usmjerena na uzgajanje 

riže, leguminoza i voća (u prvom redu agruma). Industrija 

dosta trpi od nedostatka energije, unatoč značajnim 

pothvatima korištenja hidrocentrala i ugljena iz 

Asturije i Lećna. Dobivanje olova, cinka, uranija, bakra 

i žive u gorju Sierra Morena, dalo je značajan poticaj 

razvoju primarne metalurgije. Naslage željezne 

rude (u Baskiji i Asturiji) pridonijele su razvoju siderurgije 

u Avilesu, koja unatoč čestim proširenjima ne 

uspijeva zadovoljiti stalno rastuće potrebe. 

Industrija tekstila (pamuk i vuna posebice) koncentrirana 

je oko Barcelone, gospodarske metropole zemlje, 

uvijek u dominantnoj razvojnoj ulozi. Ne tako davno, 

španjolsko je gospodarstvo po svojoj strukturi i tehnici 

podsjećalo na tip gospodarstava zemalja u razvoju. 

Poslije 2. svjetskog rata, a posebno prijelazom na demokratski 

sustav 1969., kralj Juan Carlos i sukcesivne demokratski 

izabrane vlade dovode zemlju na put zapanjujućeg 

i ubrzanog gospodarskog razvoja. Pojedinih 

godina rast domaćeg bruto proizvoda (DBP) znao je čak 

postizati dvocifrene brojke. Kako je državni intervencionizam 

i iz njega nužno rezultirajuća korupcija dovedena 

pod kontrolu, u Španjolsku su nahrupile vodeće 

svjetske kompanije sa svježim legalnim kapitalom, što 

dovodi do stalnog i sve bržeg odljeva radne snage iz poljodjelstva 

u industriju i uslužne djelatnosti. Zahvaljujući 

svojemu položaju i bogatoj povijesti, Španjolci su 

vrlo smjelo i uspješno iskoritili te prednosti, razvijajući 

masovni turizam (posebno značajan razvoj postignut je 

na mediteranskoj obali: Costa Brava i Costa del Sol). 

Ostaje pitanje: da lije to rješenje ili bi turistička ponuda 

trebala postići diversificiranu ponudu, npr. manji, obiteljski 

hoteli, hoteli visokog standarda itd. Kako bilo, turističkoj 

ponudi Španjolske pridonijela je brzo razvijajuća 

infrastruktura i mala, domaća industrija i obrt. Sva 

ova kretanja postavljaju silne zahtjeve na građevinarstvo, 

koje je glavnim pokretačem gospodarskih kretanja, 

što španjolsko gospodarstvo održava stalno živahnim. 

Rastuća privreda omogućuje niske porezne stope, 

uz relativno jeftinu državu (bez suvišne administracije - 

iako se mnogošta može uštedjeti stavljanjem partikularizma 

pod racionalnu kontrolu), solidan pravni poredak 

daje investitorima sigurnost za njihove tražbine i dobre 

izglede plasmana za proizvode i usluge. Ukoliko uspije 

zamišljena potpuna reforma oporezivanja i dođe do potpunije 

liberalizacije zakona o radu, kojega Španjolska 

mora slijediti, jer je ona tek slabiji partner u EZ, a to 

čine dvije vodeće zemlje EZ Njemačka i Francuska, (to 

će prisiliti V. Britaniju da učini isto), EZ bi imala izgleda 

da se približi SAD-u samo ako krene od rješavanja vlastitih 

slabosti. Inače će Europi, bilo u EZ ili izvan nje, 

vrijediti i dalje uzrečica: "Kihne li SAD, Europu zahvati 

prehlada". 

POVIJEST. Najstariji poznati stanovnici Španjolske 

su Keltiberi, nastali stapanjem Kelta i Ibera, po 

ovim posljednjim poluotok je dobio ime: Iberijski. Od 

kraja drugog tisućljeća osnivaju Feničani i Grci svoje 

kolonije na obalama Sredozemnog mora. U 3. stoljeću 

prije naše ere uspostavlja se na zapadnom dijelu vlast 

Kartage. Kartažane istjeruju Rimljani, koji su zavladali 

cijelim poluotokom 201. godine pr. Krista. Vlast Rimljana 

dolazi u pitanje zbog živahnih otpora i ustanaka 

(Sertorius, 82-72.) sve dok pod Augustusom 19. godine 

prije Krista nije potpala potpuno pod vlast Rima. Španjolska 

zadržava rimsku vladavinu sve do provale 

Alana, Sueva i Vandala u 5. stoljeću naše ere. Da bi se 

otklonila opasnost od Vandala, Rim poziva u pomoć Vizigote, 

koji Španjolsku osvajaju 476. godine n.e. Vizigotsko 

kraljevstvo, koje je doživjelo svoju najveću slavu 

poslije prijelaza na kršćanstvo pod kraljem Reccaredom 

(587) razoreno je u invaziji Arapa 711. godine. 

Od kraja 8. stoljeća emiri Omejida od Kordobe proglašavaju 

se nezavisnima. Godine 929. Abd al-Rahman 

III. uzima naslov kalifa. Kalifat Kordobe održao se do 

1031., kada se muslimanska Španjolska raspada u nezavisna 

kraljevstva. Tako je bilo moguće organizirati ponovno 

kršćansko osvajanje (Reconquista ), koje je započelo 

na sjeveru Španjolske, iz Asturije, dokle muslimani 

nisu uspjeli prodrijeti. Kršćanska Španjolska uli. 

stoljeću obuhvaća Kraljevinu Kastiliju, Leon, Navarru, 

Aragon, kneževinu Portugal i Barcelonu. Od 1085. kralj 

Alfonso VI. osvaja Toledo 1242., Juan I. od Aragona 

zauzima Minorcu, kršćanski Španjolci, potpomognuti 

europskim križarima odnose pobjedu nad muslimanima 

kod Las Navas de Tolosa, stisnuvši muslimane da su 

sredinom 13. stoljeća vladali još samo s kraljevinom 

Granada. Poslije zastoja koji je bio u znaku stvaranja 

aragonskog carstva na Sredozemlju i političkih kriza, 

Reconquista se nastavlja u 15. stoljeću. Godine 1492. 

Isabella i Ferdinand, "Najkatoličkiji kraljevi" brakom 

sklopljenim 1496., pripremaju ponovno ujedinjenje 

Aragona i Kastilije, priključuju Granadu i istjeruju 

Maure s poluotoka. Ova pobjeda istovremena je s otkrićem 

Amerike. Španjolska monarhija postiže svoj vrhunac 

sa svojim kolonijalnim carstvom, za vrijeme vladavine 

Karla V. (1516-1556), koji 1519. svojim posjedima 

priključuje austrijske teritorije Habsburgovaca i 

pod Filipom II. (1556-1598), koji 1580. nasljeduje Portugal. 

Golemu tvorevinu kojoj nedostaje organsko jedinstvo, 

ugrožavaju Francuska, Nizozemska i Engleska. 

38

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRLRADA 

TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002), 35-57 

To dovodi do inflacije, demografskog smanjenja, pa 

tako i do propasti pod posljednjim trima Habsburzima 

(1598-1700). Kraljevsku kuću Habsburg, bez muškog 

nasljednika posljednjeg Karla II (1700), nasljeduje njegov 

unuk Louis XIV pod imenom Filip V. Karlo III. 

(1759-1788) vladar prosvjetitelj trudi se da Španjolsku 

preobrazi politički i gospodarski. Bourbone iz Španjolske 

istjeruje Napoleon, koji za kralja postavlja svojeg 

brata Josepha Bonaparte 1808. godine. Nakon teškog 

rata i borbi za nezavisnost (1808-13) Bourboni ponovno 

preuzimaju španjolski prijesto 1813. Ferdinand VII. 

zbog revolucije 1820. pristaje na stvaranje ustavne monarhije, 

ali ju princ d'Angouleme intervencijom ruši, 

pretvarajući zemlju opet u apsolutnu monarhiju 1823. 

godine. U tom međuvremenu španjolske kolonije u 

Americi postaju nezavisne. Godine 1833. Isabella nasljeduje 

Ferdinanda VII. i vlada tridesetpet godina, unatoč 

opoziciji don Carlosa, brata preminulog kralja. Revolucija 

1868. godine zbacuje ju s prijestolja, a izvršnu 

vlast preuzima maršal Serrano sve do dolaska Amadea I. 

1870. Ovaj pak poslije tri godine abdicira, postoje izbila 

revolucija koja proglašava republiku, nakon čega izbija 

pobuna karlista, u korist Alfonsa XII. 1874. godine. 

Njegov sin Alfons XIII., rođen 1886. vlada uz regentstvo 

majke Marie-Christine sve do preuzimanja vlasti 

punoljetstvom 1902. 

Godine 1898. u ratu protiv SAD Španjolska gubi 

Cubu, Puerto Rico i Filipine. Uslijed svega toga dolazi 

do teške društvene i gospodarske krize, s oživljavanjem 

regionalizma. Poslije jednog pokušaja direktorija 

(stvorenog pod Primo de Rivera-om 1923-30) na municipalnim 

izborima 1931. pobjeđuju republikanci. 

Alfons XIII. napušta Španjolsku ali bez abdikacije i 

14. travnja 1931. proglašena je Republika. U srpnju 

1936. poslije izborne pobjede Narodnog fronta (veljača), 

general Franco, sljedbenik nacionalista, ustaje protiv 

republikanske vlade. Poslije dugog građanskog rata 

(srpanj 1936-ožujak 1939) pobjednik Franco proglašava 

sebe vođom "caudillo" u kolovozu 1937. i preuzima 

apsolutnu vlast u zemlji. Španjolska postaje autoritarna 

država. Tijekom Drugog svjetskog rata podupire sile 

osovine, iako ostaje neutralna. Godine 1942. ponovno 

se osniva parlament (Cortes). Godine 1947. zakon o 

nasljedstvu potvrđuje načelo monarhije i 1969. godine 

na prijestolje stupa don Juan Carlos de Bourbon, koji 

svojim djelovanjem i hrabrošću podstiče demokraciju 

Španjolske, koja danas ima suvremenu, racionalno organiziranu 

i jeftinu državu, u kojoj su najveći dio negativnosti 

suvremenog društva (korupcija, zloporaba, nepotizam 

i dr.) u dobroj mjeri pod kontrolom. Regionaliozam, 

a i autonomašenje, tradicionalno je sveprisutno 

u Španjolskoj, što će ostati problem za rješavanje tijekom 

mnogih godina koje dolaze. 

rizmom, koji potječe iz tradicionalnih prava koja se i 

dalje priznaju, Španjolska je vrlo decentralizirana zemlja, 

gdje koncept nacija-država nije zapravo nikada 

mnogo vrijedio. Ondje postoji: 

- centralna administracija s vrlo ograničenim pravima 

u izvjesnim oblastima; 

- autonomne zajednice koje imaju punu slobodu organizacije 

i inicijativa gotovo potpunih u pitanjima 

državne većine, kao npr. upravljanjem teritorijem, 

gospodarskom aktivniošću, upravljanje državnom 

imovinom, itd. 

svaka se autonomna zajednica može dijeliti u provincije 

(pokrajine). Katalonija je npr. sastavljena iz 

četiri provincije, provincije nemaju stvarnu moć 

(osim u Baskiji, gdje se izvukla korist iz dvostrukog 

prijenosa nadležnosti: od centralne vlasti na vladu 

Baskije, a potom od ove na svaku od provincija u 

Baskiji. 

u Kataloniji se pojavila nova jedinica, "la Comarca", 

koja objedinjuje više komuna u nekakvu vrstu 

kantona, koji odgovara geografskoj, kulturnoj i 

gospodarskoj jedinici. 

važnost "cromarca" treba rasti na račun provincija, 

općine, često vrlo rastegnute, obuhvaćaju više naselja 

s najrazličitijim propisima. 

POLITIČKA ORGANIZACIJA. Kao i na nacionalnoj 

razini, svaka autonomna zajednica ima parlament 

sastavljen od izabranih poslanika, koji biraju 

predsjednika, kojemu je dužnost imenovanje vlade. 

Zakoni o decentralizaciji određuju odgovarajuće 

kompetencije središnje vlade (obrana, odnosi s inozemstvom 

itd.) i autonomnih vlada. Razina delegiranja 

kompetencija vrlo je različita već prema zajednicama i 

stupnju da li one posjeduju manje ili više autonomije. 

Svaka vlada autonomne jedinice ima svoje kompetencije 

i svoju vlastitu organizaciju. Taje organizacija 

podložna modifikacijama pri svakim izborima, s tim da 

ostaje, u grubim obrisima, slična jedna drugoj. Unutar 

tih organizacija, nazivlje, a prije svega unutrašnja organizacija 

i ovlasti svakog od "ministarstava", razlikuju 

se od jedne do druge autnomne zajed-nice. 

U svakom od tih autonomih zajednica nalazi se 

"ministarstvo" (općenito nazvano "Departman") poljoprivrede, 

i u njemu više Generalnih direkcija, koje su 

podijeljene u "sekcije". 

Funkcija generalnog direktora (katkada istovremeno 

i šef službe) je politička (mjesto za koje se kaže da 

je pod slobodnom odredbom). 

ADMINISTRATIVNA ORGANIZACIJA. Sastavljena 

iz više zajednica s vrlo naglašenim partikula- 

39

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 35-57 

ŠUME I ŠUMARSTVO ŠPANJOLSKE 

Forests and forestry of Spain 

SUME U PROŠLOSTI. Početkom kršćanstva 

Strabo piše da je vjeverica mogla prijeći cijelu Španjolsku 

od sjevera do juga, bez da siđe s drveta, što je 

danas sasvim drukčije. Visoke vrućine i suhoća prevladavaju 

iznad južne Europe od negdje 1000. godine, što 

je izrazito štetno po šume. Neprekidni ratovi između 

Arapa i Kršćana također su se nepovoljno odrazili na 

sačuvanje šuma, čemu nisu pridonijeli ni oštri zakoni 

katoličkih kraljeva. 

U sjevernoj klimatskoj zoni prevladavaju mezofitske 

šume 1 . Tu se nalaze čiste sastojine jele (Abies alba) 

u nekim dolinama. Drugdje je pak jela pomiješana s bijelim 

borom (Pinus silvestris) ili s bukvom (Fagus silvatica), 

dok se bukva nalazi u čistim sastojinama u 

Asturiji i Pirinejima. 

Čiste sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur) nalaze 

se u Galiciji, a hrasta kitnjaka (Q. petrae) u Cataloniji, 

s mješavinama tih dviju vrsta u Asturiji. Pinus 

mugo posebice se nalazi u istočnim Pirinejima, zajedno 

s Pinus silvestris, Pinus nigra var. poiretiana, brezom 

(Betula pendula) i lipom (Tilia ulmifolia). Na 

nižim ekspozicijama važne su vrste Pinus pinaster, 

kesten (Castanea sativa) s vrstama hrastova kao što su 

Q. lusitanica, Q, ilex i Q. Pyrenaica. 

U središnjoj iberijskoj regiji gorska vegetacija sadržava 

šume P. silvestris, bilo u čistim sastojinama ili 

miješane s P. nigra var. poiretiana i P. pinaster, a isto 

tako i bukove šume, mjestimično pomiješane s P. silvestris 

ili Q. petrae. Ima i ostalih hrastova, kao što su 

Q. ilex, Q. lusitanica, Q. pyrenaica i Q. suber (hrast 

plutnjak), dok se na krajnjem jugu ove regije nalazi i 

Abiespinsapo. U šumama mesete prevladavaju hrastovi 

kao Q, ilex, Q. suber i Q. lusitanica, te borovi P. pinaster, 

P. pinea i P. halepensis. 

U humidnim područjima Španjolske valja pripomenuti 

da postoji prirodno šumsko zemljište i šume s kojima 

se gospodari na način sličan i u ostalim zapadnoeuropskim 

zemljama i uz približno sličnu djelotvornost. 

Zbog prevladavajuće multiple uporabe zemljišta u 

većini španjolskih šumskih zemljišta, okolišne funkcije 

su od velike važnosti. Neke od tih funkcija neposredno 

vežu španjolsko šumsko zemljište s afričkim savanama 

i sjevernoeuropskim šumskim zemljištima, kroz 

migratorne habitate ptica. Vrijednost gospodarske proizvodnje 

u šumskim zemljištima ovisi od vrste proizvoda 

koji je definiran kao šumski proizvod. Bez obzira 

na upotrijebljenu definiciju, jasno je da su španjolska 

šumska zemljišta prošla kroz proces obezvrjeđenja, i 

daje vidljiv pad fizičke produktivnosti tradicionalnih 

šumskih proizvoda. 

tj. sume umjerene zone. 

Tablica 2. Španjolska: Zemlje koje sačinjavaju Španjolsku i 

administrativne provincije 

Table 2 Spain: Lands consisting Spain and administrative 

provinces 

I. 

II. 

111. 

IV. 

V. 

VI. 

VII. 

VIII. 

IX. 

X. 

XI. 

XII. 

XIII 

XIV 

XV 

XVI. 

Zemlja - Land 

Galicia 

Asturia 

Leon 

Extremadura 

Valencia 

Granada 

Castilla la Nueva 

Castilla la Vieja 

Aragon 

Cataluna 

Murcia 

Andalucia 

Navarra 

Madrid 

Balearcs 

Canares 

P 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

10. 

11. 

12. 

13. 

14. 

15. 

16. 

17. 

18. 

19. 

20. 

21. 

22. 

23. 

24. 

25. 

26. 

27. 

28. 

29. 

30. 

31. 

32. 

33. 

34. 

35. 

36. 

37. 

38. 

39. 

40. 

41. 

42. 

43. 

44. 

45. 

46. 

47. 

48. 

49. 

50. 

rovincija - Province 

La Corufia 

Lugo 

Orensc 

Pontcvedra 

Oviedo 

Leon 

Zamora 

Salamanca 

Cäceres 

Badajoz 

Valencia 

Alicante 

Castellon 

Malaga 

Granada 

Almeria 

Guadalajara 

Toledo 

Ciudad Real 

Cuenca 

Santander 

Vizcaya 

Guipüzcoa 

Palencia 

Valladolid 

Avila 

Segovia 

Burgos 

Logrono 

Alava 

Soria 

Zaragoza 

Teruel 

Huesca 

Tarragona 

Barcelona 

Gerona 

Lerida 

Murcia 

Albacete 

Huelva 

Sevilla 

Cordoba 

Jaen 

Cadiz 

Navarra 

Madrid 

Baleares 

Las Palmas 

Santa Cruz de Tenerife 

40

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 35-57 

Tijekom posljednjih tridesetak godina, šume se šire 

na površini 25-26 milijuna ha, sa šumom obraslim površinama 

varirajući između 11 i 12 milijuna ha. Šumom 

pokrivena tla i zemljište s drvećem (ali ne šuma) 

čine oko 56 % i 23 % EUA (Tablica 3). Valja naglasiti 

daje količina pokrivača drvećem u španjolskim šumama 

i šumskom zemljištu izrazito nizak, usporedivši ga 

s njegovim ekološkim potencijalom. Procijenjeno je da 

je oko 5,5 milijuna ha sposobno za pošumljivanje, s 

tim da bi se samo oko 9 % od toga smjelo pošumiti brzorastućim 

vrstama 2 . 

Predominantnost mediteranskih klimatskih uvjeta 

mora se također podvući. Unutar godišnje i sezonske 

nepravilnosti oborina, plus ljetna suša i visoke temperature 

koje obilježavaju ovu klimu, dobro su poznate. 

Slučajna područja moguće je naći, a predstavljaju prijelaz 

u uvjete humidne Španjolske ili pak u polupustinjske 

uvjete, ovi potonji pak odražavaju blizinu 

Africi. U većini područja, semiaridni uvjeti su dominantni. 

Dalji čimbenik kojeg valja imati u vidu je vladajući 

udio siromašnih tala na područjima silikata i 

vapnenaca. Niska plodnost tala u vezi s klimatskim 

značajkama opisanim naprijed, rezultiraju proizvodnjom 

drva ispod prosjeka, usporede li se sa središnjom 

ili sjevernom Europom. 

Površine pod drvećem. Španjolsku je moguće podijeliti 

u dvije glavne klimatske zone: (a) aridnu i semiaridnu 

koja zauzima 75 % kopnene Španjolske, znakovitom 

mediteranskom klimom, te (b) humidno područje 

koje zauzima ostalih 25 % - općenito znakovitom 

umjerenom oceanskom klimom zbog blizine Biskajskog 

zaljeva (ova kategorija uključuje i Pirineje, koji 

imaju više kontinentalnu klimu). Semiaridna Španjolska 

u znaku je sklerofilnih vrsta drveća (i ostalog raslinja), 

a humidna Španjolska vrstama drveća listača, 

iako visine lokalnih mikroklima imaju velik utjecaj, pa 

se površine listača slične onima u humidnoj Španjolskoj 

mogu naći i unutar mediteranskog područja. 

Optimalne prirodne vrste semiaridnih područja s 

drvećem koje dominiraju su crnika (q. ilex) i hrast plutnjak 

(q. suber). Četinjače kao što su španjolski crni bor 

(p. nigra var. hispanica i var. pyrenaica, alepski bor i 

primorski bor znakoviti su po otpornosti prema suši i 

malim potrebama za vodom i predstavljaju degradiranu 

mješavinu vrsta u odnosu na prirodan optimum. U 

humidnim izoliranim površinama unutar mediteranske 

Španjolske, zimzelene vrste i vrste listača razvijaju se 

pod optimalnim prirodnim uvjetima. Portugalski hrast, 

alžirski hrast i q. eulanginosa su tipični. Vrste četinjača 

u tim džepovima su španjolska jela i korzikanski bor. 

Miješane površine pod drvećem sa škotskim borom i 

primorskim borom također su nađene 3 . U prirodnim 

površinama pod drvećem u humidnoj Španjolskoj pridolaze 

bukva, hrast lužnjak, hrast kitnjak, q. eulanginosa 

i u manjoj mjeri pitomi kesten i srebrna breza. Na 

višim terenima zastupljeni su škotski bor, srebrna jela i 

gorski bor. 

Prema inventarizaciji šuma 1975. klasificirano je 

11,791.600 ha kao šuma. Vrste listača predstavljaju 

52 % a četinjače 46 % (2 % ostalo raslinje bez klasifikacije). 

Gotovo trideset godina ranije, 1946. godine taj odnos 

listača i četinjača bio je u korist listača 4 . Između 

1940. i 1974. pošumljeno je u Španjolskoj 2,832.000 ha 

(24 % ukupnih šumskih površina utvrđenih inventarizacijom 

1975). Ova su pošumljivanja međutim umanjena 

uklanjanjem crnike i hrasta plutnjaka, i to sječom ili pak 

šumskim požarima. Tijekom desetljeća 1976-85. ukupna 

površina zahvaćena šumskim požarima (972.790 ha) 

premašila je površine namijenjene planskom pošumljivanju 

(830.222 ha). Vrste pošumljivanja koje su se provodile 

značajno su promijenile sastav vrsta. U humidnoj 

Španjolskoj velike su površine pošumljene neautohtonim 

vrstama kao što su primorski bor, Monterey bor i 

eukaliptus. U semiaridnim područjima eukaliptusovi 

nasadi istisnuli su mediteranske vrste i čak degradirale 

sastojine crnike i plutnjaka, prouzročivši time lokalna 

odstupanja od prirodnih optimuma 5 . 

Dominantne vrste španjolskih šuma još uvijek su 

crnika (25 % od sveukupne površine pod drvećem). 

Slijedi primorski bor (11 %), alepski bor (10 %) i škotski 

bor (7 %). Ostatak španjolskih površina pod drvećem 

sastavljeno je od brojnih vrsta, od kojih su neke od 

izvanrednog značenja za okoliš (španjolska jela, alžirski 

hrast, itd.). 

Površine klasificirane kao šume obuhvaćaju 25,6 

milijuna ha ili 50,8 % ukupne površine Španjolske koja 

je 50,5 milijuna ha. Površine klasificirane kao šuma 

obuhvaćaju nešto oko 13 milijuna ha ispasišta i "matorral" 

(gustiš, šiblje i grmlje), 11,8 milijuna ha površina 

gdje krošnje drveća pokrivaju preko 10% površine 

tla, samo 8,3 milijuna haje šuma, od čega su gospodarske 

šume samo 6,5 milijuna ha. 

U relativnom smislu Španjolska ima dosta šumskog 

zemljišta. Ovi resursi su međutim karakterizirani niskom 

prosječnom produktivnošću, uglavnom zbog semiaridnih 

uvjeta koji prevladavaju u većini tih površina. 

Španjolskim drvom obraslim površinama pretežito 

se gospodari na privatnim načelima (usmjerenje na pro- 

: 

Madrigal, A., Fernandez, T.J.G., La selvicultura y el sector forestal en Espana: factores condicionantes y orientaciones a promover su 

desarollo 

3 Ferreras, C, Arozena, M.F., 1987.. Gui'a fisica de Espana 2. Los Bosques, Allianza Editorial, Madrid 

4 Solana Gutiercz, .1. 1987., Los recursos de las masas forestales, Acercamiento a su evalucion global en la Peninsula e Istal Baleares, 

Escuela TSIM, Madrid 

5 

GarciaAbril, A., ct al., 1989., La rcpoblaciön forestal, Adena, Madrids 

41

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002). 35-57 

fit), samo jedna trećina šuma i šumskog zemljišta pripada 

javnim institucijama jedne ili druge vrste. Dekapitalizacija 

koja se vidi u španjolskim šumama i šumskom 

zemljištu (posebno ovom potonjem) zahvaća jednako 

tako i javni posjed, i to u zabrinjavajućem stupnju. 

Mediteranska regija u središnjem dijelu ima zajedničke 

vrste sa središnjom iberijskom regijom kao što 

su npr. Pinus halepensis, Pinus pinea, Pinus pinaster, 

Quercus ilex, a na ponekim mjestima i Querem suber. 

Obrast je međutim manje gust zbog suhoće i ogromnih 

degradiranih područja koja mjestimično liče na pustinju. 

Na obalnim pješčanim dinama priobalja, vrijedni 

su pokušaji pošumljivanja šumskim drvećem. Isto tako 

valja spomenuti šumu palmi u Elche, južno od glavnog 

grada Alicante istoimene provincije (u Valenciji). 

Važna komponenta mediternskih šuma je semiaridna 

vegetacija sa i bez drveća dehesa (otvoreno, savani 

slično zemljište, rezultat djelomičnog krčenja prijašnjih 

mediteranskih šuma tipizirana multiplim korištenjem 

za poljoprivredu, pašarenje i šumarenje. Ovaj 

oblik šuma vrlo je važan u mediteranskom bazenu, a i 

te kako znakovit za Španjolsku i Portugal, uz dakako i 

druge europske mediteranske zemlje kao što su Francuska, 

Italija, Hrvatska i Grčka, te neeuropske zemlje 

Male Azije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike)). 

Ove formacije šumskog zemljišta samo u španjolskim 

zapadnim i jugozapadnim provincijama zauzimaju 

površinu 5,82 milijuna ha, uz visoke šume, pretežito 

brzorastuće, na površini oko 1,2 milijuna ha. Površine 

dehesa (s i bez drveća) predstavljaju dakle 52 % agrikulturno 

korištenog zemljišta unutar tih provincija i 

27 % od ukupnih šumskih zemljišta Španjolske. 

Glavni problemi koje dehesa šumsko zemljište sučeljava, 

sasvim su različiti od onih koji utječu na brzorastuće 

šume zasađene zbog proizvodnje drveta i plantaže, 

više na sjeveru i u industrijskim zemljama Europe. 

Npr. problemi kao što su kisele kiše te regionalni 

debalansi između tražnje i ponude drveta nisu specifični 

za dehesas. 

Dehesas čine primarnu formaciju mediteranskog 

šumskog zemljišta nađenu na Iberskom poluotoku. Porijeklo 

bezdrvnih dehesas leži najčešće u degradaciji 

tih formacija. Osim dehezas, u mediteranske šumske 

površine ulaze još i aridna područja kao što su ona u 

provincijama Almeria, Murcia i Alicante. Gospodarska 

aktivnost u tim područjima uobičajeno je mariginalna. 

Ta su područja često predmetom mnogih istraživanja, 

kao i javne gospodarske politike, s ciljem da se zaustavi 

desertifikacija, uglavnom uslijed olujnih poplava. 

Danas javne institucije odgovaraju najčešće na ta 

pitanja sadnjom četinjača, topola i eukaliptusa. Uvođenje 

nekih od ovih egzotičnih vrsta međutim dovodi do 

lokalnih okolišnih degradacija. Na primjer u semiaridnoj 

Španjolskoj, takve plantaže podložne su šumskim 

požarima, najčešće zbog potpunog odsustva važnih 

šumskouzgojnih gospodarskih praktičnih iskustava. 

Uz pretežito mediteranske značajke Španjolske, uzgajanje 

mora biti različito od srednje europske prakse, u 

kojoj se drvo mora promatrati kao sekundarno po značenju. 

Različiti pašnjački resursi s druge strane upućuju 

da ispaša treba sačinjavati glavnu gospodarsku aktivnost. 

Španjolsko šumsko zemljište izrazito je važan 

pridonositelj čuvanju tala i voda. Također mediteransko 

šumsko zemljište pruža nezamjenjiv habitat za 

brojnu ekološki važnu faunu Europe i Afrike, jednako 

tako kao i za autohtone iberijske vrste. 

Ni službena politika, niti upravna praksa izvedena 

iz zakonskih propisa koji se tiču zaštitnih područja, 

nisu davali prednost punom gospodarskom i okolišnom 

potencijalu tih područja. Općenito se to dogodilo 

zbog financijske politike, koja je trebala osigurati potrajan 

razvoj prirodnih izvora i okolišnih i gospodarskih, 

koji se simultano uvode. Takvo zakonodavstvo je 

zaštitu nekih područja proglasilo najvećom ekološkom 

vrijednošću koja je moguća. Nacionalni park Monfragüe 

dobar je primjer za to. Ispasišta, tla obrasla česminom 

(crnika, Q. ilex) i plutnjakom (Q. suber), grmlje 

(matorral) i mediteranska fauna u tom području, sve je 

bilo razarano i substituirano novim šumskim plantažama 

s brzorastućim egzotičnim vrstama sredinom 

1970-tih godina, da bi se djelomično obnovilo zahvaljujući 

tim zakonskim mjerama. 

Šume i šumsko zemljište. Uporaba zemljišta predmetom 

je periodičkih promjena koje imaju utjecaj i na 

veličinu zemljišta pod poljoprivrednim korištenjem 

(Espacios utilizad para agricultura - EUA) i njihovu 

raspodjelu između stočarstva, ratarstva i šumarstva. 

Tendencija prema redukciji u veličini zemljišta namijenjenog 

poljodjelstvu, uzrokovano je turizmom, izgradnjom 

kuća za odmor (vikendica), urbanim, industrijskim, 

transportnim i ostalim zahtjevima. Ostali fizički, 

gospodarski, društveni i politički čimbenici međutim 

također vrše utjecaj na pretvorbu poljoprivrednog 

zemljišta u šumsko ili obratno. Međudjelovanja ovako 

uvelike mijenjajućih čimbenika čine razgraničenja veličine 

šumskog zemljišta, teškim, ako ne i nemogućim. 

Veliki troškovi provedbe inventarizacije šuma koja je 

stoga rijetka, potvrđuje postojanje problema. Čak i 

sada, samo je jedna inventarizacija šuma u Španjolskoj 

objavljena 1975. (FFI 1975), a druga je nedavno završena 

(1993/94). 

Španjolsko zakonodavstvo pomno definira razliku 

šumskog zemljišta od poljodjelskog "kao zemljište 

koje nije karakterizirano poljodjelskim usjevima". 

Službena gospodarska statistika definira poljoprivredne 

proizvode prema kriterijima uspostavljenim za potrebe 

nacionalnih računa. Šumska su zemljišta stoga 

definirana zabunom. Dodatno još toj statističkoj konfuziji, 

miješane šume i kultivirane površine smatraju se 

42

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list hr. 1-2. CXXVI (2002). 35-57 

da pripadaju obim klasama EUA simultano. Šumsko 

zemljište obuhvaća površine pokrivene drvećem, i površine 

bez drveća. Ovo posljednje obuhvaća grmlje 

(matorral) i ispasišta (dehesa) kao i površine pod dr- 

većem koje je isto kultivirano. Sredinom 1950-tih oko 

8 % takvog zemljišta pod drvećem bijaše oranica, koja 

je danas ispod 3 %. Većina kultiviranog zemljišta pod 

drvećem nalazi se u regijama dehesa. 

Tablica 3. Španjolska: Šume i ostalo zemljište pod drvećem prema vrsti 

Table 3 Spain: Forest and other wooded land by species groups 

Sume, pretežito četinjače - 

Forest - Predominantly coniferous 

Sume, pretežito listače - 

Forest - predominantly broadleaved 

Miješane šume - Mixed forest 

Ukupno - Total 

Ost. zemlj. pod drvećem - pretežito četinjače - 

Other wooded land - predominantly coniferous 

Ost. zemlj. pod drvećem - pretežito listače - 

Other wooded land - predominantly broadleaved 

Ost. zemlj. pod drvećem - miješane - 

Other wooded land - mixed 


Sveukupno - Grand Total 

Apsolutne vrijednosti - 

Absolute values 

Jed. mjere - Ukupno - 

Unit Total 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

1 000 ha 

5 87 9 

5 123 

2 507 

13 509 

3 743 

7 484 

1 248 

12 475 

25 984 

IZVOR - SOURCE: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, 

UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000 

Komparativni podaci - 

Comparative data 

Vrsta - 

Data 

% od ukupne površine šuma- 

Per cent of total forest area 





% od ukupne površi ost. 

zemljišta pod drvećem - 

Per cent of other wooded land 







Iznos - 

Amount 

43.5 % 

37.9 % 

18.6% 

100.0% 

30.0 % 

60.0 % 

10.0% 

100.0% 

Tablica 4. Španjolska: Vlasništvo nad šumama i ostalim zemljištem pod drvećem u 1 000 ha 

Table 4 Spain: Ownership of forest and other wooded land in 1 000 ha 

Sume i šumsko zemljište - Forests and forest land 

Ostalo zemljište pod drvećem - Other wooded land 


Javni posjed - 

Public ownership 

4 235 

1 373 

5 608 

Privatan posjed - 

Private ownership 

9 274 

11 102 

20 376 

Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO 



13 509 

12 475 

25 984 

Tablica 5. Španjolska: Površine i broj čestica šuma i ostalog zemljišta pod drvećem 

Table 5 Spain: Area and number of holdings of forest and other wooded land 

Površina šuma i ostalog zemljišta pod drvećem - 

Area of forest and other wooded land 1 000 ha 

Površina šuma - Area of forest 

Broj čestica - Number of holdings (Broj - Number) 

Prosj. veličina čestica šuma i ost. zemljišta pod drvećem - 

Average size of holdings of forest and other wooded land (hektara - hectares) 

Javni posjed - 

Public ownership 

5 608 

4 235 

8718 



643 

Privatan posjed - 

Private ownership 

20 376 

9 274 

661 992 

30.78 

43

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski lisl br. 1 2, CXXVI (2002). 35-57 

Slika 3. Španjplska: Drvna zaliha u šumama po vrstama 

Fig. 3 Spain: Growing stock by tree species 

P. halepensis 

17% 

P. maritimus 

21% 

Other broadleaved 

17% 

P. sylvestris 

12% P. pinea 

6% P. laricio 

ßo/ () 

Other 

coniferous 

9% 

Eucalyptus 

6% 

Beech 

4% 

Q. suber 

2% 

Izvor - Source: The forest resources of the temperate zones, Vol. I., UB-ECE/FAO 1990 - Forest Resource Assessment, 

New York & Geneve 

Tablica 6. Španjolska: Drvna zaliha šuma prema vrsti drveća (u 1 000 m 3 s korom) 

Table. 6 Spain: Growinf stock on forest by species group (in 1 000 m 3 over bark) 

U šumama - On forest 

U gospodarskim šumama - On forest available for wood supply 

U negospodarskim šumama - On forest not available for wood supply 

Četinjače - Coniferous 

363 323 

284 882 

78 441 

Listačc - Broadleaved 

230 788 

201 933 

28 855 



Tablica 7. Spanjolska:Bruto i neto godišnji tečajni prirast u 1 000 m 3 s korom 

Table 7 Spain: Gross and net annual increment in 1 000 nV 


U šumi - On forest 

Ost. zemlj. pod drvećem - 


Bruto godišnji tečajni prirast u 1 000 m 3 s korom - Gross annual increment in 1 000 m 3 o.b. 

30 135 30 120 

Neto godišnji tečajni prirast u 1 000 m 3 s korom - Net annual increment in 1 000 m 3 o.b. 

30 108 30 092 

Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, 

UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000 

15 

15 

Drveće izvan šuma - 

Trees outside forest 

44 

GOSPODARENJE ŠUMAMA I ZAŠTITA ŠUMA 

Forest management and forest protection 

Španjolska ima najgori i najrašireniji problem erozije 

u Europi, iza nje dakako slijedi Grčka. Polazna 

točka rješavanja tog problema je popis erozijskih područja 

i njihova kvalifikacija. Na tom je moguće 

izraditi nekakav plan izvodljivosti zajednički između 

ICONA-e i autonomnih komuna: 

a) Kvantifikacija onoga što treba učiniti 

b) Definiranje prioriteta 

c) Definiranje specifičnih projekata koji će se potom 

detaljno planirati 

Nezavisno od ovih nastojanja, je nastavljanje programa 

za suzbijanje desertifikacije u mediternaskoj regiji 

"LUCDEME", za kojega je jugozapadna Španjolska 

područje ispitnog uzorka. 

Prvo načelo gospodarenja šuma je osiguranje potrajnosti 

resursa. Drugo načelo jest postizanje harmonične 

ravnoteže između ponude proizvoda i okolišnih 

te društvenih usluga. 

Uništavanje šuma ispašom, požarima i pretvorbom 

u druge uporabe, koje traje već stoljećima, nastavlja se 

do naših dana. Požari su najteži problem. 94 % požara 

uzrokuje čovjek, mnoge od njih namjerno (npr. radi 

dobijanja ispasišta za domaće životinje). Uprava šuma 

spriječena je u naporima sprječavanja šteta od požara

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list hr. 1-2. CX.XVI (21)02). 35-57 

nedovoljnom mrežom putova i požarnih pruga, kao i 

nepotpunom adekvatnošću zakonskih propisa. 

Nametnici i bolesti, iako nisu zanemarive, daleko 

su manje ozbiljne. Štete od onečišćenja zraka trenutno 

nisu jako velike. 

Glavnim dostignućem španjolskog šumarstva 19. 

stoljeća smatra se utemeljenje škole za šumarske inženjere, 

stvaranje šumarske čuvarske službe Guarderia 

Forestal i izrada kataloga šumskih zemljišta od javnog 

interesa. Tijekom početka ovog stoljeća dolazi do objavljivanja 

različitih zakona, kao i poduzimanja zaštitnih 

mjera. Godine 1941. Zakon o državnim šumskim 

izvorima dovodi do reorganizacije dijela šumske uprave 

i do primjene nacionalnog plana za pošumljavanje, 

koji je bio predviđen i ranije. Planom je predviđeno pošumljavanje 

šest milijuna ha tijekom 100 godina, s naglaskom 

na ekološke potrebe. Uprava je od tada pošumila 

oko 2,5 milijuna ha, ali privatni sektor, unatoč 

različitim podsticajima, postigao je pošumiti samo oko 

300 000 ha. 

ICONAje osnovana u 1971. Cilj je bio da se gospodarenje 

svih biljnih i životinjskih prirodnih resursa 

stavi pod jedinstveno gospodarenje, i da se utemelji 

koherentan koncept za njihovu zaštitu i očuvanje. 

Nova decentralizirana struktura, kao i ostali razlozi, 

učinili su nužnim redefiniranje ciljeva, uključujući: 

• veće sudjelovanje privatnog posjeda pod drvom 

kao i ostalih građana 

• poboljšanje životnih uvjeta za ruralnu populaciju u 

nerazvijenim područjima 

• unapređenje boljeg razumijevanja prirode. 

Zakon 15/75 o Zaštitnim područjima ustanovljuju 

se četiri vrste površina: 

• Nacionalni parkovi (122.700 ha) kojima jedino gospodari 

ICONA; 

• Integralne pričuve koje se sastoje od manjih površina 

od posebnog znanstvenog zani-manja, kojih ima 

oko 27 za sada, s površinom oko 11.000 ha; 

• Mjesta prirode (Parajes Naturales) gdje se čuva specifična 

flora ili ostale sastavnice pri-rode od velikog 

nacionalnog interesa; ima ih 74 s ukupnom površinom 

21.500 ha; 

• Parkovi prirode kojima je cilj unapređivanje dodira 

između čovjeka i prirode; takvih parkova je 63, s 

ukupnom površinom 159.100 ha. 

Nov zakon, potaknut člankom 43 Ustava, sastavljen 

je da bi se postojeće zakonodavstvo prilagodilo novoj 

upravnoj situaciji Šumarske rekreacijske površine sastoje 

se od: 

a) Šumskih parkova: obično su to velike površine blizu 

gradova gdje su ostali aspekti gospodarenja šumama 

podređeni osiguranju rekreacije; 

b) Specifična rekreacijska područja koja se sastoje od 

"jezgre" (nücleo) i "okružujućeg po-dručja" (banda 

circular, zona circundande) koja je pod utjecajem 

jezgre i uređenja koje je ondje na raspolaganju. Uređenje 

i uređaji zavise o lokaciji i tražnji, kao npr.: 

• parkovi za rekreaciju za veliku dnevnu gustoću posjetitelja; 

takvi su vrlo dobro opremljeni s plivačkim 

bazenima, svlačionicama, restaurantima ili barovima, 

zahodima, opremom i uređajima za igru 

djece itd. Takvi parkovi mogu biti i najčešće jesu 

samofinancirani; 

• mjesta za picnic; 

• Veliki i mali camping prostori za boravak od nekoliko 

dana za različite vrste posjetitelja (grupe mladih, 

obitelji itd.). 

Lovstvo: politika treba opravdati različite aspekte 

koji se tiču: okoliša, znanstvenih i zaštitnih načela 

ugroženih vrsta. Odgovornost za provedbu politike je 

na autonomnim komunama, ali je ICONA zadržala 

ulogu općeg koordinatora i nadglednika. 

Ima nekoliko nacionalnih zakona u kojima se rješavaju 

problemi lova i zaštita divljih životinja, a postoje i 

međunarodne konvencije kojima je Španjolska potpisnikom 

(Ramsar, Bonn, Washington, Berne). 

Do nedugo, kooperative i ostale ruralne organizacije 

igrale su neznatnu ulogu u gospodarenju šumama, 

ali se to izmijenilo najnovijim zakonima. 

Postoje značajne površine napuštenog poljodjelskog 

zemljišta nakon što su degradirane. Pošumljivanje 

ovakvih površina je urgentno nužna. 

Cilj razvoja gospodarstva u planinskim predjelima 

je u tom da se postigne pravi odnos između poljodjelstva 

i ostalih aktivnosti. Šumarstvo u takvom razvoju 

igra važnu ulogu. 

ŠUMARSKA POLITIKA U ŠPANJOLSKOJ. Šumarska 

politika u Španjolskoj utemeljena je na sljedećim 

ciljevima: 

(a) Zaštita i obnova izvora s naglaskom na 

• zaštitu protiv erozije tala, suzbijanje bujica i gospodarenje 

slivnim područjima; 

• zaštita šuma od požara; 

(b) Unapređenje i optimizacija šumske proizvodnje s 

naglaskom na: 

• potrebe ruralnog pučanstva u ugroženim područjima; 

• načelo potrajnosti prihoda i održavanje proizvodnog 

potencijala ekosustava; 

(c) Doprinos šuma okolišu i njegovu uživanju po javnosti 

kroz zaštitu flore i faune, osiguranje mogućnosti 

rekreacije i promicanje boljeg razumijevanja 

prirode, posebno među djecom. 

45

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRKRADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski lisl br. 1 2, CXXVI (2002). 35-57 

Glavne deklaracije politike glede zaštite okoliša i 

prirodnih izvora uključujući šume su: 

• Članak broj 45 španjolskog Ustava iz 1978.; 

• Poruka nj. vcl. kralja u lipnju 1980. prilikom Svjetskog 

dana okoliša; 

• Sporazum Savjeta ministara od 6. lipnja 1980. kojim 

se odobrava prijedlog Meduministarske 

komisije za okoliš glede španjolske strategije 

čuvanja prirodnih izvora. 

Specifičnije izjave koje se tiču šumarske politike sadržane 

su u 12 zakona usvojenih između 1941. i 1982. 

UPRAVA. Djelotvorna šumska uprava u Španjolskoj 

otežana je zbog fragmentacije posjeda - 2,6 milijuna 

privatnih šumoposjednika posjeduje prosječno 

3 ha, svaki. 5.700 javnih šuma s prosječnom površinom 

od oko 600 ha predstavljaju manji problem (v. tablicu 

2 i 3). 

Privatni šumoposjednici mogu sklopiti ugovor s 

Upravom radi pošumljivanja njihova zemljišta klasificiranog 

kao šumsko zemljište pod djelomičnim pokrivačem 

drveća. U takvom se položaju prije nekoliko 

godina već nalazilo oko 9.000 posjeda s ukupnom površinom 

oko 3 milijuna ha. 

Uprava državnih šuma i ostalih javnih šuma prenijeta 

je iz kompetencije centralne vlade na šumarsku službu 

autonomnih općina, u razdoblju 1980. i 1985. godine. 

Od ove decentralizacije, Centralna uprava, koja je 

i nadalje odgovorna za nacionalne parkove, nabavljala 

je privatno zemljište unutar ili oko takvih parkova. 

Odgovornost za najviše aspekata Središnje šumske 

uprave nalazi se unutar organa Ministarstva poljoprivrede, 

ribarstva i hrane: 

• Instituto Nacional para la Conservaciön de la Naturaleza 

(ICONA). To je autonomno tijelo zaduženo 

primjenom programa zaštite: sprječavanje erozije i 

šumskih požara, održavanje zaštićenih područja i 

putova stoke, genetsko unapređenje, ponovno pošumljenje 

radi javnog interesa itd. 

• Generalni direktorat poljoprivrednih istraživanja i 

izobrazbe. To je drugo autonomno tijelo odgovorno 

za istraživanja u šumarstvu i za šumarsko školstvo, 

pored ostalih istraživanja u biljnoj i animalnoj proizvodnji. 

• Generalni direktorat za poljoprivrednu proizvodnju. 

Odgovoran za šumarsku proizvodnju i za raspodjelu 

pomoći privatnim šumoposjednicima, osim 

ostalih poljoprivrednih aktivnosti. 

• Generalni direktorat za agroindustriju. Odgovoran 

za primarnu i finalnu industriju. Odgovoran za primarnu 

i finalnu preradu drveta, dakako i za agroindustriju. 

Šumarsko školstvo na najvišoj i srednjim razinama 

pod ingerencijom je Ministarstva znanosti i obrazovanja; 

finalna industrija drva je pod ingerencijom Ministarstva 

industrije i energije; trgovina šumskim proizvodima 

potpada pod ministarstvo gospodarstva i trgovine. 

Organizacija šumarske službe autonomnih zajednica 

različita je od slučaja do slučaja. Npr. u nekim, ali 

ne svim političkim zajednicama, odgovornost glede 

javnog šumoposjeda i privatnog šumopos-jeda ostaje u 

različitim odjelima. 

ŠUMARSKO ŠKOLSTVO I OBRAZOVANJE. 

Šumarsko školstvo odvija se na tri razine'': 

I. Najviša razina: stječe se na Escuela Tecnica Superior 

de Ingenieros de Montes na Universidad 

Politecnica, Ciudad Universitaria, Madrid 3 i 

Escuela de Ingenieria Tecnica Forestal, Ciudad 

Universitaria, Madrid 3; u Madridu. U novim 

nastojanjima uspijeva se šumarstvo postaviti u širi 

kontekst društva. 

