You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Muško nasilje<br />
nad ženama<br />
globalna perspektiva<br />
Muško nasilje nad ženama postoji svuda i događa se nezavisno<br />
od kulturne i vjerske pripadnosti, nacionalnosti,<br />
seksualnosti, socijalne klase i uzrasta.<br />
Mäns våld mot kvinnor definieras av FN som alla<br />
former av könsrelaterat våld som resulterar i<br />
fysisk, sexuell eller psykisk skada eller lidande för kvinnor,<br />
inklusive hot om sådana handlingar, tvång eller<br />
godtyckligt frihetsberövande, både i det offentliga<br />
och i det privata. Världshälsoorganisationen, WHO,<br />
uppskattar i en rapport från 2005 att mellan 30 och 60<br />
procent av alla kvinnor någon gång under sin livstid<br />
har utsatts för fysiska och/eller sexuella övergrepp.<br />
Våld mot kvinnor, i alla dess uttryck, betraktades<br />
länge som en privat angelägenhet. De senaste decennierna<br />
har denna syn förändrats i grunden och mäns<br />
våld mot kvinnor erkänns i dag som en kränkning av<br />
de mänskliga rättigheterna, ett globalt samhällsproblem<br />
och allvarligt folkhälsoproblem.<br />
Mäns våld mot kvinnor existerar överallt och förekommer<br />
oberoende av kulturell och religiös tillhörighet,<br />
etnicitet, sexualitet, social tillhörighet och ålder.<br />
Våldets omfattning, globala utbredning och många<br />
olika uttryck gör att våldet påverkar alla kvinnor, oavsett<br />
om de utsätts direkt eller ej. Våldet förekommer<br />
på olika arenor: inom familjen och hemmet, i samhället<br />
och utövas eller tolereras ibland även av staten.<br />
(Källa: Nationellt centrum för kvinnofrid nck.uu.se)<br />
Prema definiciji Ujedinjenih nacija, muško nasilje<br />
nad ženama predstavlja svaki čin rodno utemeljenog<br />
nasilja koji rezultira ili ima za posljedicu<br />
fizičku, seksualnu ili psihičku povredu ili patnju žene,<br />
uključujući prijetnje takvim radnjama, prisilu ili samovoljno<br />
lišavanje slobode, i u javnom i u privatnom<br />
životu.<br />
Svjetska zdravstvena organizacija, who, procjenjuje<br />
u jednom izvještaju iz 2005. da je između 30 i 60 posto<br />
svih žena neki put tokom života pretrpjelo fizičko i/ili<br />
seksualno zlostavljanje.<br />
Globalan fenomen<br />
Nasilje nad ženama, u svim svojim vidovima, dugo je<br />
posmatrano kao privatna stvar. U posljednjih nekoliko<br />
desetljeća taj pogled bitno je promijenjen i muško<br />
nasilje nad ženama danas se priznaje kao kršenje<br />
ljudskih prava, globalan društveni problem i ozbiljan<br />
javnozdravstveni problem. Muško nasilje nad ženama<br />
postoji svuda i događa se nezavisno od kulturne i vjerske<br />
pripadnosti, nacionalnosti, seksualnosti, socijalne<br />
klase i uzrasta. Omjer nasilja, globalna rasprostranjenost<br />
i raznolikost vidova čini da nasilje utiče na sve<br />
žene, bez obzira da li su neposredno ugrožene ili ne.<br />
Nasilje se događa u različitim arenama: u porodici i<br />
kući, u društvu i vrši se ili toleriše ponekad i od države.<br />
Nasilje u porodici<br />
Nasilje u porodici predstavlja i polnu diskriminaciju i<br />
nasilje. Nasilje u bliskim vezama je globalan problem<br />
koji pogađa žene bez obzira na socijalni status, geografsko<br />
mjesto, vjersku ili etničku pripadnost. Nasilje<br />
se odnosi i ima za cilj održavanje podređenog položaja<br />
žena u odnosu na muškarce. Rodna diskriminacija<br />
ima i druge vidove. Procjenjuje se da je nestalo između<br />
60 i 200 miliona žena i djevojaka u svijetu zbog polno<br />
selektivnih pobačaja i ubijanja djevojčica nakon porođaja.<br />
To takođe može značiti da se djevojčice smatraju<br />
manje vrijedne od svoje braće što može dovesti do toga<br />
da dobijaju manje hrane, ne mogu ići u školu i da im se<br />
uskraćuje pravo na seksualno samoopredjeljenje.<br />
Nasilje u društvu<br />
Predstave o manjoj vrijednosti žena imaju i socijalno-<br />
-ekonomske posljedice. U globalnoj perspektivi, žene<br />
imaju lošije zdravstveno stanje, niže plate i daleko<br />
manju zastupljenost od muškaraca na pozicijama odlučivanja.<br />
Nasilje iz časti i ugnjetavanje, prisilni brakovi<br />
i obrezivanje žena su dalji primjeri nasilja kojim se<br />
diskriminišu žene.<br />
Predstave o manjoj vrijednosti žena od muškaraca<br />
mogu u nastavku značiti ugroženost njihovog prava na<br />
život. Nasilje u društvu može, između ostalog, sadržavati<br />
silovanje i druga seksualna zlostavljanja, prijetnje i<br />
nasilje na radnom i drugim javnim mjestima, trafficking<br />
i prisilnu prostituciju. Ne postoje pouzdani statistički<br />
podaci o broju žena i djece, žrtava međunarodne<br />
trgovine ljudima u seksualne svrhe, ali grube procjene<br />
upućuju na to da je između 700 000 i 2 000 000 žena i<br />
djevojaka pogođeno svake godine.<br />
Nasilje odobreno od države<br />
Nasilje nad ženama u pritvoru je primjer nasilja počinjenog<br />
ili tolerisanog od strane države, drugo je nasilje<br />
počinjeno nad ženama kao način ratovanja. Zadnji vid<br />
nasilja dobio je veliku međunarodnu pozornost koja je,<br />
između ostalog, rezultirala da je Vijeće sigurnosti un-a<br />
2008. jednoglasno usvojilo Rezoluciju 1820 o seksualnom<br />
nasilju nad civilima u oružanim sukobima.<br />
Margot Wallström postavljena je 2010. za specijalnu<br />
predstavnicu generalnog sekretara un-a za borbu protiv<br />
seksualnog nasilja u oružanim sukobima.<br />
22 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>50</strong> | žena · kvinna
Change language