Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
zbog upotrebe trovanog sjemena. Takovim postupcima truje se ona divljač koja<br />
je i te kako korisna za poljoprivredu. Poznata je činjenica da se hrana jarebica<br />
i fazana sastoji 60% od hrane životinjskog porijekla (raznih insekata i larvi<br />
uglavnom štetnih za poljoprivredu). Jedna jarebica dnevno pojede 3 dkg hrane<br />
životinjskog porijekla što za godinu dana iznosi oko 11 kg uništenih štetočina<br />
u korist poljoprivrede. Sličnom hranom se hrani i fazan. U ČSSR ne upotrebljavaju<br />
kemijska sredstva u borbi protiv krumpirove zlatice. Taj posao obavlja<br />
tamo poljska jarebica. Iz toga proizlazi da su jarebice i fazani vrlo korisni za<br />
poljoprivredu osobito tamo gdje se uzgaja krompir, šečerna repa i slične kulture.<br />
Da bi se uklonio nesklad između poljoprivrednih i lovačkih organizacija<br />
bit će potrebno u republičkim razmjerima donijeti potrebne propise kojima će<br />
se to sprečavati.<br />
Drugi vid sukobljavanja interesa poljoprivrede i lovstva je stvaranje velikih<br />
površina monokultura, kod kojih se zemljište kroz izvjesne periode godine potpuno<br />
ogoli i ono postaje nepodesno za zadržavanje divljači. I to bi se dalo uskladiti.<br />
Praksa je pokazala da stvaranje velikih površina s jedne strane olakšava<br />
obrađivanje i manipulacije poljoprivrednih organizacija. No isto tako pogoršava<br />
mikroklimu na tako velikim ogoljelim površinama. Po našem mišljenju bilo bi<br />
pravilnije stvarati zaštitne pojaseve topola ili drugih vrsta drveća na razmacima<br />
od 500 ili više metara. U tim zaštitnim pojasevima širokim 20—50 m mogle<br />
bi se saditi kulture koje pogoduju niskoj divljači (sirak, kukuruz). Time bi se<br />
stvorila bolja mikroklima tj. sprečavalo se povećano isušivanje zemljišta zbog<br />
vjetrova, ostvarivali se vanredni prihodi od drveta u zaštitnim pojasevima i<br />
stvorili bi se uslovi za uzgoj jarebica i fazana.<br />
Dalji razlog za maleno brojno stanje jeste slabo razvijen kult čuvanja divljači<br />
kod jednog dijela seoskog stanovništva. Godišnje se uništavaju na hiljade<br />
gnijezda jarebica kod košnje, a isto tako se uništava zečji podmladak. U nekim<br />
krajevima skupljaju se jaja fazana, pataka, jarebica kamenjarki zbog jela. Krivolovstvo<br />
pomoću raznih zamki i drugih sredstava jako je rašireno. Kod toga<br />
su kazne za uhvaćene prestupnike neznatne ili nikakve. Kod lova na visoku<br />
divljač razvijeno je krivolovstvo. Također kod jednog broja lovaca vlada shvatanje<br />
da imaju pravo na besplatni lov. U jednome kotaru neki članovi kotarskog<br />
rukovodstva i neki rukovodioci privrednih organizacija ne samo da su vršili odstrijel<br />
jelena radi trofeja već su prisvajali i meso ustreljene divljači. U uzgojnom<br />
lovištu za fazane jednog šumskog gospodarstva domaći lovci su dotle lovili dok<br />
nisu očistili lovište. Nije rijedak slučaj da neki lovci svake godine traže odstrijel<br />
kapitalnih grla visoke divljači čija vrijednost po primjerku iznosi 2.000 i više<br />
dolara.<br />
Iznašajući ove podatke ne mislimo da treba zabraniti našim lovcima odstrijel<br />
divljači ili da im se zaračunavaju takse koje se zaračunavaju strancima. Treba<br />
ih orijentirati na to, da se zadovoljavaju odstrijelom manje vrijednih grla i da<br />
djeluju kao uzgajivači. Trka za trofejima djelovala je na to, da je kvalitet srnećih<br />
trofeja u našoj Republici vrlo slab, jer se je vršila negativna selekcija.<br />
Ekonomski značaj lovstva a posebno lovnog turizma<br />
Unatoč nabrojenih faktora koji djeluju negativno na razvoj lovne privrede,<br />
ipak ona i u današnjim uvjetima ima značaj. Izvoz žive divljači, mesa<br />
ustrijeljene divljači i izvoz kroz lovni turizam iz godine u godinu se povećava.<br />
96
Change language