II. Tehničarska razina: za izobrazbu na ovoj razini 

postoje tri Escuelas Universitarias de Ingenieria 

Forestal koje se nalaze po jedna u Madridu, Albacete 

i Huelva Razina kvalificiranih zaposlenika: 

U ovom području je tijekom posljednjeg vremena 

uočen najveći napredak. Prije dvadesetak godina 

kandidati za zvanje Guarderia Forestal trebali 

su samo proći najjednostavniji ispit osnovnih 

znanja. Sada kandidati prolaze dvogodišnji tečaj u 

posebnim školama organiziranim po autonomnim 

komunama. Od takvih škola valja spomenuti sljedeće, 

uz različite curriculumc: 

A. Escuela de Capataces Forestales, Agricolas y Ganaderos, 

Almazan (Soria) 

B. Escuela de Capataces de Explotaciones Forestales, 

Cazorla (Jaen); 

C. Escuela de Capataces Forestales, Coca (Segovia); 

D. Escuela de Capataces Forestales y Ganaderos, Jaca 

(Huesca); 

E. Escuela de Capataces Forestales, Lourizän (Pontevedra); 

F. Escuela de Caza y Capacitacion Fortestal, Apartado 

190, Toledo; 

G. Escuela de Capataces Forestales y de Jardineria, 

Villaviciosa de Odön (Madrid) 

Šumarstvo u općem obrazovanju ne igra nikakvu 

ulogu, osim što se u školama posvećuje posebna pozornost 

nekim predmetima kao npr. šumski požari. 

ISTRAŽIVANJA, INVESTICIJE I INFORMA 

TIKA. Šumarska istraživanja uvrštena su unutar Nacionalnog 

plana poljoprivrednih istraživanja. Odgovornost 

unutar Centralne uprave ostaje pri Instituto 

Nacional de Investigaciones Agrarias (INIA) koji je 

FAO Forestry Paper. 3 rev./l, 1981, World list of forestry 

schools. Rome 

46

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRFRADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2, CXXVI (2002). 35-57 

autonomno tijelo unutar Ministarstva Poljoprivrede, 

ribarstva i prehrane. U autonomnim upravama odgovornost 

pripada organu kojemu je ista predana. 

Glavni ciljevi šumarskih istraživanja unutar gore 

spomenutog plana su: 

1) Unapređenje strukture unutar sektora (npr. uvođenje 

novijih vrsta, šumarska genetika) 

2) Unapređenje i racionalizacija proizvodnih sustava 

(npr. ekologija i ekonomika brzorastućih vrsta) 

3) Unapređenje utrošaka (inputa), (npr. fertilizacija, 

bolje manje skupe metode uporabe inputa) 

4) Racionalizacija prerade i marketing (npr. unapređenje 

tehnologije dobivanja celuloze, komercijalizacija 

aromatičnih i ljekovitih biljaka, unapređenje 

pilanske tehnologije) 

5) Čuvanje i uporaba prirodnih izvora (npr. proučavanje 

ekosustava, sprječavanje požara uključivši društvena 

stajališta, sprječavanje opustošenja. 

INIA poduzima i fundamentalna, i aplikatibilna istraživanja. 

Jedinice unutar INIA koje se ponajprije bave 

šumarstvom su: 

• šumsko pašarenje i gospodarenje šumama 

• drvo 

• proizvodnja i prerada pluta 

• celuloza i ekstraktivne industrije 

Na nekim razinama postoji sporazum INIA-e s ostalim 

institucijama za provođenje istraživanja šumarskih 

istraživačkih projekata. Odjeli za istraživanja drva 

i celuloza u uskom su dodiru s ostalim ministarskim 

odjelima o pitanjima kao što je uspostava tehničkih 

normi za specifične proizvode. 

INIA sudjeluje u aktivnostima IUFRO i ostalim međunarodnih 

istraživačkih organizacija koja se odnose na 

šumarstvo. Postoje bilateralni istraživački sporazumi, 

između ostalih sa SAD, Francuskom i SR Njemačkom. 

Najveći dio sredstava za šumarska istraživanja 

dolazi iz općeg fonda za INIA koji dolazi iz državnog 

proračuna. Ova su sredstva povećavana u slučajevima 

kada se radi o projektima financiranih i podupiranih iz 

drugih izvora, javnih ili privatnih. 

Distribucija istraživačkih rezultata obavlja se na 

različite načine: 

• INIA izdaje niz znanstvenih publikacija (saopćenja, 

monografije, tehnička priopćenja itd.). 

• Poljoprivredni investicijski sektor tiska praktične 

upute utemeljene na znanstvenim rezultatima. 

• Mnoštvo rezultata šumarskih istraživanja šalje se u 

praksu i osobnim kontaktima i putem publikacija. 

Odgovornost za odnose s javnošću podijeljena je 

između Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i prehrane 

te relevantnih uprava unutar autonomnih okruga. 

Televizijski programi, praktični tečajevi tijekom ljeta 

na odmoru u prirodi, te predavanja u školama za poljoprivredu 

igraju u tom značajnu ulogu. 

Španjolska u pogledu veza domaćeg šumarstva sa 

stranim ima bliske kontakte s velikim brojem zemalja. 

Mirnim prijelazom na parlamentarnu demokraciju ti su 

se odnosi neprekidno gradili, proširivali i produbljivali. 

Svrha im je upoznati španjolsku javnost s dostignućima 

u šumarstvu ostalih zemalja i surađivati s drugim 

zemljama na znanstveno-stručnom, tehnološkom, gospodarskom, 

trgovačkom i marketinškom polju. 

Otvorenost idejama tržišnog gospodarstva, nužnost 

prilagodbe unutar EEZ, kao i cjelokupan napredak 

stvaraju od španjolskog šumarstva, unatoč svim povijesnim, 

bioklimatskim i inim nedostacima, respektabilnog 

partnera. Španjolska spada u red zemalja unutar 

EEZ, koja je bila među gotovo najzaostalijim. Danas je 

to zemlja koju valja u mnogim vidovima pročavati kao 

zemlju viševrsnih čuda, ne samo gospodarskog. 

Autonomne zajednice 7 , općenito su odgovorne za 

sva stajališta gospodarenja šumama, uporabu šuma, 

pošumljivanje, lov, slatkovodni ribolov, ispasišta stoke 

itd. Takve zajednice imaju izvjesne legislativne atribute 

u okvirima nacionalne legislative. 

Centralna uprava zadržala je odgovornost za poslove 

kao što je temeljno zakonodavstvo, koordinacija 

općeg planiranja, javni radovi koji se protežu ili imaju 

utjecaj izvan pojedinih autonomnih zajednica, međunarodni 

odnosi, nacionalna statistika, nacionalna šumska 

premjerba, upravljanje nacionalnim parkovima itd. 

Centralna uprava i autonomne komunalne regije 

zajedno djeluju u stvarima kao što su: projekti gospodarenja 

vodnim slivnim površinama, koji obuhvaćaju 

više od jedne komune, poduzimanje mjera za sprječavanje 

i gašenje šumskih požara, te izvjesna pitanja 

koja se tiču nacionalnih parkova. 

Tijelo u kojem su zastupani Ministarstvo poljoprivrede, 

ribarstva i hrane, kao i autonomne komune, osnovano 

je nakon dugih priprema. Njegova uloga je, između 

ostalog, utvrđivanje liste zaštićenih vrsta, izdavanje 

lovačkih i ribolovnih dozvola, izdavanje pravila 

ponašanja šumarskog osoblja, razvoj općeg obrazovnog 

programa za studij prirodnih oblasti, distribucija 

šumskog sjemenja i sadnica. 

Sljedeći su organi državnog upraviteljstva koji utječu 

na šumarsku politiku: 

Izvršni organi: 

• Savjet ministara 

• Savjeti autonomnih komuna 

• Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i hrane 

• Različite komisije vlade, posebno one za probleme 

autonomnih komuna i gospodarske probleme 

• Komitet za javne investicije 

Legislativni organi: 

Španjolska je zemlja puna separatističkih podjela, pa je i njezina 

politička organizacija prilično komplicirana i različitih stupnjeva 

djelotvornosti. 

47

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ~ ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. I 2. CXXV1 (2002), 35-57 

• Dva nacionalna doma koji odobravaju zakone i donose 

važne odluke 

• Komisije tih dvaju domova koje se bave državnim 

proračunom, poljodjelstvom, okolišem i međunarodnim 

odnosima 

• Različite komisije Senata o posebnim pitanjima, 

npr. šumski požari, slatkovodno ribarstvo, poplave. 

• Parlamenti autonomnih komuna 

Glavna tri ograničenja provedbe šumarske politike su: 

• već spomenuta fragmentarnost šumoposjeda 

• ograničenja, zajednička svim zemljama, koja proizlaze 

iz multiplih veza šumarstva s ostalim sektorima 

narodnog gospodarstva 

Tablica 8. Šumski izvori u Španjolskoj Osnovni podaci, 1990. 

Table 8 Forest resources of Spain - General data, 1990 

Populacija - Population 

Ukupna površina - Total area 

Ukupno šume - Total fores 

• Javne - Public 

• Privatne - Private 

Ostalo zemljište pod drvećem - 


• Javno - Public 

• Privatno - Private 

Ukupno stojeća drvna masa 

šuma i ostalih drvnih izvora - 

Total standing volume 

forest and other wooded land 

Drvna zaliha šuma i zemljišta 

pod drvećem - Growing stock 

• Šume - Forest 

• Ostalo zemljište pod drvećem 


Drvna biomasa iznad tla šuma 

i površina pod drvećem - 

Wood biomass on forest and 

other wooded land 

Neto godišnji prirast šuma i 

ostalih šumskih izvora - 

Net annual increment on forest 

and other wooded land 

• Šume - Forest 

• Ostalo zemljište pod drvećem - 


Ukupna sječa iz svih izvora - 

Total annual fellings from 

all sources 

iz šume 

iz ostalih površina pod drvom 

Ukupno iskorištenje iz svih 

izvora - Total used biomas 

from all resources 

• iz šuma - forest 

• iz ostalih izvora 

from other sources 

Jedinica 

mjere- 

Unit 

1000 stanov. 

knr 

1000 

ha 

1006 

ha 

Million m 3 

o.b. 

Million m 3 

o.b. 

Million m 3 

o.b. 

1000 m 3 

o,b, 

1000 m 1 

o,b, 

1000 m 3 

o,b, 

Ukupno - 

Total 

38 960 

504 780 

8 388 

3 250 

5 138 

17 234 

4 483 

12751 

540 

540 

470 

70 

748 

33 488 

29 150 

4 338 

18 530 

15 439 

2716 

14910 

12 422 

2 188 


Četinjače- 

Coniferous 

3 942 

100 

322 

322 

290 

32 

446 

22 000 

20010 

1 990 

9 608 

8 270 

1 119 

7 589 

6531 

883 

Listače - 

Broadleaved 

4 446 

17 134 

218 

218 

180 

38 

302 

11 488 

9 140 

2 348 

8 922 

7 169 

1 597 

7321 

5 891 

1 305 

Od čega gospodarske šuma - 

From which exploitable forest 

Četinj ače- 

Coniferous 

Ukupno - 

Total 

6 506 

4 023 

450 

52 

27 750 

3 085 

15014 

2 245 

12 136 

1 914 

2 807 

276 

20 

19 000 

1 415 

8 141 

767 

6 475 

673 

Izvor - Source: The Forest Resources of the Temperate Zones, The UN-ECE/FAO 1990 Forest Resources Assessment, 

Vol.1., UN, New York 1992 

48 

Listače - 

Broadleaved 

3 699 

4 923 

174 

32 

8 750 

1 670 

6 873 

1 478 

5 661 

1 241

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2. CXXV1 (2002), 35-57 

• problemi u vezi sa sadašnjom, relativno novom, 

decentralizacijom šumske uprave i upravljanja šumama. 

U nacionalnim razvojnim programima šumarstvo je 

prisutno u: 

• zaštiti i unapređenju okoliša i prirodnih resursa, za 

koje je odgovorna ICONA 

• unapređenju proizvodnje u poljoprivredi i ribarstvu, 

gdje šumarstvo sudjeluje s oko 33 % pomoći ili zajmova. 

Šumarstvo sudjeluje u državnom proračunu u visini 

ispod 1 % sredstava. 

MONETARNA I POREZNA POLITIKA. Monetarni 

i fiskalni podsticaji privatnom šumarstvu uglavnom 

su sadržani u Zakonu o razvoju šumarstva iz 1977. 

Pomoć za šumarske pothvate na raspolaganju je privatnim 

šumoposjednicima kao i ostalima kojima šumoposjednici 

prenesu pravo uporabe vlastitog zemljišta. 

Pomoć varira u visini od 25 % do 50 % ukupnih 

troškova projekta. Radovi kvalificirani za dobijanje 

pomoći su: novo- i ponovno pošumljivanje, prorjeđivanje, 

čišćenje, izgradnja i održavanje šumskih putova 

i protupožarnih pruga itd. Krediti do 90 % od ukupnih 

troškova projekta ili radova dodatno su na raspolaganju, 

pored pomoći. 

Kao alternativa pomoći spomenutoj naprijed, šumoposjednik 

može sklopiti ugovor s Upravom da obavi 

poslove za njega. U tom slučaju polovica troškova 

se otpisuje kao pomoć, dok druga polovica mora biti 

vraćena od strane šumoposjednika u vremenu kada nastanu 

prihodi ili kada se šuma posiječe. Kamate na sve 

naprijed spomenute kredite stimulativno su vrlo niske. 

Porezni podsticaji obuhvaćaju potpuno oslobođenje 

plaćanja poreza iz ruralnog zemljišta predviđenog za 

pošumljivanje i pošumljenog, kao i smanjenje sve do 

95 % izvjesnih ostalih poreza, uključivši porez kod kupoprodaja 

inter vivos, uz uvjet da su ispunjeni propisani 

upravni i tehnički uvjeti. 

Podstiče se uspostava šumarskih kooperativa i 

udruga šumoposjednika kreditima i putem pomoći. 

Porezi. Za zemljište djelomično pokriveno šumom 

koje nije isključeno od plaćanja ruralnog zemljišnog 

poreza, stope koje se pimjenjuju variraju u širokim granicama, 

ovisno o položaju i vrstama drveća. Doprinos 

socijalnom osiguranju zaračunava se u obliku poreza 

na "teoretski" utrošak rada, čak i onda ako se poslovi 

obavljaju tijekom godine. Dodatno tome postoje parafiskalne 

mjere, kao što su plaćanja za licence i tehničke 

usluge koje daje Uprava. Konačno, tu je porez na vrijednost 

proizvoda dobijenih iz privatne šume. Ta se 

vrijednost dodaje prihodu domaćinstva iz ostalih izvora, 

radi oporezovanja. Tamo gdje se dohodak pojavljuje 

samo nakon nekoliko godina, porez se obračunava 

samo na dio pripadajući poreznoj godini. 

Nije moguće tvrditi da je šumarska politika inkompatibilna 

s poreznom politikom, ali točno je da bi se problemi 

šumarstva morali rješavati s više senzibiliteta, 

imajući u vidu negospodarske dobrobiti od šuma. To bi 

bio slučaj za umanjenje nekih poreza i ukidanje drugih. 

UPORABA SUMA - Forest utilisation 

• Razina sječa utemeljena je na načelu potrajnosti 

prihoda, i određuje se gospodarskim osnovama ili, ondje 

gdje ih nema, jednogodišnjim planovima. Najveći 

dio drva prodaje se u stojećem stanju i mehanički ga iznosi 

kupac. Animalna se vuča pri izvlačenju ne rabi. 

Transport se odvija putovima. Malo je šumskih područja 

koji bi još bili nedostupni, mreža putova u i oko šuma 

unapređuje i proširuje Šumarska uprava u suradnji 

sa šumoposjednicima. 

Veze između šumarstva i pilanarstva, proizvodnje 

drvnih ploča i industrije papira vrlo je tijesna. Većina 

poduzeća izravno kupuje od uzgajivača šuma (šumoposjednika), 

dok neke tvrtke posjeduju svoje šume. Godišnja 

ili duža razdoblja ugovora za opskrbu drvetom nisu 

neuobičajeni, katkada je u ugovorima sadržana obveza 

kupca drveta na panju da pošumi i gospodari šumom. 

Ostaci drva pri sječi i izradi te pilanski ostaci upotrebljavaju 

se gdje god je to moguće kao sirovina u industriji 

celuloze ili drvnih ploča, odnosno kao gorivo. 

Ostaci drva pri sječi i izradi ondje gdje za njih ne postoji 

tržište spaljuju se na mjestu nastajanja. 

Tablica 9. Španjolska: Godišnje sječe (1 000 m 5 s korom) 

Table 9 Spain: Annual fellings (in 1 000 m 3 over bark) 

Ukupna sječa - Total fellings 

Gospodarske šume - Forest available for wood supply, Ukupno - Total 

Negospodarske šume - Forest not available for wood supply 

Ostalo zenmljište pod drvećem - Other wooded land 

Stabla izvan šuma - Trees outside forest 

15 863 

12 639 

1 611 

3 224 



49

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - Sl'MARSIVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. CXXV1 (2(102). 35-57 

Tablica 10. Španjolska: Godišnje izvlačenje iz šume (u 1 000 nr bez kore) 

Table 10 Spain: An-nual remopvals on forest (1 000 m 3 under bark) 

Ukupno izvlačenje - Total removals 

Ukupno izvlačenje iz šume - Removals on forest 

Izvlačenje iz gospodarskih šuma - Removals on forest available for wood supply 

Izvlačenje iz negospodarskih šuma - Removals on forest not available for wood supply 

Izvlačenje sa zemljišta pod drvećem - Removals from other wooded land 



14 185 

12631 

11 022 

1 609 

1 554 

Eksploatacija šuma predstavlja najvažniju aktivnost 

španjolskog šumarstva. U dodanoj, novostvorenoj vrijednosti 

to godišnje iznosi oko 693 milijuna Euro 8 , što 

predstavlja 0,16 % nacionalnog bruto domaćeg proizvoda 

(BDP). Dodajmo tom, industrija prerade drva generira 

godišnje 3.083 milijuna Euro. Sporedni šumski 

proizvodi kao smola, sparto trava, med, dekorativne 

biljke, gljive, tartufi, pitomi kesten, žir, pinjoli, ostalo 

voće, stelja, vosak, pijesak, šljunak, kamen i lov te ribolov 

imaju godišnju vrijednost po prodajnim cijenama 

oko 270 milijuna Euro 1 '. Ovim vrijednostima nisu dodane 

koristi od šuma u sprječavanju erozije, utjecaja na 

klimu i krajobraz te bezbroj drugih općekorisnih funkcija 

šume, posebno rekreativne funkcije. 

Današnja španjolska potrošnja pilanskih i furnirskih 

trupaca kreće se negdje oko 6 milijuna m 3 godišnje, 

stoje oko 46 % više nego 1980. godine. 

Postoje različiti financijski podsticaji za osnutak, 

proširenje ili modernizaciju u industriji za preradu drveta, 

ali su oni podvojeni pod zakon 50/1985 koji rješava 

pitanja podsticanja radi ispravaka gospodarskih 

neuravnoteženosti između pojedinih regija. Zajmovi s 

malim kamatama odobravaju se na temelju odluke Savjeta 

ministara iz travnja 1983. Konačno, šumarski 

sektor ima koristi i od Kraljevskog dekreta 1492/1986. 

koji se tiče prerađivačke industrije za poljodjelske i ribarske 

proizvode. Sve ove odredbe su u novije vrijeme 

doživjele značajne korekcije, da bi se uskladile s pravilima 

Europske gospodarske zajednice, kojoj je Španjolska 

postala članom nedavno. 

Industrija prerade drveta oporezuje se prema istim 

stopama i sustavu oporezovanja kao i sve ostale industrijske 

grane. 

Industrija drvnih ploča uglavnom radi ispod kapacitetnih 

mogućnosti, a prije desetak godina mnoge su 

tvornice prestale s radom, uglavnom radi zastarjelosti i 

rezultirajućih visokih troškova. Ulazak u EEZ sučelio 

je Španjolsku industriju drva s visoko produktivnom i 

U tom iznosu tehničko drvo predstavlja 602 mil E, ogrjevno 

drvo 55 mil E i pluto 31 mil. E. 

Sanjurjo, E., Caparrös, A., Martinez, P., Campos, P., Mediterranea 

Forest Public Goods and Externalities in Spain, 

Quuestionnaire for the working group on Mediterranean 

Forestry. University of Padua 

krajnje racionaliziranom industrijom nekih zemalja 

članica EEZ (Švedska, Njemačka, Francuska, Belgija, 

Austrija, Italija, Nizozemska i Velika Britanija). U novije 

vrijeme, zahvaljujući dobro oblikovanom gospodarskom 

politikom investiranja, strani kapital ulazi u 

Španjolsku u sve sek-tore, pa tako i u drvnu industriju, 

koja se izgleda uspješno nosi s konkurencijom unutar 

EEZ i Sjev. Amerike. Proizvodnja, potrošnja, uvoz i izvoz 

piljene grade prikazani su u tablici 5. 

S izuzetkom nekolicine malih lokalnih pilana i 

tvornica namještaja, nema participacije ruralnih organizacija 

u industriji prerade drveta. 

Glavni problem onečišćenja izazvan je industrijom 

celuloze. To objašnjava prigovore novim tvornicama i 

održavanju postojećih u područjima koje posjećuju 

turisti. 

Interes za drvom kao energentom započet kasnih 

sedamdesetih, sada pak, zbog smanjenja cijena tekućim 

fosilnim gorivima, se smanjuje. U tim naporima 

razmatrana su dva pristupa pri promicanju drvnih ostataka 

iz uporabe šuma i pilanarstva: prvi subsidiranje 

postrojenja za spaljivanje drvne sječke, koji se pokazao 

vrlo uspješnim u većini drvoprerađivačkih industrija. 

Drugi pristup bio je usmjeren prema razvijanju 

poboljšanih metoda i strojeva, koji bi drvnu sječku donosili 

na tržište. ICONA i različite druge organizacije 

uključene su u ostvarivanje ove politike. 

DRVNO TRŽIŠTE I TRGOVINA DRVETOM. 

Cijene drvetu bile su u Španjolskoj oduvijek slobodne, 

uz izuzetak nekoliko godina iza rata. Tendencije su cijena 

niske, uglavnom stoga što su mali šumoposjednici 

premalo organizirani, zbog čega im je pregovarački 

položaj prema kupcima slabiji. U tablici 5. i 6. vidi se i 

u najnovijim kretanjima da je tržište oblovine uglavnom 

ograničeno na prodaju domaćoj industriji. Vidljivo 

je također daje Španjolska u potrošnji piljene grade 

četinjača usmjerena na uvoz, a kod listača mora uvoziti 

čak više od polovice svoje proizvodnje. Potrošnja piljene 

grade četinjača povećala seje tijekom 15 godina 

za jednu trećinu. U isto vrijeme bilo je moguće povećati 

domaću proizvodnju piljene građe četinjača za 

svega oko 1/5 - 1/4. Kod proizvodnje piljene građe listača 

povećanje potrošnje uglavnom se odnosi na domaće 

izvore, uvoz se kreće od 0,5 do 0,7 milijuna nr. 

50

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRLRADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 35-57 

Međunarodna trgovina promiče se kroz udruženja 

izvoznika i uvoznika specifičnih proizvoda i utemeljena 

je na slobodnom tržištu. Nema posebnih regulacija 

tržišta za drvo, osim dakako standarda za klasifikaciju 

kakvoće drveta. koje su u skladu s europskim normama. 

Vrijedno je spomenuti daje u novije vrijeme, zahvaljujući 

investicijama u suvremenu opremu i tehnologije, 

postalo mogućim zamijeniti tropsko i drugo visokovrijedno 

drvo manje skupim vrstama. 

Unatoč tome što Španjolska po glavi stanovnika 

troši oko 0,1 m ! piljene građe četinjača i oko 0,03 m 3 

listača, ona predstavlja vrlo interesantno tržište. 

Zbog slobodnog djelovanja tržišta, dakako i niza 

specifičnosti, nema nikakvog miješanja države i poslovno 

odlučivanje, niti su intervencijski zahvati vlade takvi 

da bi narušavali tržište, pa gotovo da i nema korupcije 

koje su inače redoviti pratitelj u zemljama gdje država 

donosi poslovne odluke. Brz rast domaćeg bruto proizvoda 

i visoka stopa investicija, velik dio kojih dolazi iz 

inozemstva, dokazom je da kapital, posebno strani, ide 

samo tamo gdje vlada što slobodnija utakmica. 

ZAPOSLENOST. Zakonski propisi glede zapošljavanja 

i socijalna sigurnost u šumarstvu jednaka je 

kao i u poljoprivredi. Poslodavci i posloprimci uplaćuju 

za troškove scijalnog osiguranja. Uz izvjesne izuzetke, 

ti doprinosi manji su od ostalih sektora narodnog 

gospodarstva, ali imaju tendenciju smanjivanja. 

Ne postoji opća politika zapošljavanja u šumarskom 

sektoru. Postoje neke posebne mjere. One nisu 

donijele nekakvu novu zaposlenost, ali su pripomogle 

da se zaposlenost održi unutar postojećih projekata. 

Bilo je povećanja zaposlenih (prije oko 10 godina) u 

Guarderia Forestal od tadašnjih 4.600 čuvara na 

6.600, s ciljem da se osigura djelotvornija zaštita od 

požara i smanji broj sati čuvara koji su prelazili zakonski 

limit. U najnovije vrijeme, uslijed promjena do kojih 

je došlo u racionalizaciji rada u šumarstvu u ostalim 

zemljama EEZ, u Španjolskoj se isto tako intenzivno 

radi na proučavanju modela organizacije i gospodarenja, 

kojima bi se povećala djelotvornost. 

Još prije desetak godina većina zaposlenih u šumarskom 

sektoru bili su mali šumoposjednici, koji su skla- 

Tablica 11. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje oblog drveta 

Table 11 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of roundwood in 1,000 m 3 

| 80 | 81 i 82 | 83 | 84 | 85 j 86 | 87 | 88 | 89 j 90 | 91 | 92 | 93 | 94 | 95 | 96 [ 97 

Oblo drvo - Roundwood 

Proizvodnja - 

Production 

Uvoz - 

12730 13305 14500 14990 14598 13994 15027 15480 15152 17437 17723 17272 15304 14157 15695 16465 16021 1602] 

Imports 

Izvoz - 

Exports 

1626 

389 

782 

441 

860 

636 

903 

757 

1148 

544 

1374 

567 

1277 

578 

1236 

748 

1941 

636 

2025 

636 

2918 

360 

3095 

360 

2543 

209 

1656 

167 

1691 

388 

2348 

617 

2046 

327 

2397 

660 

Domaća potrošnja - 

Apparent consumption 13967 13646 14724 15136 15202 14801 15726 15968 16457 18826 20281 20007 1 7638 15646 16998 18196 17740 17758 

Tablica 12. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje pilanskih i furnirskih trupaca u 1.000 m 3 

Table 12 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of sawlogs and veneerlogs 

in 1,000 m 3 

Proizvodnja - 

Production 

Uvoz - Imports 

Izvoz - Exports 



Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 | 96 97 

Trupci za piljenje i furnir ukupno - Savvlogs and veneerlogs total in 1,000 m' 

3354 

816 

10 

3902 

468 

21 

4769 

450 

12 

4952 

595 

15 

4111 

603 

14 

3906 

644 

4 

4272 

758 

16 

3471 

802 

40 

3341 

1167 

24 

4771 

1225 

19 

5306 

1273 

16 

5055 

1450 

16 

4160 ^349 5207 5532 4700 4546 5014 4233 4484 5977 6563 6489 5829 5978 

Trupci četinjača za piljenje i furnir - Sawlogs & veneer logs coniferous in 1,000 m' 

2415 

23 

6 

2432 

939 

793 

4 

1728 

2833 

1 

17 

4096 

3 

10 

3892 

4 

12 

3265 

7 

9 

3571 

10 

1 

4001 

16 

5 

3200 

14 

6 

3070 

22 

4 

4500 

23 

4 

5035 

52 

2 

5829 

5978 

2814 4089 3900 3263 3580 4012 3208 3088 4519 5085 4832 4334 4543 

Trupci listača za piljenje i furnir - Broadleaved sawlogs & veneerlogs in 1000 m'' 

1069 

467 

4 

1532 

673 

447 

2 

1118 

1060 

591 

3 

1648 

846 

596 

5 

1437 

335 

634 

3 

966 

271 

742 

11 

1002 

271 

788 

34 

1025 

Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32 

271 

1145 

20 

1396 

271 

1202 

15 

1458 

271 

1221 

15 

1477 

4784 

50 

2 

271 

1400 

15 

1656 

4334 

1495 

1495 

4543 

1435 

1435 

6144 

6144 

4675 

4675 

1469 

1469 

6030 

6030 

4375 

4375 

1655 

1655 

5729 

5729 

4183 

4183 

1546 

1 546 

5729 

5729 

4183 

4183 

1546 

1546 

51

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 35-57 

pali ugovore za izvršenje određenih poslova uz ono što 

bi već radili na svojemu posjedu. Zbog visoke nezaposlenosti, 

koja i dalje teško pritišće španjolsko gospodarstvo 

i zemlju, viškove iz građevinarstva nastojala je 

vlada zapošljavati u šumarstvu, stoje izazvalo proteste 

malih šumoposjednika, koji su na to reagirali tako da 

su se također registrirali kao nezaposleni, kako bi se 

time kvalificirali za zapošljavanje u šumarstvu. Pro- 

Tablica 13. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje piljene građe u 1.000 m 3 

Table 13 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of sawnwood in 1,000 m 3 

Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 

Piljena građa ukupno u 1 000 nr - Sawnwood total in 1 000 m' 

2136 

1218 

221 

3133 

1623 

694 

214 

2103 

513 

524 

8 

1029 

2387 

956 

209 

3134 

1813 

509 

200 

2122 

574 

446 

10 

1010 

2789 

961 

295 

2218 

978 

235 

2150 

936 

282 

2383 

1103 

226 

2613 

1224 

193 

2643 

1389 

203 

2427 

1610 

211 

2724 

1778 

146 

3320 

1840 

125 

2898 

1833 

130 

2468 

1991 

81 

3455 2961 2804 3260 3644 3829 3826 4356 5035 4601 4378 

Piljena građa četinjača u 1 000 m 3 - Coniferous sawnwood in 1,000 m 3 

2131 

519 

287 

1818 

499 

226 

1663 

508 

276 

1827 

594 

223 

1987 

643 

189 

2007 

755 

225 

1866 

878 

202 

2129 

1039 

139 

2724 

1089 

115 

2269 

1028 

100 

1686 

1254 

71 

2363 2091 1895 2198 2441 2537 2542 3029 3698 3197 2869 

Piljena građa listača u 1 000 m' - Broadleaved sawnwood in 1 000 m 3 

667 

443 

9 

1101 

501 

480 

10 

971 

488 

428 

7 

909 

557 

509 

4 

1062 

627 

582 

5 

1204 

637 

635 

6 

1266 

Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Scries No 26, No 30, No 32 

562 

733 

10 

1285 

596 

739 

8 

1327 

597 

752 

11 

1338 

630 

805 

30 

1405 

782 

737 

11 

1509 

2717 

1553 

66 

4204 

2159 

970 

58 

3071 

558 

583 

8 

1133 

2755 

1565 

70 

4251 

1995 

1040 

61 

2975 

760 

525 

9 

1276 

3262. 

1839 

53 

5048 

2507 

1120 

36 

3591 

755 

719 

17 

1457 

3080 

1649 

76 

4653 

2378 

1135 

37 

3476 

702 

514 

39 

1177 

3080 

2175 

123 

5131 

2378 

1275 

77 

3576 

702 

900 

46 

1555 

Tablica 14. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje drvnih ploča u 1.000 m 3 

Table 14 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of wood based panels 

in 1,000 m 3 

Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





| 80 | 81 | 82 | 83 | 84 [85 | 86 | 87 [ 88 89 | 90 | 91 | 92 | 93 | 94 | 95 | 96 | 97 

Listovi furnira u 1 000 m' - Veneer sheets in 1 000 m' 

26 

4 

32 

-2 

162 

2 

36 

128 

1330 

3 

281 

1052 

376 

1 

118 

259 

25 

4 

22 

7 

110 

5 

41 

74 

1300 

2 

325 

977 

405 

1 

89 

317 

140 

4 

19 

125 

150 

2 

46 

106 

1300 

2 

252 

1050 

320 

3 

71 

252 

125 

4 

16 

113 

120 

2 

55 

137 

4 

19 

122 

129 

2 

62 

137 

5 

13 

137 

5 

13 

100 

5 

13 

80 

5 

13 

129 129 92 72 

Šperploče - Plywood 

140 

1 

56 

170 

9 

59 

160 

9 

42 

140 

17 

43 

80 

3 

19 

64 

150 

20 

43 

80 

4 

24 

67 69 85 120 127 114 127 121 

Iveraste ploče u 1 000 nr' - Particle board in 1000 m 3 

1200 

233 

967 

P 

360 

2 

88 

274 

1300 

102 

60 

141 

20 

40 

1198 1163 1320 1441 1582 1997 1984 

oče vi; knatic ;u 1 0( )0 m' - Fibrcbo ard in 1 000 m 

330 

2 

113 

219 

1300 

19 

156 

347 

1 

101 

247 

1370 

72 

122 

360 

1 

102 

259 

1390 

147 

96 


360 

38 

92 

306 

1400 

253 

71 

360 

38 

90 

306 

1700 

339 

42 

400 

61 

107 

354 

1790 

251 

57 

430 

84 

172 

342 

80 

4 

24 

60 

135 

30 

40 

125 

1713 

326 

136 

1903 

525 

78 

180 

423 

50 

23 

19 

55 

120 

38 

33 

125 

1680 

387 

155 

1912 

400 

152 

217 

335 

119 

26 

24 

122 

200 

26 

60 

167 

1660 

322 

302 

1680 

480 

125 

304 

301 

60 

36 

27 

69 

119 

35 

67 

87 

1730 

328 

203 

1855 

550 

134 

273 

411 

119 

42 

40 

121 

210 

37 

78 

169 

1863 

339 

205 

1998 

600 

132 

251 

481 

300 

77 

31 

346 

110 

36 

77 

69 

1970 

446 

249 

2167 

590 

206 

290 

506 

300 

66 

25 

341 

110 

112 

69 

153 

1970 

446 

247 

2169 

590 

342 

289 

643 

52

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRLRADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002), 35-57 

blem je ostao aktualan i do današnjih dana neriješen, 

iako je Španjolska u posljednjih desetak godina zabilježila 

ogroman tazvoj u svim sketorima narodnog gospodarstva, 

pa problem nezaposlenosti više nije u šumarstvu 

toliko težak kao što je bio, u svakom slučaju 

ne teži nego u drugim gospodarskim oblastima ili zemljama 

EEZ. 

Najveći dio radnika u šumarstvu do nedavno je bio 

sindikalno neorganiziran. Broj članova sindikata u industriji 

i proizvodnji usluga (posebice u turizmu) se 

povećava, pa tako i u šumarstvu. 

Sve do 1980. zarade u šumarstvu bile su ispod onih 

u drugim oblastima, a radno vrijeme dulje od zakonski 

propisanog. To je u dobroj mjeri uklonjeno. Dakako, 

posljedica je porast troškova, ali istovremeno i poticaj 

za traženje izlaza u racionalizaciji. U tom smislu, kako 

je naprijed istaknuto, država poreznim olakšicama 

podstiče takve racionalizacije, pa je porast proizvodnosti 

i djelotvornost rada u šumarstvu u Španjolskoj u posljednjih 

dvadesetak godina stalan i očigledan. 

Tablica 15. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje celuloze i papira u 1.000 t 

Table 15 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of pulp and paper in 1,000 t 

Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





| 80 | 81 | 82 j 83 j 84 | 85 | 86 | 87 | 88 j 89 | 90 | 91 | 92 | 93 94 | 95 | 96 | 97 

Celuloza iz drveta 1 000 t - Wood pulp in 1 000 t 

1262 

299 

191 

1370 

208 

9 

8 

209 

36 

36 

965 

272 

176 

1061 

120 

1 

2 

119 

1291 

266 

189 

1368 

217 

2 

6 

213 

35 

35 

991 

237 

174 

1054 

122 

1 

3 

120 

1282 

322 

177 

1427 

205 

1 

17 

1349 

281 

343 

1402 

307 

311 

1394 

351 

341 

1443 

466 

439 

1537 

433 

521 

1580 

421 

553 

1641 

315 

544 

1482 

430 

514 

1492 

392 

597 

1287 1398 1404 1470, 1449 1448 1412 1398 1287 

Mehanička celuloza 1 000 t- Mechanical pulp 1 000 t 

229 

2 

23 

237 

6 

19 

204 

12 

1 

190 

8 

2 

205 

8 

3 

209 

10 

5 

201 

12 

10 

161 

17 

9 

189 208 224 215 196 210 214 203 169 129 

Polukemijska celuloza u 1 000 t - Semi-chemical pulp in 1 000 t 

31 

31 

1010 

303 

150 

27 

22 

24 

146 

6 

23 

27 22 24 

97 

Kemijska celuloza u 1 000 t - Chemical wood pu lp in 1 f 00 t 

1056 

258 

308 

1090 

286 

277 

1121 

316 

331 

1203 

434 

428 

1279 

418 

506 

1318 

404 

536 

1376 

304 

534 

1258 

413 

505 

97 

1300 

386 

574 

1542 

499 

592 

1448 

108 

3 

9 

102 

86 

14 

13 

88 

1323 

470 

560 

1163 1006 1099 1106 1209 1191 1186 1146 1166 1112 1233 

Celuloza od ostalih vlakanaca u 1 000 t - Other fibre pulp in 1 0000 t 

114 

3 

111 

100 

1 

4 

97 

86 

1 

4 

83 84 84 114 138 129 121 

Stari papir u 1 000 t - Recovered paper in 1 000 t 


86 

2 

4 

86 

2 

4 

115 

1 

o 

139 

1 

2 

130 

1 

2 

122 

1 

2 

108 

1 

2 

107 

1734 

506 

19 

2222 

99 

2 

8 

92 

1777 

523 

31 

2269 

1349 

429 

592 

1186 

81 

8 

5 

84 

88 

13 

2 

99 

1155 

391 

581 

965 

97 

1 

8 

90 

1736 

502 

36 

2202 

1457 

419 

717 

1159 

83 

3 

12 

74 

105 

21 

11 

115 

1233 

381 

688 

926 

11 

1 

11 

1 

1823 

630 

32 

2421 

1602 

521 

643 

1480 

121 

17 

15 

123 

78 

23 

101 

1367 

469 

61 1 

1225 

11 

3 

11 

3 

2117 

128 

38 

2207 

1487 

502 

660 

1330 

106 

13 

19 

101 

50 

14 

63 

1295 

464 

625 

1134 

11 

4 

12 

3 

2117 

694 

49 

2762 

1535 

575 

746 

1365 

103 

7 

18 

92 

15 

15 

1432 

534 

716 

1250 

35 

5 

14 

26 

2117 

731 

39 

2809 

53

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 35-57 

Tablica 16. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje papira u 1.000 t 

Table 16 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of paper in 1.000 t 

Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Production 





Proizvodnja - 

Prodtiction 





Proizvodnja - 

Production 





j 80 | 81 j 82 | 83 | 84 | 85 | 86 | 87 | 88 | 89 | 90 | 91 | 92 j 93 | 94 | 95 | 96 | 97 

Papir i karton ukupno u 1 000 t - Paper and paperboard total in 1 000 t 

2566 

394 

160 

2800 

108 

58 

3 

163 

717 

82 

43 

756 

2589 

390 

304 

2675 

108 

101 

1 

208 

716 

94 

96 

2685 

459 

328 

2816 

93 

140 

2754 

402 

364 

2792 

115 

117 

2952 

373 

336 

2913 

451 

428 

3152 

656 

437 

3251 

816 

440 

3408 

929 

426 

3446 

1136 

471 

3446 

1421 

526 

2989 2936 3371 3627 3911 4111 4341 

Novinski papir u 1 000 t - Newsprint in 1 000 t 

124 

132 

134 

135 

6 

138 

145 

6 

135 

118 

3 

175 

127 

3 

165 

216 

6 

173 

261 

24 

3576 

1722 

567 

4731 

149 

312 

24 

3449 

2043 

613 

4880 

120 

354 

20 

233 232 256 263 277 250 299 375 410 437 454 

Pisaći i tiskarski papir u 1 000 t - Printing and writing paper in 1 000 t 

703 

111 

79 

692 

85 

86 

737 

56 

86 

712 

111 

113 

781 

212 

121 

826 

376 

153 

816 

400 

153 

845 

484 

166 

832 

643 

170 

3348 

2076 

734 

4690 

94 

363 

17 

714 735 691 707 710 872 1049 1063 1163 1305 1372 1460 1407 

Papiri za domaćinstvo i higijenski papiri u 1 000 t - Household-sanitary papers in 1 000 t 

124 137 137 153 182 193 201 

10 

32 

196 

8 

6 

219 

8 

6 

853 

732 

213 

850 

828 

218 

179 198 221 236 255 279 304 

Papir za zamatanje i pakiranje u 1 000 t - Wrapping and packaging paper in 1 000 t 

1377 1370 1450 1464 1565 1533 1670 

182 

1712 

205 

1803 

205 

232 

19 

15 

1808 

246 

232 

35 

12 

1812 

289 

245 

49 

15 

1911 

408 

260 

60 

16 

1905 

542 

144 

2302 

Ostali papir i karton u 1 000 t - Other paper and paperboard in 1 000 t 

240 258 302 330 344 341 362 

108 

55 

415 

382 

109 

78 

Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997. FAO Forestry Series No 26. No 30, No 32 

413 

395 

58 

78 

375 

396 

171 

151 

416 

397 

194 

184 

407 

418 

221 

169 

470 

313 

260 

214 

359 

440 

812 

879 

284 

264 

76 

18 

322 

1918 

553 

313 

2158 

260 

205 

102 

363 

3503 

2168 

580 

5091 

99 

380 

14 

465 

874 

920 

327 

1467 

293 

29 

3 

319 

1985 

776 

190 

2571 

252 

63 

46 

269 

3684 

2184 

684 

5184 

148 

360 

12 

496 

858 

931 

386 

1403 

239 

42 

6 

275 

2052 

782 

196 

2638 

387 

70 

84 

373 

3768 

2214 

600 

5382 

137 

364 

27 

474 

844 

918 

198 

1564 

284 

42 

6 

320 

2201 

618 

200 

2619 

302 

272 

169 

405 

3968 

2770 

1041 

5968 

143 

397 

49 

491 

901 

1130 

339 

1692 

329 

56 

29 

356 

2293 

826 

284 

2835 

302 

361 

340 

323 

Tablica 17. Španjolska: Izvoz i uvoz šumskih proizvoda u milijunima USS 

Table 17 Spain: Imports and exports of forest products in million USS 



80 | 81 82 83 | 84 85 86 87 88 | 89 90 0! 92 93 94 95 96 1 97 

Uvoz i izvoz šumskih proizvoda u milijunima US$ - Imports and exports of forest products in million US$ 

928.0 694.2 680.3 578.1 584.2 712.2 934.8 1285.9 1477.0 1948.1 2510.8 2784.0 2971.4 2226.4 2601.9 3824.1 3270.0 3703.9 

410.8 412.4 389.2 396.8 398.7 470.3 512.1 737.2 744.8 808.0 963.6 1120.5 1115.3 895.9 1261.6 1861.5 1365.3 1663.9 

Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997. FAO Forestry Series No 26. No 30, No 32 

54

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 35-57 

Tablica 18. Španjolska: Pregled kapaciteta proizvodnje celuloze (1992-99), - u tisućama metričkih tona zrakosuho godišnje 

Table 18. Spain: Pulp capacity survey (1992-99), - In thousand metric tons air dry per year 

92 

93 

94 

95 

96 

97 

98 

99 

Celuloza od drva za 

papir i karton 

Wood pulp for paper 

Ukupan 

kapacitet - 

Total 

capacity 

1 885 

1 878 

1 644 

1 738 

1 753 

1 767 

1 782 

1 797 

Od toga 

trgovačka 

celuloza - 

Of which 

market pulp 

989 

997 

1 003 

1 Oil 

1019 

1 019 

Mehanička i termomeh. 

celuloza - 

Mechanical and thermo 

mechanical pulp 

Ukupan 

kapacitet - 

Total 

capacity 

200 

202 

157 

158 

160 

161 

163 

165 

Od toga 

trgovačka 

celuloza - 

Of which 

market pulp 

39 

39 

45 

46 

46 

46 

Polukcmijska celuloza - 

Semi-chemical pulp 

Ukupan 

kapacitet - 

Total 

capacity 

Od toga 

trgovačka 

celuloza - 

Of which 

market pulp 

Izvor - source: FAO- Pulp and paper capacities, A survey 1992-1999, Rome 1995 

Kemijska celuloza - 

Chemical pulp 

Ukupan 

kapacitet - 

Total 

capacity 

1 685 

1 676 

1 487 

1 580 

1 593 

1606 

1619 

1 632 

Od toga 

trgovačka 

celuloza - 

Of which 

market pulp 

950 

958 

958 

965 

973 

973 

Celuloza od ost. vlakanaca - 

Ptdp of other fibre 

for paper 

and board 

Ukupan 

kapacitet - 

Total 

capacity 

157 

158 

140 

140 

140 

141 

141 

141 

Od toga 

trgovačka 

celuloza - 

Of which 

market pulp 

15 

15 

15 

15 

15 

15 

Disolvirana 

celuloza od drva 

i ostalih sirovina - 

Dissolving pulp 

of wood and 

other raw materials 

Ukupan 

kapacitet - 

Total 

capacity 

market pulp 

60 

61 

60 

60 

60 

60 

60 

60 

Od toga 

trgovačka 

celuloza - 

Of which 

30 

30 

30 

30 

30 

30 

Tablica 19. Španjolska: Pregled kapaciteta za proizvodnju papira i kartona - u tisućama metričkih tona godišnje 

Table 19 Spain: Paper and paperboard production capacity survey - in thousand metric ton per year 

Papir i karton ukupno - 

Paper and paperboard total 

• Novinski papir - Newsprint 

Ostali tiskarski i pisaći papir - 

Other printing and writing paper 

Ostali papir i karton - 

Other paper and paperboard 

• Higijenski papiri - 

Household and sanitary paper 

• Papir za zamatanje i pakiranje - 

Wrapping and packaging paper 

• Ostali papir i karton - 

Other paper and paperboard 

1992 

4 087 

180 

980 

2 927 

317 

2319 

291 

1993 

4 290 

174 

1 000 

3 116 

323 

2 496 

297 

1994 

4 044 

165 

984 

2 895 

357 

2 234 

304 

1995 

4 152 

165 

1 016 

2 971 

364 

2 300 

307 

1996 

4 338 

165 

1 052 

3 121 

411 

2 400 

310 

1997 

4 622 

165 

1 064 

3 393 

430 

2 650 

313 

1998 

4 704 

165 

1 085 

3 454 

438 

2 700 

316 

1999 

4 788 

165 

1 107 

3516 

447 

2 750 

319 

Izvor-Source: FAO-Pulp and paper capacities. A survey 1992-1999. Rome 1995 

55

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski lis» br. 1-2. CXXVI (2002). 35-57 

MADRIDSKE CENTRALNE SLUŽBE* 

MINISTARSTVO INDUSTRIJE, 

TRGOVINE I TURIZMA 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, 

RIBARSTVO I PREHRANA 

Generalna direkcija za industriju 

Generalna poddirekcija za 

kemijsku i farmaceutsku industriju 

Služba za finalnu industriju 

drva, pluta i pokućstva 

INIA: Nac. 

institut za 

poljopr. i prehr. 

istraživanja 

Generalni 

sekretarijat 

za agrarne 

strukture 

ICONA: 

Nac. institut 

za 

očuvanje 

prirode 

Gen. direkcija 

za biljnu 

proizvodnju i 

promet 

Gen. direkcija 

za poljopr. i 

prch. industrije 

Generalna 

poddirekcija za 

poljopr. i šum. 

industriju 

Sekcija za celulozu i papir 

Služba za 

šumsku 

proizvodnju 

Šumarska 

služba 

Trgovina 

drvetom i 

gospodarenje 

šumama 

Primarna 

industrija 

drveta 

Osim administracije, postoje još brojna stručna udruženja medu ostalim: 

A1TIM: Udruga za tehnička istraživanja u drvnoj industriji i pluta 

Udruga uvoznika drveta 

Federacija udruga drva i pluta 

Udruga trgovaca drvetom, pločama, furnirom i izrađevinama 

Udruga proizvođača celuloze i papira 

SUMMARY: Spain covers an area of 504 782 km 2 , and it is the second 

large country of European Fifteen (EU), comprising 15.6% of the territory of 

the EU, with 39.4 million inhabitants or 10.6 %> of the total population of the 

EU, thus being the fifth in the EU. 

