Å UMARSKI LIST 3-4/1963

Poljoprivredna zadruga »SLOGA«, Kranj posjekla je na taj način g. 1961
svega 150 m 3 bukovine. Kvalitet drveta je u svakom pogledu odličan, dok je
ono iz ranije sječe (početak augusta i ranije) napadnuto od gljivica.
Šumsko gospodarstvo Delnice (ing. C h y 1 a k) posjeklo je u augustu 1961
preko 2.000 m 3 bukovine. Zapažanja šumarije Skrad (ing. Ma ček): Kupci
kvalitetom drveta zadovoljni, izrada ogrjeva za 10% teža nego kod zimske sječe.
Zapažanja šumarije Gerovo (ing. Trohar): Drvo lakše i bijele boje. Kod
razreza trupaca na pilani zapažena zagušenost sa čela do 3 cm duboko, pod
korom 1 cm duboko. Rezana roba dobila je u parionici lijepu boju. Pogon
Mrkopalj, LIP Delnice (ing. Hölbl): Bukovina iz ove sječe, usklađena na vjetrovitom
i sunčanom stovarištu, pokazala je prilikom razreza kod 50% trupaca
zagušenost na čelu 5—10 cm duboko, a na površini bez kore do 2 cm
dubine. Boja bukovine bijela, osim kod crvenog srca, tako da su ovdje kontrasti
još veći. Rezana bukovina ponaša se kod parenja normalno. U toplim
predjelima, kod sječe u drugoj polovini augusta, neka se sortimti izrade poslije
30/9, a čela trupaca neka se zaštite premazom, osobito ako dođu na vjetrovita
i sunčana stovarišta.
Godine 1961. sječeno je u SR Hrvatskoj i Sloveniji mnogo bukovine na
taj način, ali su dobiveni podaci samo od ŠG Celje, SILVE, ŠG Nazarje, SLOGE
i SG Delnice.
Zaključak glede ljetne sječe bukve
Ogledi iz 1957—1958. pokazali su:
1) Svježa bukovina u hladnim, vlažnim položajima ima veću specifičnu
težinu.
2) Spec, težina svježeg drveta kod zimske sječe je za oko 40i kg/m 3 veća
nego kod sječe u augustu. ,
3) Kod kasnije sječe drvo se slabije suši.
4) U" istoj sastojini ima stabala sa većom i stabala sa manjom spec, težinom.
Prva sadrže više vlage i jače isušuju nego druga.
5) Kod sječe krajem augusta isušenje iznosi:
— za toplije predjele oko 200 kg/m 3 ,
— za hladnije i vlažnije oko 130 kg/m 3 .
6) Pošto je svježe drvo u istoj sastojini na dan obaranja u augustu za
cea 40 kg/m 3 lakše od svježeg drveta zimske sječe, to je bukovina na
dan izrade u toplim predjelima lakša za 200 kg/m 3 + 40 kg/m 3 =
= 240 kg/m 3 , u hladnijim predjelima za 130 kg/m 3 + 40 kg/m 3 =
= 170 kg/m 3 .
7) Gubitak vlage u oborenim stablima, kada je lišće uvenulo, iznosi 50%
do 75% iznad granice zračno suhe rezane bukovine, koja je. nakon
rezanja preležala 6 mjeseci na stovarištu pod krovom. (Ako tome pribrojimo
još razliku 40 kg/m 3 , gubitak vlage iznosi čak 65% do 92%).
8) Stanje mjeseca (puni ili mladi mjesec) ni najmanje ne utiče na intenzitet
sušenja, kako to narod ponegdje računa.
9) Vlaga se gubi ravnomjerno iz čitave kubature, zato je i pucanje i
krivljenje bar za 50% manje nego kod zimske sječe.
140