UZGOJ MATICA NA OTOKU UNIJE
UZGOJ MATICA NA OTOKU UNIJE
UZGOJ MATICA NA OTOKU UNIJE
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>UZGOJ</strong> <strong>MATICA</strong> <strong>NA</strong> <strong>OTOKU</strong> <strong>UNIJE</strong><br />
Dr. asc. Damir Šekulja<br />
- Način uzgoja i dosadašnja iskustva<br />
- Uvjeti sparivanja matica iz vlastitog uzgoja<br />
- Mogućnosti suradnje sa uzgajivačima matica i pčelarima<br />
- Razmišljanja o budućnosti sparivališta<br />
Ciljevi programa uzgoja matica na Unijama<br />
- Nastavak projekta selekcije na varoa-tolerantnost<br />
- Model oplodne stanice na izoliranim Jadranskim otocima<br />
- Razvoj modela marketinga matica proizvedenih u Hrvatskoj u EU<br />
- Dostupnost visoko selekcioniranih matica na domaćem tržištu (prodaja matica uzgojenih<br />
unutar programa i/ili sparivanje matica iz vlastitog uzgoja)<br />
Dosadašnja iskustva u uzgoju matica na našim otocima<br />
- 1999. pokusna proizvodnja na Lunu na otoku Pagu u suradnji sa ACA<br />
- 2000. komercijalna proizvodnja matica u suradnji sa ACA na Lunu<br />
- 2001. uzgoj za ACA i uzgoj za potrebe GTZ projekta na Unijama<br />
- 2002. uzgoj matica za potrebe testiranja u institutima uključenim u GTZ projekt<br />
- 2003. uzgoj za potrebe testiranja i početak komercijalne proizvodnje za tržište EU<br />
Prednosti i nedostatci sparivanja matica na našim otocima<br />
Prednosti:<br />
- blizina EU tržišta<br />
- mediteranska klima – raniji početak sezone<br />
- dobra izoliranost otoka (u odnosu na njemačke otoke koji se koriste u tu svrhu)<br />
- konkurentna cijena matica<br />
Nedostatci:<br />
- izvozne formalnosti jer nismo u EU<br />
- logistički nedostatci u transportu do otoka<br />
- specifični problemi na pojedinim otocima<br />
Izoliranost sparivališta Unije<br />
- Udaljenost otoka od kopna ili susjednih otoka<br />
- Kontrola genetskog materijala na otoku (suradnja sa lokalnim pčelarima)<br />
- Kontrola čistoće sparivališta DNK analizom spermoteka matica oplođenih na otoku<br />
- Kontrola dovoza pčela na Unije<br />
Jenter – sistem<br />
Pogodnosti:<br />
- kontrola svake matice<br />
- nije potrebno presađivanje<br />
- brzo i jednostavno presađivanje (cca 300 ličinki)<br />
- svi dijelovi mogu se nabaviti i za višekratnu su uporabu
Nedostatci:<br />
- neke matice loše zaliježu, pa se za njih treba odgoditi termin uzgoja<br />
- stres za maticu, te nije preporučljivo koristiti istu maticu više od jednom tjedno<br />
- u većim serijama često se uspije sakupiti manje ličinki nego je bilo planirano za tu maticu<br />
Kompatibilnost pojedinih dijelova<br />
- Bez obzira da li se ličinke presađuju iz Jentera ili klasično iz okvira, kompatibilnost<br />
pojedinih elemenata olakšava uzgoj<br />
Dobro pripremljen starter osnova je svakog uzgoja<br />
- U dobro pripremljen starter obično stavimo 2 okvira sa 30 ličinki<br />
- Drugi dan po jedan okvir iz startera stavimo u 2 finishera, a u starter dodamo nova 2 okvira<br />
Inkubacija se vrši u inkubatoru, ili u slučaju prevelikog broja matičnjaka, u košnici<br />
Prijenos matičnjaka iz finishera do inkubatora<br />
Izbor oplodnjaka na Unijama: Apidea<br />
Prednosti Apidea<br />
- Brzo i lako se pune<br />
- Potrebno je samo 80-100 grama pčela<br />
- Lagane su i dobro izolirane<br />
- Može ih se slagati u blokove od 6 ili 8 komada<br />
- Pčele u njima dobro podnose transport<br />
Kontrola trutova može se brzo obaviti<br />
Prosijavanje trutova<br />
Transport trutovskih zajednica i oplodnjaka<br />
Ugušenje pčela tijekom transporta<br />
- Transport se uglavnom obavlja noću, ali ipak dio pčela u oplodnjacima strada<br />
Štakori predstavljaju značajan problem na otoku Unije<br />
Insekti<br />
- Mravi i ostali insekti nanose određenu štetu, ali uglavnom ne ugrožavaju prizvodnju<br />
Oplodnjaci na Unijama smješteni su iznad zemlje<br />
Ostali problemi sparivališta<br />
- Ptice pčelarice<br />
- Vjetar<br />
- Blizina mora, koje u proljeće negativno djeluje na razvoj pčela<br />
- Suša<br />
Na kraju sezone na Unijama uzgoj se nastavlja u Gorskom kotaru<br />
Sparivanje matica iz vlastitog uzgoja<br />
- Prema iskustvima znanstvenih instituta koji podupiru program oplodne stanice na<br />
Unijama, predloženo je da sredinom svibnja uzgajivačima matica bude ponuđeno do<br />
250 oplodnjaka, uz naknadu sparivališta od 30 kuna po oplodnjaku.