Historically rich country, due to centuries maintained invasions and wars, 

migratory movements, changes in climate which ocurred about the year 1000 

c.e., when in the short time the climate changed and turned the land into arid 

and semiarid area, where agricultural land was obtained by clearing and 

burnig, is poorly endowned with forests. The greatest part of the Central 

plateau and southern Mediterranean littoral, meseta, belongs to the arid 

zone, its population being forced to the multiple use of soil, damageous for 

forest. Mesophy tic forests on more humid places are relativelly rare, and situated 

mainly on the north, partly in mountains of Galicia, Asturia, Old 

Castille, Navarra, Aragon and Catalonia. 

Forest and forest land comprises about 25 million ha, but covered by forest 

is only 12 million ha. Tree species are distributed in accordance with the 

56

R. Sahaüi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski liši br. I -2. CXXVI (201)2). 35-57 

climatic conditions, growing stock is composed 71 % of broadleaved, and 

29 % of coniferous trees. The annual increment is about 30 million in 3 , the 

annual felling in forests is about 16 million m 3 , plus 3.2 million m 3 timber 

felled outside forest. 

Taking into account the accelerated industrial development, Spain is more 

and more dependent upon imports of wood and products made thereof. About 

one third of sawnwood is being imported, from domestic production only plywood 

consumption is self sufficient, about one third of apparent consumption 

ofparticleboard and fibreboard of all kinds is also being imported. 

Production of wood pulp and paper is based on mechanical and chemical 

pulp, which gener-ally satisfy the greatest part of consumption. The consumption 

of paper and paperboard grows parallel with the industrial development. 

The same is the case with wood and wooden products, in one and half decade 

from 1980 the consumption in several items has grown even more than 50 %. 

Imports and exports are being quadrupled in the same period, imports being 

about 2.23 times larger than exports. Unfavorable trends will continue in the 

future, regardless of the huge efforts in afforestation, erosion, flood and torrent 

control, as well as forest fires control, etc. 

The total number of employees in forestry is about 32,200 (0.23 % from 

the total employ-ment), and in timber industries 144,000 (1.04 % from the 

total). 

Gross domestic product (GDP) in forestry is about 0.17 %, and in forest 

industries inclusive paper and paperboard industries is 0.72 % from the 

national GDP. 

Spain is significantly decentralised country with strong regional even separatistic 

tenden-cies, which is a considerable obstacle to the efficiency of promotive 

measures in forestry and upon it based industries, particularly in the 

private sector of ownership, characterised with low efficiency and dispersion. 

Key words: Forestry and forest policy, Forest education, Woodworking 

Employment in forestry and forest industries, Gross domestic product. Timber 

trade 

57

AM 

Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) 

Spiegel ReSascop i 

Telerelascop Fob 

n 

Promjerke: digitalne, 

drvene i aluminijske, 

taksac, cm, mm 

P. svrdla (boreri) za 

tvrdo ili meko drvo + 

rezervni djelovi 

(boreri i igle) 

Kompasi (SUNTO) 

GPS Garmin (12, III plus) 

• dalekozori, snajperi 

• ormari za nacrte 

stolovi sa svjetlom za čitanje karata 

crtaći pribor 

ploteri, fotokopirni aparati 

Majzekovi trokuti, razmjernici 

planimetri, kurvimetri 

trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve 

Vrpce, niveliri, stanice, 

geodetski pribor 

CO MM U-Hl CAT IO N 

TECHNOi 

KOMTEH-GEO 

10000 ZAGREB, Trg športova 11 

tel. 01/3650-451; fax. 01/3091-027 

e-mail: komtehßzg. tel.hr 

h tip ://www. recro. hr/kom teh

PREGLEDN1 ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 59-67 

UDK 630* 149 {Vulpes sp.) - 902 

ŠUMARNICI RUDOLF I ARTHUR BERGAN I FARMA 

SREBRODLAKIH LISICA U GORSKOM KOTARU 

DIE FÖRSTER RUDOLF UND ARTHUR BERGAN UND 

DIE SILBERFUCHSFARM IN GORSKI KOTAR 

Alojzije FRKOVIĆ* 

SAŽETAK: Od kraja 19. stoljeća veći dio šuma Gorskog kotara i dijela 

Hrvatskog primorja bio je u rukama bogatih aristokratskih obitelji. Najbogatija 

među njima bila je kneževska obitelj Alberta M.L. Thurn Taxisa, krupnog 

šumoposjednika koji je gospodareći šumama bivšeg delničkog kotara imao 

upravu u Lokvama. Zapošljavajući pretežito strane šumarske stručnjake na 

poziciji kneževskih okružnih šumara našli su se tako otac i sin Rudolf i Arthur 

Bergan, službujući u Lokvama, Crnom Lugu, Zalesini, Delnicama... krajem 

pretprošlog i tijekom prve polovice prošlog stoljeća. S dolaskom "stranaca " 

prodrla su i nova shvaćanja, primjenjujući u život znanstvene zasade R. 

Pressler a, koji je prvi postavio takva načela šumskog gospodarstva, po 

kojima će vlastelinstvo Thurn Taxis postati uzorom ostalim šumoposjednicima. 

Ocijenivši da bi opora goranska klima pogodovala uzgoju krznašica, 

Arthur Bergan najprije u Zalesini, a 1938. preseljenjem u Delnice podigao u 

naselju Vučnik Gorsku farmu za umjetni uzgoj srebrodlakih lisica, prvu takve 

vrste u nas. Kako bi uzgoj ovog skupocjenog krznaša mesoždera učinio ekonomičnijim 

i uspješnijim, usporedo s podizanjem lisičnjaka, počinje se baviti 

uzgojem peradi i kunića. Uz članove obitelji na farmi je bilo zaposleno više 

radnika. Pred prisilno iseljenje iz Delnica početkom 1944, farma je raspolagala 

sa 40 žicanih kaveza, s isto toliko rasplodnih parova srebrodlakih lisica. 

I pored ratnih nedaća, krzna su imala dobru prođu, a sama proizvodnja kao 

nuzgredna djelatnost bila je vrlo unosna. 

UVOD - Einleitung 

U sastavu Gorske Hrvatske, Gorski kotar nije samo gorovit, on je isto tako i 

šumovit (K1 e p a c 1997). Prema statističkim podacima od ukupno 127.300 ha, 

na šumske površine otpada 96.100 ha, iz čega proizlazi daje praktički tričetvrt 

površine pod šumskim pokrivačem. Zbog nepravilne raspodjele šumskog 

posjeda, na kraju 19. i početkom 20.stoljeća šume Gorskog kotara i dijela 

Hrvatskog primorja pretežito su bile u rukama krupnih šumoposjednika. 

Kako po površini, tako i po drvnoj masi, većim dijelom tih šuma gospodari 

Gospoštija kneza Alberta M. L. Thurn-Tax i sa, plemićke obitelji podrijetlom 

iz Bergana (Italija), koja u to vrijeme ulazi u red najvećih posjednika u 

Hrvatskoj. Vlastelinstvo s direkcijom šuma u Lokvama imalo je više područnih 

šumarija, a pripadalo je pod jurisdikciju kneževske komore u Regensburgu. 

Za razliku od drugih šumoposjednika Gorskog kotara, kneževska 

Slika 1. Grb obitelji Thurn i Taxis u 

19. stoljeća 

Bild 1 Familienwappen von Thurn 

und Taxis aus 19. Jahrhundert 

* Alojzijc Frković, dipl. ing. šum., umirovljeni savjetnik za lovstvo 

Direkcije "Hrvatskih šuma" Zagreb. 

Adresa: Kvarnerska 43/1, 51300 Rijeka 

59

A. Frković: SUMARNICI RUDOLF I ARTHUR BERGAN I FARMA SREBRODLAKIH LISICA Šumarski list br. 1-2. CXXV1 (2002). 59-67 

uprava Thurn Taxis gospodareći po starim planovima i 

ne rukovodeći se pod svaku cijenu kapitalističkim metodama 

privređivanja, uzgojila je "veličanstvene šume 

kojima možda nije bilo primjera na Slavenskom jugu" 

(Nenadić 1920). 

Od više šumarskih stručnjaka stranaca, koji su dolazili 

iz Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke i drugih zapadnoeuropskih 

zemalja, medu zaposlenicima kneževske 

Direkcije šuma u Lokvama i/ili područnih šumarija, 

isticali su se otac i sin Rudolf i Arthur Bergan. Iako su 

slovili kao izvrsni šumarski i lovni stručnjaci, a Hrvatsku 

smatrali svojom drugom domovinom, njihova imena 

nismo našli ni u Hrvatskom šumarskom životopisnom 

leksikonu, ni u Šumarskoj enciklopediji. Rudolf 

Bergan cijeli je svoj radni vijek proveo u Gorskom 

kotaru, a sin mu Arthur Bergan rodio se i radio u Delnicama, 

a pogreškom su obojica izostala s popisa u 

knjizi "Šumarski stručnjaci Gorani", akademika Dušana 

K 1 e p c a (1 997) posvećenoj šumarstvu Gorskog kotara. 

Uz predstavljanje njihova života i rada u ovom će 

napisu biti posebno riječi o Arthuru Berganu i njegovoj 

Gorskoj farmi srebrodlakih lisica u Zalesini odnosno 

Delnicama kao prvom pionirskom poduhvatu umjetnog 

uzgoja ove plemenite krznašice u nas. 

Slika 2. Očuvane šume bivše gospoštije Thurn Taxis u Leski kod 

Crnog Luga danas u sastavu N.P. Risnjak 

Bild 2 Die erhaltenen Wälder des ehemaligen Grundbesitzes von 

Thurn und Taxis in Leska bei Crni Lug. Heute Teil des Nationalparks 

Risnjak 

(Foto: A. Frković) 

Prema nepotpunim podacima 

Rudolf Bergan rodio se u Brünnu 

(Češka) 6.ožujka 1865. od oca Sigmunda 

i majke Franciske r. Bereits. 

Nakon završene realne gimnazije, 

šumarske znanosti studirao 

je na šumarskom učilištu u Eulenbergu, 

gdje je diplomirao 1885. godine. 

Okončavši vježbenički staž 

godine 1886. dolazi u Hrvatsku stupivši 

u službu kod Kneževske šumske 

uprave Thurn Taxis. Službujući 

gotovo punih 40 godina u Lokvama, 

Brod-Grobniku, Brod Moravicama, 

Crnom Lugu i Delnicama u 

Gorskom je kotaru proveo cijeli 

svoj radni vijek, da bi ubrzo po 

okončanju Prvog svjetskog rata otišao 

u zasluženu mirovinu. Zavolivši 

svoju novu domovinu, mladi šumarnik 

Rudolf Bergan 12. kolovoza 

1889. sklapa brak s domaćom 

60 

RUDOLF BERGAN, kneževski okružni šumar 

Rudolf Bergam, fürstlicher Berzirksförster 

Slika 3. Rudolf Bergan (1865-1950). kneževski 

okružni šumar na imanju 

Thurn Taxisa u Gorskom kotaru 

Bild 3 Rudolf Bergan (1865-1950), fürstlicher 

Bezirksförster der Thurn 

und Taxis in Gorski Kotar 

djevojkom Stanislavom (Slavom) 

Bolf, kćerkom školskog nadzornika 

Matije B o 1 f a i Ane r. P a v 1 i č e k . 

Šest godina kasnije rodio im se u 

Delnicama sin Albert. 

Kao kneževski okružni šumar 

Rudolf Bergan bez obzira gdje je 

i na kojoj dužnosti djelovao, striktno 

je u djelo provodio zacrtane 

smjernice gospodarenja šumama. 

Njih su pod jakim utjecajem R. 

Presslera karakterizirale dvije 

značajke: duga ophodnja i favoriziranje 

jele na uštrb listača, posebno 

bukve. Polazne su točke bile prašuma 

s vrlo velikim zalihama, držeći 

da treba prema načelu potrajnosti 

podržavati takve zalihe i velike etate 

koji iz njih proizlaze (Frančišković 

1981). Prema istom izvoru 

kao "neoborivi prioriteti jelove primjese" 

navode se: jela najjače i naj-

A. Frković: SUMARNICI RUDOLF I ARTHUR BHRGAN I FARMA SREBRODLAKIH LISICA ... Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002), 59-67 

dulje podnosi zasjenu nadstojnih stabala, pomlađuje se 

gotovo isključivo prirodnim putem, lako se i brzo oporavlja 

od zastarčenosti, manje stradava od snijega, leda i 

vjetroizvala i jedina je vrsta drveća s kojom je moguće 

prebirno gospodariti. To "prebirno" nije ništa drugo do 

provedba oplodne sječe s dugim podmladnim razdobljem. 

Da je to R. Berganu i njegovim nasljednicima 

u Šumariji Crni Lug (stolovali u velebnoj šumarskoj 

zgradi jednokatnici u Bijeloj Vodici kod Crnog Luga, 

koju su žitelji "gradom" zvali) i uspjelo svjedoče i danas 

uščuvane šume Frk, Sove, Rudač, Leska, Opaljenac... u 

kojima su drvne zalihe do pred sam kraj Drugog svjetskog 

rata dosezale i do 800 mVha. Kako je slično stanje 

bilo i u ostalim Thurn Taxovim šumama, te su šume 

mogle podnijeti "tako brutalne i velike sječe...koje su 

bile pravi šok za goranske šume" (K1 e p a c 1997). 

Uz tekuće poslove na sječi i izradi drvnih sortimenata, 

otvaranju šuma i poslovima u uredu, Rudolf Bergan 

bavio se i dendrometrijskim istraživanjima, obavljajući 

brojna mjerenja kao član radnog tima na izradi 

tablica drvnih masa. Opisujući "tužne posljedice nužne 

obrane", na primjeru svog pomoćnika šumarskog pristava 

Hinka Scholze (1903), koji je "prekoračivši 

granice zakonom lovnoj straži dozvoljene nužne obrane" 

ubio zvjerokradicu, Bergan ustaje u obranu svog 

kolege zalažući se da se odgovarajuće odredbe tada važećeg 

Zakona o lovu "i u tom pogledu svrsishodno preinače, 

odnosno dopune". 

Iako već u poodmakloj dobi, početkom 1944. godine 

silom prilika napušta Delnice i sa svojom obitelju seli u 

Njemačku. Umro je u gradu Ostrachu, pokrajina Baden 

Würthemberg, 26. srpnja 1950. u 85 godini života. 

Prema obiteljskoj izvjesnici o 

stanju duša obitelji Bolf-Bergan, što 

ju je u ime Župnog ureda Delnice 

sastavio dekan i župnik Ladislav 

Š p o r e r, Arthur Bergan, sin Rudolfa 

i Stanislave r. Bolf, rođenje 3. 

srpnja 1895. u Delnicama, gdje je 

proveo rano djetinjstvo i polazio 

pučku školu. Školovanje je nastavio 

na Kralj, realnoj gimnaziji u Zagrebu, 

da bi nakon mature, odlučivši 

krenuti očevim stopama, upisao studij 

šumarstva na Višem šumarskom 

učilištu u Mahrisch-Weisskirchenu 

u Njemačkoj. Završivši do srpnja 

1914. prva četiri semestra, zbog izbijanja 

Prvog svjetskog rata, vraća 

se u Gorski kotar da bi kroz iduću 

godinu obavljao praksu kao šumarski 

vježbenik u Kneževskoj šumarskoj 

upravi u Lokvama. Sredinom 

svibnja 1915. kao dobrovoljac stupa 

u vojnu službu u 53. pješadijsku regimentu 

u Zagrebu, ali zbog srčanih tegoba nakon pet 

mjeseci biva otpušten. Od 6. veljače do 30. rujna 1916. 

radi u Inženjerskoj sekciji Kr. mađarske državne željeznice 

u Delnicama, samostalno obavljajući geodetske 

poslove izmjera i kartiranja. Kada je 1. listopada 1916. 

ponovno počela s radom Viša šumarska akademija u 

Brucku na Muri, upisuje treću studijsku godinu i diplomira 

s odličnim uspjehom 16. lipnja 1917. 

Vrativši se ponovno u Hrvatsku od 1. srpnja do 25. 

rujna 1917, kao šumarski praktikant zapošljava se na 

plem. dobru Pakrac-Buč-Kamensko u Slavoniji, da bi 

od 1. listopada 1917. u svojstvu šumarskog vježbenika- 

ARTHUR BERGAN, šumarnik i lovac 

Rudolf Bergam, fürstlicher Berzirksförster 

Slika4. Arthur Bergan (1885-1962) šumarnik, 

lovac i uspješan uzgajivač 

Bild 4 

pristava prešao na dobro grofa 

Erdödya u Jastrebarsko, radeći tu 

do kraja siječnja 1918. Nakon jednomjesečne 

stanke 1. ožujka 1918. 

primljen je u službu kod Kneževine 

Thurn Taxis i dodijeljen Knez. šumariji 

Lekenik kod Zagreba, odakle 

krajem ožujka 1919. definitivno odlazi 

Thurn Taxisovoj Direkciji šuma 

Lokve. Tom će poslodavcu i svojoj 

domovini ostati vjeran sljedećih 

četvrt stoljeća, obavljajući razne 

dužnosti, od samostalnog voditelja i 

upravitelja područnih šumarskih jedinica, 

do kneževskog upravitelja 

šumarije Delnice i predsjednika 

mjesnog lovačkog društva. 

Poput oca Rudolfa, koji mu je u 

svemu bio uzor, posebno u marljivosti, 

stručnosti i poštenju, i mladi 

Arthur kao rođeni Delničan sklapa 

brak s domaćom djevojkom Antonijom 

Mühlstein iz Broda na Kupi 

8. travnja 1923. Iz njihova braka rodit će se četvero 

djece, tri kćeri i sin, koji je umro još kao dijete i pokopan 

na gradskom groblju u Delnicama. 

srebrodlakih lisica 

Arthur Bergan (1885-1962), Förster, 

Jäger und erfolgreicher Silberfuchszüchter 

Uz šumarski poziv Arthur Bergan je i aktivan lovac, 

član tadašnje delničke podružnice Hrvatskog društva 

za gajenje lova i ribarstva iz Zagreba. Kakav je 

ugled uživao u redovima lovaca govori i podatak daje 

na Redovnoj glavnoj godišnjoj skupštini podružnice 

ožujka 1940. izabran za predsjednika podružnice (društva). 

Za njegova mandata dužnost potpredsjednika 

obavljao je Slavko Račk i, dužnost tajnika Josip Maverc, 

a blagajnika Ivan Maj nar i ć. Za članove odbo- 

61

A. Frković: SUMARNICI RUDOLF I ARTHUR BFRGAN I FARMA SREBRODLAKIH LISICA Šumarski list br. I 2, CXXVI (2002), 59-67 

ra podružnice izabrani su: Janko Šušteršič (dotadašnji 

predsjednik), Bartol Grgurić, Vilim Kniewald, 

Ivan Mihelčić, Drago Mar ine el i IvanKnetić. 

"Nakon što sam zbog partizanskog rata bio prisiljen 

napustiti svoju službu kao i mjesto stanovanja u Delnicama", 

našli smo zapisano u njegovom životopisu (Lebenslauf) 

pisanom vlastitom rukom u Ostrachu 2. kolovoza 

1956, "premješten sam od Državne komore 

Kneževine Thurn Taxis u knez. šumariju Obermarchtal, 

okrug Ehingen, gdje sam se doselio sa svojom obitelju 

10. veljače 1944. Tu sam ostao do 1. veljače 1947. 

kada sam premješten u Ostrach kao upravitelj tamošnjeg 

knez. šumsko-lovnog područja". 

Kako je nakon pet godina i u Njemačkoj došlo do 

reorganizacije šumarstva, a to radno mjesto biva ukinuto 

na vlastiti zahtjev Arthur Bergan nakon 34 godine 

aktivnog i uspješnog službovanja odlazi u mirovinu 

1. listopada 1952. Umro je u Ostrachu u 67. godini 

života 20. svibnja 1962. 

Arr^t^S- ^IJC -Z-OT-fr ćt£-*t^ J7^Z**m*>& •/* 

fć^raž-ć'^zmm^. ~&^ *xZ~e~" 

% **~jćr

A. Frković: ŠUMARN1C1 RUDOLF 1 ARTHUR BERGAN I FARMA SREBRODLAKIH LISICA Šumarski lis! br. 1-2, CXXVI (2002), 59-67 

r 

o-o 

Slika 7. Američka crvena lisica (Vulpes fulva) s arealom rasprostranjenosti 

u Sjevernoj Americi 

Bild 7 Amerikanischer Rotfuchs (Vulpes fulva) aus nordamerikanischem 

Areal 

Valja spomenuti daje srebrodlaka ili srebrnasta lisica 

srodnik američke crvene lisice (Red Fox, Vulpes fulva), 

široko rasprostranjene vrste koja je raširena po čitavom 

sjevernoameričkom kontinentu, sve do Meksika. 

Kako joj boja krzna varira od svjetlocrvene do narančaste, 

žute i svih tonova mrke boje, neki je smatraju 

samo mutacijom dotične vrste (Sanderson 1967), 

dok' drugi (Čadež 1962) posebnom podvrstom američke 

crvene lisice (Vulpes fulva argentata). 

Da bi spriječio parenje u srodstvu s francuskom 

tvrtkom "Renardiere Alsacienne u Aubure", uz nadoplatu 

od 6.900 fr. franaka, zamjenjuje jednog svog prekobrojnog 

mužjaka za par rasplodnjaka, od kojih je 

ženka bila oštenjena u čuvenoj farmi "Black Fox Syndicate" 

u Winnipegu, Kanada. Sljedeće 1932.godine 

pet rasplodnih ženki dalo je ukupno 19 mladih, što će 

reći prirast od gotovo četiri mlada po paru, ili za jedan 

više od normativa za tu vrstu uzgoja u zatočeništvu. I 

kad je već bio načisto "da je najteži dio razvoja farme 

pregorio ... našao se jedan nečovjek, koji mi je 

uskoro svu mladunčad te nekliko komada starih lisica, 

iz zlobe i pakosti otrovao" (Bergan 1934). Nepokolebljiv 

u naumu, uz velike materijalne žrtve već 

sljedeće godine uspijeva donekle izravnati pretrpjelu 

štetu, da bi od 1934. godine, nakon provedene selekcije, 

imao u farmi 14 rasplodnih parova koji će mu te i 

sljedećih godina dati sve brojniji i kvalitetniji podmladak. 

Pravi procvat umjetnog uzgoja srebrodlakih lisica 

uslijedit će 1938. godine, kada iste godine izgradnjom 

obiteljske kuće u Delnicama, tik uz Lujzijsku cestu u 

četvrti Vučnik podiže novo moderno uzgajalište. 

Slika 8. Jedan od prva dva para rasplodnih srebrodlakih lisica na 

farmi u Zalesini zimi 1930/31. 

Bild 8 Eines unter den ersten Silberfuchszuchtpaaren auf der 

Zalesina Farm in 1930/31 

Slika 9. Izgled prvotne farme u Zalesini; u prvom planu žičani kavezi 

za rasplodne parove 

Bild 9 Die ursprüngliche Farm in Zalesina mit Drahtkäfigen für 

die Zuchtpaare im Vordergrund 

2. Nacrt plana lisičnjaka na Vučniku i prva iskustva 

Die Entwurfskizze für die Fuchsfarm in Vučnik und die ersten Erfahrungen 

Kako je to vidljivo iz nacrta plana lisičnjaka (Lageplan), 

na izduženom zemljištu veličine 9.880 m 2 , lociranom 

između Lujzijane i šumskog puta za Petehovac, 

uz stambenu jednokatnicu s vrtom i cvjetnjakom na 

blagoj kosini spram jugoistoka locirani su: gospodarska 

zgrada s konjušnicom i stajom za stoku te priručna radionica 

s ledenicom, četiri niza sa po 10 žicanih kaveza 

za rasplodne parove kao središnji dio lisičnjaka, zatvorena 

skupna nastamba za uzgoj odbijenog podmlatka s 

ovećim završnim prostorom tzv. "trkalištem", u kojem 

se nastojalo žbunjem i drugim sadržajima imitirati život 

u slobodnoj prirodi. U svakom od 40 žicanih kaveza veličine 

12 x 4 x 2 m, bila je postavljena drvena kućica za 

leženje. Zahvaljujući blagom nagibu terena te kamenoj 

ili drvenoj podlozi, lisice su uvijek bile na suhom, stoje 

jedan od preduvjeta za uspješan uzgoj. 

Poučen lošim iskustvom iz Zalesine, cijeli je lisičnjak 

(farmu) dao ograditi dvostrukom vanjskom žičanom 

ogradom, a čuvali su ga, uz pse čuvare i noćni 

stražari smješteni u stražarskom tornju. Njihov je zada- 

63

A. Frković: ŠUMARN1CI RUDOLF I ARTHUR BFRGAN I FARMA SRF.BRODLAKIH LISICA ... Šumarski list br. I 2. CXXV1 (2002). 59-67 

tak bio da uz čuvanje i osmatraju životinje, stoje bilo 

od važnosti za pravilan uzgoj i potrebnu selekciju. 

Kako se to radi pri umjetnom uzgoju nerčeva i u 

srebrodlakih lisica, u vrijeme parenja (siječanj-veljača) 

spolno zreli mužjaci drže se samo kraće vrijeme sa 

ženkama, da bi ih se odmah po spolnom aktu odijelilo. 

To je bila prilika da se u uzgajalištu, ako neke od ženki 

nisu ostale oplođene, već sljedeće godine ti mužjaci 

odvoje kao neupotrebljivi i zamijene drugima. Neposredno 

pred leženje lisice su glavninu vremena provele 

u kućicama za leženje, gdje su krajem ožujka, početkom 

travnja donijele na svijet potomstvo. U prvo se 

vrijeme mladi isključivo hrane majčinim mlijekom. To 

je najdelikatnija faza uzgoja, posebice u vrijeme kada 

ih majka stane odbijati od sise i kada su prisiljeni uzimati 

ponuđenu im hranu sa strane. 

U fazi osamostaljenja odbijeni podmladak smješta 

se u zatvorenu skupnu nastambu, koja je povezana s 

"trkalištem", pokušavajući živjeti životom nalik onom 

u prirodi. Koliko će podmladak boraviti na otvorenom 

u "trkalištu", ovisilo je o vremenskim prilikama. Za finoću 

krzna , iskustvo je Berganovih, preduvjet je da životinja 

nije odveć dugo izložena utjecaju kiše i/ili sunca, 

koji nepovoljno utječu na boju i strukturu dlake. 

Svi kržljavi i bolesni primjerci redovno su bili otklanjani, 

a uzgajivač je nastojao sustavnim parenjem najvrednijih 

primjeraka provoditi neprekidnu selekciju, s 

ciljem proizvodnje što boljeg i kvalitetnijeg krzna. 

Srebrodlake lisice se poput drugih krznaša dva puta 

godišnje linjaju. Zimsko krzno počinje se stvarati u 

vremenu od listopada do studenog, pa su mlade lisice 

za goranske prilike već u devetom mjesecu života bile 

posve zrele i za krzno i za rasplod. U svom uzgajalištu 

i Arthur B erg an držao se načela da se za daljnji rasplod 

prednost daje onim jedinkama koje ljetnu u zimsku 

dlaku zamijene u što kraćem vremenu. Kako je sjaj 

krzna u pravilu ogledalo zdravlja (Stanetti 1970), 

od važnosti je da se lisica ne utovi. "Utovljena lisica lijena 

je i nepravilno se pari. Isto, tako i lisica određena 

za krzno ne smije biti pretusta, jer to ima za posljedicu 

lošu kvalitetu dlake" (Bergan 1934). 

Slika 10. Plan i sadržaj farme-lisičnjaka u naselju Vučnik u Dclnicama. 

1. obiteljska kuća, 2. radionica, 3. cisterna za vodu 

I, 4. sjenik sa spremištem i ledenicom, 5. staja za konje i 

rogatu stoku, 6. žičani kavezi za rasplodne parove, 7. zajednička 

natkrivena nastamba za uzgoj izdvojenog podmlatka, 

8. cisterna za vodu II, 9. "trkalište" za odrasle lisice, 

10. radna staza, 11. vrt s ružičnjakom. 

Bild 10 Plan und Inhalt der Fuchsfarm in Vučnik bei Delnice: 1. 

Familienhaus, 2. Werkstätte, 3. Wasserzisterne, 4. Scheune 

mit Vorratsraum und Eiskasten, 5. Pferde- und Kuhstall, 

6. Drahtkäfige für Zuchtpaare, 7. Gemeinsame bedeckte 

Unterkunft für die abgesonderte Nachkommenschaft, 

8. Wasserzisterne II, 9. "Rennbahn" für erwachsene 

Füchse, 10. Werkbahn, 11. Garten mit Rosengarten. 

3. Uzgoj lisica u kombinaciji s uzgojem kunića i peradi 

Die Fuchszucht kombiniert mit Geflügel- und Kaninchenzucht 

Osnovnu hranu srebrodlakih lisica u farmi na Vučniku 

činilo je goveđe i konjsko meso, koje se u tu svrhu 

mljelo i miješalo s krvlju i iznutricom. Kako im odličnu 

hranu predstavlja i meso kunića, Bergan se 

"uzgredice" bavio i kunićarstvom "ne polažući na čistoću 

rase kunića nikakvu važnost". Bio je poznat i po 

uzgoju peradi (tov brojlera), što mu je vidno pojednostavilo 

i pojeftinilo uzgoj lisica. Prilikom umjetnog valjenja 

u inkubatoru, u jajetu zaostali te kljasti i kržljavi 

pilići, crijeva i ostali otpaci kod klanja peradi, bili su 

omiljena hrana lisicama. Znao im je davati i žive kuniće 

"da se u lisica probude iskonski instinkti". Povremeno 

dohranjivanje mlijekom i kokošjim jajima, prije 

skidanja krzna, davalo je krznu posebno lijepu boju. 

Iskustvenu hranidbenu normu od prosječno 350 g 

hrane dnevno po lisici pružao je kroz dva obroka. Samo 

ženkama u vrijeme dojenja te mladunčadi u prvim 

mjesecima hrana je davana u tri obroka. Uz hranu životinjskog 

porijekla, izlagao je i stanoviti postotak biljne 

hrane koja se sastojala od pšeničnog i kukuruznog 

64

A. Frković: SUMARNICI RUDOLF 1 ARTHUR BERGAN I FARMA SREBRODLAKIH LISICA Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 59-67 

Slika 11. Žičani kavezi za rasplodne parove novopodignute farme 

u naselju Vučnik 

Bild 11 Die Drahtkäfigc für die Zuchtpaare in der neuerrichteten 

Farm in Vučnik 

Slika 13. Hranjenje mladunčadi u kavezu za rasplod 

Bild 13 Das Füttern der Welpen im Zuchtkäfig 

Slika 14. Obiteljska kuća Bergan u naselju Vučnik u Delnicama, 

danas 

Bild 14 Das Haus der Familie Bergan in Vunik, Delnice, heute 


Slika 12. Prerađena lisičja krzna spremna za otpremu. Stoje, odozdo 

prema gore: kćerke Erika i Relli, majka Antonia i otac 

Arthur Bergan s pomoćnim radnicima. Snimljeno zimi 

1939/40. god. 

Bild 12 Bearbeitete versandsbereite Fuchsfelle; von unten nach 

oben stehend: Töchter Erika und Relli, Mutter Antonia 

und Vater Arthur Bergan mit Hilfsarbeitern im Winter 

1939/40 

brašna, ječma, drobljene zobi, žute mrkve, ljeti salate 

te sušenog i svježeg voća. 

Kombinirajući uzgoj srebrodlakih lisica s uzgojem 

kunića i peradi Arthur Bergan i njegova obitelj u 

znatnoj su mjeri pojeftinili proizvodnju krzna, koje je i 

u vrijeme pred Drugi svjetski rat imalo dobru prođu. 

Kako sav posao oko pripremanja i izlaganja hrane, 

nadzora, manipulacije s lisičjim kožama kao sirovi- 

65

A. Frković: SUMARN1C1 RUDOLF I ARTHUR BERGAN I FARMA SREBRODLAKIH LISICA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 59-67 

nom za preradu i dr. nisu mogli obavljati sami, u farmi 

je stalno bilo zaposleno više radnika, mahom žitelja 

Delnica. Obilje posla bilo je i za Krznarsku radionicu 

Muvrin u Delnicama. 

4. Tužan kraj farme, imanja i obitelji 

Das traurige Ende von der Farm, des Besitzes unf der Familie 

Polazeći od proizvodnog kapaciteta farme te činjenice 

daje srebrodlaka lisica, uz nerc, bila jedna od najtraženijih 

krzna toga vremena, čija se vrijednost uspoređivala 

s vrijednošću dobrog briljanta (Cadež 

1963), moguće je na kraju i bez pomne financijske analize 

ustvrditi da je ova obiteljska uzgredna djelatnost 

bila vrlo unosna. Nažalost zbog ratnih događanja proizvodnja 

je bila kratkog vijeka. Zimi 1942/43. sve su lisice 

zajedno s matičnim fondom morale biti uklonjene, 

a farma zatvorena. Prisiljeni da odu, Arthur Bergan s 

obitelji napustio je Delnice i Hrvatsku 10. veljače 

1944, ostavivši farmu i cjelokupno imanje na milost i 

nemilost svojim sugrađanima. Na Vučniku, uz slijepi 

krak stare Lujzijske ceste, stoji još samo njihova obiteljska 

kuća kao nijemi svjedok jednog prohujalog vremena, 

u kojemu su ugledni šumarnici Rudolf i Arthur 

Bergan sa svojim obiteljima znali i umijeli "na primjeru 

uzgoja plemenitih krznaša pokazati da se u ovoj 

našoj "Sibiriji" ipak nešto korisno može učiniti ako se 

hoće" (Bergan 1934). S farmom i imanjem ponovila 

se pak Zalesina 1932. 

RASPRAVA I ZAKLJUČAK 

Diskussion und Schlussfolgerungen 

Prateći stručni rad inozemnih šumarskih stručnjaka družnice Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva, 

u vrijeme Kneževskog vlastelinstva Thurn Taxis, u vrijeme 

smjene dvaju minulih stoljeća, u Gorskom kotaru prihvaća dopunske djelatnosti, farmerskog uzgoja vi 

Arthur se Bergan uz šumarski poziv sa svojom obitelji 

za život i rad oca i sina šumarnika Rudolfa i Arthura soko cijenjenih srebrodlakih lisica. I pored svih nedaća 

Bergana, moguće je ustvrditi daje bio prožet uspješnim 

stručnim djelovanjem i u odnosu na razvoj šumarsti 

uspijeva, pokazujući tako svojim primjerom "našem 

koje su ga pratile tijekom svog poduhvata, on u cijelostva 

i lovstva i gospodarstva u opće. Striktno provodeći Goraninu... da čovjek čvrste volje sve ove teškoće može 

svladati, a Gorskom kotaru donijeti blagodat". Bez 

u djelo nova načela šumskog gospodarenja "na podlozi 

primjerenog ukamaćivanja kapitala sastojine i zemljišta", 

favoriziranja jele i što dulje ophodnje, njihova je generaciji istaknutih šumarskih stručnjaka školovanih 

svake sumnje Rudolf i Arthur Bergan pripadali su 

zasluga, kao i to da su šume ovog kneževskog veleposjeda 

bile ne samo uzorom za gospodarenje susjednih 20. stoljeća utjecali na valjano gospodarenje i čuvanje 

u inozemstvu, koji su djelujući krajem 19. i početkom 

šumoposjednika, nego daje ovo područje kraj Drugog šuma u Gorskom kotaru, ali i na sveukupnu šumarsku i 

svjetskog rata dočekalo s uščuvanim visoko vrijednim lovnu djelatnost ovoga dijela Gorske Hrvatske. 

šumama. Uz aktivno članstvo u redovima delničke po- 

ZAHVALA 

Prva potrebna saznanja o šumarnicima obitelji Bergan 

i Gorskoj farmi srebrodlakih lisica pružili su mi 

Delničani Matija Petranović Mlađi, čiji je pok. otac 

Matija Petranović Čeban neko vrijeme radio na farmi, i 

mr. se. Blaženka Moguš-Žagarova, kao prva susjeda 

obitelji Bergan. Zahvaljujući Blaženki Moguš stupio 

sam u vezu s kćerkama šumarnika Arthura Bergana, 

Erikom, Relli i Elfi, koje žive u Njemačkoj. Dobrotom 

Danksagung 

najmlađe Erike Schäfer-Bergan iz Stuttgarta, ustupljen 

mi je na korišćenje životopis pok. oca i djeda, obiteljska 

izvjesnica, plan farme i drugi pisani dokumenti, 

kao i gotovo sav slikovni materijal iz obiteljske arhive 

s kojim je ilustriran ovaj prilog. Svima njima, kao i dr. 

se. Maksu Karloviću iz Zagreba koji me je poticao 

u radu, izražavam zahvalnost. 


Bergan, R.(1903): Tužne posljedice nužne obrane i 

čl. 48. Zakona o lovu. Lovačko-ribarski vjesnik 

12, str. 134-137. 

Bergan, A. (1934): Gorska farma srebrodlakih lisica 

u Zalesini kod Delnica. Živinarev glasnik 4 

(str. 74-75) i 5/6 (str. 106-107). 

Č a d e ž, Z. (1963): Umjetni uzgoj plemenitih krznaša. 

Lovački vjesnik 7, str. 159-161. 

Frančišković, S. (1981): Iz prošlosti šuma, šumarenja 

i šumarstva Gorskog kotara i Riječkog 

primorja. U: Šumsko gospodarstvo Delnice 

1960-1980. (Urednik: A. Frković). str. 15-44. 

66

A. Frković: ŠUMARNICI RUDOLF I ARTHUR BERGAN I FARMA SREBRODLAKIH LISICA ... Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 59-67 

Frančišković,S. (1981): Šumarstvo u feudalizmu i 

agrarna reforma. U: Gorski kotar (Urednik: J. 

Šafar). Str.483-497. 

Huss, H. (1930): Srebrena lisica u farmi. Lovačko-ribarski 

vjesnik 12, str. 563-564. 

Klepac, D. (1997): Iz šumarske povijesti Gorskog 

kotara u sadašnjost. Zagreb. 

Röss 1 er, E. (1913): Budućnost krznaša. Lovačko-ribarski 

vjesnik 4, str. 39-41. 

Sanderson, I. T. (1967): Sisari. Ilustrovana enciklopedija 

životinjskog carstva. Zagreb. 

Stanetti, A (1970): Krznaši. Poljoprivredna enciklopedija 

JLZ. Zagreb. Str. 41-45. 

* * * Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva u Zagrebu. 

Podružnica Delnice. Zaključci glavne godišnje 

skupštine za god. 1939. Lovačko-ribarski 

vjesnik 1940., 5, str. 244-245. 

* * * Hunters Guide. Ministry of Natural Resources 

and The Ontario Federation of Anglers and Hunter. 

Toronto 1982. 

ZUSAMMENFASSUNG: Seit Ende des neunzehnten Jahrhunderts ist der 

grösste Teil Gorski Kotars und ein Teil des kroatischen Küstenlandes in den 

Händen von reichen aristokratischen Familien gewesen. Die reichste unter 

diesen war die Fürstenfamilie des Grosswaldbesitzers Albert M. L. Thurn und 

Taxis, dessen Waldverwaltung vom ehemaligen Delnice Bezirk sich auf das 

Lokve Bezirk erstreckte. Unter den meist fremden Bezirksförstern waren 

gegen Ende des 19. und Anfang des 20. Jahrunderts auch Vater und Sohn 

Rudolf und Arthur Bergan, die mit Lokve, Crni Lug, Zalesina und Delnice 

beauftragt Maaren. Durch Ankunft der ''Fremden " sind neue Auffassungen 

eingedrungen, zusammen mit R. Presslers wissenschaftlichen Grundlagen, 

dank welchen das Grossgrundbesitz von Thurn und Taxis das Vorbild 

für andere Waldbesitzer geworden ist. Arthur Bergan dachte, dass das kühle 

Klima von Gorski Kotar für die Zucht von Silberfüchsen günstig sein könnte. 

Zuerst in Zalesina, dann in 1938 in Delnices Siedlung Vučnik, gründete er die 

Landes erste Bergfarm für künstliches Zuchten von Silberfüchsen. Um die 

Ernährung von diesen Fleischfressern günstiger zu machen, begann er sich 

gleichzeitig mit der Zucht von Geflügeln und Kaninchen zu befassen. 

Zusammen mit Familienangehörigen, bestand das Farmpersonal aus 

mehreren Leuten. Vor der Gewaltsauflösung in 1944, bestand der Farmbetrieb 

aus mehr als vierzig Käfigen mit genausoviel Silberfuchs-Zuchtpaaren. 

Trotz Kriegsumständen hatte das Pelz einen guten Umsatz und die 

Herstellung als Zusatztätigkeit war überaus gewinnbringend. 

67

ZAŠTITA PRIRODE 

Crvenokljuni labud jedna je od najvećih naših ptica s 

rasponom krila od 240 cm i dužinom tijela od 160 cm. 

Odrasle ptice potuno su bijele, kljun im je narančastocrven 

s crnom kvrgom, noge su crne s plivajućom opnom. 

Mladi labudovi su sivosmeđe boje, a kljun im je ružičast 

bez kvrge na osnovi. Na kraju svoje prve godine mladi 

labudovi postanu bijeli. U letu dugi vrat drže ispružen, a 

zbog svoje veličine kod zamaha krila čuje se daleko 

zviždavi zvuk. 

Gnijezdo pravi od biljnog materijala obloženog s 

perjem na malim otocima ili teško pristupačnim mjestima. 

Gnijezdi se tijekom travnja i svibnja, nese 4-6 

bijelkastih jaja. Na jajima sjedi ženka oko 35 dana. 

Mužjak se zadržava u neposrednoj blizini gnijezda i 

brižno ga čuva od opasnosti. Brigu o potomstvu vode 

oba roditelja. Hranu im osiguravaju uz pomoć dugog 

vrata i kljuna, pomoću kojih vade vodeno bilje koje 

CRVENOKLJUNI LABUD (Cygnus olor Gm.) 

preferiraju u prehrani. Na plićim mjestma svojim snažnim 

nogama podižu mulj u kojem pronalaze vodene 

kukce, mekušce i ličinke. 

U posljednjih dvadesetak godina sve je češći na zimovanjima, 

te je zabilježen i na gniježđenju u Republici 

Hrvatskoj. Za Podravinu prvi put je potvrđeno uspješno 

gniježđenje 1995. godine i od tada se tamo redovito 

gnijezdi. 

Među brojnim crvenokljunim labudovima na zimovanju 

nalaze se i prstenovani primjerci. Očitani su prstenovi 

ornitoloških centara iz Mađarske, Poljske, Češke, 

Austrije, Njemačke na osnovi kojih smo spoznali 

smjerove kretanja. 

Crvenokljuni labud je zaštićena vrsta u Republici 

Hrvatskoj. 

tekst i fotografije: 

Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. 

Slika 1. Crvenokljuni labud s vratnim i nožnim 

prstcnovima 

Slika 2. Hranjenje u rogozištu 

68

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 69-76 

IIDK 630* 165 {Populas nigra L.) 

SEDMI SASTANAK EUFORGEN Populus nigra RADNE MREŽE 

Osijek, Hrvatska, 25. - 27. listopada 2001. 

SEVENTH EUFORGEN Populus Nigra NETWORK MEETING 

Osijek, Croatia, 25. - 27. October 2001. 

Davorin KAJBA* & Šaša BOGDAN** 

SAŽETAK: U radu su prikazani podaci o radu zemalja članica EUFOR 

GEN Populus nigra radne mreže na očuvanju genofonda europske crne i bijele 

topole, koji je postignut od posljednjeg sastanka. Izložen je pregled poduzetih 

istraživanja i praktičnih koraka učinjenih na in situ i ex situ očuvanju genofonda 

europske crne i bijele topole. Iznesene su i osnovne informacije o 

EUROPOP projektu, financiranom od Europske Unije. Izložen je sažetak o 

matičnoj kolekciji klonova europske crne topole, koji je osnovan s ciljem očuvanja 

genofonda ove vrste, planovima o njenom proširenju, kao i smjernicama 

za osnivanje matične kolekcije bijele topole. Dat je pregled dostupne dokumentacije 

nastale kao rezultat rada mreže, kao i nastojanja na podizanju 

svijesti u javnosti o problematici očuvanja genofonda ovih, u europskim razmjerima, 

ugroženih vrsta šumskog drveća kao značajnog elementa prirodnih 

ritskih šuma. 

Ključne 

metode 

r ij eči: Populus nigra L., očuvanje genofonda, in situ i ex situ 

U razdoblju od 25. do 27. listopada 2001. godine 

Hrvatska je bila domaćin sedmog EUFORGEN sastanka 

radne mreže o europskoj crnoj i bijeloj topoli. Savjetovanje 

je održano na području Uprave šuma Osijek, 

Šumarije Tikveš. Radni dio savjetovanja održanje 

u lovačkoj kući Zlatna greda i na području šumskog 

predjela Menteš, gdje su učesnici imali priliku vidjeti 

očuvane prirodne sastojine europske crne i bijele topole. 

Organizacijski odbor savjetovanja činili su: doc. dr. 

se. Davorin Kaj b a i suradnici sa Šumarskog fakulteta 

te djelatnici Uprave šuma Osijek na čelu s mr. se. Pavlom 

Vratari ć em. 

EUFORGEN (European Forest Genetic Resources 

Programme) je zajednički program europskih zemalja, 

s ciljem očuvanja i potrajnog gospodarenja šumskim 

genetskim resursima. Osnovan je kao mehanizam primjene 

Rezolucije br. 2, Ministarske konferencije o zaštiti 

europskih šuma (Strasbourg 1990. godine). Pro- 

* Doc. dr. se. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Zagreb 

** Šaša Bogdan, dipl. ing., Šumarski fakultet Zagreb 

UVOD 

gram je usvojen na drugoj Ministarskoj konferenciji o 

zaštiti europskih šuma (Helsinki 1993.), a konačno je 

saživio 1994. godine. 

EUFORGEN program financiran je od strane zemalja 

članica, a koordiniran je od strane IPGRI-a (International 

Plant Genetic Resources Institute) sa sjedištem 

u Rimu, i u suradnji s FAO Odjelom za šumarstvo. 

EUFORGEN Sekretarijat je organizacijsko tijelo 

programa koje se brine o rasporedu savjetovanja, prezentaciji 

postignutih rezultata, komunikaciji između 

ostalih tijela i dr. Upravljački odbor je organizacijsko 

tijelo kojega čine nacionalni koordinatori zemalja 

članica (nacionalni koordinator Republike Hrvatske je 

dr. se. Joso Gračan), a odgovorno je za ukupni rad 

EUFORGEN programa. 

Program se praktično izvodi kroz radne mreže u kojima 

šumarski genetičari, oplemenjivači, uzgajivači i 

drugi šumarski stručnjaci zajednički rade, analiziraju 

potrebe, razmjenjuju iskustva i razvijaju metode za 

očuvanje raznolikosti genofonda šumskih vrsta drveća. 

Za sada je formirano pet radnih mreža za: 

69

D. Kajba & S. Bogdan: SEDMI SASTANAK EUFORGEN Populus nigra RADNE MREŽU Šumarski list br. 1 2. CXXV1 12002). 69-76 

Četinjače 

Mediteranske hrastove 

Populus nigra (i P. alba) 

Plemenite listače 

Socijalne listače 

Svaka država članica, prema vlastitim interesima, 

odlučuje u kojim radnim mrežama želi sudjelovati, a 

svoje predstavnike u njima izabire nacionalni koordinator. 

Predstavnik Hrvatske u Populus nigra radnoj 

mreži, a ujedno i njen potpredsjednik je doc. dr. se. Davorin 

Kaj ba. 

