STRATEGIJA RAZVOJA SAOBRAÄAJA CRNE GORE - clt.org.me
STRATEGIJA RAZVOJA SAOBRAÄAJA CRNE GORE - clt.org.me
STRATEGIJA RAZVOJA SAOBRAÄAJA CRNE GORE - clt.org.me
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Vlada Crne Gore<br />
Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija<br />
akcidenata.<br />
U nastojanju da se kvalitet saobraajne infrastrukture podigne na što je mogue vei<br />
nivo, Ministarstvo saobraaja, pomorstva i telekomunikacija e u narednom periodu,<br />
samostalno ili u koordinaciji sa drugim nadležnim <strong>org</strong>anima, pristupiti realizaciji niza<br />
aktivnosti, koje iskljuivo imaju za cilj kvalitetnu saobraajnu infrastrukturu bez slabih<br />
mjesta, odnosno postizanje veeg stepena sigurnosti i bezbjednosti za sve korisnike<br />
saobraajne infrastrukture.<br />
Kada je u pitanju putna infrastruktura, Ministarstvo saobraaja, pomorstva i<br />
telekomunikacija na godišnjem nivou predlaže Vladi Crne Gore na usvajanje Plan<br />
redovnog i investicionog održavanja, rekonstrukcije i izgradnje državnih puteva, koji se<br />
odnosi na ouvanje postojee i razvoj putne infrastrukture, sa ciljem obezbjedjivanja<br />
nes<strong>me</strong>tanog i bezbjednog odvijanja saobraaja na njima.Tako se, realizacijom<br />
navedenog Plana, u okviru redovnog održavanja i zaštite puteva, obezbjedjuju<br />
nes<strong>me</strong>tani i kontinuirani radovi na opravci kolovoza, opravci ošteenih potpornih i<br />
potporno-obložnih zidova, sanaciji manjih ošteenja trupa puta, održavanju objekata za<br />
odvodnjavanje, uklanjanju odrona, uredjenju bermi i bankina, uredjenju kosina, usjeka,<br />
zasjeka, zamjeni ošteenih i dopuni odbojnih ograda, održavanju horizontalne i<br />
vertikalne signalizacije; dok se istim Planom, posredstvom predvidjenog investicionog<br />
održavanja, realizuju radovi veeg obima koji se moraju izvoditi na osnovu tehnike<br />
doku<strong>me</strong>ntacije. Stoga, radi realizacije strateškog cilja dostizanja sigurnog i bezbjednog<br />
saobraaja, Ministarstvo i Direkcija za saobraaj e i ubudue ovim Planom nastojati da<br />
investicionim održavanjem saniraju što je mogue vei broj slabih mjesta na putnoj<br />
infrastrukturi. Za radove na redovnom održavanju i zaštiti mreže magistralnih i<br />
regionalnih puteva u Crnoj Gori, zakljuuje se, na osnovu transparentne procedure i<br />
raspisanog tendera etvorogodišnji ugovor sa odabranim izvodjaem radova.<br />
U okviru „backlog“ programa („zaostalo održavanje puteva“) i programa eliminisanja<br />
„kritinih taaka“, Ministarstvo i Direkcija za saobraaj, preuzeli su aktivnosti vezane za<br />
realizaciju projekta rehabilitacije i izgradnje putne infrastrukture, koji se finansiraju iz<br />
kredita Evropske investicione banke. Iako su i do sada resorno Ministarstvo i Direkcija<br />
za saobraaj realizovali mnogobrojne projekte rehabilitacije i rekonstrukcije magistralnih<br />
i regionalnih puteva, kao i sanacije klizišta, mostova, tunela, asfaltnih kolovoza i sl., ove<br />
aktivnosti e biti nastavljene i u narednom periodu, budui da je neophodno još dosta<br />
investiranja u postojeu putnu infrastrukturu, kako bi se njeno stanje još više popravilo i<br />
postigao vei stepen sigurnosti i bezbjednosti na putevima.<br />
Takodje, Ministarstvo saobraaja, pomorstva i telekomunikacija je u saradnji sa<br />
opštinama, identifikovalo uska grla na saobraajnoj mreži Crne Gore i pripremilo<br />
Program rješavanja uskih grla na saobraajnoj mreži 2007-2009. godine. Kao<br />
najurgentnija uska grla, koja usporavaju protok saobraaja i sprjeavaju dalji razvoj<br />
ekonomskih aktivnosti, identifikovana su sljedea: Hercegnovska rivijera, Tivat, prelazak<br />
preko Veriga-tree trake Ka<strong>me</strong>nari i Lepetane, Kotor, Budva, Beii, Sutomore, Kufin,<br />
Bar, Ulcinj, Podgorica, Bijelo Polje, Nikši, Rožaje, Kolašin, Berane i put Risan-Grahovo-<br />
Žabljak.<br />
Kada je rije o željeznikoj infrastrukturi, prva faza rehabilitacije pruge Beograd-Bar<br />
izvedena je u cjelosti u periodu od 2003. do 2007. godine, kreditom Evropske<br />
investicione banke, u iznosu od 15 miliona eura. Drugom fazom rehabilitacije željeznike<br />
infrastrukture, koja je planirana za period od 2007. do 2012. godine, okvirno su odredjeni<br />
| <strong>STRATEGIJA</strong> <strong>RAZVOJA</strong> SAOBRAĆAJA <strong>CRNE</strong> <strong>GORE</strong><br />
6