Slika 2. Terenski obilazak šumskog predjela Mcnteš 

Figure 2 Field trip to the forest unit Menteš 

Slika 1. Sudionici sastanka ispred lovačke kuće Zlatna greda, 

U.Š.Osijek 

Figure 1 Participants in front of hunting lodge Zlatna greda, 

F. D. Osijek 

Savjetovanju su nazočili predstavnici osamnaest 

europskih zemalja. Doc. dr. se. Davorin Kajba, predstojnik 

Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju 

Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je pozdravio 

sudionike i zaželio im dobrodošlicu u Osijek u 

ime Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Zeljko Ledin ski, dipl. ing., direktor javnog poduzeća 

"Hrvatske šume" pozdravio je nazočne, zaželio 

im dobrodošlicu i uspješan boravak. Direktor je sudionike 

upoznao s J.P. "Hrvatske šume" i ukratko 

izložio osnovne podatke o šumama kojima poduzeće 

gospodari. 

Mr. sc. Pavle Vrat ari ć, upravitelj Uprave šuma 

Osijek, pozdravio je sudionike izražavajući zadovoljstvo 

zbog uloge domaćina i zaželio radnoj mreži ugodan 

boravak. Upravitelj je izložio kratki opis Uprave 

šuma Osijek, i posebno naglasio da gotovo polovicu 

područja zauzimaju ritske šume. 

Dr. se. Joso Gračan, ravnatelj Šumarskog instituta 

Jastrebarsko i nacionalni EU FORCEN koordinator, 

također je zaželio dobrodošlicu sudionicima i ukratko 

izložio ulogu Hrvatske u P. nigra radnoj mreži kao i u 

ostalim EUFORGEN radnim mrežama. 

Dr. Sven de Vri es (Nizozemska), predsjednik P. 

nigra radne mreže pozdravio je sudionike i zahvalio 

hrvatskim domaćinima na trudu oko organizacije, te 

zahvalio dr. se. Josi Gračanu i mr. se. Pavlu Vratari 

ć u na toplim riječima. 

Simone Bore 11 i (EUFORGEN Sekretarijat) pozdravio 

je sudionike u ime EUFORGEN sekretarijata i 

izložio kratak pregled programa radne mreže, kao i o 

radu drugih EUFORGEN sastanaka. 

Dr. se. Melita Mihaljević, ravnateljica Parka 

prirode Kopački rit također je nazočila ceremonijalu 

otvaranja. 

NAPREDAK U RADU NA OČUVANJU GENOFONDA 

EUROPSKE CRNE I BIJELE TOPOLE 

Na savjetovanju su sudjelovali predstavnici osamnaest 

zemalja (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, 

Francuska, Hrvatska, Njemačka, Mađarska, Italija, 

Malta, Moldavija, Nizozemska, Portugal, Rusija, Slo- 

venija. Španjolska, Švicarska i Turska). Svi sudionici 

izložili su sažetak svoga rada od posljednjeg savjetovanja. 

Cjelokupna izvješća o radu po zemljama bit će dostavljena 

Sekretarijatu do 15. studenog 2001. Izvješća 

70

P. Kajba & S. Bogdan: SEDMI SASTANAK KLTORGHN Pupulus nigra RADNE MREŽE Šumarski list br. 1-2. CXXV1 (2002). 69-76 

će biti prikazana ukupno u tabeličnom obliku i dostupna 

na EUFORGEN website-u (http://www.ipgri.cgiar.- 

org/networks/euforgen/euf_home.htm). Ovdje iznosimo 

sažetak radova po zemljama članicama. 

U Austriji će se novom inventarizacijom šuma, koja 

je u tijeku, po prvi puta ustanoviti podaci o prirodnim 

populacijama europske crne topole, odnosno o položaju 

i učestalosti hibrida. Ova informacija bit će vrlo korisna 

za izradu planova o očuvanju genofonda ove vrste. 

U Belgiji je identificirano i opisano mnoštvo novih 

reliktnih jedinki. Nacionalna baza podataka trenutno sadrži 

ukupno 216 jedinki. Međutim, izgleda da su mnoge 

od tih jedinki ustvari isti klon. Za sada je prepoznato 49 

različitih genotipova i rad na tom problemu se nastavlja. 

U Bugarskoj je započet rad na kartiranju jedinki i 

malih populacija europske crne topole. Projekt je multidisciplinaran 

i odnosi se, također, i na biološku raznolikost 

u tim populacijama. U okviru ovog projekta bit 

će osnovana nacionalna kolekcija klonova. 

Institut za šumarstvo i lovstvo Češke Republike posjeduje 

nekoliko klonova europske crne topole, bijele 

topole i drugih vrsta roda Populus. Radi tehničkih potreba 

i javnosti, osnovano je nekoliko pokaznih ploha. 

Nedavno je započela inventura vrste P. alba i do sada 

je prikupljeno 17 klonova. 

U Francuskoj se radi na prikupljanju podataka o 

klonovima otpornim na lisne bolesti. Nacionalna kolekcija 

klonova nadopunjena je sa 37 novih klonova iz 

jugoistočne Francuske. Nacionalna matična kolekcija 

klonova odraslih jedinki bit će osnovana 2003. godine. 

Održan je trodnevni znanstveni skup u-Drome-u na 

temu konzervacije genofonda. Također je održan sastanak 

upravitelja 12 rezervata namijenjenih očuvanju genofonda 

europske crne topole, koji su naglasili potrebu 

za osiguranjem tehničkih vodiča o ovoj problematici. 

U Hrvatskoj je od 1993. do sada dosta učinjeno na 

ex situ konzervaciji genofonda europske crne topole. 

Selekcionirano je i razmnoženo preko 150 klonova iz 

prirodnih populacija uz rijeke Dravu, Muru i Savu, od 

kojih su osnovana dva klonska arhiva (Podturen - Šumarija 

Čakovec i na području Šumarije Darda). U postojećim 

klonskim arhivima i rasadnicima nalaze se i 

54 klona iz Bosne i Hercegovine. Od posljednjeg savjetovanja 

selekcionirano je i razmnoženo šest novih 

hrvatskih klonova, koji će uskoro biti uključeni u klonske 

arhive. Istovremeno su provedena istraživanja genetske 

varijabilnosti koja se i dalje nastavljaju. Selekcija 

u Podunavlju, nažalost, bila je onemogućena zbog 

ratnih djelovanja, a nakon reintegracije ostao je i problem 

miniranosti područja. 

U Njemačkoj su nastavljeni radovi na inventarizaciji, 

i do sada je identificirano preko 4640 stabala. Ova 

stabla su vegetativno razmnožena i osnovane su ex situ 

klonski arhivi. U tijeku je nekoliko projekata vezanih 

za obnovu prirodnih sastojina na rijekama: Rajni, Albi 

i Odri. Rolf Schulzke organizirao je veliki javni događaj 

u cilju okolišne edukacije u Kassel-u, koji je 

uključivao i znatnu količinu informacija o europskoj 

crnoj topoli. Nastavljeni su radovi na identifikaciji bijele 

topole. 

U Mađarskoj je prikupljeno nekoliko novih klonova. 

Za sada je registrirano preko 600 genotipova. U 

Mađarskoj je održan i EUROPOP sastanak, stoje bila 

dobra prilika za promicanje svijesti u javnosti putem 

novina i televizije. 

U Italiji je obavljena inventarizacija u regijama Piemonte 

i Emilia Romagna. Inventarizacija se planira uskoro 

obaviti u regijama Lombardia i Veneto. Inventure 

uključuju i površine pod kultivarima i prirodne sastojine. 

Nedavno je odobren hidrogeološki plan gospodarenja 

rijekom Po koji potiče povratak prirodne vegetacije. 

Plan razvoja seoskih sredina, koji je također odobren, 

uključuje poticaj osnivanja bioenergetskih plantaža 

i arborikultura na marginalnom poljoprivrednom 

zemljištu. Registrirat će se baza klonova P. nigra za 

ovu namijenu. Registrirana su i dva P. alba klona - 

'Marta' i 'Saturno'. Novi prijedlog istraživanja tolerancije/ 

nigra na stres odaslan je Europskoj uniji. Započeo 

je i novi projekt kojega financira fondacija Branca, 

a koji uključuje radove na inventarizaciji, osnivanju 

banke gena i obnovi. U regiji Lombardija 100 ha rižinih 

polja prevedeno je u plantaže bijele topole. 

U Malti je donesen novi zakon o zaštiti domaćih 

vrsta među kojima je i P. alba. Većina stabala su muške 

jedinke i potječu od istih roditelja. U tijeku je kampanja 

za promicanje sadnje i brige o šumskom drveću 

(uključujući P alba) u školskim dvorištima, te se najuspješnijim 

školama svake godine dodjeljuju nagrade. 

U Moldovi većinu prirodnih topolovih sastojina 

čini bijela topola. Matičnjaci su podignuti prije sedam 

godina i sada se koriste kao izvor materijala za plantažiranje 

u cijeloj zemlji. 

U Nizozemskoj se pojavila nova prijetnja europskoj 

crnoj topoli - dabrovi. Izgleda da obožavaju velika stabla 

topole! U časopisu su objavljena dva članka s 

identifikacijskim podacima o nacionalnim klonovima, 

stoje vrlo dobro prihvaćeno u zemlji i ti podaci se dosta 

cijene. 

Portugal je započeo suradnju s Austrijom i Italijom. 

Agronomski fakultet je ponudio osnivanje duplikata 

matične kolekcije klonova. 

U Rusiji je selekcioniran velik broj plus stabala i 

plus sastojina u različitim regijama. Očuvanje se provodi 

u parkovima prirode i nacionalnim parkovima. 

Usprkos tomu, ograničena je pozornost usmjerena ka 

crnoj topoli i ukupna površina sastojina topola je u 

padu. Zabrinjavajuće je i zdravstveno stanje ove vrste. 

71

D. Kajba & S. Bogdan: SEDMI SASTANAK EUFORÜEN Populus nigra RADNE MREŽE Šumarski list br. 1 2. CXXV1 (2002). 69-76 

U Sloveniji nema značajnih radova na problematici, 

ali je u tijeku izrada planova za budući rad. 

U Španjolskoj je završila inventarizacija doline rijeke 

Ebro. Za genetska istraživanja prikupljeno je 190 

jedinki. Predstavljen je novi plan gospodarenja, koji 

uključuje zaštitu prirodnih sastojina. Dvije znanstvene 

institucije bave se problematikom P. nigra i P. alba - u 

Zaragozi i Madridu. Nacionalne kolekcije klonova 

održavaju se u obje institucije. Klonovi iz kolekcije 

razmnažaju se i koriste za obnovu. Isto tako, objavljene 

su dvije nove publikacije o temi. 

U Švicarskoj je učinjen napredak u regionalnoj suradnji. 

Za sada je identificirano 98 jedinki. Dva klona 

biti će ustupljena za matičnu kolekciju klonova. 

U Turskoj je selekcionirano 29 novih klonova. Osnovani 

su matičnjaci i pokusne plohe u različitim regijama. 

Privatnim uzgajivačima topola podijeljeni su informativni 

materijali. 

Izvješće o IPC-u (International Poplar Commission) 

IPC/FAO sastanak održan je u rujnu 2000. u Portlandu 

(SAD), a doc. dr. se. Davorin Kajba izložio je 

sažetak znanstvenog članka koji je tamo bio izlagan o 

aktivnostima EUFORGEN Populus nigra radne mreže. 

Sven de Vri es naglasio je činjenicu daje konzer- 

Kopije radne verzije tehničkog biltena In situ konzervacija 

europske crne topole podijeljene su svim sudionicima, 

koji su zamoljeni da daju svoje kritičko mišljenje. 

Radi širenja ideje o konzervaciji genofonda predloženo 

je da se pripremi proširena verzija sažetka biltena 

koja bi se, uz nekoliko preglednih tablica i grafikona, 

preveo na jezike svih zemalja sudionica. Proširena verzija 

sažetka na engleskom jeziku bit će dovršena do 31. 

siječnja 2002. godine. 

Nadalje, predloženo je da se izradi brošura s tehničkim 

uputama koja bi se također prevela na sve jezike 

zemalja sudionica. Ova brošura bila bi korisna šumarima 

operativcima kao informacija i smjernica u radu na 

Tehnički bilten 

vacija gena bila glavna tema svih zemalja sudionica 

IPC sastanka i daje važno da konzervacija gena šumskih 

vrsta ostane, u političkom i tehničkom aspektu, na 

"dnevnom redu" svih zemalja. 

konzervaciji genofonda europske crne topole. Brošura 

bi se trebala izraditi prvo na engleskom jeziku do 31. 

ožujka 2002. godine. 

Također, raspravljeno je o izradi "pitanje - odgovor" 

brošure s tehničkim uputama prema preporukama 

EUROPOP-a, a namijenjena bi bila šumarskim stručnjacima 

kao odgovor na najčešće postavljena pitanja o 

konzervaciji. Predstavnci zemalja članica zamoljeni su 

da prikupe relevantna pitanja i pošalju ih Sekretarijatu 

najkasnije do mjesec dana prije sljedećeg sastanka. 

Sve tri brošure bit će prevedene na hrvatski jezik i 

dostupne šumarskim stručnjacima i svim zainteresiranima, 

kada članovi mreže usklade tekst na engleskom 

jeziku (proljeće 2002. godine). 

OČUVANJE GENOFONDA METODOM IN SITU 

Introgresija P. x euramericana gena u P. nigra genom 

An Vanden Broeck (Belgija) izložila je rezultate 

istraživanja o introgresiji gena introduciranih vrsta 

roda Populus u genom europske crne topole. Glavni 

zaključci su da nema fenoloških prepreka za introgresiju; 

sustav oplodnje nije slučajan, već samo mali broj 

oprašivača sudjeluje u oplodnji ženskih jedinki; stoga 

obnova prirodnih populacija ne bi smjela započeti soliterima 

ili manjim grupama stabala zbog većeg rizika 

introgresije. Ta činjenica posebno vrijedi za zemlje 

Francois Lefevre, predstavnik Francuske, izložio 

je glavne rezultate EUROPOP projekta i preporuke koje 

se iz projekta mogu izvući. Cjelokupna sinteza bit će 

objavljena u zborniku završnog EUROPOP sastanka. 

72 

EUROPOP projekt 

gdje nema više prirodnih populacija (Belgija, Velika 

Britanija) i gdje se radi na obnovi ritskih šuma. 

U mješavini polena (P. x euramericana i P. nigra), 

polen europske crne topole pokazuje veću uspješnost u 

oprašivanju ženskih jedinki svoje vrste od polena eurameričkih 

hibrida. Buduće aktivnosti uključiti će kontrolirano 

oprašivanje mješavinom polena za ispitivanje 

ove hipoteze o kompeticiji polena. Sažetak ovih istraživanja 

bit će uključen u izvješće sa sastanka. 

Prvi zaključak je da genetska varijabilnost europske 

crne topole nije ravnomjerno distribuirana, pa bi prema 

tomu staništa za konzervaciju trebala biti distribuirana 

preko cijelog areala vrste. Trebalo bi očuvati više od

D. Kajba & S. Bogdan: SEDMI SASTANAK EUFORGEN Populus nigra RADNE MREŽE Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 69-76 

jednog staništa po svakoj velikoj europskoj rijeci unutar 

areala. Nadalje, bilo bi korisno prikupiti preliminarne 

podatke o genetskoj varijabilnosti odraslih stabala. 

Sljedeći zaključak bio je daje tok gena između europske 

crne topole i plantažnih klonova ipak prisutan, 

ali ne značajno. Stoga nije potrebno zabranjivati plantažiranje 

topola u blizini zaštićenih objekata prirode. 

Pozornost treba usmjeriti na male populacije i soliterna 

stabla. Introgresiju treba provjeriti kod reproduktivnih 

stabala. Introgresija s kultivarom 'italica'je potencijalan 

problem u južnoj Europi dok u sjevernoj nije. 

Čini se da sustav oplodnje nije slučajan nego je 

samo nekoliko polinatora uključeno u oprašivanje. Tok 

gena odgovara modelu izolacije zbog udaljenosti i simetričan 

je u odnosu na riječni tok (uzvodno i nizvodno), 

što ukazuje na distribuciju polena i sjemena vjetrom, 

dok je distribucija vodom zanemariva. Iz tih je 

razloga rasprostranjenost i broj ženskih jedinki vrlo bitan 

čimbenik. Preporučuje se favoriziranje prirodnih 

malata, dok umjetnu obnovu, ako je potrebna, treba 

provoditi na manjim plohama. 

Konačno, uočen je fenomen genetskog drifta unutar 

populacija. Zbog toga je važno pratiti sve čimbenike 

koji utječu na cvatnju topola i njihovu obnovu. Glavni 

indikatori su dužina i vrijeme hidroperioda, te struktura, 

broj i rasprostranjenost ženskih stabala. 

OČUVANJE GENOFONDA METODOM EX SITU 

Matična kolekcija klonova europske crne topole 

Lorenzo Vietto, predstavnik Italije, prikazao je 

trenutnu situaciju matične kolekcije. Kolekcija je poplavljena 

2000. godine i debeli sloj pijeska (oko 1 m) 

zatrpao je gredice s klonovima. Srećom bilo je moguće 

identificirati sve klonove, ali nije bilo moguće nabaviti 

reprodukcijski materijal svih klonova radi obnove kolekcije. 

U kolekciji je trenutno zastupljeno 19 zemalja 

s 37 klonova. 

Dupliciranje kolekcije obavlja se u pet različitih 

znanstvenih institucija. Zdravstveno stanje klonova varira 

uslijed trenutačno različitog geografskog smještaja, 

ali uopćeno, brojnost i kakvoća klonova zadovoljava. 

Duplikat uništene kolekcije bit će posađen sljedeće 

godine u okolici Mantove u Italiji. Još jedna kopija kolekcije 

bit će osnovana u Španjolskoj. 

lje klonski materijal na dvije lokacije: u Njemačku i 

Mađarsku. Zainteresirane zemlje osigurat će po dva ti- 

pičnaklona za svoje područje. 

Istvan Bach, predstavnik Mađarske, izvijestio je o 

tijeku radova na osnivanju ove kolekcije. Izabrana su 

dva pogodna lokaliteta u Mađarskoj: Sarvar i Tolna. 

Nakon diskusije dogovoreno je da svaka zemlja poša- 

Izložen je sažetak diskusije sa sastanka InterNetwork 

skupine održanog u Antalya-i u listopadu 2000. 

godine. 

InterNetwork skupina ima zadatak uskladiti prioritete 

i koordinirati aktivnosti svih pet EUFORGEN radnih 

mreža. 

Jedna od važnijih tema sastanka bila je podjela odgovornosti 

za in situ očuvanje šumskih genetskih resursa. 

Ona bi mogla biti postignuta kroz brižljivo isplanirane 

i prihvaćene mreže konzervacijskih jedinica izabranih 

vrsta s najvećim prioritetom koje bi pokrivale 

njihov ukupni areal. 

Matična kolekcija klonova Populus alba 

Tijekom godine neki su klonovi morali biti premješteni 

zbog zdravstvenih razloga ili teškoća s razmnožavanjem, 

a neki će klonovi morati biti premješteni u 

idućem razdoblju. Usprkos teškoćama dogovoreno je 

da se zadrže svi klonovi iz originalne matične kolekcije, 

koliko je to maksimalno moguće. 

U postojeću bazu podataka o matičnoj kolekciji bit 

će pridodani podaci o otpremi reznica za umnažanje 

nakon poplave, a isto tako podaci o molekularnoj karakterizaciji 

klonova bit će objavljeni nakon publiciranja 

EUROPOP zbornika. 

Problem kojeg treba riješiti je uključivanje zemalja 

koje još uvijek ne sudjeluju, a koje su unutar areala vrste. 

Neke zemlje članice ponudile su uspostaviti kontakt 

s Alžirom, Grčkom, Marokom i Iranom. 

PODJELA ODGOVORNOSTI ZA OČUVANJE ŠUMSKIH 

GENETSKIH RESURSA EUROPE 

Berthold Heinze, predstavnik Austrije, istaknuo 

je da Populus nigra mreža ima mnogo informacija 

neophodnih za uspješnu konzervaciju vrste i daje vrijeme 

za njihovu praktičnu primjenu. Do sada je rad na 

očuvanju genofonda bio organiziran individualno za 

svaku zemlju, međutim vrijeme je za pojačanu suradnju 

između zemalja. Mnoge europske granice prate velike 

riječne tokove i suradnja bi se, barem za početak, 

trebala uspostaviti između susjednih zemalja. Takva 

suradnja, smatra Heinze, unaprijedila bi rad cijele mreže. 

Stvaranje "Europske in situ konzervacijske mreže" 

omogućilo bi idealan okvir za razvoj aktivnosti u tom 

73

D. Kajba & S. Bogdan: SEDMI SASTANAK EUFORGEN Populus nigra RADNE MRHŽF Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002). 69-76 

smjeru, a takva institucija imala bi i pozitivan učinak 

na javnost općenito, kao i pozitivan motivacijski poticaj 

uključenim zemljama za suradnju. Zajednički konzervacijski 

plan odnosio bi se na sve šumske vrste od 

interesa. 

Predloženo je da InterNetwork skupina pripremi 

koncept plana koji bi se izložio Upravnom komitetu 

EUFORGEN-a. Upravni komitet bi dorađeni koncept 

iznio Ministarskoj konferenciji za zaštitu šuma 

(MCPFE). 

Predloženo je da se održi sastanak InterNetwork 

skupine vezan za ovu temu u veljači ili ožujku sljedeće 

godine, vjerojatno u Beču. 

Sven de Vri es spomenuo je problematiku introgresije 

gena Populus tremuloides u Populus tremula 

genom u Estoniji i Finskoj, što je bila tema diskusije 

nekih članova mreže zadnjih mjeseci, a povod joj je 

bila zamolba za pomoć iz navedenih zemalja. 

Postavljeno je pitanje problematike genetski modificiranih 

organizama (GMOs). U Francuskoj je, na primjer, 

znanstvena rasprava usmjerena na procese introgresije 

i toka gena, a odnosi se i na genetski modificirane 

organizme. Pregled dosadašnje literature o GMOs u 

šumarstvu je bio pripremljen za jedan od nedavnih sastanaka 

i bit će podijeljen članovima mreže. 

An Vanden B ro e ck je pronašla određen broj referenci 

o introgresiji i toku gena za cijeli rod Populus. 

Izložena je ideja za postavljanje pokusne plohe provenijencija 

europske crne topole radi istraživanja adaptacijskih 

svojstava. Mađarska je ponudila lokaciju za 

jednu od budućih pokusnih ploha. To bi bilo prvi puta 

da se postavlja pokus provenijencija europske crne topole. 

Uzimajući u obzir diecičnost vrste i rezultate istraživanja 

pod okriljem EUROPOP projekta, (oplodnje 

u kojoj samo manji broj oprašivača učinkovito oprašuje 

pojedino žensko stablo), preporučeno je da se uzorci 

baziraju na klonovima, a ne na polusrodnicima kako je 

to uobičajeno kod drugih vrsta. 

Peter Rotach, predstavnik Švicarske, izložio je 

prezentaciju na temu: topole i biološka raznolikost. 

Cjelokupan rad o toj temi biti će objavljen u konačnom 

izvješću sa sastanka. U raduje izložen značaj topola za 

ukupan biodiverzitet šumskog ekosustava. Preko 700 

vrsta kukaca obitava na topolama, iako većina od njih 

nije specijalizirana isključivo za topole (ipak oko 80 - 

100 vrsta kukaca specijalizirano je samo za prehranu 

na vrstama roda Populus). 

Uopćeno gledajući, kukci ne prave razliku između 

vrsta unutar roda Populus, pa stoga nema dokaza da su 

hibridi manje vrijedni ili da imaju negativan utjecaj od 

Lorenzo Vietto (Italija) izvijestio je o trenutnom 

stanju baze podataka, koja sadrži podatke o oko 3000 

74 

ISTRAŽIVAČKI RAD 

Biološka raznolikost 

DOKUMENTACIJA 

Nadopuna baze podataka o klonovima P. nigra 

EUROPOP materijal koji se nalazi u rasadnicima u 

raznim zemljama pruža priliku za početak ovog posla. 

Materijal uključuje oko deset populacija, od kojih svaku 

predstavlja 60 klonova. Tih deset populacija uspoređivano 

je s EUFORGEN referentnim klonovima i matičnom 

kolekcijom klonova u manjim pokusima u rasadnicima. 

Predloženo je nekoliko koraka: 

1. U cilju očuvanja EUROPOP materijala, Mađarska 

je ponudila održavanje i umnažanje kolekcije. Francuska 

će kontaktirati EUROPOP sudionike i zatražiti 

ih da pošalju tri reznice po klonu u Mađarsku 

prije 1. ožujka 2002. godine (deset populacija x 60 

klonova + 15 referentnih klonova + 35 klonova matične 

klonske kolekcije = 640 klonova). 

2. Nekoliko je zemalja (Rusija, Turska itd.) ponudilo 

sakupiti nove provenijencije prema EUROPOP strategiji 

uzorkovanja (u svakoj populaciji prikupiti materijal 

s 30 odraslih i 30 mladih stabala). Populacije 

trebaju biti međusobno udaljene barem 50 km. Detaljniji 

protokol biti će dostavljen naknadno. Reznice 

će biti poslane radi potreba inicijalnog umnažanja u 

Mađarsku najkasnije do 1. ožujka 2002. godine. 

3. Mađarska će održavati EUROPOP materijal i razmnožiti 

novi materijal u cilju ostvarivanja sekundarne 

propagacije u 2003. godini. 

čiste vrste sa stajališta biološke raznolikosti. Usprkos 

tome postoje dokazi da svojstvo otpornosti, odnosno 

favoriziranje otpornih genotipova imaju negativan 

efekt na biološku raznolikost. 

Uzevši u obzir strukturu, prirodne populacije su mnogo 

bogatije živim bićima od plantaža. Plantaže predstavljaju 

opasnost za prirodnu fitocenološku strukturu 

topolovih staništa i manje su bogate ptičjim vrstama. 

Zaključeno je daje znanje o biološkoj raznolikosti 

u topolovim populacijama nedostatno i daje potrebno 

nastaviti istraživanja u tom smjeru. 

klonova, s nekoliko duplikata. U bazi podataka sudjeluje 

13 zemalja, ali 28 zemalja je prisutno kao stvarni iz-

D. Kajba & S. Bogdan: SEDMI SASTANAK EUFORGEN I'opulus »igra RADNE MREŽE Šumarski list br. 2. CXXVI (2002), 69-76 

vor klonskog materijala, stoje gotovo cijeli areal vrste. 

Trenutni problem su nepotpuni ili nepostojeći podaci 

iz pojedinih nacionalnih baza podataka. 

Nedavne aktivnosti uz ovu temu usmjerene su na 

dopunjavanje baze s pristiglim podacima i priprema 

novog software-a. Novi software prikazanje i sve članice 

su izrazile zadovoljstvo rezultatom. Svaka zemlja 

članica dobila je po primjerak programa koji će služiti 

za buduće nadopunjavanje nacionalnih baza podataka. 

je da format baze podataka o klonovima bijele topole 

bude uniforman s bazom podataka o klonovima europ- 

ske crne topole, 

Nacionalne kolekcije klonova bijele topole osnovane 

su za sada u Španjolskoj, Italiji, Mađarskoj, Češkoj, 

a možda i u Bugarskoj i Njemačkoj (novi predstavnici 

nisu rapolagali potpunim informacijama). Dogovoreno 

Baza podataka o klonovima P. alba 

PGR (Plant Genetic Resources) informacijska platforma 

Simone B o r e 11 i ukratko je predstavio novi izgled 

website-a Regionalnog europskog IPGRI (International 

Plant Genetic Resources Institute) ureda i izložio 

ideju njegovog korištenja kao "ulaznih vrata" u PGR 

informacije za cijelu Europu, sudionici su zamoljeni da 

Najnovije informacije o bibliografskoj bazi podataka 

EUFORGEN-a dao je Simone Borelli. Baza je 

postala dostupna online u siječnju 2001. i postala najposjećenija 

web stranica na IPGRI website-u. Međutim, 

problem je da velika većina referenci (oko 1700) 

datira još od 1999. godine ili ranije, pa su članice umoljene 

da nadopunjavaju bazu podataka s novim referenposjete 

website, predlože poboljšanja i osiguraju točnost 

podataka o nacionalnim programima (ključne 

ljude povezane za očuvanje genofonda šumskih vrsta, 

lokalne website-ove itd.). 

EUFORGEN 

bibliografija 

čama, u cilju održavanja baze korisnim alatom za sve 

ljude zainteresirane za temu očuvanja genofonda. 

Povedena je diskusija o formatu i sadržaju baze, te 

se došlo do općeg zaključka da bi baza trebala sadržavati 

reference koje spadaju u skupinu tzv. "sive literature", 

tj. reference koje se ne mogu pronaći u klasičnim 

znanstvenim publikacijama. 

Sven de Vries podijelio je kopije CD-a s kolekcijom 

fotografija europske crne topole svim sudionicima. 

Radi se i na novoj verziji koja će biti dostupna čim 

nove fotografije budu ukomponirane. Pojedini sudionici 

dobili su zadatak osigurati nove snimke vezane za 

staništa europske crne topole. 

Dogovorena je izrada sličnog uradka za bijelu topolu, 

a kao odgovorna osoba zadužen je Istvan Bach 

(Mađarska). Svi sudionici zamoljeni su da osiguraju 

nove fotografije stoje prije moguće. Moldova i Hrvatska 

su prve već dostavile. 

Sven de Vri e s upoznao je nazočne o izradi postera 

Social Broadleaves (Socijalne listače) radne mreže. 

JAVNO MNIJENJE 

Sudionici Populus nigra mreže, međutim, smatraju da 

izrada postera nije prioritetan zadatak, te je predloženo 

da se Sekretarijatu dostave već izrađeni nacionalni 

posteri. Nacionalni posteri bit će doneseni na sljedeće 

savjetovanje, a izložena je i ideja o izradi zajedničkog 

EUFORGEN postera. 

Opće je mišljenje daje postojeći listserver korisna 

stvar za unapređenje komunikacije između članova, 

iako je do sada ograničeno korišten. Očekuje se da će 

njegov značaj porasti u sljedećih nekoliko mjeseci 

zbog potrebe za raspravom o generalnom planu konzervacije 

šumskih vrsta i drugih važnih tema. 

Ostale inicijative na podizanju svijesti u javnosti 

Simone Boreli predstavio je novu EUFORGEN 

brošuru, koja bi trebala sadržavati podatke o svakoj 

radnoj mreži, a namijena joj je upoznati javnost s radom 

mreža na očuvanju šumskih vrsta drveća. 

Petar Z h e 1 e v (Bugarska), Eman C a 11 ej a (Malta) 

i Sven de Vries dobili su zadatak pripremiti podatke 

za Populus nigra mrežu koji će biti umetnuti u brošuru. 

Lorenzo Vi etto prikazao je kopiju postera izrađenog 

za IUFRO simpozij u Rimu, koji bi mogao biti primjer 

za buduće prezentacije rada mreže. 

Sven de Vri e s je kratko izložio sadržaj izlaganja o 

aktivnostima mreže koja je bila izvedena nedavno u 

Kini. 

75

D. Kajba & S. Bogdan: SHDMI SASTANAK EL'FORGEN Populus nigra RADNE MREŽE Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002), 69-76 

Na mađarskoj televiziji prikazana je tv emisija o regiji 

Gemenc, u kojoj je pet minuta posvećeno očuvanju 

genofonda europske crne topole. 

U Moldovi je od strane nevladine udruge organiziran 

ekološki izlet za studente, a naglasak je dijelom bio 

na očuvanju biološke raznolikosti ritskih ekosustava, a 

popraćen je i od strane novinara i tv ekipa. 

Ministarstvo poljoprivrede Malte osiguralo je za 

predstavnike škola sjeme različitih vrsta šumskog drveća 

(uključujući i bijelu topolu), koje je bilo posijano u 

školskim vrtovima. Nagrade su uručene školama s najboljim 

rezultatima u uspješnom uzgoju mladih sadnica. 

Sudionici rasprave naglasili su važnost standardizirane 

prezentacije EUFORGEN-a, koja bi se mogla koristiti 

u raznim prigodama. Sekretarijat će osigurati rješenje 

ovog pitanja preko listservera. 

Spomenuta je mogućnost suradnje s WWF ili drugim 

nevladinim organizacijama koje se bave ekološkom 

problematikom i predsjednik je potaknuo sudionike 

na uspostavu bilo kakve suradnje koja bi mogla pomoći 

radu mreže. 

Vrijeme i mjesto sljedećeg savjetovanja 

Georg von Wu eh li sch, predstavnik Njemačke, 

ponudio je gostoprimstvo za osmo savjetovanje EU- 

FORGEN Populus nigra radne mreže. Zemlje sudionice 

su sa zadovoljstvom prihvatile ponuđeno gostoprimstvo. 

Savjetovanje će se održati u proljeće 2003. godine. 

Predsjednik Sven de Vr i e s je u ime radne mreže zahvalio 

hrvatskim domaćinima za odličnu organizaciju 

savjetovanja, toplu dobrodošlicu i ugodan boravak. Isto 

tako zahvalio je sudionicima za doprinos raspravama. 

Savjetovanje u Hrvatskoj bilo je izuzetno dobro 

medijski popraćeno od strane lokalnih i nacionalnih 

novina, kao i Hrvatske televizije. 

Europska crna topola, kao ključni element prirodnih 

ritskih šuma Europe, ugrožena je na gotovo cijelom području 

rasprostranjenosti, a posebice u zapadnoj Europi, 

zbog izvedenih hidromelioracijskih zahvata u područjima 

tokova europskih rijeka, koja su bila njeno prirodno 

i optimalno stanište. Istovremeno, unošenjem i 

umjetnim masovnim proširenjem stranih vrsta roda Populus, 

kao i euromeričkih i interameričkih produktivnijih 

hibridnih klonova, pojavila se opasnost introgresije 

njihovih gena u genom autoktone europske crne topole. 

Svijest o tom problemu potakla je europske šumarske 

znanstvenike i stručnjake na zajedničku akciju, s 

ciljem zaštite preostalih prirodnih sastojina i očuvanja 

prirodne raznolikosti genofonda ove autoktone vrste. 

Rezultat tih nastojanja bio je osnivanje EUFORGEN 

Populus nigra radne mreže 1994. godine, i u kojoj je 

Hrvatska aktivni član od osnutka. 

ZAKLJUČCI 

Dosadašnja istraživanja genetske varijabilnosti, 

toka gena i introgresije, dovela su do značajnog povećanja 

znanja o problematici i načinu očuvanja topola. 

Istovremeno su poduzeti i konkretni koraci u smislu in 

situ konzervacije preostalih vrijednih sastojina, ex situ 

konzervacije onih genotipova koje nije moguće sačuvati 

u prirodnim staništima, putem klonskih arhiva, nacionalnih 

klonskih kolekcija i zajedničkih europskih 

matičnih klonskih kolekcija, kao i napori na obnovi nekadašnjih 

uvjeta i sastojina u područjima gdje je ova 

vrsta nestala. Također, čine se napori na podizanju svijesti 

šire javnosti putem raznih prezentacija, letaka, 

brošura, medija itd. 

Hrvatska je šumarska praksa i znanost i ovom prigodom 

pokazala visok stupanj kvalitete i dobru očuvanost 

vlastitih prirodnih populacija europske crne i bijele 

topole, uspješan rad na očuvanju raznolikosti genofonda 

za buduće generacije, kao i spremnost na suradnju 

s kolegama iz Europe. Sudionici skupa izrazili su 

zahvalnost i za već tradicionalnu gostoljubivost hrvatskih 

šumara. 

SUMMARY: Efforts on conservation of European Black Poplar genetic resources which have been 

made since the last meeting by members of EUFORGEN Populus nigra Network are presented in this 

paper. Research and some practical steps which have been done on in situ and ex situ conservation are 

presented. Basic information about EUROPOP project supported by European Union are given. 

Summary report about Populus nigra core collection and plans for establishment of similar Populus 

alba collection are presented, as well. A review of available documents, emerged as a result of the 

Network progress are given. Finally, a review of efforts which have been put in terms of raise of public 

awereness for the problem of genetic resources conservation of this, at European level, endangered 

species which is important part of natural riparian forests, is presented. 

Key words: Populus nigra, Populus alba, conservation of genetic resources, in situ and ex situ 

methods 

76

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 77-84 

DDK 630* 861 + 654 - 426 

ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVA 

FORESTRY AND WOOD INDUSTRY - CROATIAN PERSPECTIVE 

Ante TUSTONJIĆ, Tono KRUŽIĆ* 

SAŽETAK: Autori ukazuju na stratešku važnost razvoja prerade drveta. 

Osobito se ukazuje na mogućnost rješenja problema prodaje i prerade tzv. 

prostornoga drveta, nas talog zbog nacionalnog procesa plinifikacije. Na 

temelju podataka izmjere šuma u perspektivi predviđaju oko 3.000.000 m' 

godišnje, stoje čak dvostruko veća količina od današnjega etata. U situaciji 

pri kojoj svjetska politika pokreće trgovinu, tj. neki oblik naplate uporabe 

kisika i produkcije stakleničkih plinova kao novčanoga mehanizma kojim bi 

se reguliralo svekolikoga sagorijevanje organske tvari, bit će nedopustivo 

neodogovorno prepuštanje razgradnji tj. truljenju (oksidaciji!) ovako značajne 

količine mrtve organske tvari u našim šumama. Za odgovornu uporabu 

ove mase, autori predlaži izgradnju novih tvornica za proizvodnju celuloze i 

drvnih ploča. 

Kako bi se znatno smanjili transportni troškovi, logično se pretpostavlja da 

bi lokacija za proizvodnju celuloze bila negdje na Savi. Za punu svrsishodnost 

takve investicije, tvornice moraju biti izgrađene prema najvišim ekološkim 

standardima. Tehnološke kemikalije moraju biti krajnje odgovorno upravljane. 

Voda koja se uzima iz rijeke mora biti vraćena rijeci pročišćena. Plinovi 

koji istječu također pročišćeni. Lignin i drugi nusprodukti isto tako moraju biti 

ili odgovorno iskorišteni za proizvodnju energije, ili pravilno kompostirani. 

Na kraju autori skreću pozornost da započinje novi ekološki svjetski trend, 

u kojemu će se upravo odgovorna (potrajna!) sječa s ciljem što trajnije ugradnje 

drveta sa što trajnijom odgodom njegova spaljivanja smatrati najekološkijim 

načinom gospodarenja šumama i razvoja drvoprerađivačke industrije. 

Ključne riječi: drvoprerađivačka industrija, trgovina kisikom, novi 

ekološki trend 

UVOD 

Hrvatska je država bogata šumama prirodne strukture, 

zemlja medu najšumovitijim u Europi. Šumovitošću 

od 43 % u znatnoj je prednosti pred europskim 

prosjekom od 28 % ili svjetskim od 29,5 %. Površinom 

šuma od 0,52 ha po stanovniku Hrvatska je također u 

prednosti pred Europom, čiji je prosjek 0,34 ha. 

Hrvatska je zemlja bogate tradicije u preradi drva, 

međutim samo u primarnoj preradi tj. proizvodnji pi- 

* Ante Tustonjić, dipl. ing. šum. & dr. se. Tono Kružić: 

J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Razvojna služba 

Introduction 

ljene građe. Industrija namještaja koja se razvila tijekom 

60-ih godina u velikim drvnoindustrijskim kombinatima, 

danas se u samostalnoj hrvatskoj državi nalazi 

pred totalnom propašću. Tako npr. Hrvatska proizvodi 

prosječno godišnje (prosjek u zadnjih pet godina) 

oko 100.000 m 3 piljene građe crnogorice, 160.000 m 3 

piljene građe hrasta, 250.000 m 3 piljene građe bukve i 

oko 60.000 m 3 piljene građe ostalih vrsta. Međutim, u 

Hrvatskoj se godišnje proizvodi samo 20.000 m 3 furnira, 

dok se najveći dio izveze u najprimitivnijem obliku, 

u obliku trupca. Proizvodi se samo oko 7.000 m 3 šperploče, 

43.000 m 3 ploča iverice. Proizvodnja drvene 

ambalaže i građevinske stolarije gotovo je uništena. 

77

A. Tustonjić, 'I'. Kružić: ŠUMARSTVO 1 PRERADA DRVETA HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002), 77-84 

Još 1996. godine proizvodilo se preko 480.000 kom 

grad. stolarije (vrata, prozori i si.), da bi 2000. godine 

ta brojka spala na svega 155.000. 

Pod velikom parolom RESTRUKTURIRANJA i 

nadom da će vlasnička transformacija sama po sebi potražiti 

industrijsku preradu drveta i namještaja, jer vlasnik 

najbolje zna usmjeriti tvrtku na tržištu, desilo se 

upravo suprotno. U samo posljednjih pet godina broj 

zaposlenih smanjio se za 30 %. Osnovane su mnogobrojne 

manje tvrtke koje su prepoznale i iskoristile velike 

sirovinske prednosti Hrvatske, ali samo u proizvodnji 

i izvozu piljene građe. 

Teoretski, ako bi se nastavio trend poticaja osnivanja 

pogona pilana i izvoza piljene grade, za kompeltnu 

preradu trupaca "Hrvatskih šuma" u piljenu gradu, dovoljno 

je svega 100 organiziranih pilana u kojima bi radilo 

samo 700 radnika. 

Od danas uposlenih 24 000 radnika, najveći dio 

ipak radi u tvrtkama proizvodnje namještaja kao TVIN 

Virovitica (1 145 zaposlenih), GAJ Slatina (1 086), 

ORIOLIK Oriovac (1 005) itd. 

I ovakva drvna industrija, zahvaljujući ponajprije 

sirovinskoj bazi, izvozno je orijentirana. Tako je u 

2000. godini ostvaren izvoz 323.269.000 USD, a uvoz 

je iznosio 278.470.000 USD. 

Dok se prerada tehničkog drveta ipak nekako odvija, 

prerada i potrošnja prostornog drveta na razini Hrvatske 

u velikoj je krizi i niža je nego što je bila prije 

40 godina, iako je u svijetu trend potrošnje celuloznog 

i ostalog industrijskog drva zbog potrošnje papira prosječno 

godišnje raste i do 4 %. 

Još davnih 60-ih i 70-ih godina u Hrvatskoj se proizvodilo 

800.000 m 3 celuloznog drveta, oko 500.000 m 3 

ostalog industrijskog drveta te oko 1.000.000 m 3 ogrjevnog 

drveta. 

Danas se u "Hrvatskim šumama" posječe i iskorištava 

samo 1.500.000 m 3 ukupno prostornog drveta. 

Zastoje tako Kako treba planirati preradu celuloznog 

i prostornog drveta, čija proizvodnja samo u državnim 

šumama može iznositi i do 4 mil. kubika, u 

idućih 40 i više godina 

Nekada glavni šumski produkt, ogrjevno drvo, već 

je davno zamjenjen drugim izvorima energije (ugljen, 

nafta, el. energija, plin). 

Dok je svijet već odavno riješio dileme o preusmjerenoj 

strukturi potrošnje drva i ogrjevno drvo pretvorio 

u sirovinu za industrijsku preradu u tvornicama celuloze, 

papira i drvnih ploča, "Hrvatske šume" muku muče 

s plasmanom prostornog drveta izvozom u Italiju i Sloveniju, 

pri čemu su transportni troškovi nesrazmjerno 

veliki u cijeni vrijednosti samog proizvoda. 

Iako smo uvjereni da šumarstvo zajedno s industrijom 

prerade drveta može i hoće odigrati vrlo bitnu ulogu 

u privrednom razvoju Hrvatske, nužno je već danas 

ispuniti nekoliko bitnih preduvjeta. 

- osloboditi se birokratskog i centralističkog načina 

razmišljanja i izvršiti kompletnu reorganizaciju šumarstva 

- stvoriti preduvjete da se istaknu šumarske i drvoprerađivačke 

prednosti prirodnih šumarskih regija 

Slavonije, Središnje Hrvatske te Like i Gorskog 

kotara 

uz poticaje države prema već postojećim finalnim 

drvoprerađivačima, nužno je omogućiti veća ulaganja 

u proizvodnju celuloze, papira i drvnih ploča 

- uz devizu "šumarskim resursima gospodarimo optimalno, 

izvozimo namještaj i papir a ne trupce, daske, 

celulozno i ogrjevno drvo", u Hrvatskoj se može 

osigurati preko 50 tisuća novih radnih mjesta. 

Evo najprije nekoliko statističkih podataka. 

Površine - Area 

DRŽAVNE ŠUME 

GOSPODARSKE 

ZAŠTITNE 

POSEBNE NAMJENE 

UKUPNO 

HRVATSKA PERSPEKTIVA - Croatian perspective 

OBRASLO 

1 525 833 

46 150 

20 887 

1 592 869 

NEODRASLO 

Proizvodno Neproizvodno NEPLODNO UKUPNO 

ha 

290 163 

31 325 

1 642 

323 130 

13 629 

603 

257 

14 490 

49 165 

10 760 

1 123 

61 048 

1 898 790 

88 839 

23 909 

1 991 537 

DRŽAVNE OSTALE 

PRIVATNE 

UKUPNO RH 

32 937 

461 137 

2485611 

78

A. Tustonjić, T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 77-84 

Obrasle površine prema gospodarskom obliku (ha) - Covered area according to management 

SJEMENJACE 

PANJACE 

ŠIKARE 

SIBLJACI 

MAKIJA 

GARIZI 

PLANTAŽE 

UKUPNO 

"HRVATSKE ŠUME" 

1 018 054 

292 137 

258 129 

6 900 

29 255 

13 072 

15 322 

1 592 869 

OSTALE DRŽAVNE 

31 287 

PRIVATNE 

454 133 

SVEUKUPNO 

2 078 289 

Površina šuma i šumskog zemljišta u Republici 

Hrvatskoj iznosi 2 485 611 ha ili 43 % od teritorija 

Hrvatske. 

Zanimljivo je da se površina šuma u Hrvatskoj ne 

smanjuje u posljednjih 40 godina. Prema inventarizaciji 

šuma iz 1958. godine iznosila je 2 393 000 hektara, 

1962. 2 397 000, a 1985. godine 2 457 648 ha. Površina 

svih šuma (stručni termin: obraslo šumsko zemljište) 

u Hrvatskoj je 2 078 298 ha, što znači da ima još 

407 322 ha neobraslog šumskog zemljišta, od čega je 

sigurno 80 %, ili okruglo 300 000 ha sposobno za 

šumsku proizvodnju. Što se tiče vlasništva država ima 

81,5 %, a privatnici 18,5 % šuma i šumskog zemljišta. 

Drvna zaliha (000 m 3 ) - Growing sotck 

Vrsta - Species 

H. LUŽNJAK 

H. KITNJAK 

BUKVA 

P. JASEN 

O. GRAB 

OTL 

ML 

JELA-SMREKA 

OC. 

UKUPNO 


43 407 

26 980 

101 992 

10 089 

20 875 

20 875 

10 858 

33 547 

10 020 

278 324 

PRIVATNE ŠUME 

38 028 

OSTALE DRŽAVNE ŠUME 

7 905 

UKUPNO 

324 256 

Ukupni godišnji tečajni prirast u m 3 - Tot al annual current increment in m 3 

Vrsta - Species 

H. LUŽNJAK 

H. KITNJAK 

BUKVA 

P. JASEN 

O. GRAB 

OTB 

OMB 

JELA-SMREKA 

OC. 

UKUPNO 


1 004 199 12,4% 

833 149 10,3% 

2 825 709 34,8% 

316469 3,9% 

756 745 9,3% 

771 732 9,5% 

495 533 6,1% 

668 897 8,2% 

446 797 5,5% 

8 123 496 84,2% 

84,2 % 

PRIVATNE ŠUME 

1 351 859 14% 

14% 

OSTALE DRŽAVNE 

167 742 1,7% 

1,7% 

UKUPNO 

9 643 117 

100% 

U tablici je prikazana sveukupna drvna zaliha u Hrvatskoj, 

koja iznosi 324.256 mil. m 3 , dok godišnji tečajni 

prirast iznosi 9.643.117 m 3 ili gotovo 3 %. 

Po smjesi vrsta najzastupljenija je bukva (35 %), 

zatim slijede hrast (27 %), grab (8 %), jasen (3 %), ostale 

tvrde listače (7 %), meke listače (4 %), jela i smreka 

(13 %), borovi (2 %) i ostale četinjače (1 %). 

79

A. Tustonjić. T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br 1 2. CXXV1 (2002), 77-84 

Drvna masa šuma Republike Hrvatske u kubičnim metrima i usporedba sa stanjem iz 1961. godine 

Growing stock in Croata in year 1961 compared to 1996. year 

SEKTOR 

DRŽAVNE SUME 

PRIVATNE SUME 

UKUPNO 

STANJE 1961. g. 

176 992 000 

18 180 000 

195 172 000 

STANJE 1996. g. 

286 229 000 

38 028 000 

324 256 000 

U odnosu na stanje iz 1961. god., zanimljivo je daje 

drvna zaliha povećana za 129.084.000 m 3 ili za 66 %. 

Ukupni godišnji etat - Total yearly allowable cut 

Ukupna godišnja sječa u svim hrvatskim šumama 

iznosi 5,3 mil. m 3 . Ovaj tzv. godišnji etat rezultat je opsežnih 

obračuna kontrolnim metodama, gdje je poštivano 

načelo trajnosti i obnovljivosti šumskog resursa, 

uzimajući u obzir višestruku funkciju šuma kao gospodarska, 

ekološka, socijalna i dr. 

Ukupni etat po sortimentima i vlasnicima - Quality and owners structure of the total yearly allowable cut 

VLASNIK-Owner 

HRVATSKE SUME 

OSTALE DRŽAVNE SUME 

PRIVATNE SUME 

UKUPNO RH-Total 

TRUPCI 

Logs 

2 140 

41 

96 

2 227 

PROSTORNO DRVO 

Smallwood 

2 083 

30 

197 

2310 

OTPAD 

Waste 

711 

15 

40 

767 

u 000 m 3 

UKUPNO 

Total 

4 934 

86 

333 

5 354 

Godišnji bruto etat od 5,3 mil. m 3 drva samo je 

1,65 % od postojeće hrvatske drvne zalihe, a u odnosu 

na prirast etat iznosi samo 55 % od godišnjeg tečajnog 

prirasta. 

Ovako nizak propisani godišnji etat podudara se s 

prosječnim godišnjim sječama u predratnim godinama. 

Devedesetih godinama sječa šuma u Hrvatskoj smanjena 

je, iako za to nije bilo nikakvog razloga. Poznato je 

da su npr. SAD u ratnim godinama svoj etat povećale i 

do tri puta, a svima su nama jako dobro poznate tzv. 

kvalitetne sječe u bivšoj državi u godinama neposredno 

poslije rata. 

U državnim šumama kojima gospodare "Hrvatske 

šume", godišnji bruto etat iznosi 4,9 mil. m 3 drva, a 

njegov je sastav po vrsti drveta i sortimentima ovakav: 

Etat po sortimentima - Quality and tree species structure of the total yearly allowable cut 

VLASNIK-Owner 

11. LUŽNJAK 

H. KITNJAK 

BUKVA 

JASEN 

O. GRAB 

OTL 

ML 

JELA-SMREKA 

OC. 

UKUPNO - Total 

TRUPCI 

Logs 

313 

178 

783 

123 

0 

150 

143 

311 

59 

2 140 

PROSTORNO DRVO 

Smallwood 

174 

154 

867 

83 

174 

239 

200 

83 

15 

2 083 

OTPAD 

Waste 

121 

58 

247 

39 

35 

76 

69 

81 

15 

712 

000 m 3 

UKUPNO 

Total 

608 

390 

1 892 

245 

389 

459 

412 

475 

89 

4 935 

Projekcija razvoja šumskog gospodarenja do 2035. 

godine pokazuje da je potrajnost prihoda osigurana u 

idućim razdobljima: 

80

A. Tustonjic , T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVE Šumarski list br. 1-2. CXXV1 (2002), 77-84 

Etat u idućem razdoblju od 40 godina - 40 years forecast the total yearly allowable cut 

H. LUŽNJAK 

H. KITNJAK 

BUKVA 

JASEN 

O. GRAB 

OTL 

ML 

JELA - SMREKA 

OSTALE ČETINJAČE 

UKUPNO GODIŠNJE 

1996-2005. 

608 

390 

1 892 

245 

389 

398 

450 

474 

89 

4 935 

2006-2015. 

575 

452 

2 115 

207 

465 

432 

385 

535 

116 

5 285 

2016-2035. 

957 

489 

2 154 

291 

607 

459 

412 

527 

128 

6 024 

u 000 m 3 

Vidljivo je da je godišnji etat uravnotežen u svim 

vrstama osim u hrastu lužnjaku, kod kojega su vidljiva 

velika povećanja u idućih 20 godina. To je svakako 

rezultat nepravednog povećanja ophodnje za 20 godina, 

o čemu kompletna šumarska politika mora zauzeti 

stav i revizijom šumskogospodarske osnove uravnotežiti 

sječe u lužnjaku, koje u idućih 40 godina mogu iznositi 

750 000 m 3 godišnje. 

Strukturu etata po sortimentima koja sada iznosi 

50 % : 50 %, trebalo bi nastojati poboljšati u korist tehničkog 

drva. Međutim ukoliko bi se riješio problem 

plasmana ogrjevnog drva kao sirovinske baze za proizvodnju 

celuloze i drvnih ploča, samo u državnim šumama 

u idućim godinama etat bi mogao iznositi preko 

3 000 000 m 3 . 

Ne treba zaboraviti daje ovaj etat rezultat intenzivnog 

gospodarenja na površini od samo 1 mil. ha sjemenjača. 

Rješenje problema plasmana prostornog drveta zasigurno 

bi bio poticaj za postepeno izvršenje konverzija 

degradiranih šuma, kao i osnivanje intenzivnih kultura 

brzorastućih vrsta na mogućih 300 000 ha neobraslih 

šumskih površina. Na taj način zasigurno bi se ostvarila 

glavna polazišta hrvatske šumarske politike. 

CELULOZNO PAPIRNA INDUSTRIJA U HRVATSKOJ 

Croatian pulp and paper industry 

Proizvodnja celuloze i papira u Hrvatskoj relativno 

je mala i u 1999. godini iznosila je samo 177 tis. tona, 

dok se još prije petnaestak godina ta proizvodnja kretala 

oko zadovoljavajućih 300 tis. tona. Glavnina proizvodnje 

odnosi se na ambalažni papir (164 tis. tona) te 

nešto na pisaći i tiskarski papir (12 tis. tona), dok se ostale 

vrste papira kao higijenski, cigaretni, specijalni 

više uopće ne proizvode. 

Najveća i najznačajnija tvornica za proizvodnju celuloznih 

vlakana nalazi se u Belišću, zatim drvanjače u 

Fužinama, dok je jedina tvornica koja je proizvodila 

vlakna za bolje vrste papira u Plaškom zatvorena. 

Sadašnji instalirani kapaciteti proizvodnje papira u Hrvatskoj 

Todays Croatian installed paper pruoduction capacity 

BELIŠĆE d.d. 

PAN 

UKUPNO 

200 000 t 

80 000 1 

280 000 t 

Potrošnja papira po stanovniku u Hrvatskoj u 1998. 

godini kretala se oko 50 kg, dok je u europskoj uniji iznosila 

160 kg, skandinavskim zemljama 214 kg, Sjevernoj 

Americi 294 kg. 

Najveću potrošnju po stanovniku ima SAD 308,7 

kg, Finska 265,2 kg te Japan 234 kg. Istovremeno potrošnja 

papira po stanovniku najniža je u Istočnoeuropskim 

zemljama sa svega 20 kg. 

Ovi podaci upućuju na veliku svjetsku neujednačenost. 

Privredno zaostale zemlje kao što je i Hrvatska, 

morat će u što skorijem razdoblju pokušati "uhvatiti 

korak" s razvijenima, jer ima velike potencijalne mogućnosti 

razvoja celulozno - papirne industrije. 

Lokacija, temeljni ekonomski i ekološki smisao 

pokretanja tvornice za proizvodnju celuloze - Location, 

basic economical and ecological reason for 

building a new pulp and paper factory 

Prema podacima dostupnim u brojnim izvorima, 

unatoč strahovitom razvoju elektronskih medija, potražnja 

za papirom raste iz dana u dan. Recikliranje 

isto tako nije zaustavilo trend potražnje svježe pulpe 

(virginpulp). Procjenjuje se da će se godišnje u Svijetu 

proizvodni kapaciteti povećavati za 2,5 %. Upravo u 

tome i vidimo našu priliku, iz razolga što će biti srazmjerno 

lako naći strateškoga investitora za Hrvatsku 

tvornicu. Kako smo bogati drvom skromne kakvoće 

koje ne podnosi velike transportne troškove, a prodaja 

takovog drveta je jedan od gorućih problema J.P. "Hrvatske 

šume" p.o. Zagreb, ova investicija je u pravom 

smislu riječi strateška za poduzeće, a s obzirom na isto 

81

A. Tuslonjić. T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002), 77-84 

tako gorući problem nezaposlenosti, trebala bi biti 

strateška hrvatskoj državi. 

Da bismo mogli aktivno sudjelovati u takvom projektu 

moramo navesti neke osnovne činjenice o tehnološkom 

procesu kemijske prerade drveta. Danas kada 

je tehnologija znatno uznapredovala u smislu ekološke 

čistoće, zapravo i jest sazrijelo vrijeme za ovakav poduhvat. 

Originalnost našega pristupa i je u tome da smo 

krajnje ekološki odgovorni. Drvo je prirodni materijal 

koji je sastavljen od 50 % celuloze, 16 % drugih 

ugljikohidrata, 30 % lignina i ostatka od 4 % (bjelančevina, 

smola, ulja i slč.). Najvažnije je u procesu prerade 

odvojiti celulozu od lignina. 

Slika 1. Gruba shema tehnologije proizvodnje celuloze 

Figure 1 Rough scheme of the pulp production technology 

Na prethodnoj shemi vidi se da je funkcioniranje 

tvornice za proizvodnju pulpe potrebna voda. Također 

je potreban jeftin prostor i to za: 

a) pored tvornice izgrađen sustav za pročišćavanje 

vode 

b) ekološko zbrinjavanje otpada 

Drugi razlog smještanja tvornice uz rijeku su mogućnosti 

smanjivanja transportnih troškova "šlepom" 

po plovnoj rijeci. 

Za naše prilike, a dostupna većini sadašnjih Uprava 

šuma, bi bila moguća lokacija na Savi, negdje na poziciji 

Jasenovca - Stara Gradiška. Svakako da bi trebalo 

provesti detaljnu studiju i konkretnih prilika na terenu i 

uvijeta gradnje ovakoga kapitalnoga objekta. 

U perspektivi ova pozicija je dobra i zbog eventualnoga 

uvoza jeftine sirovine iz susjedne države. 

Na kraju ističemo daje vrijedno založiti se za proizvodnju 

papira. Velikoj potrošnji papira za ambalažu alternativa 

je plastika, međutim papir je već prihvaćen 

kao ekološki produkt iz razloga što se njegovom potrošnjom 

prirodni ciklus matrerije zatvara održivo (potrajno!). 

1. dio papira trajno veže ugljik (iz C0 2 iz atmosfere) 

2. dio se učinkovito reciklira 

3. dio se kompostira 

4. izgaranjem papira ne dolazi do takovog opterećenja 

atmosfere raznim spojevima osim vodene pare i 

CO,, kao kad izgara plastika, ugljen i nafta. 

ZAKLJUČAK 

Šumarstvo, a poglavito poduzeće kojemu su povjerene 

gospodarske šume u Hrvatskoj, mora proaktivno 

djelovati na gospodarsku nacionalnu strategiju s 

ciljem iznalaženja novih i boljih načina uporabe drveta 

kao glavnoga produkta ove djelatnosti. Opći je interes 

da što veća dodana vrijednost (postupcima prerade i 

- Conclusion 

obrade) ostane u nas. Posebno je alarmantno stanje 

glede iskorištenja etata tzv. prostornoga drveta. Plinifikacija 

države je nezaustavljiv proces. Započet će nova 

era iskorištenja energije vjetra i sunca, podzemnih rijeka 

pa čak se i vrlo skoro predviđa siguran izvor energije 

iz nuklearne fuzije. Unatoč aktualnim naporima za 

82

A. Tustonjić. T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRKRAÜA DRVETA HRVATSKA PhRSPHKTIVA Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002), 77-84 

uporabu drveta kao energenta u domaćinstvu (G o g 1 i a 

i dr. 1996., Sever & Risović 1996., Domac 

1998.) i industriji, izuzev 100 % drvnog otpada i organskoga 

smeća, ono je u tom smislu bezperspektivno. 

Nasuprot tomu, drvo kao prirodni materijal u čijem 

okruženju se čovjek osjeća ugodno te papir koji je 

nezamjeniv materijal za zadovoljenje brojnih ljudskih 

potreba (od kulturnih i vječnih do osnovnih higijenskih 

i prehrambenih te prolazno svakodnevnih!) ima veliku 

perspektivu. 

Upravo odgovorna (potrajna!) sječa drveta s ciljem 

da se drvo čim trajnije ugradi (u graditeljstvu i proizvodnji 

pokućstva) postaje novi ekološki trend iz razloga 

što se odgađa spaljivanje organske tvari. Za sada je to 

jedini mogući način vraćanja ugljika iz atmosfere (vezanoga 

u C0 2 ) nazad u koje kruto i/ili tekuće stanje iz 

kakvoga gaje zapravo čovječanstvo na neki način i posudilo 

(ugljen, nafta, uništene šume, istrebljene biološke 

vrste i jedinke i slč.). Bogate i razvijene zemlje jagmit 

se za kupovinom "zelenih" poduzeća siromašnih i 

nerazvijenih zamalja, kako bi i u budućnosti mogle još 

bolje održavati vlastiti razvoj (temeljen na trajnom 

spaljivanju fosilnih goriva!). 

Hrvatsko šumarstvo treba u tom smislu usmjeriti 

promidžbu uporabe drveta, založiti se ne za zapadnu tržišnu 

ideologiju (kao zamjenu za potrošenu komunističku 

ideologiju) već za struku koja će proaktivno ujecati 

na tržište. Jednostavnijim riječima to znači ako za 

neke Sortimente nemamo konzumenta (kupca!) pokušajmo 

ga mi sami stvoriti. 

Pritom se može koristiti sredstvima od jednostavnoga 

lobiranja i promidžbe do konkretnih poduzetničkih 

investicijskih strateških aktivnosti. 

Pokretanje tvornica za preradu prostornoga drveta u 

celulozu i drvne ploče na pogodnim lokacijama otvara 

novo tržište, koje može zadovoljiti sve ekološke, ekonomske 

i socološke zahtjeve. Takva investicija bila bi 

istinski strateški cilj hrvatskoga šumarstva. 

U protivnom, pasivnost i samozadovoljstvo te nametnuti 

sitnoklanovski i sitnostrančki interesi prijete 

daljnjoj eroziji temeljnih strukovnih vrijednosti svekolike 

hrvatske šumarske industrije. 

Domac, J., 1998: Sadašnja i buduća proizvodnja 

energije iz biomase šumskog porijekla, Šum. list 

CXXII 11/12:507-513 

Goglia, V., D. Horvat, S. Risović, S. Sever, 

1996: Sadašnjost i budućnost korištenja šumske 

biomase u Hrvatskoj, Šum. list CXX 3/4:163-169 

K epac, D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća 

i sastojina, Znanje - Zagreb, pp. 298 

K 

epac, D., 1965: Uređivanje šuma, Znanje - 

Zagreb, pp. 341 

Klj aj i ć, F., 2000: Kemijska prerada drva - udžbenik 


za drvodjeljske škole, Školska knjiga - Zagreb, 

pp. 284 

Klj aj i ć, F., 1986: Tehnologija celuloze i drvenjače - 

udžbenik za učenike završnog stupnja papirničarskog 

usmjerenja, Školska knjiga, pp. 155 

Sever, S., S. Risović, 1996: Dobivanje šumske 

biomase kao primarnog nositelja energije, EGE: 

energetika, gospodarstvo, ekologija, etika IV 

13:30-31 

x. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, 1996: Šumskogospodarska 

osnova područja Republike Hrvatske 

SUMMARY: In this article, authors are debating the strategic importance 

of wood technology development. Particulary thay are proposing future market 

solution for smallwood which, even today, is not easy to sell for the firewood 

in Croatia (because everyday more and more houses are using other 

heat fuel especially the reasonable cheap gas). Based on "Hrvatske šume" 

p.o. Zagreb forest inventory data, they are forecasting about 3.000.000 m' 

yearly increment of such wood coming in next decade (double then todays 

one). In circumstances that Worlds politics are starting the new C0 2 market 

by which are going to be regulated the organic matter burning, it would be 

very unresponsibly to let forest stand wood rotting and turnig C0 2 back into 

atmosphere. 

To utilize such wood, a new pulp factory should be build in Republic of 

Croatia. The perfect position for factory is somewhere on the Sava river so 

the water could be used, both for the low cost transport and for the technolo- 

83

A. Tustonjić. T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002), 77-84 

gical pulp making process. To fulfil its all expectation, the factory must be 

constructed according to highest ecological standards. The technological 

chemicals must be most responsible managed. All waste water have to be 

cleared and only then turned back into river. The air pollution should be completely 

under the control. The bark, lignin and other organic waste shold be 

burned in a biomass boiler or responsible laid aside and naturaly decomposed. 

On the end, the authors are pointing out that a responsible (sustainable!) 

forest harvesting aiming for a permanent built in wood is a new 

worlds ecological trend because that also means a permanent carbon dioxide 

atmosphere reducion. 

Key 

wo rds: wood industry, oxygen market, a new ecological trend 

PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2002. GODINI: 

- za zaposlene članove 120 kn 

- za studente, đake i umirovljenike 30 kn 

- za poduzeća 500 kn 

ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Žiro račun br: Zagrebačka banka d.d. 2360000-1101232768 

PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ 

DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475 

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb 

ZAGREBAČKA BANKA Zagreb 

(Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) 

Uredništvo 

84

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA 

GDJE SMO MI U PROCESU RESTRUKTURIRANJA 

Aktualna događanja u šumarstvu Hrvatske; izrada 

šumarske politike i strategije, i posebno projekta restrukturiranja 

"Hrvatskih šuma" te novog Zakona o šumama, 

nedvojbeno su, i s puno raloga postala nezaobilaznom 

temom u šumarskim krugovima. 

U aktivnostima i događanjima na tom našem putu 

razvoja šumarstva, ukupnog razvoja misli i demokracije 

u Hrvatskoj, puno toga svjedoči našu neorganiziranost, 

nedozrelost, skepticizam prema svemu, no sigurno 

je da tu i takvu fazu u tom sazrijevanju moramo proći. 

Nije tajna daje sudbina čovjeka rezultat stanja njegova 

uma, no ovako, temeljito razbijeni i nesložni unutar 

struke, nenaviknuti da svoju budućnost sami gradimo, 

lako ćemo izabrati put u takvu budućnost koja 

neće biti precizno znanstveno-stručno utemeljena prognoza, 

već više slučajna sudbina. 

Nevjerica u same sebe, nepoštovanje svega što smo 

stvarali kroz povijest, strahopoštovanje prema velikom 

svijetu, lako nas navodi na puteve onih koji nam "pomažu" 

pri izboru našega puta. O tome da smo posebice 

u šumarstvu Hrvatske svi zajedno kroz edukaciju i 

praksu više njegovali samo takozvani religiozni odnos 

prema šumi, a da smo poslovnost i profitabimost zapostavljali, 

ne treba govoriti. Nije tajna da nam nedostaju 

mnoga znanja o tržištu, kao ni istina da smo dugo bili 

izvan profitnog sustava koji omogućava i izaziva na 

ozbiljno sudjelovanje u dobiti. Pa ipak, ne mogu prihvatiti 

da nam toliko znanja ne dostaje da ne možemo 

sami učiniti bitno više i odrediti barem jasne ciljeve i 

puteve prema njima. 

Irska konsultantska tvrtka COILLTE, koja tek nekoliko 

mjeseci povremeno boravi u Hrvatskoj, radeći 

na projektu restrukturiranja "Hrvatskih šuma" izvršila 

je pregled poslovanja, razgovarala s ljudima i vrlo brzo 

prepoznala glavne kritične točke poduzeća. One se 

grubo mogu podijeliti na vanjske i unutarnje. 

Ono, na što želim ukazati je pitanje, jesmo li te kritične 

točke do sada uočavali i nešto poduzimali, gdje 

smo mi u tim procesima, ili smo skloni priznati da smo 

za svu tu problematiku uistinu bili slijepi i utopljeni u 

našu ukupnu jalovost. 

Evo što su Irci utvrdili: 

A) Vanjske kritične točke (okruženje): 

1. Aktualno zakonodavstvo "Hrvatskim šumama" ne 

daje komercijalni mandat, što rezultira slabim poticajima 

ili motivacijom za promjene. 

2. Veliki je stupanj propisanosti u zakonodavstvu 

koje detaljno opisuje praksu gospodarenja, te ograničava 

"Hrvatske šume" da fleksibilno djeluju u 

komercijalnom smislu. 

3. Sustav šumarskog planiranja (uređivanje šuma) je 

nefleksibilan, isuviše propisan, te ne odražava zahtjeve 

današnjeg tržišta i financijskih realnosti. 

4. Nemogućnost da se djelotvorno planira ili gospodari 

zbog nedostatka sveobuhvatnih i pouzdanih 

poslovnih i geografskih informacijskih sustava. 

5. Visoka razina transfera državnog novca, u i iz "Hrvatskih 

šuma" kao što su; slivna vodna naknada, 

šumski doprinos (2,5 %), OKFŠ i drugo, što rezultira 

povećanim administrativnim troškovima te nalaže 

revidiranje. 

6. "Hrvatske šume" ustvari rade kao Vladina šumarska 

agencija, a ne kao nezavisno poduzeće, što pridonosi 

nejasnoći oko odgovornosti s obzirom na 

regulatorne funkcije države. 

7. Mehanizam cijena drveta kontrolira Ministarstvo 

gospodarstva, što nije određeno tržištem i ne omogućuje 

fleksibilnost u razvoju novih tržišnih mogućnosti. 

8. Prerada drveta, naš glavni poslovni partner je usitnjena, 

nekonkurentna i bez razvojnog usmjerenja. 

9. "Hrvatske šume" ne razvijaju aktivno tržišne odnose 

i slabo su orjentirane prema kupcima. 

10. Upravni odbor "Hrvatskih šuma" je bez profesionalnih 

te poslovnih ili financijskih stručnjaka. 

KOMENTAR: 

* (ad 1. i 2) Zakonska i podzakonska regulativa uistinu 

je totalno neusuglašena s novim tržišnim vremenima, 

dapače, ona koči i sprječava iskorake, trudeći se 

već dugo šumu štititi od šumara. Na to smo bezbroj puta 

upozoravali, tražili i predlagali izmjene, no bez rezultata. 

O tome postoji brojna pismena dokumentacija. 

* (ad 3. i 4) Za izmjene šumarskog planiranja, točnije 

Pravilnika o uređivanju šuma, unatrag četri godine 

(od 1998) organizirali smo mnoge terenske kolokvije uz 

prisutnost znanosti, Državnog inspektorata, Ministarstva 

poljoprivrede i šumarstva, dobili verbalno razumijevanje 

i suglasnost, no bez krajnjeg, a za operativu bitnog 

učinka u pogledu izmjena i dopuna Pravilnika o 

uređivanju šuma. Jesu li nam sada Irci "otkrili" kako su 

šume priobalja ekološke i kako u njihove degradacijske 

85

oblike (šikare) nije gospodarski opravdano ulagati velike 

novce Kada bi u tim procesima i isključili tržišne 

zakonitosti kao motiv za promjene, ostaje nezaobilazna 

istina o biološkoj dinamici u šumskim ekosustavima 

koja nalaže primjenu GlS-a, ali i takozvani kibernetski 

pristup ukupnom poslu na uređivanju šuma. 

* (ad 5) Što se slivne vodne nakanade tiče, struka je 

odavno jasno izrekla svu nelogičnost i ekološku besmisao 

tog parafiskusa i zahtijevala pokretanje izmjena i 

dopuna Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. 

Isto tako, plaćanje šumskog doprinosa lokalnoj samoupravi, 

teoretski je nelogičan porez ili renta, jer se radi 

o korištenju obnovljivog dobra, pa se u praksi taj značajan 

novac koristi za plaće velikom broju općina i njihovih 

službi a ne za tako nužni razvoj mnogih novih 

djelatnosti vezanih uz šumu i osiguranje zapošljavanja 

u najšumovitijim krajevima Hrvatske. 

* (ad 6) To što "Hrvatske šume" rade kao Vladina 

šumarska agencija, a ne kao nezavisno poduzeće, 

rezultat je nejasnih odnosa oko funkcija i odgovornosti 

unutar državnih institucija. 

* (ad 7, 8. i 9) Na žalost, država se u proteklih deset 

godina nije odrekla administrativnog utjecaja na cijene 

drveta, neovisno od javno izrečenog tržišnog opredjeljenja, 

stoje zakočilo glavninu poticaja i iskoraka prema 

promjenama u šumarstvu, ali isto tako i u usitnjenom, 

nekonkurentnom i bez razvojnog usmjerenja čitavom 

drvoprerađivačkom sektom. 

* (ad 10) O funkcioniranju Upravnog odbora, njihovoj 

profesionalnosti, preopterećenosti brojnim funkcijama, 

pisali smo i govorili još na Brijunima 1992. Sada 

više nemamo što reći. 

B) Unutarnje kritične točke: 

1. Poslovni menadžement je preslabo fokusiran na 

kontrolu troškova. 

2. Tradicionalno i jako oslanjanje na kontrolne mehanizme 

i rezultate nadzora što rezultira rasipnim trošenjem 

stručnog osoblja i prekomjerne troškove. 

3. Donošenje odluka odvija se na neodgovarajućim 

razinama u poduzeću, što rezultira donošenjem slabih 

odluka i dupliciranju poslova. 

4. Visoka razina dupliciranja aktivnosti na svakoj 

upravi šuma. 

5. Kompleksan i zbunjujući računovodstveni sustav 

kojemu nedostaje transparentnost. 

6. Brojnost administrativnog i tehničkog osoblja i 

troškovi, značajno variraju između uprava šuma, a 

u odnosu na Mađarsku su dvostruko veći, dok su 

šume slične Slavoniji. 

7. Kultura rukovođenja s ekstenzivnim internim aktima 

i pravilima, rezultira nedostatkom osobne odgovornosti 

unutar poduzeća. 

8. Izravni troškovi su skoro dvostruko veći u odnosu 

na usporedne međunarodne norme i stalno su viši 

nego u lokalnih privatnika. 

9. "Hrvatske šume" administriraju sredstva OKFS-a, 

što će biti neprikladno u njihovoj novoj poziciji 

d.o.o.-a. 

10. Osoblje slabo razumijeva zahtjeve komercijalnog 

poslovanja, a i sustav postavljanja i napredovanja 

nije transparentan te se ne bazira na zaslugama. 

KOMENTAR; 

* (ad 1. i 2) Ocjena o izostanku kontrole troškova je 

ispravna. No isto je tako činjenica kako smo od početka 

rada "Hrvatskih šuma" jasno, javno i pismeno inzistirali 

na ustrojavanju i dosljednoj provedbi knjigovodstva 

proizvodnje, svjesni kako se samo tako može 

učinkovito utjecati na kretanje troškova u proizvodnji. 

Vrlo dobar primjer za to je obračun uzgojnih radova po 

jedinstvenom cjeniku, koji se je bez knjigovodstvene 

analitike troškova izrodio u trošenje s minimalnom 

mogućnosti kontrole. Isto tako, istina je da smo se 

umjesto kontrole kvalitete uzgojnih radova više bavili 

dogradnjom administrativnih prepreka neracionalnoj 

potrošnji, rasipno trošeći stručno osoblje kroz kontrolnu 

funkciju. 

* (ad 3. i 4) Donošenje odluka na neodgovarajućim 

razinama i dupliciranje poslova i aktivnosti, ocjena je 

koja nažalost stoji. Iluzija o operativnosti iz jednog 

centra, provedba centralizma najčešće na krivim područjima 

djelatnosti, bila je stalnim motivom za nužne 

izmjene. Nema rasprave niti pisanog dokumenta u kojemu 

se nismo jasno određivali protiv toga stanja. Na 

tom području djelovanja jasna je i prepoznatljiva odgovornost 

onih koji su to morali prepoznati, pokrenuti i 

izvršiti. 

* (ad 5) Na pitanje kompleksnog i zbunjujućeg računovodstvenog 

sustava jasno smo ukazali u komentaru 

na ad 1. i 2. U dosljednoj provedbi analitike knjigovodstva 

proizvodnje, svakako nije bilo nikakvih zakonskih 

niti drugih zapreka, pa se stječe dojam kako je 

sve činjeno za kratkoročne unutarnje ciljeve. 

* (ad 6) Brojnost administrativnog i tehničkog osoblja, 

rezultat je i visokog stupnja propisanosti u zakonodavstvu, 

i taj problem bi morala riješiti struka u procesu 

restrukturiranja, ali ne možemo prihvatiti da su 

naše slavonske šume slične šumama u Mađarskoj. 

* (ad 7) Ekstenzivni interni akti i pravila u kulturi 

rukovođenja, nažalost su posljedica ekstenzivnih propisa, 

što svakako rezultira izostankom osobne odgovornosti. 

Kristalno je jasno da se novo rukovođenje mora 

dovesti u najjasniju vezu s osobnom odgovornošću. 

* (ad 8) Visina izravnih troškova rezultat je našeg 

internog neadekvatnog sustava. Umjesto da se stimulira 

smanjenje izravnih troškova, sustav je kroz veće 

86

(ponekad samo planske) troškove omogućio rast fiktivne 

dobiti. Usporedba s troškovima lokalnih privatnika 

nije odgovarajuća, jer u privatnom sektoru još uvijek 

nema odgovarajuće kontrole. 

* (ad 9) Administriranje sredstvima OKFŠ-a unutar 

"Hrvatskih šuma" ne bi trebalo biti neprikladno i upitno. 

Sredstva se vode na posebnom računu, planiranje i 

trošenje je, i mora biti pod kontrolom, sada Upravnog, 

odnosno sutra Nadzornog odbora i gospodarske inspekcije. 

Ovo dakako nije upitno tako dugo, dok su "Hrvatske 

šume" u stopostotnom vlasništvu države. 

* (ad 10) Slabo poslovno umijeće osoblja u odnosu 

na zahtjeve komercijalnog poslovanja, logičan je rezultat 

dugotrajnog nepostojanja tržišta, pa je i obrazovni 

program studija nužno usmjeriti prema tom cilju, kao 

stoje i nužna trajna edukacija uz rad iz poslovođenja i 

marketinga za sve, poglavito mlađih i perspektivnijih 

kadrova u poduzeću. Isto tako, sustav napredovanja i 

postavljanja na funkcije unutar poduzeća mora biti javan 

i otvoren konkurenciji, a nikako ne raspodjela i nagrađivanje, 

pobjednika na političkim izborima. I u tom 

pogledu, struka se je jasno i nedvojbeno odredila. 

ZAKLJUČNE MISLI: 

* Ne mogu se odreći istine kako smo sve ove i mnoge 

druge kritične točke u poslovanju "Hrvatskih šuma" 

kroz proteklih deset godina vrlo jasno sami prepoznavali 

i predlagali promjene. 

* Nije teško ustvrditi kako se sami možemo i moramo 

bolje poznati od bilo koje konzultantske kuće iz 

Europe. 

* Volio bih, radi nas samih, zaključiti kako mi sebi 

ipak želimo dobru i programiranu budućnost. 

* Znam da nam nedostaju mnoga znanja na svim razinama, 

no nedostaju mi odgovori na pitanja; 

- zašto u proteklom vremenu ipak nismo učinili 

više 

- zašto ne vjerujemo sebi nego strancima 

zašto smo uvijek više protiv nego za 

- nije li vrijeme da prestanemo rušiti i počnemo 

graditi 

* Za sve ovo potreban nam je odgovorni arbitar u 

ustrojstvu države. No, i država je u istom procesu, ona 

će se isto tako sporo mijenjati kao i mi, s vremenom. 

Tomislav Starčević 

ZIVOT POD SUNCEM 

Promjer je Zemlje 6 350 km, i ona gledana sa Sunca, 

s udaljenosti 150 milijuna kilometara, izgleda kao 

sjemenka hrasta udaljena stotinu metara. Prije otprilike 

milijardu godina, kada je zemaljska atmosfera sadržavala 

manje od jedan posto kisika, bila je to atmosfera 

dušika i ugljičnog dioksida. Tada se dogodio odlučni 

preokret, koji je promijenio izgled zemlje. Najjednostavnije 

modro-zelene alge počele su trošiti ugljični 

dioksid i proizvoditi kisik, i zbog toga je zemlja dobila 

ozonski omotač, koji još i danas štiti svu živu tvar na 

Zemlji od pogibeljne izloženosti ultraljubičastom zračenju. 

Pod zaštitom ozonskog omotača, život je krenuo 

iz oceana na kopno. Razvila su se kopnena bića i čovjek, 

koji sada plaćaju svoj dug biljkama, opskrbljujući 

ih ugljičnim dioksidom. 

Već milenijima biljke od izlaska Sunca do zalaska 

nastavljaju svoj tihi vječni rad, love svjetlost sunca i 

pohranjuju je. 

Biljka je jedina u stanju hvatati valne pakete crvene 

sunčeve svjetlosti, pohraniti energiju, reciklirati 

valne pakete ugljičnog dioksida i isto tako isporučiti 

valne pakete kisika, te pritom proizvesti valne 

pakete organske tvari. 

U jednom satu kvadratni metar lišća uzme iz zraka 

6-8 grama ili 3-4 litre ugljičnog dioksida, te ispustiti 

jednak volumen kisika. Čovjek potroši oko 500 litara 

kisika na dan i vrati istu količinu ugljičnog dioksida 

biljkama. Sav atmosferski ugljični dioksid prođe kroz 

biljke tijekom 300 godina, a sav atmosferski kisik kroz 

životinje tijekom 2000 godina. 

Crvena svjetlost, koja je jedina odgovorna za fotosintezu, 

čini samo 2 % ukupnog toka Sunčeva zračenja, 

a samo 30 % toga sićušnog udjela, tj oko 0,5 % ukupnog 

toka apsorbiraju biljke. Možda i nije mnogo, ali je 

ta uska staza jedina veza između carstva beživotne prirode 

i svijeta živih bića. U njemu energija termonuklearnih 

solarnih peći, nakon beskonačnog mnoštva transformacija, 

doseže živčevlje ljudskog mozga, sposobnoga 

da shvati i ocjeni tu potpuno neshvatljivu zamisao 

prirode i njezino shvatljivo ostvarivanje. 

Od 4,2 milijuna tona fotona, koliko Sunce emitira 

svake sekunde. Zemlja prima samo 1,85 kilograma. U 

hladnoj pustoši svemira tih manje od dva kilograma fotona 

u sekundi je ono što održava oazu na našem planetu 

toplom i zelenom. Zahvaljujući njima, teku rijeke, pusu 

vjetrovi, šušte šume i napreduje ljudska vrsta. Većina te 

energije (99,9 %) apsorbirana je u tlu, utroši se na isparavanje 

vode, uzrokuje vjetrove, grmljavine i sve ono 

što slobodno nazivamo vremenom. A samo 0,1 % energije 

zračenja Sunca (oko 10 14 W) jest 10" tona suhe or- 

87

ganske tvari - to je sve na što čovjek može računati u 

svojim dugoročnim planovima i predviđanjima. Te se 

brojke ne mogu drastično povećati, jer za fotosintezu 

treba slatka voda, a sada je 60 % svjetskih rezervi slatke 

vode uključeno u kruženje organske tvari. 

Oko 10% energije fotosinteze, ili IO 1 ' W, pada na 

obrađeno tlo, livade i pašnjake, a otprilike polovicu te 

energije troši čovjek za svoje potrebe. 

Do ove se brojke može doći i drukčije, sjetimo li se 

da za normalni život ljudsko biće mora svakog dana u 

hrani dobiti oko 1,26 • IO 7 J energije. Znamo li da 24 

sata imaju 8,6 • IO 4 sekundi, onda je prosječna snaga 

životnog procesa čovjeka 1,26 • IO 7 J/ 8,6 • IO 4 s, što 

približno iznosi 140 W, a to je manje od snage zapaljene 

šibice (L. I. Ponomarev, 1988).** 

Da bi se nahranilo ukupno stanovništvo svijeta, njih 

4,5 milijarde (stanje 1988), potrebno je: 

140 W • 4,5 • 10'= 0,63« IO 12 W 

Kako je učinkovitost uporabe tla oko 13 %, dobivamo 

točno 5 • 10 12 W. To je oko 5 % ukupnog proizvoda 

fotosinteze. Čovjek utroši približno toliko drva, pa tako 

dobivamo 10" VV, tj. 10 % primarne proizvodnje. 

Priznamo li činjenicu daje produktivnost livada i obradivog 

tla samo trećina produktivnosti šuma koje su oni 

zamijenili, udio proizvodnje fotosinteze što ga troši 

čovjek povećava se na 17 %. Približno istu količinu izvlači 

čovječanstvo iz fosilnih goriva, izgaranjem ugljena, 

nafte i plina. Tako, ljudska vrsta, kojoj je ukupna 

biološka masa manja od 2 • 10 s t (5 • 10 l4 -ti dio mase 

Zemlje), utroši godišnje 2 • 10"' t organske tvari - sto 

puta više od svoje mase. To je vrlo mnogo, a nagovješćuje 

da se čovjek- samo jedna od mnogo milijuna bio- 

* Dr.sc. Karlo Bczak, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume", Direkcija, 

Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 Zagreb. 

** Ponomarev, L. I., 1988: "The Quantum dice", prijevod 1995: 

"Kvantna kocka", Školska knjiga, Zagreb. 

Želeći čuti izvješća predstavnika institucija zaduženih 

za izradu odnosnih dokumenata te kroz raspravu 

pripomoći njihovoj kvalitetnijoj izradi, Hrvatsko šumarsko 

društvo organiziralo je 30. siječnja 2002. u proloških 

vrsta - tijekom posljednjeg stoljeća pretvorio u 

odlučujući čimbenik dalje evolucije života na Zemlji. 

Čovjek je gospodar prirode, često se ističu te riječi, 

no previđamo da snaga pretpostavlja i odgovornost. 

Zanimljivo je štivo Leonida I. Ponomareva 

(1988), njegova razmišljanja i prognoze u knjizi "The 

quantum dice" u prijevodu Kvantna kocka. 

Kockamo li se sa prirodom To pitanje često postavljamo 

sami sebi. Opstojnost čovječanstva ovisi o 

dugoročnoj prognozi. Prognoza je nezamisliva bez poznavanja 

zakona koji vladaju prirodom, bez poznavanja 

istinskog jezika prirode. 

Nezamislivo je da građevinski inženjeri koji grade 

mostove ne poznaju zakone prirode ili da ne znaju što 

je to koeficijent elastičnosti. Isto je tako nezamislivo 

da šumarski inženjeri ne poznaju zakone prirode ili da 

ne znaju objasniti sva gibanja i pojave u šumi. 

Iako dualizam kao fizikalna stvarnost proniče 

svu prirodu, dualizmu nema mjesta u Zakonu o zaštiti 

prirode, Zakonu o šumama, Zakonu o poljoprivredi, 

Zakonu o lovu, Zakonu o vodama ili 

Zakonu o zaštiti okoliša i prostornog uređenja. 

Hrvatska je mala zemlja, samo 56 538 četvornih kilometara, 

stoje oko 0,038 % kopnenog dijela naše planete. 

Ukupno šumom obrasle površine u Hrvatskoj iznose 

2.078.289 ha, stoje oko 0.047 % šumske površine 

na Zemlji. Hrvatska je zelena oaza, biser prirode u 

srcu Europe sa svojim prirodnim šumama, čistim zrakom, 

bistrim vodama i nezagađenim tlom. 

Šume su nacionalno bogatstvo o kojemu nam ovisi 

budućnost. Osnova suživota je potrajno gospodarenje, 

očuvanje i proširenje biološke raznolikosti šuma, 

koje mora biti jedna od prvih smjernica u nacionalnoj 

strategiji i zakonskom utvrđivanju šumarske politike. 

Karlo Bezak* 

AKTUALNO 

Okrugli stol: 

Koja su stručna, odgovorna i javna određenja hrvatskih šumara o strategiji šumarstva, 

restrukturiranju "Hrvatskih šuma" i novom Zakonu o šumama 

ss 

storijama HŠD-a Okrugli stol na odnosne teme. Naime, 

sva tri posla su u tijeku, no nema rasprave i šireg 

uvida u njih, iako je poslovodstvo "Hrvatskih šuma" 

putem Intraneta dalo sugestiju glede restrukturiranja,

dok o Strategiji i Zakonu o šumama doznajemo posrednim 

putem (za Strategiju je najavljeno da ćemo 

materijale moći pronaći na Internetu). U pozivu za 

Okrugli stol, obrazlažući potrebu organiziranja ovog 

skupa napisali smo: "Činjenica, da se je Vlada Republike 

Hrvatske odlučila istovremeno izraditi Nacionalnu 

šumarsku politiku i strategiju, Projekt restrukturiranja 

"Hrvatskih šuma " i novi Zakon o šumama, nalaže 

hrvatskoj šumarskoj struci obvezu jasnog određenja 

u pogledu temeljnih odrednica za svaku od ovih aktivnosti. 

Za očekivati je angažiranu i stručnu raspravu, 

logičan slijed u donošenju spomenutih akata, ozbiljnost 

i temeljitost u izradi navedenih i tako važnih dokumenata, 

kako bi novi Zakon o šumama, nakon izrade 

strategije i projekta restrukturiranja osigurao mogućnost 

njihove potpune provedbe ". 

Kao temelj raspravi, zamoljeni su da pripreme uvodna 

izlaganja: Željko Rendulić, dipl. ing. šum., pomoćnik 

ministra poljoprivrede i šumarstva, o Zakonu o 

šumama, Ivan Istok, dip. ing. šum., načelnik u istom 

ministarstvu, o Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji 

te Ivan H o d i ć, dipl. ing. šum., zamjenik direktora 

"Hrvatskih šuma", o restrukturiranju. 

Na okrugli stol pozvani su predstavnici nadležnih 

Saborskih odbora, Vlade, Ministarstva poljoprivrede i 

šumarstva, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog 

uređenja, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija, 

Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih šuma, 

Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, predstavnici 

Hrvatskoga šumarskoga društva (kako radi 

prevelikog broja nismo mogli uključiti pretstavnike 

svih ogranaka HŠD-a, nastojali smo regionalno - u šumarskom 

smislu — pokriti cijelo područje Hrvatske) te 

tiska i elektronskih medija. Nakon uvodne riječi predsjednika 

Hrvatskoga šumarskog društva prof. dr. sc. 

Slavka Matica, prethodno spomeniti poticatelji rasprave 

dali su svoje izvješće. Glede Strategije i Zakona 

o šumama, očekivali smo ivješće ne o tome kojim je tijekom 

tekao posao na izradi odnosnih dokumenata, 

nego više kao prikaz pojedinih dijelova dokumenata. 

Glede Strategije to bilo ono što ona obuhvaća i kako 

prezentira ciljeve, a glede ZOŠ-a ponajprije kostur Zakona, 

koncepcijski pristup, glavna nazovimo ih poglavlja 

i najznačajnije članke odnosnih poglavlja. 

Svjesni toga da na Zakonu treba još raditi i daje to 

zapravo početak, tražili smo saznanje da su temelji i 

pravac dobri, jer ono što nam je posredno došlo pod 

ruku blago rečeno "ne miriše na dobro". 

U raspravi je iskazano žaljenje što se sva tri dokumenta 

rade istovremeno, jer ponajprije je terebalo 

odrediti Strategiju. No, očekuje se, a daju se i obećanja, 

da će se kod donošenja ovih dokumenata poštovati redoslijed. 

U raspravu su se pored poticatelja uključili: 

direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski, zatim 

IvanTarnaj, Tomislav Starčević, Slavko Matić, 

Hranislav J a k o v a c, Ivica G r b a c dekan Šumarskog 

fakulteta te John G i 11 a n d voditelj tima irske konzultantske 

tvrtke Coillte. Predstavnici HŠD-a ogranaka 

Vinkovci (Ilija Gregorović), Bjelovar (Milan Presečan) 

i Delnice (Damir Delač), koji su i u pisnom 

obliku izrazili mišljenje svoje baze te dali i konkretne 

prijedloge, ponovno potertavaju potrebu stvarne a ne 

formalne decentralizacij. Pripremili smo prijedlog zaključaka 

s Okruglog stola te ih dostavili članovima Povjerenstva 

za zaključke na suglasnost i dopunu, a isto 

tako dostavili smo ih zajedno s pisanim materijalima 

svim ograncima HŠD-a, s molbom da o ovim temama 

rasprave, dadu primjedbe na zaključke i dostave nam 

ih do 28. veljače 2002. Tako ćemo detaljnije o raspravi 

izvijesti u sljedećem broju Šumarskog lista, kada ćemo 

objaviti i usuglašene zaključke s ovog Okruglog stola. 

H. Jakovac 

OBLJETNICE 

STOTA OBLJETNICA ORNITOLOGIJE U HRVATSKOJ (1901 - 2001) 

Prigodnim pozdravnim govorom predsjednika Hrvatske 

akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademika 

Ive Padovana, u Zagrebu je u velikoj dvorani 

HAZU-a 30. studenog 2001. održana svečana sjednica 

povodom obilježavanja stote obljetnice Zavoda za ornitologiju, 

koji od 1974. godine djeluje pod okriljem 

Razreda za prirodne znanosti, naše najviše znanstvene 

ustanove. Prema njegovim riječima Akademija će i 

dalje podržavati sva stremljenja i istraživanja o životu 

ptica, osobito kada se provode na tlu Hrvatske i kada se 

stečena znanja mogu primijeniti u određivanju uvjeta 

za što učinkovitiju zaštitu prirode. 

89

Predsjedavajući sjednice akademik Milan Meštrov, 

potom je obznanio daje na prijedlog spomenutog 

Razreda za prirodne znanosti HAZU dodijeljeno 

pismeno priznanje bračnom paru Rucner, ornitolozima 

Dragutinu i njegovoj supruzi dr. se. Renati 

Kroneisl za njihove izvanredne zasluge na razvoju 

hrvatske ornitologije. Tekst priznanja pročitao je 

akademik Zvonimir De vide, a dr. se. Renati Kroneisl 

Rucner, koja je nazočila sjednici, osobno ga 

uručio predsjednik Akademije Ivo Padovan . 

Svečanoj sjednici nazočio je i veći broj šumara, medu 

kojima ističemo akademika Dušana Klepca i doministra 

Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja 

dr. se. Ivana Martini ča. 

Predavanjima znanstvenika biologa i ornitologa koja 

su uslijedila (akademik Zvonimir De vi de, dr. sc. 

Goran Sušić, dr. se. Jelena Kralj, akademik Milan 

Meštrov, dipl. ing. Jasminka Radović, dr. se. Nikola 

Tvrtković) danje iscrpan pregled stotinu godina 

duge povijesti ornitoloških istraživanja u Hrvatskoj, 

te stanje i perspektiva, ove po mnogo čemu interesantne 

znanstvene discipline, u kojoj svojim amaterskim 

radom na promatranju ptica, bilježenju mjesta i 

vremena gniježdenja, prstenovanju i slično, sudjeluju 

biolozi, ljubitelji prirode, šumarnici, lovci... U svojim 

govorima svi su predavači isticali zasluge bračnog para 

Rucner. Kao voditelj Ornitološkog odjela pri Hrvatskom 

narodnom zoološkom muzeju Dragutin Rucner 

od 1962. godine, kada se taj odjel pripojio Institutu za 

U znaku Rucnerovih 

biologiju Sveučilišta, postaje njegovim predstojnikom, 

da bi umirovljenjem (1970) tu dužnost preuzela Renata 

Rucner. Živeći i radeći zajedno proveli su svestrana 

ornitološka istraživanja Hrvatske, posvećujući veliku 

pozornost povezanosti ptica s određenim šumskim zajednicama. 

Njima pripada zasluga stoje ornitološki časopis 

"Larus", kojem je Renata Rucner bila urednicom 

od drugog broja, izlazio bez prekida od 1948, a u 

kojemu su uz objavu znanstvenih radova redovito publicirani 

rezultati istraživanja seobe ptica metodom 

prstenovanja. Aktivno djelujući na području zaštite ptica 

i njihovih staništa, zasluga je Rucnerovih daje ušće 

Neretve i više drugih lokaliteta proglašeno ornitološkim 

rezervatima, da je u Metkoviću uz pomoć tamošnjih 

lovaca ustanovljena jedinstvena zbirka ptica, a po- 

Slika 1. Zahvala na dodijeljenom priznanju: dr. sc. Renata Kroneisl 

Rucner i akademik Milan Meštrov na svečanoj sjednici 


Slika 2. Predsjednik HAZU-a akademik Ivo Padovan u društvu 

mladih ornitologa; slijeva dr. se. Jelena Kralj, dr. se. Goran 

Sušić i ravnatelj Zavoda dipl. ing. Dragan Radović 


90

sredstvom tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu 

prirode donijeto više podzakonskih akata iz domene 

zaštite ptičjeg svijeta. U prvom poslijeratnom razdoblju, 

pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, 

Dragutin i Renata Rucner redovito surađuju u časopisu 

"Priroda", "Lovačkom vjesniku"i drugima, a iz 

njihovih pera potječu i mnoge vrijedne knjige poput 

"Moja knjiga o pticama", "Ptica i čovjek" (izdana u nakladi 

Lovačkog saveza Hrvatske), "O životu ptica u 

dolini Neretve" i dr. 

Uz njih za ovo izvješće izdvajamo i ime Ervina 

Rösslera, drugog po redu urednika "Lovačkog vjesnika" 

(1910-1925), honorarnog predavača predmeta 

Lovstvo (i ribarstvo) na Gospodarskom fakultetu u Zagrebu, 

kao prvog upravitelja Hrvatske ornitološke centrale, 

čiju 100. obljetnicu i slavimo. Od 1910. kad u nas 

počinje sustavno praćenje seoba ptica metodom prstenovanja, 

Rössler je objavio velik broj stručnih i popularnih 

članaka o seobi ptica, popularizirajući tako ornitologiju 

i zaštitu ptica u redovima šireg kruga ljudi. 

Daje Hrvatska i u europskim razmjerima bogata ornitofaunom, 

svjedoči podatak da od 371 vrste registrirane 

u nas njih 226 (61 %) se smatra gnjezdaricama. 

Gotovo sve male i srednje velike zemlje strarog kontinenta 

imaju manji broj gnjezdarica. Po broju gnjezdarica 

europski ugroženih vrsta Hrvatska zauzima 14. mjesto 

u Europi. Te i mnoge druge interesantnosti vezane 

uz stogodišnju aktivnost Zavoda za ornitologiju i ptica 

uopće, prikazano je na prigodnoj izložbi, koja je u organizaciji 

šadanjeg Zavoda za ornitologiju HAZU bila 

postavljena u predvorju Akademije. 

Od gospodarski važnih vrsta njih 26 Zakonom o 

lovu iz 1994. godine imaju status divljači i slobodno se 

love izvan termina lovostaje. Za ptičji svijet općenito 

određenu prijetnju čine inozemni lovci turisti, pretežito 

Talijani, koji nepoštivajući propise, a uz prešutnu blagonaklonost 

ovlaštenika prava lova, ugrožavaju i ostalu 

zaštićenu ornitofaunu u lovištima. Za hrvatsku ornitofaunu, 

rečeno je na predavanjima, može se reći daje 

vrlo ugrožena. Ne malom broju ptica, poput trčki, kamenjarki, 

šumskih koka, kao i nekim vrstama divljih 

pataka, brojnost u Hrvatskoj se višestruko smanjila, 

mahom kao posljedica ugroženosti staništa. 

Analizirajući razloge ugroženosti ptica po broju 

vrsta na koje djeluju, uočljivo je da na najveći broj vrsta 

ptica u Hrvatskoj djeluje krivolov. Usprkos strogim 

Hrvatska je zemlja bogata pticama 

propisima, stanje i poštivanje zakona te njegovo provođenje 

u praksi je vrlo loše. Osobito je nepogodna situacija 

u priobalju, posebice Dalmaciji, a najgore je u Neretvanskoj 

regiji na jugu Dalmacije. 

Prstenovan]em ptica kao jednom od najpouzdanijih 

metoda istraživanja biologije ptica Zavod se bavio od 

samih svojih početaka, a provodili su ih pretežito dragovoljci. 

Uz šumarnike i lugare najveći ih se broj regrutirao 

iz redova lovaca, o čemu svjedoče godišnja izvješća 

o provedenim prstenovanjima i nalazima prstenovanih 

ptica objavljivana u godišnjaku "Larus" i "Lovačkom 

vjesniku" od 1947. pa do 1975. godine. Od 

1986. godine svaki prstenovač dobrovoljac Zavoda 

mora posjedovati iskaznicu, koja se produžava svake 

druge godine, i to nakon što se utvrdi da je na vrijeme 

poslao izvješće o prstenovanim pticama. Iskaznica se 

dobiva nakon sudjelovanja na nekoj od akcija i položenog 

tečaja iz poznavanja i prstenovanja ptica. 

Kao vrsnog biologa i ornitologa pok. Dragutina 

Rucnera (1910-1996) krasila je još jedna osobitost. 

Bio je nadareni glazbenik profinjenog sluha, što mu je 

omogućavalo da u prirodi samo na osnovi pjeva i glasanja 

ptica nepogrešivo determinira vrstu. Ne čudi stoga 

daje u glazbenom programu svečane sjednice nastupio 

Gudački kvartet Rucner. 

Alojzije Frković 

KNJIGE I ČASOPISI 

MONTI E BOSCHI 

(talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) 

Iz broja 5, rujan-listopad 2001. izdvajamo osvrte na 

sljedeće priloge: 

Antonio Gabbrielli: Talijanske državne šume 

u prvih 30 g. od svog postanka (1871-1899) 

U ovom članku iz rubrike "povijest ", autor asocira 

na daleko sjećanje nastanka državnih šuma u Italiji pod 

nazivom "Državni ured za javne šume". 

91

Poslije razornog rata i Bečkog mira (1886) te ujedinjenja 

Italije, akt o osnivanju državnih šuma bio je vrlo 

napredan čin tadašnje administracije. Osnivanju državnih 

šuma prethodile su prodaje mnogih državnih i crkvenih 

dobara, u kojima su šume zauzimale značajno 

mjesto. No ipak 20. srpnja 1871. g. aktom broj 283 izišao 

je zakon kojim su osnovane državne šume sastavljene 

od 20-ak kompleksa, s izuzećem državnih šuma, 

namijenjenih za potrebe solana koje su izravno pod 

upravom financa koji su držali monopol soli. 

Površina tog prvog kompleksa državnih šuma iznosila 

je oko 50 000 ha, od čega 45 % u Toskani, 28 % u 

Venetu, 26 % u južnoj Italiji i 1 % u Lombardiji i Liguriji. 

Prodajom i kupnjom površina državnih šuma se smanjivala 

i povećavala, ali je uglavnom u zadnjim godinama 

ovog razdoblja imala nešto više od 50 000 ha, od 

čega je na površinu pod šumom otpadalo oko 42 000 ha, 

dok je 10 000 ha bilo nepošumljeno. Visokih šuma bilo 

je oko 31 000 ha, a panjača 11 000 ha. Od visokih šuma 

18 % otpadalo je na četinjače, 29 % na hrastove šume, 

18 % na bukove, 2 % na kestenove i 33 % na mješovite 

šume. Panjače su bile 78 % mješane, 13 % bukove, 7 % 

hrastove i 1 % kestenove. 

Prihodi državnih šuma bili su prodaja drveta, te najam 

terena za pašarenje i poljoprivredu, a troškovi su se 

sastojali od regionalnih, komunalnih i drugih poreza 

(39 %) te plaća čuvarskog osoblja (36 %), dok se za 

održavanje cesta i podizanje kultura izdvajalo znatno 

manje (8 i 7 %). 

Ne bi se moglo reći da je šumska administracija iz 

tog vremena imala izravan cilj zaštitu vodnog režima i 

općenito zaštitnu funkciju šuma, ali samom činjenicom 

da su uspjeli zadržati te šume u državnom vlasništvu, 

predstavljaju zaštitne i preventivne mjere. 

Tek naknadni zakoni iz 1910 g. i poslije, regulirali su 

zaštitne funkcije šuma. 

Na kraju autor naglašava da Toskana koja je u tom 

razdoblju sudjelovala s najvećim površinama u državnim 

šumama (49 %), sada, nakom više od stoljeća predvodi 

s apsolutno najvećom pošumljenom površinom 

u Italiji. 

Fabio Clauser: Šumske prorede - dječija igra 

ili konfuzno stanje 

U članku autor izražava sumnju u povoljan učinak 

proreda šuma kao nastavak svog izlaganja iz 1985. g. 

(Monti e bosehi, broj 5) potkrepljenu novijom američkom 

i europskom šumarskom literaturom. Posebice 

upućuje na tri članka o kojima daje obrazloženje: 

1. Boris Z e i d e, 2001. g. Thininng and Growth. Journal 

of Forestry, 1: 20-25 

2. R. O. Curtis, D. D. Marschall, J. F. Bell, 

1987. g. LOGS. A Pionering Example of Silvicultural 

Research in Coast Douglas-Fir. Journal of Forestry 

7: 19-25 

3. Peter Amman, 1999. Analyse umbehandleter Jungebestande 

als Grundlage fur neue Pflegekonzepte, 

Schweiz. Z. Forstwes. 150, 12: 460-470. 

Posebna pozornost posvećena je prvom članku 

"Proreda i prirast" jer : 

objašnjava jasno i učinkovito povijesni razvoj pokusnih 

istraživanja utjecaja proreda na prirast u posljednjih 

200-300g. 

izdvaja kritično stajalište relevantne važnosti jednog 

čimbenika, kojim je generacija šumara ispunila 

tisuće stranica, a nije dala posljednju riječ. 

Zeide podupire staro stajalište po kojemu su neprorijedene 

šume više produktivne, što potkrepljuje 

novim istraživanjima Curtisa i drugih na sastojinama 

duglazije. Zeide i dalje tvrdi daje studijom Curtisa 

zaključena "filozofija" oko proreda, ostaje sada samo 

potreba za razlikovanjem između totalnog prirasta i 

prirasta komercijalnog volumena. 

Radi potpore svojim tvrdnjama Zeide navodi važna 

istraživanja sljedećih autora: 

Hart ig -jedan od utemeljitelja modernog šumarstva, 

danski veleposjednik Reventlow, Broillard iz Francuske, 

Borggreve i dr. iz Njemačke, koji u prilog svojih 

tvrdnja navode ekofiziološke razloge koji uključuju moguću 

redukciju fotosintetičke proizvodnje, povećanu 

proporciju između respiracije i fotosinteze te smanjenje 

mogućnosti uzimanja hranjiva i vode radi slabijeg razvoja 

žiljnog sustava. 

Smith, Hartig i dr. (1997) daju mišljenje o proredama, 

tvrdeći da se s maksimalno održivom gustoćom u 

prirodi postiže i maksimalna proizvodnja drvne mase. 

Curtis i suradnici u svom članku opisuju rezultate 

objavljenih pokusa na kulturama duglazije starim 

45-58 g. gdje su obavljene prorede u različitim intervalima 

i uspoređene s kontrolnim plohama. U početku je 

prevladavalo mišljenje da "ista proizvodnja drvne 

mase može biti postignuta unutar širokog spektra gustoće 

u kojem prorede samo distribuiraju prirast unutar 

različitog broja stabala", no postoji sumnja u ovu pretpostavku, 

što pokazuju usporedbe na bazi pokusnih rezultata: 

- ukupna proizvodnja drvne mase veća je na kontrolnim 

(netaknutim) površinama, posebice u prvim 

godinama. 

proizvodnja komercijalne mase (15 cm promjera na 

tanjem kraju) veća je kod prorjedivanih ploha nego 

kod kontrolnih, što se s vremenom povećava. 

- prorede u pravilu idu u korist povećanja biološke 

raznolikosti. 

Peter Amman u svom članku upozorava na negativne 

posljedice u slučaju neprimjenjivanja proreda na 

stabilnost šume i predviđenu proizvodnju kvalitetnog 

drveta. Pokus se obavljao u sastojinama smreke i obič- 

92

nog jasena. Po njemu je povoljno vršiti prorede u 

smrekovim sastojinama kad dominantna stabla imaju 

visinu od 20-30 m, a to odgovara dobi od 30-50 g. Kod 

jasena (i javora) najpovoljnije rezultate daju prorede 

kod visine stabala od 15-25 m, što odgovara dobi od 

20-40 g. 

Na kraju autor Clauser postavlja pitanje: da li uvjeravanja 

u potrebe proreda u mladim šumama imaju 

opravdanje Troškovi se penju na milijarde lira (uz 

obrazloženje otvaranja novih radnih mjesta), a proredni 

materijal zbog male vrijednosti i velikih troškova 

izvlačenja ostaje u šumi, dok priroda to nudi besplatno. 

Posebice u ostarjelim, napuštenim i "neometanim" 

panjačama, pažljivi promatrač može uočiti rezultate 

učinka prirode. 

Kako tvrdi autor, svi ovi argumenti potvrđuju ispravnost 

njegovih izlaganja iz 1985. g. 

Franco Zavagno, Roberto F err ant i, Sabrina 

Grazioli, Simone Formentini: Demografska i 

strukturalna obilježja bukovih zajednica u provinciji 

Varese 

Posljednjih godina u Italiji su obavljana mnogobrojna 

istraživanja kako bi se obilježile šumske zajednice 

s florističkog i vegetacijskog gledišta. To se odnosilo 

na bukove šume, što je obuhvaćalo velik dio 

Alpa i Apenina. 

Manja pozornost posvećena je demografskim i 

strukturalnim karakteristikama, i to u svrhu utjecaja na 

prirast u sastojinama. 

1996. g. u provinciji Varese (Lombardija) vršena su 

istraživanja u sastojinama s dominantnom bukvom, u 

cilju utvrđivanja - demografskih i strukturalnih obilježja 

bukovih sastojina. 

Šume bukve u provinciji Varese zauzimaju 6 800 ha, 

a nalaze se na nadmorskoj visini od 400-1000 m, i to 

uglavnom na silikatnom supstratu. Pokus je obuhvatio 

3 600 stabala, od čega 82 % bukve, 8 % kitnjaka i 5 % 

kestena. S manjim učešćem pojavljuje se breza, obični 

jasen, divlja trešnja i božikovina. Srednja starost stabala 

je 51 g., dok pojedini primjerci bukve imaju dvostruko 

više, što se povezuje s načinom gospodarenja jer su ostavljeni 

kao sjemenjaci radi konverzije panjače u visoku 

šumu. 

Istraživanja su obuhvatila sve bitne veličine: 

distribucija po dobnim razredima za sve vrste, 

distribucija po debljinskim razredima za sve vrste, 

- distribucija po visinskim razredima, 

distribucija po površini krošnje, 

- distribucija po volumenu krošnje, 

- odnos prosječne površine krošnje i uzoraka, 

- krivulja debljinskog prirasta bukve, 

- krivulja debljinskog prirasta hrasta kitnjaka. 

Sve ove veličine obrađene su numerički i grafički. 

Posebna pozornost posvećena je debljinskom prirastu 

pojedinih stabala po godinama, radi ustanovljenja 

utjecaja temperaturnih promjena na prirast. Od 1987. g. 

na dalje uočava se osjetljiv pad prirasta bukve, što se 

povezuje s povećanjem prosječnih temperatura u proljeće 

i ljeto, koje su evidentirane u posljednjem razdoblju. 

Tome u prilog ide i činjenica što pad prirasta nije evidentiran 

kod hrasta kitnjaka, kao više termofilne vrste 

na koju povećanje temperature nema negativan utjecaj. 

LeliaCroitoru, PaolaGatto : Procjena ukupne 

ekonomske vrijednosti šuma u mediteranskom području 

- prvi rezultati 

U ovom članku autori prezentiraju početne rezultate 

procjene vrijednosti šumskih dobara u mediteranskom 

okružju koje je financirao Europski šumarski 

institut u siječnju 2000-te godine, u sklopu programa 

MEDFOREX (MEDiteranean FORest Externalities). 

Težište je usmjereno na ukupnu ekonomsku vrijednost 

šuma, koja uključuje ukupnu uporabnu vrijednost 

(direktnu i indirektnu), vrijednosti opcije i neupotrebne 

vrijednosti šuma. 

Izravne vrijednosti šuma su tržišne vrijednosti ili 

potencijalne tržišne vrijednosti. Neizravne vrijednosti 

su razne ekološke funkcije šuma: vodozaštitne, reguliranje 

klime, čišćenje vode i uskladištenje ugljičnog 

dioksida. Vrijednosti opcije i neuporabne vrijednosti 

su izvan tržišne vrijednosti, koje imaju potencijalnu 

uporabnu vrijednost za sadašnje i buduće generacije, a 

to su: korištenje rekreacije, uživanje ambijenta i krajolika, 

korištenje energije i sirovina te biološke i 

genetske raznolikosti. 

Procjena vrijednosti na bazi tržišnih cijena i procjena 

te u obliku transformiranih vrijednosti vrlo je interesantna, 

pa navodimo: 

1. Izravne uporabne vrijednosti procjena na bazi 

tržišnih cijena 

proizvod 

drvo za obradu 

ogrijevno drvo 

suplutnjak 

plutnjak 

smola 

ukrasne biljke i plodovi 

gljive (komercijalna berba) 

tartufi 

kesten (plodovi) 

pinjoli s ljuskom 

lješnjaci 

borovnice 

jagode 

maline 

žir 

količina 

3 276 069 me 

5 076 013 me 

595,8 t 

9 203,5 t 

vrijednost u 

000 Eura 

209 475 

227 183 

131 

4050 

2 613 947 kg 25 471 

73 868 kg 8 628 

69 852,4 t 55 648 

2 071,5 t 3 040 

15471,9 t 16 266 

381 423 kg 1 200 

72 338 kg 389 

68 234 kg 288 

50 403 kg 1811 

ukupno po tržišnim vrijednostima 553 580 

93


transformiranih vrijednosti 

proizvod 

indikatori 

pašnjaci (sijeno) 

nektar 

šuma 

(transformiran 

u med) 

količinski 

šume za 

pašarenje 

(2 000 000 ha) 

površina 

za proizvodnju 

meda 

3 000 000 ha 

cijena 

sijeno 

75 eura/t 

med 

6 Eura/kg 

(1,25 kg/ha) 

vrijednost u 

000 Eura 

60 000 

22 500 

ukupno 82 500 


prodatih dozvola 

proizvoč 

lov 

gljive 

količinski 

indikatori 

285 000 lovaca 

u planinskim 

zonama 

3 kg gljiva/ha 

4 000 000 ha šuma 

produktivnih za gljive 

cijena 

250 eura 

po lovcu 

5 eura/kg 

vrijednost u 

000 Eura 

71 250 

60 000 

ukupno 13 1250 

4. Izravna uporabna vrijednost procjena 

nekomercijalnih šumskih proizvoda 

proizvod 

indikatori 

rekreacija 

posjeta 

količinski 

48 000 000 dana 

posjet 

cijena 

2,5 Eura/ 

vrijednost u 

000 Eura 

120 000 

Na bazi ovih procjena ukupna izravna uporabna 

vrijednost talijanskih šuma iznosi 887 330 000 Eura. 

5. Neizravna uporabna vrijednost obuhvaća ekološke 

funkcije - -procjena njene vrijednosti je sljedeća: 

dobra i 

usluge 

vodozaštita 

(erozija, poplave i 

lavine) 

uskladištenje 

ugljika 

kvaliteta krajolika 

kvaliteta i 

čišćenje vodepro 

regulacija 

mikroklime 

ukupno 

količinski 

indikatori 

3 019 900 ha 

rizičnih površina 

od erozije i 

61 200 ha 

od lavina 

3 100 000 t 

uskladištenog 

ugljika u šumskim 

ekosustavima 

procjene u tijeku 

procjene u tijeku 

cjene u tijeku 

procjena u tijeku 

vrijednost u 

000 Ecura 

1 321 500 

60 000 

1 381 500 

Ovakvavrijednostod 1 381 500 000 eura proizlazi iz 

činjenice stoje vodozaštitna funkcija šuma bez sumnje 

najvažnija za talijanske šume, a u tijesnoj je vezi s pojavama 

erozije, odrona i lavina koje su u Italiji vrlo česte. 

6. Postoje također i negativni vanjski utjecaji koji umanjuju 

ukupnu ekonomsku vrijednnost šuma a to su: 

vanjski 

utjecaj 

erozija zbog sječa i 

lošeg gospodarenja 

2 184 300 ha 

poplave, nanosi i 

lavine zbog sječa i 

lošeg gospodarenja 

štete od požara 

pelud i 

ostali alergenti 

gubitak prirodne 

vrijednosti šuma 

zbog zloupotreba 

gubitak vrijednosti 

krajolika zbog 

zloupotreba 

ukupno 

količinski 

indikatori 

gubitak tla 

2,18mc/ha 

degradirane zone 

4 568 talijanskih 

općina ugroženih 

od odrona i poplava te 

3 488 mrtvih u 

45 godina 

4 750 požara 

49 000 ha 

opožarenih površina 

663 581 slučaj 

15 068 slučajeva 

3 594 slučaja 

7. Na kraju se može napraviti rekapitulacija 

koja izgleda ovako: 

kompletne ukupne 

ekonomske vrijednosti 

izravna upotrebna vrijednost 

neizravna upotrebna vrijednost 

neupotrebne vrijednosti negativni 

vanjski utjecaji 

ukupno 

vrijednost u 

000 Eura 

-119 044 

-365 000 

-60 655 

-1 680 

-128 

-546 507 

vrijednost u 

000 Eura 

887 330 

1 381 500 

-546 507 

1 723 323 

Vrijednost od 1 723 323 000 eura je orijentacijska, 

ali je očito da bi trebalo pronaći instrumente za povećanje 

uporabne vrijednosti talijanskih šuma. Prvi rezultati 

upućuju na veliku vrijednost tržišnih dobara u okviru 

uporabnih vrijednosti, ali je naglašena neizravna uporabna 

vrijednost i to ponajprije vodozaštitna. 

Istaknuta je važnost procesa komercializacije transformiranih 

dobara i usluga rekreativnog obilježja u prodajne 

tržišne proizvode. 

Na kraju je naglašena potreba za detaljnijim informacijama, 

osobito što se tiče neuporabnih vrijednosti šuma. 

Giuliana D e f 1 o r i o, Giovanni S i c i 1 i, Pierdomenico 

L e r a r i o, Nicola L u i s i: Procjena fitosanitarnog 

stanja mladih šumskih kultura u južnoj Italiji 

Donošenjem Uredbe CEE br. 2 080 iz 1992. g. posljednjih 

godina u mnogim regijama južne Italije pristupilo 

se realizaciji podizanja šumskih kultura. Regionalnim 

programima obuhvaćene su i napuštene 

zapostavljene poljoprivredne površine. Tim programima 

predviđena je uporaba sljedećih listača: obični orah 

(Juglans regia L.), trešnja (Prunus avium L.), hrastovi 

94

(Quercus spp.), jasen (Fraxinus Oxycarpa Bieb. i F. 

ornus L.) i klen (Acer campestre L.), te sljedećih četinjača: 

alepski bor (Pinus halepensis Mill.) i čempres 

(Cupressus sempervirens L.). 

Ovaj novi oblik uzgoja šuma obilježen je kraćim 

vremenskim ciklusom, koristeći maksimalne produktivne 

sposobnosti vrsta. No, kako se često radi o neadekvatnim 

tlima, uporabi jedne ili malog broja vrsta, neselekcioniranom 

sjemenu za lokalne uvjete, dobar uspjeh 

pošumljavanja često izostaje zbog neotpornosti mladih 

biljaka izloženih stresu i osjetljivošću prema raznim 

patogenima, koji inače u normalnim šumskim uvjetima 

ne predstavljaju značajniju opasnost. 

U ovom članku autori su obradili glavne bolesti i 

štete biotskog i abiotskog porijekla, koje su ustanovili 

u mnogobrojnim kulturama u Apulji, Basilikati i Kalabriji. 

Metoda israživanja sastojala se u uzimanju uzoraka 

(5 % u svakoj kulturi) za fitološko istraživanje tijekom 

vegetacijskog razdoblja 2 000. g. i laboratorijskog determiniranja 

patogena. Korištene su vlažne komore radi 

daljnjeg razvoja patoloških gljiva i sigurnije determinacije. 

Rezultati tih istraživanja su sistematizirani i tabelirani, 

s potrebnim parametrima (lokacija, nadmorska 

visina, površina, vrste drveća, razmaci sadnje i uzgojni 

zahvati poslije sadnje). Proizlazi daje većina oštećenja 

biotske prirode, a najviše napadnute vrste su orah i 

trešnja. 

Na orahu od oštećenja lišća posebno se ističe antraknoza 

uzrokovana gljivom Marssonina juglandis (Lib.) 

Magn., deformacije uzrokovane od gljive Gnomonia 

leptostyla (Fr.) Ces. i De Not, te maljavost i sušenje lišća 

uzrokovane gljivom Micros troma juglandis i sušenje 

lišća i grana zbog napada gljiva Botrvosphaeria ribis. 

Osim ovih gljiva orah je često napadnut leptirom 

Zeuzera pyrina. 

Slika 2. Sušenje lišća (Microstroma juglandis) 

Slika 1. Antracenosa sušenje lišća (gore) i oštećenja (dolje) (Marssonina 

juglandis) na običnom orahu (Botiyosphaera 

ribis) 

Slika 3. Štete na orahu (Cvlindrosporium padi) Zeuzera pyrina 

95

Na trešnji su uočeni napadi: Corynum beijerinckii, 

Cylindrosporium padi, Armillaria mellea i Cylindro 

carpon destructans. 

Na svim kulturama događaju se i štete uzrokovane 

primjenom mehanizacije u obliku raznih oštećenja u 

radnoj visini. 

Na crnom jasenu primijećene su nekroze listova 

prouzrokovane od Gnomonia sp., a na poljskom brijestu 

(Ulmus minior Mili.) djelomična defolijacija od uzročnika 

Galerucella luteola. 

Od četinjača čempres je napadnut Seiridium (Coryneurri) 

cardinale (Wag) koji uzrokuje rak kore, a alepski 

bor uz mehanička oštećenja ima tipično sušenje 

Slika 5. Mehaničko oštećenje na deblu crnog jasena (a), Acori 

eriofidi na listu oraha (b). Kovrčanje listova trešnje, Misus 

cerasi (c) 

Slika 4. Nekroza na listu trešnje prirodna veličina (gore), povećanje 

12 X (lijevo dolje), povećanje 50 X (desno dolje) 

Slika 6. Napadi oidija na listovima klena (lijevo) i Gnomonia sp. 

na listovima crnog jasena (desno) 

Slika 7. Galerucella luteola defolijacija na poljskom brijestu 

96

vršnih izbojaka koje uzrokuje Sphaeropsis sapinea 

(Fr) Dyko i Sutton (sin: Diplodiapinea Kicks). 

Predlaže se da se posveti veća pozornost fitosanitarnoj 

zaštiti u kojoj prije svega treba voditi računa o izboru 

vrsta i o povljnim tehničkim zahvatima. Istraživanja 

ovog tipa doprinijela bi sprječavanju širenja uzročnika 

bolesti i smanjenje šteta. 

Izdanja: 

Časopis Monti e boschi objavio je izdavanje dviju 

knjiga: 

1) Šumski humus-priručnik iz ekologije 

Naziv orginala: Humus Forestali-Manuale di ecologia 

per il riconoscimento e 1' interpretazione-applicazione 

alle faggette. Autori su: Augusto Zanella, 

Mauro Tomasi, Cesare de Siena, Lorenzo Frizzera, 

Bernard Jabiolo, Gianni Nicolini-Format knjige je 

17 X 24, ima 336 stranica i 349 ilustracija u boji. 

Cijena 24,79 eura. 

2) Tehnika uređenja šumskih vodotoka. Naziv originala: 

Tecnica delle sistemazioni idraulico forestali. 

Autor je Dario Coslop. Knjiga ima XVI + 214 stranica 

i 171 ilustraciju, a cijena je 18,59 eura. 

Adrese izdavača i E-mail za oba izdanja možete dobiti 

u uredništvu Šumarskog lista. 

L' ITALIA FORESTALE E MONTANA 

(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima, izdanje talijanske 

Akademije šumarskih nauka-Firenze) 

Iz broja 4 srpanj-kolovoz izdvajamo: 

Giovanni Bo vio, Giovanni Callegari, Andrea 

Cam i a, Annalisa Francesetti, Francesco Iovin 

o, Paolo Porto, Antonella Ve 11 r i: Istraživanja o 

procjeni utjecaja šumskih požara na površinsku 

odvodnju i eroziju tla (prvi rezultati). 

Problematika vezana na utjecaj požara na šumske 

površine vrlo je kompleksna i zahtjeva suradnju brojnih 

specijalista. Unutar ove problematike posebno 

mjesto zauzima utjecaj vatre na hidrološke procese i 

eroziju u šumskim ekosustavima koji su obuhvaćeni 

vatrenom stihijom. 

U tu svrhu vršena su istraživanja tijekom 1999. g. u 

Kalabriji, u sastojini korzičkog crnog bora (Pinus laricio 

Poiret), u kojem su vršeni pokusni požari različitih 

intenziteta radi ustanovljenja utjecaja prolaza fronta 

plamena na hidrološke i erozijske procese, te provjera 

kemijsko-fizičkih promjena na tlu i vrijeme potrebno 

za uspostavljenje prvotnog stanja. 

Pokusi su vršeni u provinciji Cosenza na površini od 

oko pola ha, koja je u razdoblju od 1955-1960. g. pošumljena 

sadnicama korzičkog bora. Sastojina se nalazi 

na 1 090 m. n.v., ima nagib od 43 % i zapadnu ekspoziciju. 

Prosječne godišnje oborine iznose 1 124 mm, a 

prosječna godišnja temperatura 8,7 "C. 

Ustanovljene su tri parcele (A, B, C) s površinama 

20 X 60 m. U parceli A izazvan je jak požar, u parceli B 

požar manjeg intenziteta, a parcela C ostala je neopožarena 

radi usporedbe. Parcele su ograničene pocinčanim 

limovima visine 33 cm, a na dnu svake parcele postavljene 

su dvije sabirnice vode, od kojih je prva sa 

preljevom. 

Da bi se postigli različiti intenziteti požara dodavali 

su se u parceli A dodatni listinac i grane bora i borovice. 

Požari na parcelama uz potrebne mjere opreza obavljeni 

su u različite dane, uz napomenu da požar na parceli 

A nije bio željenog intenziteta (zbog vlage), ali je 

ipak vatra uništila sav listinac i opalila krošnje stabala. 

Slika 1. Pokusni požar jakog intenziteta (1500 Kcal) 

Slika 2. Pokusni požar malog intenziteta (150 Kcal) 

97

Na parceli B također je izgorio sav listinac i podrast, te 

unatoč malom intenzitetu vatre dio krošnje je opaljen. 

Poslije izvršenog požara napravljene su potrebne 

analize i mjerenja koja se odnose na površinsku vodu i 

eroziju, te uspoređene sa stanjem na parceli C. Prvi rezultati 

potvrđuju da je prolaz vatre uzrokovao bitne 

promjene na promatranim površinama. Naglo je povećano 

površinsko otjecanje vode uz pojavu erozije tla. 

Te promjene su međutim ograničene na razdoblje od 

2-6 mjeseci, s opaskom da postoji izvjesna granica nesigurnosti 

radi nedovoljnog saznanja o utjecaju kiše 

koja je izostala u razdoblju promatranja. 

Ova istraživanja idu u prilog mogućnosti primjene 

"programirane vatre" kao preventivne mjere protiv požara, 

koja u Italiji još nije prihvaćena. 

Mauro Bernabei: Odlaganje sekundarnih metabolita 

u crvenom srcu bukve - mikroskopska istraživanja 

Autor u članku obrazlaže problematiku vezanu na 

osrženost bukve i taloženje metabolita u stanicama toga 

dijela debla. 

"Neobavezno bukovo crveno srce" obilježeno je 

smanjenom trajnošću drveta i intenzivno smeđecrvenkastom 

bojom. Može biti crveno obojeno više-manje 

okruglastog oblika, zatim zvjezdasto s tamnim obrubom 

(koji često seže gotovo do kore), zatim može imati 

druge razne oblike uzrokovane ranjavanjem, smrzavanjem 

i drugim nepovoljnim utjecajima. 

Proces osržavanja i nastajanja crvenog srca uzrokuju 

dvije okolnosti: 

stvaranje "barijera" uzrokovanih lamelama pluta 

koje omeđuju rubove tih zona i izoliraju ih od ostalih 

dijelova (Tore Ili idr 1994, Pearce 1996) 

odlaganje sekundarnih metabolita unutar staničnih 

lumena (Kemp i Burden 1986). 

Kod jedričavih vrsta (npr. Hrast i kesten ) srž je sastavljena 

od pretežito polifenolnih supstanca i posebno 

od hidroliziranih tanina koji čine dio staničnih stjenki, 

dajući drvetu veću otpornost protiv zaraznih infekcija. 

Kod bukve naprotiv sekundarni metaboliti su uglavnom 

sastavljeni od polifenolnih supstanca kondenziranog 

tanina i gumastih sadržaja, koji imaju slabu mogućnost 

reakcije na napad raznih patogena. Osim toga, 

kemijski sastav staničnih stjenki se ne mjenja, jer se sekundarni 

metaboliti jednostavno raspoređuju po površini 

stjenka zajedno s ostacioma ugljikohidrata i masnih 

kiselina u nepravoj srži (MiIlis 1987). 

Neprava srž pokazuje smanjenu otpornost na nepovoljne 

promjene koje uzrikuju gljive zbog učešća ugljikohidrata 

i većeg sadržaja vlage, posebice u prvoj fazi 

sušenja. Prisutnost tila i stanica neprave srži sprječavaju 

sušenje omogućujući razvoj gljivičnih zaraza, što 

nije slučaj kod normalnog drveta, koje se znatno prije 

suši i tako onemogućava razvoj tila. 

Mikroskopska istraživanja vršena su na uzorcima 

sa 148 stabala bukve iz središnjihih Apenina starosti 

27-240 g. Uzorci su u početku priređeni na uobičajeni 

način uz kuhanje, rezanje mikrotomom i bojanje, no 

kasnije se ustanovilo da su mnogo realniji rezultati postignuti 

na nekuhanim, neobojanim i ručno priređenim 

preparatima. Upotrebljen je mikroskop Polyvar (Reichert-Jung). 

Tvari koje su odložene unutar stanica su crvenkaste 

boje i one daju karakterističnu boju bukovoj nepravoj 

srži. Odlaganje sekundarnih metabolita može biti više 

ili manje intenzivno. Odloženi sekundarni metaboliti 

poprimaju sljedeće oblike: 

okruglasti oblici većih ili manjih dimenzija 

u obliku naslaga na stjenkama stanica 

izuzetno sadržaj naslaga ispunjava ukupne stanične 

prostore. 

Ovi oblici potvrđuju stratešku ulogu sekundarnih 

metabolita u nepravoj srži bukve, jer imaju ulogu mehaničke 

barijere protiv raznih patogenih elemenata i 

smanjuju gubitke vode u drvetu koje je izgubilo provodnu 

funkciju. 

Gherardo Chi rici, Piermaria Corona, Luigi 

Portoghesi: Procjena šumskih resursa na svjetskoj 

razini 

U članku su autori prikazali rezultate istraživanja 

po programu: Forest Resources Assessment 2000 

(FRA 2000) koje je organizirao FAO. 

Zauzimanje za bolje poznavanje količina i kvalitete 

svjetskih šumskih zaliha je sve veće, a raspoloživost 

pouzdanih informacija je neophodan uvjet za donošenje 

vjerodostojnih procjena. 

Inventarizacija šuma je važna pretpostavka za poboljšanje 

stanja u šumama i aktualiziranja preuzetih 

obveza na internacionalnoj razini (C i a n c i o 2000). 

Spomenuti program FAO-a omogućio je dostupnost 

najnovijim procjenama stanja šuma na svjetskoj razini, 

koji se temelji na inventarizaciji statistici i satelitskim 

istraživanjima. 

Glavne informacije odnose se na površine šuma u 

raznim zemljama i kontinentima, drvne mase raznih 

drvnih formacija, oblike vlasništva, gospodarenje i korištenje 

šuma. Također su obrađene i neke druge informacije: 

utjecaj požara, važnost stabala izvan šumskih 

kompleksa, sporedni šumski proizvodi, te ekološki 

čimbenici. 

Po prvi puta je upotrjebljena definicija šume koja je 

prihvaćena na svjetskoj razini. Po toj definiciji u šumu 

se svrstavaju "površine koje imaju minimum 10 % šumskog 

pokrova sa stablima koja imaju sposobnost da rastu 

i sazrijevaju do minimalne visine od 5 m, u formacijama 

većim od 0,5 ha i minimalne širine od 20 m". 

98

U "ostale šumske zone" uključene su površine s 

pojedinačnim stablima i grmovima koji pokrivaju od 

5-10 % površine a visina im je manja od 5 m. 

"Stabla izvan šume" su površine s pojedinačnim 

stablima, drvoredi i nasadi u ruralnim sredinama. 

Po podacima FRA 2000 površina šuma na svijetu 

iznosi 38,6 milijuna km 2 , sa sljedećim rasporedom: 

kontinent, podkontinent površina u milijunima km 2 

Afrika 6,5 

Oceanija 2,0 

Azija bez Ruske federacije 5,4 

Ruska federacija 8,5 

Europa bez Ruske federacije 1,9 

Italija 0,1 

Sjeverna Amerika 5,3 

Centralna Amerika i Karibi 0,2 

Južna Amerika 8,7 

Ukupno 38,6 

Prije 10 godina taje zaliha iznosila 39,5 milijuna 

km 2 . To znači daje u 10 godina smanjena površina za 

2 % ili 9 milijuna ha godišnje, ali u praksi godišnje se 

uništi više od 15 milijuna ha prirodnih šuma, i to osobito 

u tropskim predjelima gdje se taj gubitak samo djelomično 

pokriva novim kulturama. U umjerenom pojasu 

situacija je povoljnija, jer se površina šuma povećava 

za 3 milijuna ha godišnje, dijelom zbog novih pošumljavanja 

(1/3) i zbog širenja šuma na napuštene površine 

(2/3). 

Autori naglašavaju da ovi podaci daju samo red 

veličina i ne mogu se upotrebljavati za operativne 

planove, jer bez inventarizacije i kvalitetnijih podataka 

(iz zemalja u razvoju, a i nekih razvijenih npr. Italija), 

kvalitetna procjena nije moguća. 

Po procjenama Italija ima 100 028,64 km 2 šuma, 

1 330 km 2 plantaža, 9 850 km 2 ostalih šumskih zona. 

Godišnje povećanje šumskih površina za razdoblje 

od 1990-2000 g iznosi 29 500 ha. 

Enrico L. De Capua: Prirodna otpornost drveta 

poljskog jasena (Fraxinus oxyphylla Bieb, F. oxycarpa 

Gaertn., F. angustifolia L.) iz Toskane na napad 

gljiva bazidiomiceta 

Autor opisuje ovaj jasen kao jednu vrstu (te su latinski 

nazivi sinonimi) koja je slična gorskom (bijelom) 

jasenu (F. excelsior), pa ga mnogi autori smatraju njegovom 

varijacijom. Kao osnovnu razliku autor navodi 

boju pupova koji su kod ovog jasena smeđi ili smeđe - 

žutkasti, dok su kod F. excelsior crni, a postoje i minimalne 

razlike u obliku lista i sjemenke. 

To je heliofilna, termofilna i više kserofilna vrsta 

nego F. excelsior. U Italiji zauzima u raznim formama 

izrazito južna, mediteranska područja i otoke gdje zamjenjuje 

F. excelsior. Na Siciliji se uzgaja radi produkcije 

mane koja služi za medicinske svrhe. 

Drvo jasena ima bijeliku i srž koji su raspoređeni u 

različitim omjerima. Proljetno drvo je porozno s vidljivim 

trahejama, dok kasno drvo ima guste i sitne traheje. 

Drvo je teže i čvršće nego drvo F. excelsior. Vrlo 

elastično i zbog te kvalitete se mnogo upotrebljava u 

proizvodnju sportske opreme, a u prošlosti se upotrebljavalo 

u avionskoj i automobilskoj industriji. 

Istraživanja su vršena radi boljeg poznavanja ove 

vrste, čije mjesto u sistematizaciji nije precizno određeno, 

najviše zbog raskidanog areala i različitih forma 

koje još nisu detaljno istražene. Važno je upoznati karakteristike 

drveta ove vrste, a određivanje prirodne 

trajnosti i otpornosti daju korisne elemente u svrhu povećanja 

tehnološke uporabe drveta. 

Pod nazivom "prirodna otpornost" smatra se rezistencija 

drveta na destrukciju koju uzrokuju ksilofagne 

gljive. Ta otpornost ovisi o učešću fungicidnih i insekticidnih 

sastojaka u drvetu srži, koje u pravilu bjelika 

nema. Istraživanja pokazuju da ti sastojci mogu varirati 

u raznim zonama drveta i najviše ih ima u središnjim i 

bazalnim dijelovima debla. Ti sastojci mogu biti toksični 

za pojedine vrste gljiva, a netoksični za druge, pa 

trajnost drveta ovisi o vrsti gljive. U umjerenim zonama 

najčešći su napadi od gljiva bazidiomiceta koje 

često uzrokuju destrukciju drveta. 

Prirodna otpornost na gljive daje podatke o mogućnosti 

uporabe drveta u određenim okolnostima. Na rasprostranjenost 

i aktivnost gljiva znatan utjecaj ima 

temperatura, oborine i karakteristike terena. 

Medu najpoznatije gljive koje uzrokuju destrukciju 

drveta spadaju: Coniophora puteana, Gloeophyllum 

trabeum i Trametes versicolor. Prve dvije uglavnom 

napadaju celulozu, dajući drvetu tamnu boju zbog većeg 

učešća lignina. U uznapredovanoj fazi drvo ima 

duboke pukotine u uzdužnom i poprečnom smjeru i 

smanjenje volumena. Gljiva Gloeophyllum trabeum 

napada stojeća stabla, oboreno drvo i drvne prizvode 

ugrađene u vanjske i unutarnje dijelove građevinskih 

konstrukcija. Trametes versicolor uzrokuje bijelu trulež 

na drvetu listača (rijetko četinjača). Napada najprije 

lignin, zatim celululozu i ugljikohidrate. Napada trupce 

i panjeve te drvne proizvode u određenim intervalima 

temperture i vlage. 

Studij trajnosti (prirodne otpornosti) vršen je u laboratoriju 

po normama UNI EN 113 "Utvrđivanje praga 

učinkovitosti sredstava za zaštitu drveta protiv djelovanja 

ksilofagnih gljiva" i EN 350/1 "trajnost drveta 

i drvnih proizvoda i klasifikacija prirodne otpornosti 

drveta". 

Trajnost drveta ocjenjivana je na bazi gubitka drvne 

mase u odnosu na suhu tvar drveta nakon napada gljive 

u određenim kontroliranim uvjetima. Na temelju tih 

kriterija drvo se svrstava u 5 kategorija, od vrlo otpornih 

do neotpornih vrsta. Tom prilikom korišteni su i 

99

uzorci bukve kao kontrolni primjerci. Otpornost je istražena 

na sve važnije vrste ksilofagnih gljiva. 

Po tim pokusima drvo ovog jasena spada u vrstu 

koja je vrlo lako napadnuta od raznih vrsta gljiva i spada 

u četvrtu kategoriju "slabo otporno". Nema očitih 

razlika u uzorcima uzetima s raznih stabala i raznih pozicija 

debla. 

Preporuča se da se drvo koristi za unutrašnja opremanja 

objekata, gdje vlažnost ne prelazi 18 % i gdje 

nije potrebno upotrebljavati zaštitna sredstva. 

Za primjenu u vanjskim konstrukcijama, potrebna 

su zaštitna sredstva koja ovo drvo prima bolje nego F. 

excelsior. 

Vittorio Seu, Marco Bosco, Franco Favilli, 

Andrea Ta n i: Utjecaj težine žira i cjepljenja s ektomikoriznom 

gljivom Pisolithus tinctorius (Pers) na 

razvoj sadnica u rasadniku 

Dosadašnja šumarska literatura često potvrđuje iskustva 

da veličina sjemena pozitivno utječe na razvoj 

mladih biljaka. To se osobito očituje kod stabala s teškim 

sjemenom. 

Ovaj članak obrađuje utjecaj veličine sjemena na 

razvoj sadnica česmine (Quercus ilex) u rasadniku, te 

posebno utjecaj cjepljenja mladih sadnica s mikoroznom 

gljivom Pisolithus tinctorius (Pears). 

Istraživanja su vršena na sljedeći način: žirevi su 

svrstani u tri težinske skupine - lagana sa prosječnom 

težinom od 1,75 grama, srednje teška s prosječnom te- 

žinom 3,75 grama i teška s prosječnom težinom od 

5,75 grama. Od svake težinske skupine uzet je uzorak 

od 160 žireva za sadnju u rasadniku. 

Teren na kojem je vršen pokus izložen je različitim 

tretmanima i to: 

sterilizirani teren inficiran micelijom gljive 

Pisolithus tinctorius 

- steriliziran teren bez gljive 

nesteriliziran teren inficiran gljivom i 

nesteriliziran teren bez prisutnosti gljive 

Žirevi su posađeni pojedinačno u kontejnere 10. 4. 

1998. i praćenje njihov razvoj u idućem razdoblju. 

Iz rezultata priozlazi da dimenzije sjemena imaju 

izravan utjecaj na veličinu sadnice. Mikoriza s gljivom 

P. tinctorius koja je obuhvatila oko 35 % vrhova korjena, 

stimulirala je razvoj korjenova sustava i omogućila 

brži rast mladih sadnica, a osobito u slučaju sadnica 

koje su dobivene od velikih i srednjih žireva. Sadnice 

koje su nastake od sitnih žireva lošeg su rasta, neovisno 

o prisutnosti gljive i tipu supstrata. 

Ova istraživanja imaju važnu praktičnu vrijednost u 

rasadničkoj proizvodnji, jer se izborom kvalitetnog 

sjemena i primjenom cjepljenja gljivom povećava kvaliteta 

proizvedenih sadnica. 

Vrijednost ovih rezultata moći će se potvrditi nakon 

uporabe sadnica u pošumljavanju. 

Frane Grospić dipl. ing. 

Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, 

Poljoprivredni fakultet Osijek, izdalo je krajem 2001. 

knjigu LOVSTVO. Autori knjige su prof. dr. sc. Zvonimir 

Tucak, dr. vet. med. Tihomir Florijančić, 

doc. dr. sc. Marijan Grubešić, prof. dr. sc. Jasenka 

Topic, dr. sc. Jan Brna, mr. sc. Pavao Dragičev 

ić, dr. sc. Tatjana Tu Sek i Ksenija Vuku sie, dipl. 

ing. agr. Knjiga je B5 formata, obujma 382 stranice sa 

95 citata domaće i strane literature, mekani uvez. 

Recenziju knjige obavili su prof. dr. sc. Dominik 

Raguž, prof. dr. se. Ljudevit Ilijanić, prof. dr. sc. 

Mirko Potočnjak i prof. dr. sc. Damir Mihelić. 

Tekst je lektorirala Marija B uri ć, prof. 

Čitava je knjiga prožeta brojnim tablicama, crtežima 

te crno-bijelim i kolor fotografijama. Gradivo je podijeljeno 

na 11 poglavlja, koja je napisao jedan ili dva 

autora. Ukratko prikazujemo gradivo po poglavljima. 

1. Prirodoslovlje divljači (Tucak). U vrlo kratkim crtama 

čitatelja se uvodi u svijet dovljači, obitavališta 

100 

LOVSTVO 

i čovjekov odnos prema njima. Na emotivan način 

govori se o osnovnim svojstvima životinja kao što 

su sluh, vid, instikt opstojnosti, razmnožavanje i dr., 

te o njihovoj ekološkoj i trofejnoj vrijednosti. 

2. Arheozoologija u razotkrivanju tajni biološke 

prošlosti (Tušek). Autorica najprije objašnjava što 

je arheozoologija, zatim govori o fosilizaciji i ističe 

da tijekom eocena započinje razvoj prastarih viših 

sisavaca. Dio napisa odnosi se na fosilne ostatke sisavaca 

u Hrvatskoj. 

3. Biologija divljači (Tucak). U ovom poglavlju opisuju 

se životinjske vrste, raspoređeno na podpoglavlja: 

Krupna divljač (10 vrsta), Sitna divljač (17 

vrsta) i Pernata divljač (35 vrsta). U prva dva podpoglavlja 

za svaku je vrstu naveden znanstveni i hrvatski 

naziv. Za svaku vrstu opisan je areal, glavne 

karakteristike, način života, lova i njegovi prirodni 

neprijatelji. Slično su opisane i vrste pernate divljači, 

uz isticanje njihove specifičnosti. Sve je popra-

ćeno tabličnim prikazom karakteristika razmnožavanja 

i kolor fotografijama pojedinih vrsta. 

4. Osnove anatomije i fiziologije divljači (Tucak). U 

prvom dijelu ovoga poglavlja opisane su osnovne 

značajke anatomije i fiziologije sisavaca. Najprije 

se govori o tri skupine divljači s obzirom na odnos 

nogu i tijela te tragovima nogu, stoje popraćeno crtežima. 

Poslije se opisuje vanjski pokrivač i posebice 

izrasline, pa koža i žlijezde. Nadalje je posebno 

opisan koštani sustav, dišni sustav, krvožilni sustav, 

endokrilni sustav, tjelesne šupljine, probavni sustav, 

živčani sustav, mokraćno-spolni sustav, oplodnja 

i osjetni sustav. U drugom dijelu autor ističe da 

su osnovna morfološko-anatomska obilježja ptica 

kljun, krila i perje što detaljno opisuje. Pored toga 

opisane su i druge značajke ptica uz nešto detaljniji 

prikaz spolnih organa, razvoj jajeta i ležanje. 

5. Vegetacija (Raslinstvo) Hrvatske (Topić). Autorica 

navodi da u Hrvatskoj postoji oko 4000 vrsta 

vaskularnih biljaka, te daje u vegetaciji naše zemlje 

opisano oko 300 fitocenoloških jedinica. Sve su 

zajednice vrlo važne u održavanju biološke i krajobrazne 

raznolikosti. Od ukupne naše flore šumskim 

zajednicama pripada oko 30 %. Po klimatskim i vegetacijskim 

pojasima biljne je zajednice ugrubo 

svrstala u primorsko i kopneno područje, uz njihov 

kratak opis. 

6. Gospodarenje lovištem (Brna). Na početku dosta 

opširnog poglavlja čitatelja se upućuje na prirodni 

uzgoj divljači i objašnjava bonitiranje strukturne 

populacije, gospodarsku starost i dinamiku razvoja 

fonda krupne divljači. Zatim se u detalje opisuje 

uzgoj jelenske divljači, srne, muflona, divokoza, 

divlje svinje, zeca, trčke i fazana. Ukratko je obrađen 

uzgoj divljači u uzgajalištima i ograđenim lovištima. 

Na kraju se govori o vrstama lova i značenju 

osnovnih zakonskih pojmova i odredaba u lovištu. 

7. Bolesti divljači (Tucak, Florijančić). U uvodnom 

dijelu općenito se govori o uzročnicima i uvjetima 

nastanka bolesti. Pojedine bolesti opisane su u posebnim 

potpoglavljima. U potpoglavlju Zarazne 

bolesti opisano je 25 bakterioza, 3 mikoze i 13 

viroza. U potpoglavlju Invazijske bolesti (paraziti 

ili nametnici) opisano je oko 40 vrsta bolesti. Na 

kraju se upućuje na radnje usmjerene na zoohigijenu 

lovišta. 

8. Postupak s odstrijeljenom divljači (Tucak). U 

ovom kratkom poglavlju govori se kako se vade 

unutarnji organi odstreljenoj krupnoj, sitnoj i persnatoj 

divljači, kako se divljač transportira i kako se 

skida i suši koža. 

9. Ocjenjivanje lovačkih trofeja (Grubešić). U 

ovom poglavlju autor detaljno tretira navedenu 

materiju. U uvodnom dijelu daje definiciju lovačkog 

trofeja i dijeli ih na one koji se ocjenjuju i na 

one koji se ne ocjenjuju, a za obje skupine navodi 

životinje koje obitavaju na području Hrvatske. Posebno 

naglašava da trofej uz sve svoje vrijednosti 

pokazuje i kvalitetu lovišta i razinu lovnog gospodarenja. 

Upućuje se na propisni pribor, obrasce trofejnih 

listova, te pravila za ocjenjivanje lovačkih 

trofeja, uz veliko naglašavanje uloge Međunarodnog 

savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (CIC). Nakon 

toga obrađena su pravila za ocjenjivanje trofeja 

naših vrsta divljači s tabličnim prikazom na kraju 

teksta. 

10.Lovna kinologija (Tucak, Dragičević). Na početku 

poglavlja objašnjava se pojam kinologije i unutar 

toga lovne kinologije. Zatim se ukratko tumači porijeklo 

psa i anatomske karakteristike lovnih pasa. 

Osjetila pasa (njuh, sluh, okus i opip) opisana su 

dosta detaljno, kao i pseća zubala, probavni sustav i 

osnovne hranjive tvari u hranidbi pasa. Posebno je 

opisana hranidba kuja u vrijeme skotnosti i dojenja, 

te hranidba štenadi. Slijedi opis kinoloških pojmova, 

metoda uzgoja i držanje pasa. Posebno potpoglavlje 

posvećeno je lovačkim pasminama pasa. 

Autor ovoga dijela teksta ističe da od 10 skupina 

pasmina pasa lovački pripadaju u 6 skupina, koje je 

dalje i opisao. Na kraju ovoga poglavlja nalazi se 

preko 50 slika različitih pasmina lovačkih pasa. 

: .VI: i ičll IŠTE JOSIPA JURJA !»i RO:;: IMA I I RA 

U OSIJE Kl 1 

POLJOPRIVREDNI FAKUI II I OSIJI Y 

Zvonimir Tucak - Tihomir Florijančić - Marijan Grubesic 

Jasenka Topic - Jan Brna - Pavao Dragičević 

Tatjana Tnšek - Ksenija Vnkiišic 

LOVSTVO 

101

11. Lovno oružje (Vukušić). Poslije naslova poglavlja 

i nekoliko uvodnih riječi slijedi podnaslov Lovačko 

oružje, koje autrica dijeli u 3 grupe, pa ga tako redom 

i opisuje. Najviše prostora posvećeno je oružju 

s glatkim cijevima - puškama sačmaricama. Unutar 

toga također su opisani streljivo i balistika. Poslije 

opisa oružja ukratko se govori o vremenskim uvjetima 

kao čimbenicima djelotvornosti uporabe oružja, 

psihološkim navikama i osobitostima strijelaca 

te stavovima u gađanju. Na kraju knjige dane su balističke 

tablice lovačkih naboja za puške risanice - 

proizvođač RWS. 

Iz ovog kratkoga prikaza vidljivo je da su autori napisali 

opširno djelo. Većinu teksta napisao je prof. dr. 

sc. Zvonimir Tucak. On je samostalno napisao četiri 

poglavlja i još dva poglavlja u koautorstvu. Može se 

zaključiti daje knjiga LOVSTVO prvo takvo izdanje u 

samostalnoj Hrvatskoj. 

Pristup autora je multidisciplinaran, što knjizi daje 

posebno značenje i nove poglede shvaćanja lovstva u 

cjelini. Tekst je pisan razumno i tečnim stilom, pa će ga 

svaki čitatelj lako razumjeti, a gradivo brzo savladati. 

Sigurno je daje knjiga Lovstvo korisno djelo više autora, 

koje će dobro poslužiti studentima koji slušaju kolegij 

Lovstvo, lovcima, ljubiteljima prirode te i stručnjacima 

i znanstvenicima. 

Knjiga Lovstvo promovirana je 9. prosinca 2001. u 

Osijeku, uz nazočnost autora i brojnih uvaženih gostiju. 

Svim autorima upućujem iskrene čestitke. 

M. Glavaš 

Prof. dr. Franc Bizjak: 

OSNOVE ZAGOTAVLJANJA POSLOVNE ODLIČNOSTI 

V LESARSTVU SLOVENIJE 

Izdanje Gospodarske zbornice Slovenije - Združenje 

lesarstva. Ljubljana, 2001., pp, 1-111, 

Gospodarska zbornica Slovenije, Združenje lesarstva 

dalo je u našoj stručnoj literaturi vrlo dobro poznatom 

prof. dr. sc. Francu B i z j a k u da napiše ovo zapaženo 

djelo o osnovama vrednovanja uspješnosti u poslovanju 

u preradi drva u Sloveniji. 

Djelo je podijeljeno u sljedeća poglavlja: 

I. Uvod (4-5) 

II. Europski model poslovnog vrednovanja (6-22) 

III. Znanja i preduvjeti uspješnog poslovanja (23-64) 

IV Metode i tehnike tvorbe poslovnih strategija (65-80) 

V Ovladavanje postupcima i izvorima (80-106) 

VI. Sinteza i postupci (107-109) 

VII. Izvori (110-111) 

Autor prof. dr. sc. Franc Bizj ak, dipl. oec, pisac je 

velikog broja zapaženih knjiga iz područja unapređenja 

organizacije te mjerenja i analize poslovanja u preradi 

drva. Iz ranijih djela u ovom najnovijem, spominju se i 

rabe u potrebnoj mjeri metode i tehnike o kojima je on 

već pisao i kojih je izvrstan poznavatelj. Tako ćemo u 

ovom najnovijem njegovom radu naći i metode 

reinženjeringa, benehmarkinga, planiranja i druge, bez 

kojih se analiza i vrednovanje poslovanja neda zamisliti. 

U kratkom uvodu autor iznosi svoj credo, zbog kojeg 

se odlučio na pisanje ovoga rada. 

U ostalim dijelovima, prema logičnom slijedu, iznose 

se metode vrednovanja uspješnosti poslovanja s 

najrazličitijih gledišta: sociološkog, moralnog, općeljudskog, 

kao i svih drugih mjerljivih i nemjerljivih, ali 

objektiviziranih kriterija. 

102 

Očigledno je daje ovim djelom autor jasno poručio 

korisnicima, da pri vrednovanju rad mora biti sveobuhvatan 

i multidisciplinaran. Kao izvrsno educiran 

ekonomist s velikim praktičnim i znanstvenim iskustvom, 

autor jasno poručuje daje po istinu najopasniji 

onaj, tko sagledavši samo dio problema zamišlja 

da mu je sve jasno, pa sve više širi krug svojih procjena, 

za koje nije kompetentan. 

Druga poruka ovog djela je da su djelomične istine, 

uglavnom neobjektivizirane, štetnije po istinsku 

istinu od zabluda - zablude jasno ukazuju da valja činiti 

suprotno, dok djelomične istine bezuvjetno odvode 

u mediokritetstvo. 

Autor se nadalje strogo drži moralnog kodeksa u kojemu 

je prva premisa da ekonomist ne može biti neopredjeljen, 

ali mora se uvijek truditi ostati poštenim. 

Ovo djelo rezultat je proučavanja nepregledne literature 

i njezinog znalačkog korištenja. Duhovita uporaba 

misli iz djela Peter's Principles kao i knjiga Parkinsons' 

Laws daju ovom radu posebnu draž, da nijednog 

trenutka čitatelju ne može biti dosadno. 

Kada bi se izdavač malo potrudio, ovo bi se djelo 

moglo i trebalo naći na policama naših inženjera šumarnika 

i drvaraca, a isto tako i ekonomista koji se bave 

analizama. U svakom slučaju to djelo mogu u svakom 

slučaju preporučiti. Slovenski kojim je djelo napisao 

nije nikakvom preprekom, te moram odati da 

sam završivši čitanje potpuno zaboravio daje napisano 

na slovenskom. Vjerujem da će isto doživjeti svi koji 

ga budu čitali. 

Rudolf Sabadi

NOVI DOKTORI ŠUMARSKIH ZNANOSTI 

Dr. se. Igor Anić, dipl. ing. 

šum., obranio je 6. srpnja 2001. godine 

disertaciju pod naslovom "Uspijevanje 

i pomlađivanje sastojina 

poljskog jasena (Fraxinus angustifolia 

Vahl) u Posavini". Time je 

stekao akademski stupanj doktora 

znanosti u području biotehničkih 

znanosti, polje šumarstvo. Disertacija 

je obranjena na Šumarskom fakultetu, 

pred peteročlanim povjerenstvom. 

Predsjednik povjerenstva 

bio je prof. dr. sc. Joso Vukelić, a 

članovi prof. dr. sc. dr. h. c. Slavko 

Matić (mentor), prof. em. dr. h. c. 

Branimir Prp i ć, prof. dr. se. Zvonko 

Seletković i prof. dr. sc. Emil 

Klimo (Šumarski fakultet, Brno). 

Igor Anić rođenje 3. prosinca 1967. godine u Kninu. 

U rodnom je gradu pohađao osnovnu i srednju školu. 

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 

1987. godine. Diplomirao je 1992. godine, iz kolegija 

Uzgajanje šuma (I i II). Od kolovoza 1992. godine radi 

u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu, najprije kao mladi istraživač, 

zatim mlađi asistent te asistent na kolegiju Uzgajanje 

šuma (I i II). Završio je poslijediplomski studij iz silvikulture 

na Šumarskom fakultetu. U listopadu 1996. godine 

obranio je magistarski rad pod naslovom "Pomlađivanje 

i razvoj sastojina poljskog jasena (Fraxinus 

angustifolia Vahl) u središnjoj Hrvatskoj". Sudjelovao 

je u radu više domaćih i inozemnih znanstvenih 

skupova, među kojima se ističu oni povodom 150. obljetnice 

Hrvatskoga šumarskog društva, zatim u organizaciji 

HAZU i Hrvatskoga ekološkog društva. Na 

međunarodnim znanstvenim skupovima sudjelovao je 

u radu IUFRO savjetovanja o hrastovima - OAK 2000, 

XX-og IUFRO kongresa u Finskoj, simpozijima 

IUFRO sekcija u Njemačkoj o silvikulturi hrasta, u 

Češkoj i Slovačkoj o silvikuturi obične smreke te o poplavnim 

šumama Europe u Češkoj. Samostalno i u koautorstvu 

do danas objavio je 46 znanstvenih i ostalih 

članaka. Urednik je za šumarstvo i tehnički urednik časopisa 

"Glasnik za šumske pokuse". 

Disertacija dr. se. Igor Anića rezultat je višegodišnjega 

istraživanja uzgojne problematike šuma poljskog jasena. 

Temeljni problem istraživanja bio je utvrditi zakonitosti 

i metodiku pomlađivanja sastojina poljskog jasena 

glede značajke staništa i uspijevanja (strukturu) 

matične sastojine. Istraživanje je obavljeno u prostoru 

IGOR ANIC 

gornje Posavine, gdje se prostire približno 

80 % jasenovih sastojina u Hrvatskoj. 

Ciljevi istraživanja bili su: 

1) definirati značajke staništa jasenovih 

sastojina; 2) utvrditi kako uspijevaju 

sastojine poljskog jasena glede 

značajke staništa; 3) utvrditi kako se 

sastojine poljskog jasena prirodno 

pomlađuju; 4) utvrditi kako se sastojine 

poljskog jasena umjetno pomlađuju; 

5) definirati značajnije čimbenike 

koji utječu na pomlađivanje. 

U skladu s ciljevima istraživanja, 

plan pokusa obuhvatio je jasenike 

gornjeg, srednjeg i donjeg dijela 

gornje Posavine, u gospodarskim jedinicama 

Žutica, Josip Kozarac, 

Grede-Kamare, Zelenika i Kalje. 

Obuhvaćen je raspon jasenika od barske granice do 

sastojina hrasta lužnjaka. 

Rezultati istraživanja podijeljeni su u tri cjeline. U 

prvoj su izneseni rezultati istraživanja pedoloških, hidropedoloških 

i fitocenoloških značajki sastojina poljskog 

jasena, u skladu s prvim ciljem istraživanja. U 

drugoj su cjelini izneseni rezultati strukturnih istraživanja, 

obuhvaćenih drugim ciljem istraživanja. U trećoj 

cjelini izneseni su rezultati istraživanja pomlađivanja 

sastojina poljskog jasena, u skladu s trećim, četvrtim 

i petim ciljem istraživanja. 

Zadatak pedološke, hidropedološke i fitocenološke 

komponente istraživanja bio je definirati temeljne značajke 

staništa sastojina poljskog jasena. Sastojine su 

obuhvaćene tako da reprezentiraju inicijalnu (mokru), 

optimalnu (vlažnu) i terminalnu (svježu) fazu razvoja. 

U zajedništvu s klimom istraživanoga područja, navedene 

značajke poslužile su kao osnova za istraživanje 

pomlađivanja jasenika. 

Rezultati strukturnih istraživanja definiraju faze 

razvoja jasenika s gledišta morfologije stabla i sastojine, 

opće strukture istraživanih sastojina, distribucije 

prsnih promjera, distribucije visina, dendrokronološke 

analize vremenskih serija radijalnog prirasta. 

Pomlađivanje sastojina poljskog jasena istraživano 

je u nekoliko segmenata. Rezultati su prikazani u poglavljima 

o prirodnom pomlađivanju te postupnom 

formiranju pionirskih (inicijalnih) sastojina na posavskim 

poljima i u barama, o prirodnom i umjetnom pomlađivanju 

sastojina optimalne faze razvoja pod zastorom 

krošanja starih stabala oplodnim sječama u dva 

sjeka (naplodni i dovršni), o prirodnom i umjetnom po- 

103

mladivanju sastojina optimalne faze razvoja s rubova 

posječene površine sječom na pruge, te o postanku i 

formiranju pionirskih sastojina nakon sušenja matične 

sastojine hrasta lužnjaka i propadanja staništa. U posebnom 

je poglavlju izdvojena analiza čimbenika koji 

ponajprije utječu na uspjeh pomlađivanja: sjemena, 

svjetla te invazivnih vrsta prizemnoga rašća i amorfe. 

Utvrđeno je kako uspijevanje i pomlađivanje sastojina 

ovisi o sindinamici šume poljskog jasena. Sindinamski 

razvoj šume poljskog jasena sastoji se od inicijalne, 

optimalne i terminalne faze. Faze su definirane s 

obzirom na morfologiju stabla i sastojine, opće strukturne 

osobine sastojine, intenzitet utjecanja leda, poplave 

i invazivnih vrsta, ekoindikatorske vrijednosti 

flornog sastava, količinu suhe tvari prizemnoga rašća, 

pedološke značajke te dinamiku vlage u tlu. One imaju 

ponajprije gospodarsko obilježje jer se odnose na uzgojne 

aspekte sastojina. Definirane su zbog racionalnijeg 

gospodarenja jasenovim sastojinama, posebice 

kada je riječ o njihovu pomlađivanju. U tom je smislu 

težište istraživanja bilo na morfološkom i strukturnom 

kompleksu, a na njega su prislonjeni fitocenološki i hidropedološki 

segmenti kao alati za definiranje temeljnih 

obilježja pomladne površine. 

Autor podvlači kako inicijalna faza razvoja u širem 

smislu obuhvaća i pojas naseljavanja u kojem se izvanšumsko 

stanište osvaja, i na kojem se postupno formiraju 

grupe i skupine poljskog jasena te formiraju inicijalne 

sastojine šumskoga pojasa. Navodi kako sa šumskouzgojnog 

gledišta inicijalna faza obuhvaća četiri morfološke 

kategorije: pojedinačne biljke i grupe mlađeg pomlatka, 

grupe i skupine starijeg pomlatka ili mlađeg 

mladika, veće skupine i male sastojine starijega mladika 

te mlade sastojine poljskog jasena. Sve su kategorije 

prirodnoga porijekla. Prirodno pomlađivanje, morfologija, 

rast i formiranje biljaka ovise o utjecaju leda, poplave, 

divljači, stoke i mraza. Prve dvije kategorije imaju 

izgled šibljaka, u trećoj kategoriji počinje sklapanje i 

formiranje vertikalne strukture, u četvrtoj kategoriji počinje 

izgradnja tipične šumske sastojine. 

Definirajući pomlađivanje sastojina autor podvlači 

kako sastojine inicijalne faze razvoja treba prepustiti 

prirodnom razvoju, odnosno procesima razvoja prema 

optimalnoj fazi. Istraživanje je pokazalo kako se u tim 

sastojinama ponik poljskog jasena pojavljuje, ali se 

teško održi do stadija pomlatka zbog obilja vlage. Autor 

zaključuje kako bi postupno otvaranje sklopa na 

malim površinama omogućilo povoljnije prilike na pomladnoj 

površini za održanje ponika, a istodobno otežalo 

zakorovljenje i zamočvarenje. Eventualnim naplodnim 

sjekom trebao bi se ostvariti porast intenziteta 

osvjetljenja do 15 %. Za potpun uspjeh pomlađivanja 

neophodno bi bilo popunjavati pomladne površine sadnicama 

poljskog jasena. 

Usporedbom rezultata istraživanja pomlađivanja 

sastojina optimalne faze metodama pod zastorom krošanja 

starih stabala i sječom na pruge utvrđeno je kako 

se pomlađivanje može ostvariti metodom pod zastorom 

krošanja starih stabala u dva sjeka (naplodni i dovršni), 

na malim površinama u obliku pruga. Na staništima 

gdje postoji opasnost od zakorovljenja amorfom 

i gdje su još česte poplave i led, pomladno razdoblje 

treba produžiti primjenom naknadnoga sjeka. U tom 

slučaju stabla ostavljena za dovršni sjek trebaju ostati 

na poijiladnoj površini što je dulje moguće. Utvrđeno 

je kako specijalno pomladno razdoblje ne bi trebalo 

trajati dulje od 9 godina. Zbog osjetljivih stanišnih prilika 

i utjecaja vremenskih prilika, opće pomladno razdoblje 

u sastojinama jasena optimalne faze može se 

produljiti do 20 godina. 

Što se tiče pomlađivanja šume poljskog jasena terminalne 

faze, autor zaključuje kako se ono obavlja pod 

zastorom krošanja starih stabala oplodnim sječama u 

dva sjeka (naplodni i dovršni sjek). Potreba za pripremnim 

sjekom ovisi o stanju pomladne površine, odnosno 

građi podstojne etaže. S obzirom na stanišne prilike, u 

ovim je sastojinama potrebno obaviti djelomičnu zamjenu 

vrsta (rekonstrukciju sastojine). To znači kako će se 

obnova obaviti kombinacijom prirodnog i umjetnog pomlađivanja, 

uz korištenje svih vrsta drveća koje nalazimo 

na pomladnoj površini. Umjetno pomlađivanje sastoji 

se u unošenju žira ili sadnica hrasta lužnjaka (nakon 

naplodnog sjeka), kako bi se podigao njegov udio u 

omjeru smjese do razine na kojoj hrast lužnjak pridolazi 

u poplavnoj šumi. Ostatak pripada prirodnom pomlatku 

poljskoga jasena i ostalih vrsta drveća. 

Treba istaknuti kako je ovo istraživanje prilog poznavanju 

uzgajanja, ekologije i biologije jednoga od poplavnih 

šumskih ekosustava. Rezultati će imati izravnu 

primjenu u hrvatskom šumarstvu. Daju jasniji uvid u 

stanje ekosustava šuma poljskog jasena u nas i omogućuju 

racionalnije gospodarenje ovom značajnom vrstom, 

jer donose nova saznanja i preporuke za uzgojne 

postupke. Svojom je disertacijom dr. se. Igor Anić dao 

znanstveni prilog poznavanju gospodarenja sastojinama 

poljskog jasena, zbog čega ona ima značajnu praktičnu 

vrijednost. Ovdje je potrebno istaknuti kako je 

šumarska praksa u nas često nailazila na dileme, posebice 

glede pomlađivanja jasenika. Mišljenja smo kako 

je ova disertacija, pored ostaloga, riješila i te dileme. 

Nadamo se da će čiste sječe kao metoda obnove jasenika 

ostati samo ružna prošlost. Ovim je radom autor dokazao 

kako je prirodno pomlađivanje pod zastorom 

krošanja starih stabala uspješan način obnove sastojina 

poljskog jasena. 

Čestitamo dr. se. Igoru Aniću na kvalitetnoj disertaciji 

i uspješnoj obrani. Poželimo mu dobro zdravlje i 

još radova koji će dati doprinos boljem uzgajanju šuma 

za dobrobit našega šumarstva. 

Prof. dr. sc. dr. h. c. Slavko Matić 

104

Dr. sc. Milan Oršanić, dipl. 

ing. šum., obranio je 17. 12. 2001. 

godine disertaciju pod naslovom 

"Strukturne osobine i dinamika 

šumskih sastojina obične smreke 

(Picea abies (1.) Kast.) na sjevernom 

Velebitu". Time je stekao akademski 

stupanj doktora znanosti u 

području biotehničkih znanosti, polje 

šumarstvo. Postupak je obavljen na 

Šumarskom fakultetu, pred povjerenstvom 

u sastavu: prof. dr. sc. Joso 

Vukelić (predsjednik), prof.dr. se. 

h. c. Slavko Matić (mentor), dr. se. 

Stevo Orlić (član). 

Milan Oršanić rođen je je 1. 

rujna 1963. godine u Otočcu. U rodnom 

gradu pohađao je osnovnu i 

srednju školu. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

upisuje 1983. godine. Diplomira 1988. godine, te se 

iste godine zapošljava u Primorsko-Goranskom šumskom 

gospodarstvu Delnice, OOUR za iskorištavanje 

šuma Senj. Od 1990. zaposlenje na Šumarskom fakultetu 

kao asistent na predmetu Uzgajanje šuma 1 i II. Na 

fakultetu završava poslije diplomski studij iz silvikulture, 

te 1994. godine brani magistarski rad po naslovom 

" Uspijevanje šumskih kultura obične smreke 

(Picea abies (1.) Karst.), Crnoga bora (Pinus nigra 

Arn.) i Europskog ariša (Larix decidua Mili.) na Zagrebačkoj 

gori." Sudjelovao je u radu više domaćih i 

inozemnih znanstvenih skupova. Cetri mjeseca proveo 

je na specijalizaciji iz uzgajanja planinskih šuma, na 

ETH-a u Švicarskoj. Na kraćim stručnim ekskurzijama 

bio je u Njemačkoj, Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Italiji, 

Austriji i Finskoj. Do sada je objavio samostalno i 

u koautorstvu 50 znanstvenih članaka i studija. Zamjenik 

je upravitelja na NPŠO - Zagreb, te voditelj rasadnika 

Šumarskog fakulteta. Sudionik je Domovinskog 

rata 1991/92. 

Disertacija dr. se. Milana Oršanić a rezultat je višegodišnjeg 

istraživanja uzgojne problematike strukture 

i obnove smrekovih sastojina na sjevernom Velebitu. 

Istraživanje je provedeno na sjevernom Velebitu, na 

području uprave šuma Senj. Ciljevi istraživanja bili su: 

1) istražiti strukturne osobine sastojina smreke u sastojinama 

različitih strukturnih, sastojinskih i ekoloških 

osobina; 

2) istražiti smjer razvoja (sukcesiju) smrekovih sastojina, 

te povezano tim i sastojine jele i bukve koje 

nastaju u procesima sukcesije smrekovih šuma; 

3) istražiti faze sukcesije u smrekovim šumama, kao i 

progresivne procese u njima; 

4) istražiti stanje prirodnog pomlađivanja i specijalne 

oblike pomlađivanja; 

MILAN ORŠANIĆ 

5) istražiti specijalne strukturne 

oblike (grupimična struktura); 

6) istražiti načine gospodarenja 

(tipovi sječe); 

7) istražiti glavne odlike staništa 

koji utječu na pridolazak smrekovih 

sastojina. 

Sama diseratcija podijeljena je u 

devet poglavlja. U uvodu autor iznosi 

značajke smreke kao vrste kod nas i u 

svijetu. Naglašava da je rod smreka 

najrašireniji rod na svijetu i zauzima 

velike površine. Kod nas smreka ima 

manje značenje i zauzima tek 1 % 

površina pod šumama. U uvodnom 

dijelu autor naglašava i neke specifičnosti 

vezane za staništa smreke. 

U poglavlju opis vrste autor detaljno 

opisuje ekološke zahtjeve smreke s obzirom na 

tlo, svijetlo, oborine, zračnu vlagu i temperaturu. Isto 

tako obraduju se uzgojne značajke, sjeme smreke, rasadnička 

proizvodnja, te značajnija istraživanja smreke. 

Autor je u poglavlju o sukcesijkim tipovima u smrekovim 

šumama vrlo detaljno obaradio sve tipove sukcesije 

u smrekovim šumama, te usporedio to s postojećim stanjem 

na istraživanom području. Životne oblike biljaka, 

s obzirom na sukcesijsko-ekološke značajke, autor je 

podijelio na pionirske, intermedijarne i klimaksne vrste, 

te postavio tezu da smreka po svojim obilježjima spada i 

u pionirske vrste kao i u intermedijarne. 

U poglavlju "metod istaživanja" autor navodi da je 

terenski rad proveden na stalnim pokusnim plohama, 

kao i na brojnim profilima na istraživanom području, 

koji su najbolje prikazivali istraživanu problematiku. 

Rezultati istraživanja podijeljeni su u deset podpoglavlja. 

To je ujedno i najopširniji dio disertacije. Rezultati 

istraživanja počinju sa strukturnim istraživanjima, 

gdje autor na sedam trajnih pokusnih ploha vrši izmjeru 

osnovih strukturnih elemenata, te dolazi do rezultata da 

je smreka vrlo produktivna vrsta, koja izgrađuje vrlo 

vrijedne i stabilne sastojine. Drvna zaliha na istraživanom 

području kreće se od 600 do 900 mVha. Uglavnom 

su to čiste sastojine smreke, s primjesom bukve i jele. 

Ovdje je uočena zakonitost da na nižim nadmorskim visinama 

smreka tvori ljepše i produktivnije sastojine, dok 

na višim nadmorskim visinama kvaliteta sastojina, kao i 

drvne zalihe, su manje. Glede drvne mase to su čiste 

sastojine smreke, dok su glede broja stabla to mješovite 

sastojine bukve i jele, posebice u nižim predjelima. Ovi 

rezultati posebice su značajni, jer ukazuju na smjer progresije 

u smrekovim zajednicama. Distribucija smreke 

uglavnom je unimodalana, kada se promatra samo smreka, 

a zajedno s bukvom i jelom, posebice u tanjim deb- 

Ijinskim razredima, uočava se skok te dobivamo prebor- 

105

nu distribuciju. Ovim se objašnjava određena poluskiofilnost 

smreke u mladoj dobi, kao i veća heliofilnost u 

starijoj dobi, pa gospodarenje smrekom prebornim načinom 

nikako ne odgovara. Svi parametri koji ukazuju na 

prebornu strukturu, dokazuju da smreka nigdje ne tvori 

prcbornu strukturu, te da se s njom ne može na taj način 

gospodariti. 

Grupimična struktura, kao jedna od osobitosti 

smreke, uočena je i prilikom osvajanja staništa smrekom. 

Sto su stanišni uvjeti teži, izraženija je i grupimična 

struktura. Na istraživanom području uočeni su svi 

tipovi grupimične strukture: stupnjevit, s plastom i jezgrom, 

bez jezgre i bez plašta. 

Prirodno pomlađivanje kao prirodni fenomen koji 

je uvjet za opstanak šume na nekom području, ovisi o 

mnogim čimbenicima kao što su: nedostatak topline, 

pokretanje snježnih masa, vegetacijska konkurencija, 

nedostatak klijavog sjemena, mraz, tlo i stanje staništa. 

Imajući sve na umu prilikom analiziranja prirodnog 

pomlađivanja, pokazalo se daje prirodno pomlađivanje 

u navedenim sastojinama vrlo loše, a posebno s pomlađivanjem 

obične smreke. Tako je uočeno da na pojedinim 

plohama ni tijekom četverogodišnje izmjere 

nije zabilježno niti jedno pojavljivanje ponika ni podmlatka 

smreke. 

Kao specifični način obnove istraženo je pomlađivanje 

na trulim stablima - panjevima. Ovaj način obnove 

posebice je došao do izražaja gdje je konkurencija 

vegetacije izražena i tamo gdje su velike nakupine 

snijega. Stoga autor preporučuje da se kod iskorišćivanja 

šuma ostavljaju manje vrijedni sortimenti, kao mjesta 

na kojima bi se mogla obnoviti smreka. 

Analizom kvalitete sjemena, odnosno klijavosti sjemena, 

autor navodi daje laboratorijska klijavost vrlo niska, 

a urod češera vrlo slab. I kod kvalitete sjemena i kod 

uroda češera, pokazao se daje u povoljnijim stanišnim 

uvjetima sjeme kvalitetnije, a urod je češći i obilniji. 

Analiza radijalnog prirasta pokazala je da su prirasti 

vrlo mali i kreću se od 1 mm do 1,4 mm. Na pojedinim 

stablima izmjereni prirast iznosi i manje od 0,5 mm. 

Totalne analize stabala pokazale su određene pravilnosti 

kod rasta i prirasta smreke. Isto tako uočene su i 

neke nepravilnosti, što upućuje na specifičnosti staništa. 

Kulminacija tečajnog visinskog prirasta nastupa 

između 40 i 45 godine, te je nešto manji nego u literaturi. 

Ovdje se potvrdilo pravilo da je visinski prirast 

pod jakom genetskom kontrolom, i kada biljka dođe u 

povoljne svjetlosne uvjete onda snažno prirašćuje. Dugotrajnim 

zasjenjivanjem, stoje čest slučaj u prirodnim 

prebornim šumama, visinski prirast može biti prigušen 

i pomaknut prema starijoj dobi za čak 100 godina. Debljinski 

rast i prirast vrlo je utjecan različitim čimbenicima, 

tako da dobiveni rezultati imaju velike oscilacije. 

Kulminacija volumnog prirasta nije potvrđena niti na 

jednoj plohi, unatoč velikoj starosti istraživanih stabala, 

što pokazuje da smreka na istraživanom području 

vrlo dugo prirašćuje. 

Način gospodarenja ili tip sječe, a time i obnova 

sastojine, vrlo je bitan za sukcesiju smrekovih sastojina. 

Na istraživanom području uglavnom se provodi 

stablimična sječa, bez uzgojnih radova njege. Takvim 

se načinom gospodarenja, pozitivni pomaci (sukcesija), 

često vraća na početak. Na onim dijelovima istraživanog 

područja gdje se gospodarilo grupimično, obnova 

je bolja. Na temelju toga autor preporučje da se na 

navednom području gdje stanišni uvjeti dozvoljavaju, 

gospodari grupimično-skupinastim načinom. Autor je 

u disertaciji detaljno obradio ovaj način gospodarenja, 

njegove prednosti kao i mane. 

Analiza terena pokazuje da smreka pridolazi u širokom 

rasponu visina od 1000 pa do 1600 m.n.m. Udio 

smreke 50 % i više javlja se na visinama od 1200 do 

1500 m. Smreka zauzima umjerene do srednje povoljne 

terene (zaravni), obično su to dna dubokih udolina. 

Najpovoljnija ekspozicijaje sjeverna i sjeveroistočna. 

Dr. se. Milan Oršanić, dipl. ing. šumarstva izradio 

je i javno obranio doktorsku disertaciju, kojoj je cilj bila 

smrekova šuma kao posebno dinamična pionirska sastojina 

na Velebitu te njen prirodni i ekološki fenomen. 

U svojoj disertaciji došao je do novih spoznaja i činjenica 

koje se odnose na biološka svojstva i ekološke 

zahtjeve smreke i njenih sastojina u vrlo specifičnim 

ekološkim uvjetima Velebita. Uočio je da se smreka 

javlja u ekološki najekstremnijim uvjetima Velebita, 

gdje devastirano tlo, mraz, i niske temperature, onemogućavaju 

pojavu jele i bukve bez prethodne pojave 

smrekovih sastojina. Dokazana je zakonitost sukcesije 

smrekovh sastojina na nova staništa, uz istovremenu 

konverziju istih u mješovite šume jele, bukve i smreke. 

Kod toga vrijeme ime beznačajnu ulogu, jer dugo trajanje 

procesa stanišnih i strukturnih promjena smrekovih 

sastojina je beznačajno uz činjenicu daje šuma vječna. 

Ovaj rad značajan je prilog šumarskoj znanosti, kao 

i šumarskoj praksi, koja ukazuje da se na specifičnim 

stanišnim uvjetima u planinama kao stoje Velebit, zahtijeva 

poseban pristup te studioznija istraživanja. Samo 

je na taj način i takvim pristupom određeno sadašnje 

stanje staništa i strukture smrekovih šuma Velebita, a 

dr. se. Milan O r š a n i ć je na temelju toga stanja dobro 

definirao prošlost i pravilno odredio budućnost tih sastojina. 

Uloga šumara uzgajivača je nezamjenjiva i odlučujuća 

za takve procese. 

Želja nanije dr. se. Milan Oršanić i dalje proširuje 

obzore šumarskoj znanosti, jer su oni prije svega u 

funkciji boljitka hrvatskog šumarstva, šuma i znanosti 

uopće. 

Prof. dr. se. dr. h. c. Slavko Matić 

106

JOSIP MARGALETIĆ 

Mr. sc. Josip Margaletić, dipl. 

ing. šumarstva, obranio je 18. prosinca 

2001. godine doktorsku disertaciju 

po naslovom Zaštita hrastovih nizinskih 

šuma od sitnih glodavaca iz 

podporodica Murinae i Arvicolinae, 

i time stekao pravo na akademski 

stupanj doktora biotehničkih znanosti, 

znanstveno polje šumarstvo. 

Životopis - Josip Margaletić rođenje 

1. veljače 1967. godine u Gornjem 

Varošu. Osnovnu školu završio 

je u Staroj Gradiški, a srednju školu 

građevinske struke u Bosanskoj Gradiški 

1986. godine. Nakon toga upisao 

je studij na Šumarskom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu, kojeg je završio 

1992. godine, te stekao naziv diplomiranog 

inženjera šumarstva. Nakon 

diplome zaposlio se u poduzeću 

"Exportdrvo" d.d. Zagreb, gdje je 

radio do 1. svibnja 1994. godine, kada je primljen na 

Šumarski fakultet u Zagrebu kao mladi asistent na Katedri 

za zaštitu šuma. Za vrijeme rada u "Exportdrvu" 

d.d. Zagreb, upisao je na istom fakultetu poslijediplomski 

studij iz Zaštite šuma, kojeg je završio 1997. 

godine obranivši magistarski rad po naslovom Mišoliki 

glodavci i njihova štetnost u Turopoljskom lugu i 

šumama Hrvatske. Upisan je u registar istraživača Ministarstva 

znanosti i tehnologije Republike Hrvatske 

pod brojem 209741. Josip Margaletić sudjelovao je do 

sada u znanstveno-istraživačkom radu kao suradnik u 

projektu Ministarstva znanosti i tehnologije "Zaštita i 

obnova ekosustava", te na podprojektu 1/3 "Izloženost 

šuma štetnim utjecajima i povećanje njihove zaštite", 

"Hrvatske šume" p.o. Zagreb. U novom istraživačkom 

razdoblju na istom podprojektu samostalno radi na dva 

zadatka. U svibnju 2000. godine boravio je na stručnom 

usavršavanju u okviru teme doktorske disertacije na Šumarskom 

fakultetu u Freisingu, gdje je postavio temelje 

za daljnju međunarodnu suradnju. Svoja dosadašnja 

saznanja prenosi šumarskoj javnosti i djelatnicima na 

terenu neposrednim kontaktima i putem objavljenih 

radova. Samostalno ili u koautorstvu objavio je do sada 

devet izvornih znanstvenih radova, jedan pregledni članak 

i deset sažetaka izlaganja na domaćim i međunarodnim 

skupovima. Koautor je poglavlja "Štete od životinja" 

u znanstvenoj monografiji "Obična jela u Hrvatskoj". 

U okviru nastavne djelatnosti sudjeluje u izvođenju 

vježbi iz predmeta Šumarska entomologija i jednoga 

dijela Zaštite šume, te u terenskoj nastavi iz sva tri zaštitarska 

predmeta. Kroz nastavnički rad pridonosi razvoju 

gradiva vježbi i terenske nastave, kao i nastavnih sredstava 

koja se koriste kroz ove predmete. Od početka 

rada kao asistent obavlja kolokvije i 

konzultacije iz Šumarske entomologije, 

te i kroz taj oblik rada stječe 

nastavničku praksu. Član je Hrvatskog 

šumarskog društva, Hrvatskog 

ekološkog društva, Hrvatskog biološkog 

društva i Hrvatskog društva 

biljne zaštite. Razvio je vrlo dobru 

suradnju s više srodnih fakulteta i 

institucija u Hrvatskoj. 

Postupak odobrenja i ocjena 

disertacije - Na osnovi izvješća 

povjerenstva za ocjenu uvjeta i 

odobrenje izrade disertacije u sastavu 

prof. dr. sc. Milan Glavaš, 

prof. dr. sc. Slavko Matić i dr. sc. 

Nikola Tvrtković, Fakultetsko 

vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta 

u Zagrebu na svojoj 2. redovnoj 

sjednici akademske 

1999/2000. godine održanoj 7. prosinca 

1999. godine, odobrilo je mr. se. Josipu Margaletiću 

temu doktorske disertacije, a za za mentora izabralo 

prof. dr. sc. Milana Glavaša. Isto Fakultetsko vijeće 

je po izradi doktorske disertacije na svojoj 1. redovnoj 

sjednici akademske godine 2001/02. održanoj 15. studenoga 

2001. godine imenovalo Povjerenstvo za ocjenu 

u sastavu prof dr. se. dr. h. c. Slavko Matić (predsjednik), 

prof. dr. sc. Milan Glavaš (mentor - član) i 

izv. prof. dr. sc. Paula Durbešić (član). 

Prikaz rada - Rad je opsega 198 stranica, a obuhvaća 

137 tablica, 122 grafikona i 47 slika. Predgovor, 

sadržaj, temeljna dokumentacijska kartica na hrvatskom 

i engleskom jeziku, popis tablica, grafikona i slika, 

napisani su na 18 posebnih stranica obrojčanih rimskim 

brojevima. Na kraju rada nalazi se sažetak na hrvatskom 

i engleskom jeziku, te životopis autora. Čitav 

rad podijeljen je u devet poglavlja kako slijedi: Uvod 

(3 stranice), Cilj i primjena istraživanja (4 stranice), 

Sitni glodavci u šumskim ekosustavima (11 stranica), 

Područje istraživanja (6 stranica), Materijali i metode 

istraživanja (16 stranica), Rezultati istraživanja (121 

stranica), Rasprava (15 stranica), Zaključci (6 stranica) 

i Literatura (16 stranica sa 347 citiranih autora). 

Sadržaj rada - Istraživanje popualcija sitnih glodavaca 

obavljena su primjenom metode minimalnoga 

kvadrata, "Y"- metode i metode linearnoga transekta u 

15 šumarija kojima gopspodarc "Hrvatske šume" p.o. 

Zagreb, smještenih u kontinentalnom dijelu Republike 

Hrvatske. U 39 šumarija uzorkovano je sjeme različitih 

šumskih biljnih vrsta i mlade biljke za daljnje analize. 

Tijekom istraživanja (1997-2000) uzorkovane su 

sljedeće vrste sitnih glodavaca: Apodemus flavicollis, 

107

A. sylvaticiis, A. agrarhis, Clethrionomys glareolus, 

Microtus agrestis, M. arvalis, Arvicola terrestris i Mus 

musculus. Dominantne vrste bile su Apodemus agrarius, 

A. flavicollis i C. glareolus. Tijekom ulova sitnih 

glodavaca svim lovnim metodama ostvareno je 24818 

klopka/noći. Ulovljena je i determinirana 1821 jedinka. 

Statističkom analizom ulova "Y"- metodom, u subasocijacijama 

Carpino betuli-Quercetum roboris typicum 

i Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum, 

nisu utvdene razlike u brojnosti populacija glodavaca. 

Na eksperimentalnim plohama praćene su promjene 

u brojnosti populacija prije i poslije primjene rodenticida 

"Ratox-mamak". Na više lokaliteta analizirane 

su štete od sitnih glodavaca na šumskom sjemenu (najviše 

žir hrasta lužnjaka) i na mladim biljkama hrasta 

lužnjaka i poljskoga jasena, starosti dvije do pet godina. 

Intenzitet oštećenja ovisi o urodu sjemena i brojnosti 

populacija sitnih glodavaca. U laboratoriju i rasadniku 

istražena je klijavost pet kategorija oštećenog žira 

hrasta lužnjaka, kitnjaka i cera od sitnih glodavaca. U 

rasadniku je praćena dinamika visinskog i debljinskog 

prirasta biljaka izniklih iz takvoga sjemena. 

Na 11 lokaliteta istražena je zaraženost ulovljenih 

jedinki na leptospiroze reakcijom mikroskopske aglutinacije 

i renokulturom. Od analiziranih 379 jedinki u 

48 slučajeva utvrđen je nalaz protutijela za leptospire, 

dok je izolacija leptospira uspjela kod 17 jedinki. Dobiveni 

rezultati makrorestrikcije kromosomske DNA 

(istraživanje obavljeno u Institutu Pasteur, Paris) upućuju 

da determinacija seroloških varijanti izolata leptospira 

može biti korisna u procjeni epidemiologije leptospiroza 

u Republici Hrvatskoj. Najviše zaraženih jedinki 

utvrđeno je u dijelu populacija vrsta Apodemus 

agrarius, A. flavicollis i Mus musculus. 

Dcndrokronološkim analizama istraživan je utjecaj 

sitnih glodavaca na visinski i debljinski prirast osmogodišnjih 

jasenovih biljaka, te je utvrđeno da su oni pospješili 

njihovu diferencijaciju. Velike izglede za opstanak 

i tvorbu buduće šumske sastojine imaju neoštećena 

stabla (kategorija I) i dijelom slabije oštećena stabla 

(kategorija II), dok će izrazito oštećena stabla (kategorija 

III) većinom biti osuđena na propast. Prema 

rezultatima analiza zaključeno je da su glodavci najviše 

oštetili one biljke koje su i u rasadniku bile najmanjih 

dimenzija. Intenzitet oštećenja obrnuto je proporcionalan 

visinskom i debljinskom prirastu analiziranih 

stabala. 

U laboratoriju je istražena preferiranost Apodemus 

flavicollis, A. sylvaticiis, A. agrarius i Clethrionomys 

glareolus na 19 vrsta hrane, te je utvrđena razlika u 

odabiru hrane pojedinih vrsta. Zajednička im je osobina 

da se ne hrane oboljelim žirom od gljiva: Ciboria 

batschiana, Phomopsis quercella, Botritys sp. i Penicillium 

sp. Nesklonost je izražena i prema sjemenu 

biljke Amorfa fruticosa. Vrlo je izražena preferiranost 

svih vrsta sitnih glodavaca prema ličinkama kukaca iz 

roda Curculio. U laboratoriju je istražen utjecaj kemijskih 

preparata "Brodilon parafinski blokovi" i "Faciron 

forte" na smrtnost vrsta A. flavicollis, A. sylvaticus, 

A. agrarius i Cglareolus. 

Na uzorcima šumskoga sjemena (urod 1999. i 2000. 

godine) analizirana je zastupljenost makro i mikro hraniva 

(N, P, K, Ca, Mg, Fe, Zn, Mn, Cu i Na), te organskih 

spojeva (bjelančevine, škrob, pepeo, suha tvar i tanin) 

standardnim metodama i FT-IR tehnikom. Izrazite 

promjene intenziteta vrpci snimljenih spektara nakon izlaganja 

netretiranog listića pri frekvenciji ~ 1515 cm 1 , 

ukazuju na promjene u ligninu. Istraživane su i razlike 

u kemijskom sastavu zdravog i oboljeloga žira hrasta 

lužnjaka od gljive Ciboria batschiana, a koji je različito 

preferiran od sitnih glodavaca. Kemijske analize 

šumskog sjemena obavljene su u Zavodu za ploče i kemijsku 

preradu drva Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 

Institutu "Ruđer Bošković", Zavodu za ishranu bilja 

(Agronomski fakultet Zagreb), Zavodu za hranidbu 

stoke (Agronomski fakultet Zagreb) i u analitičkom laboratoriju 

Sveučilišta u Kaposväru (University of Kaposvär, 

Faculty of Animal Science, Hungary). 

U lužnjakovoj sastojini, kao metoda zaštite šuma, 

istražen je utjecaj ponude sjemena na razvoj konkurentskih 

odnosa između pojedinih vrsta sitnih glodavaca 

(uzorakovana 691 jedinka). 

Mišljenje - Sagledavajući postavke istraživanja, tijek 

i samostalnost rada, multidisciplinarnost, proučenu 

literaturu, brojne kontakte i suradnju s drugim znanstvenicima 

može se bez dvojbe zaključiti da se kroz 

svoju disertaciju dr.sc. Josip Margaletić uklapa u poglede 

europskih znanstvenika koji se bave sličnim istraživanjima. 

Dapače, ponosni smo na to da su poznati 

europski istraživači koji su informirani o radu tijekom 

istraživanja izjavili da su njegove postavke nove na 

tom znanstvenom polju. Posebno ističem da su dobiveni 

rezultati u ovoj disertaciji izuzetan doprinos šumarskoj 

znanosti i praksi, poglavito u zaštiti šuma. K tomu 

Josip Margaletić je prvi šumar koji se opširno bavi 

znanstvenim istraživanjem sitnih glodavaca u našoj 

zemlji sa stajališta sagledavanja njihove uloge u šumarstvu, 

a kroz istraživanja je postavio nekoliko baza i 

za druge discipline iz kemijskog, veterinarskog, pa i 

humanog područja, što samo ukazuje na zrelo shvaćanje 

ove problematike. Na kraju zaključujem daje autor 

rasvijetlio velik broj nepoznanica o sitnim glodavcima 

kao značajnim članovima šumskih cenoza. 

Prof. dr. sc. Milan Glavaš 

108

IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA 

OSVRT NA FLORISTIČKA ISTRAŽIVANJA VELEBITA 

LJUDEVIT ROSSI 

Floristička istraživanja Like i Vlebita počela su krajem 

18. stoljeća i danas se smatraju, po mišljenju mnogih 

stručnjaka, najbolje istraženim dijelovima Hrvatske. 

Medu pionirima istražiteljima flore Like i Velebita, 

posebno se ističe Ljudevit Rossi. Rodio se u Senju 

1850. god, a ljubav i sklonost prema prirodi i Velebitu 

potječe iz njegove najranije mladosti. Po zanimanju je 

bio časnik Austro-Ugarske Monarhije Karlovačkog generalata, 

a kao botaničar bio je amater i veliki zaljubljenik 

u Velebit. Floru Velebita počeo je istraživati od svoje 

rane mladosti, pa sve do kraja života. Danas ga možemo 

s punim pravom smatrati jednim od prvaka istraživanja 

flore Like i Velebita. Njegovom radu na istraživanju 

flore, kao sporednom zanimanju, divili su se mnogi 

botaničari, kao Vouk 1928. iHorvat 1930. godine. 

Kao časnik u austro-ugarskoj vojsci proveo je službujući 

u Rijeci, Napulju, Zagrebu i Karlovcu, gdje je i 

umro 1932. godine. Uz svoj hrvatski jezik odlično je 

poznavao talijanski i njemački jezik. Svaki puta kada je 

posjećivao rodni Senj i Liku, uvijek je iskoristio priliku 

da posjeti Velebit i skupi nešto bilja s nekog lokaliteta. 

- t 

/i iy t u:Cq Ate* o-cćef/ttts 

/ ' - t 

/I « i ^p„ c /a Z'i', 

O svim svojim istraživanjima flore Velebita i Like i 

pohodima, vodio je dnevnik koji je obznanio tek 1928. 

godine u Karlovcu. Dnevniku je dao naslov "Velebitom 

i njegovim primorjem uzduž i poprijeko". Isti sadrži 

sve bilješke sa svih njegovih putovanja i istraživanja 

Like i Velebita, počevši još od 1869. pa do 1914. 

godine. Dnevnik sadrži 640 stranica pisan njegovim 

rukopisom, a kasnije je ukoričen u knjigu. 

Dnevniku je Rossi priložio 152 slike, pretežito fotografije, 

a manjim dijelom crteže. Dnevnik se i danas 

čuva u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog 

fakulteta u Zagrebu, kao poklon istraživača Rossija. 

Taj dnevnik do danas nije objavljen i ostao je nepoznat 

široj javnosti, iako predstavlja djelo velike dokumentarne 

vrijednosti. 

U Rossijevu dnevniku svaki čitatelj naići će nešto 

zanimljivo, jer isti sadrži mnogo putnih doživljaja, opisa 

krajeva, ljudi običaja s područja Like i Velebita. Posebice 

su zanimljiva Rossijeva putovanja po Velebitu i 

to u ono vrijeme kad nije bilo niti jednog skloništa, pa je 

sa svojim pratiteljima noćivao na otvorenom uz vatru u 

hladnim noćima. Također su interesantna njegova putovanja 

kroz Liku kada nije bilo ni željeznice ni autobusa. 

U dnevniku ljubitelji povijesti naći će mnogo 

zapisa o starinama ličkih gradića i sela, kao i arheoloških 

nalazišta. Zanimljivo je daje Rossi tijekom više 

decenija mjerio temperetaru voda na području Like i 

Velebita, posebno izvora pitke vode, čije se temperature 

mogu danas komparirati u znanstvene svrhe. 

Zoolozi će u dnevniku naći mnogo podataka o puževima, 

čiju je rasprostranjenost Rossi bilježio s raznih 

lokaliteta. Svoju zbirku puževa poklonio je tada Narodnom 

muzeju u Zagrebu. 

Težište Rossijevih istraživanja ipak je bilo usmjereno 

na floristička istraživanja Like i Velebita, koje je 

objavio u svojim radovima 1904, 1908, 1911, 1913, 

1914, 1915, 1924, i 1930. godine. Vrijednost dnevnika 

je u tom što nam daje veliki izvor informacija o flori 

Velebita i Like. 

Dnevnik sadrži kazalo po abecednom redu, koje 

omogućuje brzo snalaženje pri traženju pojedine biljke 

(str. 611-639). 

Iz dnevnika se može točno utvrditi daje njegov interes 

za Velebit počeo 1869. godine, kada je za vrijeme 

kraćeg boravka u Senju odlučio istraživati floru Vele- 

109

ita, te se počeo pripremati. Prvi pohod na Velebit počeo 

je 1871. godine, u vrijeme kada je službovao u Rijeci. 

Iste godine istražuje Senjsku dragu, Vratnik, Mali 

i Veliki Rajinac, Hajdučke kukove, Mali Stolac i tom 

prilikom pronalazi više biljaka, između ostalih Cirsium 

Eriphorum, Stellariu glocidispermu i Chrysanthemum 

macrophylum i dr. 

Drugi istraživački pohod u Liku i Velebit bio je 

1874. god., a to je putovanje trajalo nekoliko mjeseci. 

Tada je kolima s konjskom zapregom otišao iz Karlovca, 

preko Slunja, Korenice, Udbine, Gračaca, Gospića 

do Karlobaga. Na tom putovanju sakupljao je floru i 

slagao u kola i sve vozio sa sobom. Iz Karlobaga se 

vraća u Gospić, Otočac, Žutu Lokvu, Vratnik i Senj. 

U vremenu od 1884. do 1894. godine Rossi putuje 

službeno kroz Liku prisustvujući novačenju vojnika u 

Otočku i Gospićku pukovniju, a u slobodno vrijeme 

skuplja i popisuje floru krajeva kroz koje je prolazi. 

Godine 1896. počinje veliku eskurziju kroz Liku i 

Velebit. Tada je uzeo dvomjesečni odmor samo s jednim 

ciljem: da skuplja floru Velebita i Like. Na put je 

krenuo vlastitim kolima i kočijašem, a po potrebi unajmljivao 

je ljude koji su pomagali u nošenju sakupljenih 

biljaka i herbara. Rossi se vraćao s terena s 

herbarijima teškim i do nekoliko stotina kilograma, a 

sušenje i spremanje bilja zadavalo mu je mnogo brige. 

Iste godine obilazi sjeverni Velebit, Jezera kod Krasna, 

Zavižan pa sve do Karlobaga, gdje na Ljubićevom 

brdu nalazi rijetku biljku Draba armata. Na str. 156. 

dnevnika Rossi je zapisao: Kad smo ostavili vratolomni 

hrbat Ljubićkog brda prema istoka na visini od 

1307 m, naiđemo rta jednu osamljenu pećinu, koja je 

pri dnu zemljom ispunjena. Zavirivši u unutrašnjost 

tog zjala opazim neku biljku i izvadivši je raspoznam 

odmah da je to tražena Draba armata Schott. Kako je 

ona došla na ovo samotno mjesto pomislim i potražim 

u okolini, ali bez uspjeha. Razumije se da sam bio izvan 

sebe i vanredno obradovan (...). 

Godine 1909. dr. A. Degen posjetio je Karlovac s 

namjerom da pogleda Rossijev herbarij, tada je ugledao 

istu biljku i bio je iznenađen. Dr. Degen mu je čestitao 

na pronalasku tako rijetke i tražene biljke i zamolio ga 

da mu da D. armatu iz herbara. Rossi je oštro odreagirao 

i rekao Degenu da istu ne može trgati iz herbarija. 

Tako će Botaničko Fiziološki zavod iz Zagreba, gdje 

herbarij spremljen, biti jedini posjednik ove tako znamenite 

i rijetke, a možda i izumrle biljke - piše Rossi. 

Nakon Ljubićkog brda Rossi je obišao: Alaginac, 

Kizu, Metlu i Panos i preko Brušana do Gospića, gdje 

je posjetio Jasikovac i zabilježio čak 55 vrsta bilja. 

Iz Gospića Rossi nastavlja put za Udbinu i Ličku 

Plješivicu, gdje je istraživao: Oleblin, Rudi Lisac, Kremen, 

odakle se spušta u Bruvno i Gračac u Crkopac. 

Rossijevo sklonište pod Pasarićevim kukom 

I pored obilja materijala Rossi nije bio zadovoljan, 

jer na ovom putu nije pronašao runolist (Leonthopodium 

alpinum). Iz Crnopca odlazi na Veliku Popinu i 

Poštak te se ponovno vraća kroz Lovinac u Sveto Brdo. 

Sljedeće putovanje koje Rossi opisuje u dnevniku 

obavio je 1901. god. i to vlastitim kolima i konjima, 

putujući preko Plitvičkih jezera i Udbine za Gračac i 

tom prilikom posjećuje Poštak, Medak i Bunovac, gdje 

se nalaze i najviši vrhovi Velebita i to Vaganski vrh, 

Babin vrh i Badanj. Odavde produžuje za Gospić i Visočicu. 

Godine 1907. Rossi istražuje srednji Velebit u potrazi 

za Degenovim nalazom hrvatske sibireje. Kada je 

Rossi čuo daje Degen u Velincu kraj Karlobaga pronašao 

jednu biljku iz roda Sibireaea, koja se razlikuje od 

Sibireaea altaiensis (Laxm.) C. Schneider nazvavši 

je "Sibireaea croatica", odlučuje istu sam 

potražiti, što mu i uspijeva također u Velincu, nakon 

čega je bio presretan i zadovoljan. 

God. 1909. Rossi ponovno posjećuje srednji Velebit, 

također zbog Degenovog nalaza "Lesquerella velebitica 

" - kojoj je H ay e k kasnije dao ime "Degenia 

velebitica " u čast Degenu. 

Rossi se je uvijek žurio bojeći se da ga tudinci ne 

preteknu. Nakon dugog traženja njemu uspjeva naći istu 

biljku (endem) u Miljković brdu. Tada Rossi vrlo detaljno 

istražuje srednji Velebit i to Sladovaču, Sadikovac, 

Ramino korito, Sugarsku dulibu, Veliki stolac, Japage 

i Stolačku pećinu, otkrivši pritom niz rijetkih 

vrsta. 

Sabrani materijal s ovog područja bio je toliko težak, 

da ga je sedam nosača jedva nosilo do Oštarija. 

Materijalni troškovi bili su veliki, a samo su nosači 

koštali oko 200 forinti. Opisujući troškove Rossi je zapisao 

u dnevniku: Samo vanredna ljubav za upoznavanje 

prirode domaće grude može opravdati takve troškove 

i žrtve pojedinca. (str. 424) 

110

Ostavši svoj golemi herbarij na čuvanje u gostionici 

u Oštarijama, odlazi u Medak, gdje unajmljuje pet nosača 

i s njima kreće na Bunovac, gdje je proveo pet 

dana, noćivajući u nekom stočarskom stanu. Tom prigodom 

obilazio je najviše vrhove srednjeg Velebita 

(Malovan, Segestin, Babin i Vaganski vrh). Odavde se 

opet vraća u Brušane i Oštarije. Na povratku s ove ekskurzije 

u Brušanima susreće dr. Arpada Degena. Tom 

prilikom Degen gaje pozvao da podu zajedno na Velebit, 

ali Rossi nije udovoljio pozivu. Iako je Rossi cijenio 

Degenov rad na istraživanju flore Velebita, iz dnevnika 

se može zaključiti daje svim silama nastojao preteći 

Degena u istraživanju. To mu je u velikoj mjeri i 

uspjelo, jer su njegova floristička istraživanja objavljena 

nekoliko godina prije Degenovog kapitalnog djela 

"Flora Velebitica". 

Godine 1911. Rossi odlazi u mirovinu i iste godine 

nastanjuje se u Gračacu zbog istraživanja flore južnog 

Velebita. Tada istražuje Tremzinu, Crnopac, Lisac, Velike 

vrbice, Ćelavac, Puci, Cadje i Korita. To mu je bila 

i posljednja veća ekskurzija na Velebit. Putovanja na 

kojima je bio 1913. i 1914. god. odnosila su se na primorska 

mjesta u okolici Senja. 

Na kraju možemo zaključiti da je Rossijevo djelo 

na istraživanjima flore Velebita kapitalno i neprocjenjivo. 

Iz njegovog se dnevnika vidi kako su naši prirodoslovci 

putovali kroz Liku i Velebit, istražujući floru uz 

puno teškoća i materijalnih izdataka. Doista Rossijeva 

ljubav prema Velebitu i Lici bila je ogromna i nakon 

njega ni jedan botaničar u tolikoj mjeri nije radio na 

ovom području. 

Iz dnevnika je vidljivo da mu nije bilo svejedno 

zbog toga što stranci istražuju floru naše zemlje. To ga 

je mučilo, pa je užurbano radio ne bi li ih pretekao. 

Rossijev dnevnik danas ima određenu znanstvenu 

vrijednostjer se u njemu nalaze popisi svih florističkih 

nalaza s Velebita i Like. 

Najvrjednija ostavština Ljudevita Rossija je njegov 

bogati herbarij sabran na području Like i Velebita, koji 

danas čini osnovu herbarijske zbirke Botaničkog zavoda 

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Rossijev 

marljiv i uporan rad na istraživanju flore nije ostao 

nezapažen. Potkraj svog života primio je više priznanja, 

a 1928. godine izabran je za dopisnog člana Jugoslavenske 

akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 

Rossijevo životno dijelo ogleda se njegovom dnevniku 

iz kojeg se može vidjeti daje najveći dio svoga života 

i rada posvetio Lici i Velebitu. Zbog toga mu zahvaljujemo 

i rado ga se sjećamo. 

Literatura: 

1. Degen, A.: Flora Velebitica I-IV Budapest 

1936-1938. godine 

2. Horv at, I.: Ljudevit Rossi, Hrvatski planinar 26, 

3-8 Zagreb 1930. godine 

3. Rossi, Lj.: Standorte der Primula kitaibeliana 

Schot, magyar bot. Lapok III, 113-116. Budapest 

1904. 

4. Rossi, Lj.: Silene graminea Vis. in Kroatien. 

Magyar bot. Lapok VII. 278-279. Budapest 1908. 

5. Rossi, Lj.: Bei träge zur Kenntniss der Ptemdophyten 

Süd Kroatiens. Magyar bot. Lapok X, 

22-38, Budapest 1911. 

6. Rossi, Lj.: U šugarskoj Dulibi, Prilog k poznavanju 

flore Velebita. Glasnik Hrv. prir. društva 

XXIII, 3-23. Zagreb 191 La. 

7. Rossi, Lj.: Die Plješivica und ihr Verbindungszug 

mit dem Velebit in botanischer Hinsiht. 

Magyar bot. Lapok XII, 37-106. Budapest 1913. 

8. Rossi, Lj.: Floristička istraživanja po jugoistočnoj 

Hrvatskoj. Glasnik Hr. prir. društva XXVI (4), 

221-230. Zagreb 1914. 

9. Rossi, Lj.: Floristička istraživanja po jugoistočnoj 

Hrvatskoj. Glasnik Hrv. prir. društva XXVII 

(2), 65-70. Zagreb 1915. 

10 Rossi, Lj.: Grada za floru južne Hrvatske. Prir. 

istraž. JAZU 15, 1-217. Zagreb 1924. 

11. Rossi, Lj.: Pregled flore Hrvatskog primorja. 

Prir. istraž. JAZU 17, 1-368. Zagreb 1930. 

12. Vouk, V: Ljudevit Rossi. Ljetopis JAZU 41, 

102-105. Zagreb 1928. 

13. Marković, Lj.: Lika i Velebit u neobjavljenoj 

botaničkoj ostavštini Lj. Rossija. Zbornik radova 

II. znanstv. simpozija Gospić 1979. godine 

Marko Vukelić, dipl. ing. šum. 

šumarski savjetnik 

111

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

9. ALPE - ADRIA NATJECANJE ŠUMARA 

Austrijski šumari, lanjski domaćini ovog natjecanja, 

u kojem još pored šumara Italije i Slovenije po 

drugi puta sudjeluju i hrvatski šumari, morali su zbog 

nedostatka snijega odgoditi ovo natjecanje i prolongirati 

ga za ovu 2002. godinu. No, i ove je godine bilo 

problema, jer su morali mijenjati mjesto održavanja i 

potražiti snijeg u višim predjelima Julijskih Alpa. Tako 

je ovo natjecanje u skijaškom trčanju, štafetnom i biatlonu 

te veleslalomu održano u Bodentalu (nekoliko km 

od prijelaza slovenko-austrijske granice - Ljubej) 1. i 

2. veljače 2002. god. 

Hrvatska ekipa sudjelovala je s tri štafete: prva u 

sastavu AlenAbramović, Siniša Vukonić i Aleksandar 

Mrvoš, druga u sastavu Franjo Jako vac, 

Mladen Š p o r e r i Anton S a b o i treća u sastavu Denis 

Stimac, Krunoslav Kranjčević i Robert Abram 

o v i ć . 

Prvoimenovani natjecatelji trčali su klasičnim načinom 

5 km, drugoimenovani su primeći štafetu sprintali 

u brdo uz veleslalomsku stazu, gdje su predavali štafetu 

posljednjem natjecatelju veleslalomašu. Naša prva 

štafeta, od 23 štafete, osvojila je 2. mjesto, druga štafeta 

3. mjesto a treća 14. mjesto. Idućeg dana skijaši trkači 

natjecali su se u biatlonu na 10 km pojedinačno, a alpinci 

u veleslalomu pojedinačno. U kategoriji natjecatelja 

do 30 godina starosti pobijedio je naš natjecatelj 

AlenAbramović . U kategoriji 30-40 godina starosti 

pobijedio je ponovno naš natjecatelj Mladen Šporer. 

Siniša Vukonić bio je drugi, Denis Stimac peti, a 

Tomislav Kranjčević šesti. U kategoriji 40-50 godina 

starosti, Franjo Jako vac osvojio je drugo mjesto. 

U veleslalomu, u svojoj starosnoj kategoriji, Robert 

Abram ovi ć osvojio je 29., a Anton Sabo 32. 

mjesto. U ukupnom poretku hrvatska ekipa zauzela je 

drugo mjesto iza Slovenije, koja je bila bolja samo zahvaljujući 

većem broju natjecatelja i zastupljenosti u 

svim kategorijama (hrvatskoj ekipi nedostajale su žene 

u obje discipline te veći broj alpinaca). Prema zaključku 

Organizacijskog odbora, a temeljem njihove zamolbe 

te naše ponude i pristanka, Hrvatska će biti domaćin 

ovog susreta 2004. godine (2003. to je Italija). 

H.Jakovac 

Članovi hrvatske ekipe na 9. Aple - Adrija skijaškom natjecanju 

(Foto: H. Jakovac) 

112

IN MEMORIAM 

STJEPAN MATAN, dipl. ing. šumarstva (1929 - 2002) 

Dana 14. siječnja 2002. godine, 

u 73. godini života zauvijek nas je 

napustio naš dragi kolega Stjepan 

Ma tan, dipl. ing. šumarstva. Tog 

izuzetnog čovjeka i kolegu bilo je 

vrijedno poznavati, s njime surađivati 

i družiti se. Mi, njegove kolege 

iz Šumarske i drvodjeljske škole 

Karlovac, imali smo tu sreću i zadovoljstvo. 

Stjepan Matan, dipl. ing. šum. 

rodio se 8. kolovoza 1929. godine u 

Novakima u blizini Karlovca. Iste 

godine upisao je šumarstvo na Poljoprivredno-šumarskom 

fakultetu u 

Zagrebu. Nakon odslušana četri semestra, 

prekida studij zbog materijalnih 

teškoća. 

Zaposlio se u Kotarskoj šumariji 

Karlovac u svojstvu šumarskog tehničara 

1952. godine, kada je položio 

državni stručni ispit. Radio je pretežito 

na poslovima uzgajanja šuma 

i rasadničarske proizvodnje. Godine 

1973. prelazi na Šumarsku školu u 

Karlovcu kao voditelj praktične 

nastave. Uz rad nastavlja studij 

šumarstva na Šumarskom fakultetu 

u Zagrebu i diplomira u sječnju 

1979. godine. 

Nakon diplome šumarskog inženjera, 

počinje predavati na školi uzgajanje 

šuma sve do odlaska u mirovinu 

31. prosinca 1991. godine. 

Volio je šumu i prirodu, a bio je najsretniji 

kad je s učenicima imao terensku 

nastavu, gdje je svoje teorijsko 

i praktično znanje nesebično 

prenosio istima i dao im čvrstu osnovu 

za njihov rad u struci. Kao 

umirovljenik u blizini svoje kuće u 

Novakima, osniva mali hortikulturni 

rasadnik, što je potvrda da ni u 

mirovini ne miruje, jer je šumarstvo 

i prirodu volio iznad svega. U današnjem 

arboretumu Šumarske i drvodjeljske 

škole ima dosta sadnica 

koje su upravo iz njegovog rasadnika. 

U duši je bio dijete prirode, bio 

je ponajprije šumar, a u mirovini 

vrstan uzgajivač raznih hortikulturnih 

vrsta. Svi mi koji smo ga bolje 

poznavali znamo da je bio divan 

čovjek, uvijek spreman pomoći svima 

koje je poznavao. Mnogo puta 

znao nas je razveseliti svojom harmonikom 

i pjesmama. 

Od Stjepana i kolege nažalost 

morali smo se oprostiti 15. siječnja 

2002. godine na mjesnom groblju 

Hrnetići. 

Ostati će nam u dragoj i trajnoj 

uspomeni, a za sve što je za života 

činio nek mu je vječna hvala. 

Laka mu bila hrvatska gruda! 

Stjepan Slat, dipl. ing. šum. 

ZVONIMIR ZEMCAK, dipl. ing. šum., (1. 1. 1927. - 10. 3. 2001.) 

VOLAT ENIM AETAS (Cicero) 

Vrijeme brzo prolazi. Poput leta 

jesenskog lišća na vjetru. Svjedoci 

smo ove misli osobito kada se bliži 

godišnjica rastanka s nekim tko nam 

je drag. 

Takve osjećaje, poštovane kolege 

- čuđenje i zabrinutost, izaziva 

sjećanje na našega šumarskog savjetnika, 

člana HŠD-a, Ogranak 

Bjelovar, šumara i lovca, Zvonimira 

Zemčaka. 

Zvonko Zemčak. Tako smo ga 

zvali, a i sam je sebe tako volio predstaviti. 

Za neke je on bio šef, za neke 

direktor, predsjednik, inspektor. No, 

za sve ili za većinu ostao je u sjećanju 

- prijatelj. Prijatelj koji je kršćanski i 

biblijski primjenjivao poslovicu: "U 

dobru se ne uzvisi, a u zlu se ne 

ponizi". Bio je doista prijatelj i kad 

mu je bilo dobro, ali i kada je bilo 

problema u životu. A njemu su se kao 

čovjeku sa čvrstim stavovima, načelima 

i poštenjem, životna kola kretala 

raznim usponima i strminama. 

Znao je zalupiti vratima i otići. 

Imao je gospodskog i diplomatskog 

strpljenja. Bio je gospodskog držanja, 

ali prepoznatljivog odbijanja 

onoga što se nije uklapalo u njegov 

etički okvir života. Ma što rekli njegovi 

neprijatelji o njemu, ali čestitosti, 

poštenja i umjerenosti, čega danas 

toliko nedostaje, Zvonku Zemčaku 

nikada nije manjkalo. Nije imao 

potrebu za velikim posjedovanjem. 

Zvonko je dijete rimokatolika, majke 

Genoveve (rođene u Austriji), oca 

Franje (rođenog u Varaždinu), čiji su 

se roditelji doselili iz Slovačke u potrazi 

za poslom. 

Obitelj, Zvonka Zemčaka - čiji 

je otac Franjo radio kao predradnik 

na pilanama od Bosne do Sušaka - 

selila se prema potrebi posla za 

šumskim sječinama. Obitelj je na 

poslijetku došla iz Varaždina u Bjelovar 

1956. godine, a otac se zaposlio 

u tadašnjoj "Česmi". 

Zvonko je 1945. godine upisao 

Medicinski fakultet u Zajgrebu, no iste 

se godine upisao na Šumarski fakultet. 

Nakon odsluženja vojnog roka 

počeo je 1951. godine raditi u 

Bjelovarskoj oblasti kao mlad diplomirani 

inženjer šumarstva. Nakon 

113

toga su njegova Nada i on postali supružnici 

(1952.). I prije i poslije toga 

šuma, a zatim priroda i lov, bili su 

prije svega ostaloga. Nije zapostavljao 

obitelj, nije imao poroke u jelu 

ili piću, nije ni pušio. Šuma, priroda i 

lov bili su mu poroci. Za njega se 

stvarno može reći daje pogodio profesiju. 

Za života je govorio da će mu 

smrt biti teška jer će ostaviti svoje 

ljubavi - šumu i prirodu. 

Radio je zapravo do smrti, jer je 

nakon 43 godine radnog staža i umirovljenja 

1991. godine vrlo aktivno 

sudjelovao u javnom šumarskom i 

lovnogospodarskom životu kao član 

i predsjednik mnogih stručnih 

komisija za preglede osnova gospodarenja 

u tim domenama. 

Prvo radno mjesto bilo je Zvonku 

kao pripravniku u Šumskom gospodarstvu 

Bjelovar. U Šumariji 

Draganac najprije je bio referent, a 

zatim upravitelj. Bio je upravitelj 

Šumarije Bjelovar 1956. godine, rukovoditelj 

proizvodnje 1962. godine, 

te sekretar za Šumarstvo i drvnu 

industriju u Privrednoj komori u 

Bjelovaru od 1964. godine, zatim 

šumsko-lovni inspektor u tadašnjoj 

Zajednici općina Bjelovar, predsjednik 

Poslovnog udruženja šumarstva 

i drvne industrije, član Ko- 

Sredinom listopada 2001. godine, 

nakon duge i teške bolesti, zauvijek 

nas je napustio naš kolega 

Stjepan Borak, dipl. ing. šumarstva, 

u mirovini. 

Stjepan je rođen 17. 11. 1940. u 

Petrijancu (općina Varaždin), gdje 

je završio osnovnu školu, a srednjoškolsko 

obrazovanje stekao je u 

Gimnaziji Varaždin. Na Šumarski 

fakultet u Zagrebu (Šumskogospodarski 

smjer) upisao se 1959. godine, 

a diplomirao je 12. 2. 1965. 

godine. 

Ubrzo se zaposlio u tadašnjem 

"Šumskom gospodarstvu Varaždin", 

radeći od prvih dana, nakon 

obavljenog pripravničkog staža, na 

poslovima revirnika u Šumariji Ivanec. 

Neizmjerno je bio zaljubljen u 

šume Trakošćana, taj kulturnohistomisije 

MPiŠ-a za pregled šumsko i 

lovnogospodarskih osnova, predsjednik 

Odbora za šumarstvo i mehanizaciju 

tadašnje države, direktor 

Šumskog gospodarstva Bjelovar 

1983. godine, prvi upravitelj Uprave 

šuma Bjelovar 1990. godine u 

Republici Hrvatskoj, a umirovljen 

je 1991. godine. 

Nesebično se u isto vrijeme predavao 

i sportu kao član i funkcioner 

upravnih odbora bjelovarskog "Partizana", 

rukometnog prvaka svijeta, 

NK Bjelovar, Lovačkog saveza, a 

bio je i prvi predsjednik Lovačkog 

saveza Bjelovarsko-bilogoske županije 

u Republici Hrvatskoj. 

Kao čovjek koji je preživio dva 

ratna vihora, ni 1971. godine nije bio 

na krivoj strani, a pogotovo ne 1990. 

Njegovom je zaslugom kao upravitelja 

te inicijativom i Uprava šuma 

- šumarstvo našega kraja izdvajalo 

sredstva i novac za naoružavanje domovinske 

vojske i pomoć pri oslobađanju 

od srpske agresije. 

Zvonko Zemčak bio je prijatelj i 

prijateljevao je s običnim, prosječnim 

čovjekom, lovcem, lugarom, 

međašem, vozačem. Njegovi prijatelji, 

s kojima je sada možda u onim 

vječnim lovištima, Hajoš, Franjo, 

Bozo, Ivek, ali i mi koji smo ovdje 

Djelomično i zbog toga, te na 

inicijativu poznatog šumara, uzgajida 

šumom "Domovine glavnicom" 

gospodarimo ono "što potrošit ne 

smijemo", pamtimo ga i kao lovca 

sa "škart" trofejima, s jednim jelenskim 

trofejom nakon kojeg je rekao: 

"Nikad više!" (Repaš). Lov, najradije 

dalekozorom, jelenska rika, 

ribolov, Šoderica, vinograd Šemovci, 

Čambina, Repaš, preferans, bela, 

kretanje, druženje... i iznad svega - 

Šuma. To je bio Zvonko i ostao do 

zadnjega, taj stari Zemčak. Dedo 

kod svoje Nade, Svjetlane i Dubravka. 

Radio je kao šumar s našim Vučetićem, 

Tompakom, Motalom, Kolarom, 

Križancem, Turkom. 

Svadio se oko šume i lova s njima, 

veselio se pobjedama Dinama, 

veselio se ponovnim susretima i 

uvijek ostao dostojanstven. 

Životna uzrečica "Znaš kako je, 

trebaš imati odstupnicu" savjet je po 

kojem ćemo ga pamtiti. 

A on se uvijek na kraju vraćao 

toj odstupnici - Šumi. 

Ako u bjelovarskom šumarstvu 

postoji asocijacija na jednog šumara, 

tada je to Zvonko Zemčak. 

Neka mu je laka hrvatska zemlja. 

Tekst i fotografija: 

M. Presečan Arvay 

114 

STJEPAN BORAK, dipl, ing. šum. (1940 

rijski i biološko-fitocenološki biser 

Hrvatskoga zagorja. 

- 2001) 

vača šuma, pokojnog Ivana P a v š e, 

dipl. ing. šumarstva, upisao je poslijediplomski 

studij iz uzgajanja 

šuma, kojega nažalost nije završio. 

No njegovi suvremenici mu nikada 

nisu osporavali rad i rezultate rada 

na problematici uzgoja i obnove jele 

u Trakošćanu. Dapače priznaju daje 

na tome području bio prvi i puno je 

napravio. 

Godine 1981. odlazi iz Šumarije 

Ivanec i dolazi u Zajedničke službe 

"Šumskog gospodarstva Varaždin", 

na radno mjesto referenta zaštite na 

radu i zaštite šuma od požara, gdje 

radi do odlaska u prijevremenu mirovinu 

1988. godine. 

Iz tog razloga mlađi šumari ga 

slabije poznaju, jer nisu bili u prilici 

upoznati njegovu veselu narav, nesebičnost 

i bogato teorijsko znanje,

te brojne vesele, tužne, ali i pomalo 

nevjerojatne dogodovštine koje je 

proživio kao revirnik Trakošćana i 

Ivančice, gdje je bio omiljen među 

šumskim radnicima i mještanima 

tog kraja. 

Mi koji smo jedan dio svog radnog 

vijeka radili s njime, zauvijek 

ćemo ga imati u sjećanju, 

Članovi HŠD-a 

Ogranka Varaždin 

Pred skorašnji 70-ti rođendan, 

nakon kratke i teške bolesti, 28. srpnja 

2001. preminuo je u Ljubljani 

Anton Tone Simonič, dipl. ing. 

šumarstva, jedan od ponajboljih 

slovenskih stručnjaka za gospodarenje 

krupnom divljači na Visokom 

kršu, prijatelj i savjetnik šumarnika 

i lovnih stručnjaka Gorskog 

kotara. 

lako po nacionalnosti Slovenac 

stijecanjem okolnosti rodio se u Hrvatskoj 

na Sušaku (Rijeka) 11. rujna 

1931. Nakon završene srednje škole 

studij šumarstva upisao je na Fakultetu 

za agronomiju, šumarstvo i veterinarstvo 

u Ljubljani, diplomiravši 

na šumarskom odsjeku 1958. godine. 

Iako je prvo ozbiljnije zaposlenje 

dobio u Birou za planiranje u šumarstvu 

u Ljubljani (1962) radeći na 

šumskogospodarskim osnovama kao 

mladi taksator, među prvima je u 

Sloveniji izradio i više dugoročnih 

lovnogospodarskih planova, davši 

jasno do znanja da će lovstvo biti 

njegovo temeljno životno opredjeljenje. 

Bjelodano je to dokazao već na 

svojoj sljedećoj dužnosti, na radnom 

mjestu direktora Gojitvenog lovišča 

"Jelen-Snežnik" (1976) na kojoj, kao 

prvi susjed s goranskim šumarnicima, 

uvodi kontrolnu metodu u gospodarenju 

jelenskom divljači. Od 

godine 1988. kao već afirmirani lovni 

stručnjak, imenovan je savjetnikom 

za lovstvo i šumarstvo u Ministarstvu 

za poljoprivredu, šumarstvo 

i prehranu Republike Slovenije, a na 

toj je dužnosti okončao i svoju aktivnu 

službu. 

Anton Simonič ne miruje ni nakon 

umirovljenja. Kao plodan lovački 

pisac, dugogodišnji suradnik ljubljanskog 

"Loveca", autor monografije 

"Srnjad - biologija in gospodarjenje" 

(1976) i priručnika "Kontrolna 

metoda pri gospodarjenju z divjado" 

(1982), ponovno se laća pera aktivno 

sudjelujući na više stručnih 

skupova o gospodarenju krupnom 

zvjeradi. Uz interesantnu i korisnu 

ANTON TONE SIMONIČ SIMONIC (1931 - 2001) 

brošuru "Srečanje z medvedoirT 

(1996), o kojoj je bilo riječi i na stranicama 

našeg glasila, autor je zapaženog 

referata "Strategija ohranitve 

prosto v naravi živečega rjavega 

medveda - Ursus arctos L. - na 

ozemlju Slovenije", objavljenog u 

Zborniku referata sa stručnog savjetovanja 

Clovek in velike zveri održanog 

u Kranju 14. ožujka 2000. Posljednji 

puta sreli smo se u Bistri kod 

Vrhnike na otkrivanju spomenika 

smeđem medvjedu "prirodnoj rijetkosti 

koju smo dužni štititi i očuvati". 

Za svoje izvanredne zasluge za 

razvoj slovenskog lovstva, primio je 

prestižno Jesenkovo priznaje i veliku 

plaketu Udruženja za lovstvo i ribarstvo 

Slovenije. 

Daje Anton Tone Simonič zadužio 

i hrvatsko lovstvo pojasnit ću na 

dva primjera konkretne suradnje s 

nama kolegama s područja sjeverozapadne 

Hrvatske, točnije Gorskog 

kotara i dijela Hrvatskog primorja, 

koji na dijelu od Čabra i Prezida do 

Lisca i Klane graniče s Javorniškonotranjskim 

područjem, na kojem je 

pokojnik najduže djelovao. Polazeći 

od načela da život u prirodi nije moguće 

šablonizirati, visinu odstrjelnih 

zahvata u populacijama jelenske 

i srneće divljači temeljio je na odnosima 

tih populacija spram prehrambene 

baze. Kao indikator (neusklađenosti 

poslužili su mu, za svaku 

konkretnu godinu posebno, odstupanja 

težina odstrijeljene divljači s 

od ranije utvrđenih prosječnih težina 

po spolu i starosnim razredima. 

Ako se odnos populacije sa životnom 

sredinom kreće u nepoželjnom 

smjeru, ako se raskorak između 

brojnosti divljači i mogućnosti staništa 

na udovoljenju njenih životnih 

potreba povećava, težine će najzornije 

pokazati trend populacije. U 

takvom slučaju mora se pojačanim 

posezanjem odstrjelom brojnost dotične 

vrste smanjiti, sve dok se težine 

ne vrate na željenu visinu i obrnuto; 

ako su težine divljači u skladu 

s prosječnima, odstrjel će ostati na 

istoj razini ili će ga se morati smanjiti. 

Analizu praćenja tjelesnih težina 

dopunjavao je analizom napada 

kvalitete trofeja, zdravosti divljači 

i/ili prirodnim gubicima, te, za nas 

šumare od važnosti, stupnjem iskorištenosti 

podstojne etaže u sloju 

grmlja i prizemnog rašća. Na temelju 

tako provedenih istraživanja kasnih 

sedamdesetih godina prošloga 

stoljeća, nedvojbeno utvrdivši prekobrojnost 

jelenske divljači na Notranjskoj, 

godišnje odstrjelne kontigente 

znao je do te mjere povećati (i 

realizirati!) da su oni u pojedinim 

godinama bili i do 10 puta veći u 

odnosu na odstrjel na istovrsnim 

lovnim površinama susjednog čabarsko-klanjskog 

bazena u Hrvatskoj, 

gdje se štedljivim zahvatima 

nastojalo pospješiti širenje jelenske 

divljači prema istoku. Simonič i njegovi 

sljedbenici zorno su pokazali 

da su tako visoki odstrjeli mogući, 

bez narušavanja stabilnosti i strukture 

populacije, ako se provode u 

kategoriji mladih grla, poglavito teladi 

te jelena i košuta u drugoj godini 

života, uz striktnu poštedu srednje 

starih grla (reprodukcijski dio 

populacije!) i jelena "krunaša" do 

pune zrelosti. Tu je tajna, znao bi 

nam reći pri svakogodišnjim susretima 

na smotri lovačkih trofeja u 

115

starom Gradu Snežniku, zašto je 

(slovenski) "Snežnik" već dao 

"zlatnog" jelena, a (hrvatski) "Snježnik" 

(nazivi su lovišta s jedne i s 

druge strane granice) još nije. 

Na Visokom kršu ovog dijela 

Slovenije i Hrvatske, vuk kao zajednička 

divljač nije bio nikada istrjebljen. 

Usprkost tomu 80-tih godina 

prošlog stoljeća s obje strane 

granice imamo hiperprodukciju parnoprstaša, 

posebno jelenske divljači 

u Sloveniji, koja je stala ozbiljno 

ugrožavati prirodnu obnovu šuma, a 

otud i vlastiti opstanak. Da se to 

spriječi Simonie, uz pojačani odstrjel 

jelena, godine 1975. stavlja vuka 

pod zaštitu! U prvi mah bila je to šokantna 

odluka za nas lovce Gorskog 

kotara, koji za ovog "sivog razbojnika" 

još nismo imali lijepih riječi. 

Da rasvjetu odnos predator-žrtva ili 

točnije pitanje statusa vuka u svjetlu 

šteta koje pričinja lovnoj divljači 

(srni), pok. Simonič bio je gost regionalnog 

savjetovanja o unapređivanju 

lovstva X. lovne regije Hrvatske 

održanog u Rijeci 13. prosinca 

1977. Tada je rekao, a i kasnije u 

razgovoru za "Lovački vjesnik", po 

prilici ovako: Poznato je da vuku i 

uz obilje hrane (žrtvi) međusobni 

socijalni odnosi sprječavaju prekoračenje 

stanovite gustoće naseljenosti. 

Kad omjer predatora na pram 

prirodnog plijena pređe odnos 1 

vuk: 10 000 kg, vuk prestaje biti regulatorom 

brojnosti populacije plijena. 

Osobnim zapažanjima na području 

gospodarenog lovišta ustvrdio 

je da nađeni ostaci usmrćene 

divljači od vukova ne prelaze 3-4 

posto svakogodišnjeg odstrela. Uzroke 

stoga premalene ili prevelike 

brojnosti bilo kojeg parnoprstaša 

treba tražiti samo u djelovanju čovjeka, 

nikako ne vuka. 

U "Lovecu" glasilu Lovske zveze 

Slovenije, njegovi kolege šumarnici 

i lovci napisali su da se pokojni Simonič 

zanimao za sve što je bilo u 

vezi s divljači, lovstvom, kinologijom, 

posebno lovačkim oružjem, 

jednom riječju sa svime što obuhvaća 

lovstvo i lov u širem smislu te riječi. 

Na kojem god je području radio 

i djelovao, uvijek je svojom stručnošću, 

marljivošću i osebujnošću ostavljao 

prepoznatljiv trag. S njegovom 

smrću slovensko lovstvo izgubilo 

je vrsnog stručnjaka, lovci i šumarnici 

Gorskog kotara pak prijatelja 

i dobrog čovjeka. Za sva dobra 

velika mu hvala. 

Alojzije Frković 

Čitajući podatke iz Hrvatskoga 

šumarskog životopisnog leksikona 

bilježimo: Ernest Sekelji, sin Andrije 

i Ane r. Lehrner, Hrvat, hrvatskoga 

državljanstva, rimokatolik. 

Otac mu je bio dipl. ing. agronomije, 

a majka domaćica. Pučku školu završio 

je u Vinkovcima 1929., a realnu 

gimnaziju u Banja Luci 1938. 

Šumarstvo je studirao na Po- 

Ijoprivredno-šumarskom fakultetu u 

Zagrebu. Kako je kao student radio 

u Direkciji šuma Banja Luka, kao 

tehnički crtač (1940), od 

1941. do 1944. bio u domobranstvu 

(kao poručnik), a od 1944. do 1946. 

u NOB-i i JNA (u činu kapetana), 

studij šumarstva nastavio je nakon 

Drugog svjetskog rata. Apsolvirao 

je 1946-47., a diplomirao 19. studenogl948. 

godine. 

Prva stalna zaposlenja dobiva u 

građevinskim tvrtkama u BiH: od 

1948. do 1949. tehnički je direktor u 

Šumskom građevinskom poduzeću 

(ŠGP) Živinice, a od 1. svibnja 1949. 

do_ 30. prosinca 1950. direktor je 

GŠP "Borje" u Teslicu. Nakon četiri 

mjeseca provedenih u istražnom zatvoru, 

vraća se u Vinkovce, prihvativši 

dužnost rukovoditelja investicija 

u Tvornici crijepa i cigle "Dilj" 

Vinkovci (20. travnja - 19. listopada 

1951.). 

U šumarskoj struci počinje raditi 

krajem 1951. kada je primljen 

116 

ERNEST SEKELJI, dipl. ing. šum. (1919 - 2001) 

u ŠG Vinkovci, u kojemu je najprije 

upravitelj Šumarije Lipovac (19. 10. 

1951 - 30. 4. 1953) pa referent za investicije 

(1. 5. 1953 - 1. 11. 1955)i 

konačno taksator u Odjelu za uređivanje 

šuma, izrađujući šum. gospodarske 

osnove za šumarije Drenje, 

Đakovo, Trnjani, Levanjska Varoš, 

Slav. Brod i Oriovac. 

Slijedi povratak u BiH, gdje je 

najprije zaposlen u Kombinatu Dl 

"Borje" Teslić (1. 11. 1955 - 30. 3. 

1957), a zatim u Dl "Una" (1.4. 

1957 - 30. 10. 1958), u oba poduzeća 

u svojstvu tehničkog direktora. 

Zatim radi u Kazneno-popravnom 

domu Lepoglava (1. 11. 1958 - 1. 3. 

1960) na mjestu direktora Pogona 

drvne galanterije i stolarije, a zatim 

uŠGSisak(1.3. 1960-31.9. 1961) 

na dužnosti upravitelja Šumarije 

Hrvatska Dubica. 

Vrativši se u BiH, tehnički je direktor 

Kombinata Dl "Kozara" Bos. 

Dubica (1. 10. 1961 - 1.4. 1964) pa 

šef trgovine i nakupa Poljoprivredne 

zadruge "Klara" Remetinec (1. 5. 

1964- 1. 10. 1965). Kada je ukinuta 

zadruga, postaje referentom eksploatacije 

šuma i građevinarstva ŠG 

Kotor - Varoš (BiH) u kojem ostaje 

do 1. 4. 1967. kada biva imenovan 

šumskim i lovnim inspektorom pri 

Međuopćinskom sekretarijatu za šumarstvo 

Banja Luka, a tu dužnost 

obavlja sve do umirovljenja 31. 12. 

1983. godine. 

Ni umirovljeničke dane ne provodi 

u spokoju. Kada je ratni vihor 

zahvatio i BiH, kao Hrvat, među prvima 

je prognan iz Banja Luke, našavši 

utočište na Visu i Obrnjenu. 

Nakon tri godine izbjeglištva, posredstvom 

međunarodne humanitarne 

organizacije dospio je u Finsku u 

grad Pieksämäki, dobivši mirovinu i 

stan na korištenje. 

Kao čili 80-godišnjak latio se 

pera, nižući na papir svoja sjećanja 

nimalo lakog, ali časnog šumarskog 

poziva. Umro je u Pieksämäki, Finska, 

25. studenoga 2001. god. 

HŠD, ogranak Zagreb

UPUTE AUTORIMA 

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja 

šumarstva, primarne prerarje drva, zaštite prirode, 

lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, 

savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz 

domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje 

iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje 

šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se 

odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i 

crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, 

te radove Hrvatskoga šumarskog društva. 

Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju 

zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i 

sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni 

članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) 

na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih 

razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke 

razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba 

biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom 

na papiru formata A4. 

Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: 

- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi 

članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 

stranice napisane s proredom na papiru formata A4. 

- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati 

ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što 

omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene 

spoznaje iz određenog područja šumarske struke i 

prakse. 

- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih 

stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, 

crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom 

na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima 

Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove 

nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost 

opravdavaju. 

- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati 

sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi 

o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) 

navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. 

Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, 

metodološkim napomenama, raspravom, 

rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika 

i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom 

jeziku. 

- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, 

dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom 

arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice 

gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju 

se malim slovima i navode se odmah iza tablica. 

- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih 

veličina, dok manje poznate fizikalne veličine 

treba posebno objasniti u jednadžbama i si. 

- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu 

razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima 

kako slijede. 

- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno 

od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora 

i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu 

biti u omjeru 2:1. 

- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i 

brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake 

fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne 

i kontrastne. 

- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost 

članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. 

- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu 

na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 

1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski 

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 

2. Prpić, B., Komlcnović, N., Selctković, 

Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski 

list 5-6, str. 195-215. 

- Pored punog imena i prezimena autora treba 

navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., 

mr., dipl. ing....). 

- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s 

pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom 

računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni 

rukopis predati na disketi 3.5". 

- Potpuno završene i kompletne članke (disketu, 

tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. 

Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani 

jezik. 

- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg 

područja na mišljenje u zemlji, a za 

znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. 

-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih 

članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. 

Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne 

može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se 

može naručiti 20 separata. 

- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz 

rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, 

JMBG, adresu i općinu stanovanja. 

Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Telefon: 48 28 477, 48 28 359 

Telefax: 48 28 477 

E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr 

WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist

Å UMARSKI LIST 1-2/2002 - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?