- Svi oplodnjaci biti će tipa Apidea, u blokovima od 6 do 8 komada, a biti će dovezeni<br />
na otok istovremeno, odnosno istog dana. Pčele trebaju biti prosijane kroz matičnu<br />
rešetku prije punjenja oplodnjaka, a matice obilježene pločicama sa brojem.<br />
- Po dolasku na otok Unije, oplodnjaci će biti zbrinuti na hladovitom mjestu. Predvečer<br />
će ih se rasporediti na sparivalištu i otvoriti. Narednog jutra biti će provedena kontrola<br />
prisutnosti trutova. Nakon 15 dana kontrolirati će se oplodnja i obavijestiti će se<br />
vlasnike oplodnjaka o njihovom preuzimanju. Matice sparene na otoku dobit će<br />
uzgojnu karticu kao certifikat oplodnje.<br />
- Interes za maticama koje su sparene na Unijama velik je i vani i kod nas. Veći dio<br />
matica namijenjen je izvozu, ali i ove će godine dio matica sparenih na Unijama biti<br />
ponuđen domaćim uzgajivačima, kao i gospodarske matice sparene u Gorskom kotaru.<br />
Mogućnosti suradnje sa uzgajivačima matica i pčelarima<br />
Suradnja već postoji:<br />
- suradnja sa pčelarima na Unijama (genetski materijal, tretiranje, savjeti….)<br />
- suradnja sa pčelarima u Primorju i Gorskom kotaru (pomoć županije u nadoknadi<br />
razlike u cijeni matica)<br />
Mogućnosti suradnje:<br />
- suradnja u uzgoju matica na otoku<br />
- ugovorni uzgoj u vlastitim oplodnjacima,<br />
- suradnja prilikom nabave pčela za punjenje oplodnjaka (zamjena pčele za matice)<br />
- sve ostale mogućnosti su otvorene<br />
Razmišljanja o budućnosti sparivališta<br />
- Izolirano sparivalište može dugoročno biti izvor kvalitetnog genetskog materijala.<br />
- Najpogodnije mediteransko sparivalište zbog blizine kontinentalne Europe.<br />
- Mogućnost osnivanja znanstvenog instituta ili znanstveno-tehnologijskog parka, koji<br />
bi se dijelom financirao iz aktivnosti vezanih uz oplodnu stanicu, a dijelom iz lokalnih,<br />
županijskih i drugih izvora.<br />
- Model koji bi omogućio konstantan rad i neprekinutu suradnju sa institutima u Lunzu,<br />
Kirchainu i Celleu i bio bi logičan nastavak dosadašnjih nastojanja u uzgoju matica na<br />
našim izoliranim otocim.<br />
Model organiziranja djelatnosti na Unijama (zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom<br />
obrazovanju, NN 123/03)<br />
Osnivanje znanstvenih instituta<br />
Članak 25.<br />
(1) Znanstvene institute osnivaju domaće i inozemne pravne i fizičke osobe, sukladno<br />
odredbama ovog Zakona i Zakona o ustanovama.<br />
(2) Radi ostvarivanja znanstvenih programa od strateškog interese za Republiku Hrvatsku,<br />
Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva javne znanstvene institute.<br />
Znanstveno-tehnologijski park<br />
Članak 30.<br />
(1) Znanstveno-tehnologijski park je trgovačko društvo koje se osniva radi<br />
komercijalizacije znanstvenih rezultata, poticanja suradnje znanstvenika i<br />
gospodarstvenika i jačanja na znanosti temeljnog gospodarstva.
(2) Suglasnost za korištenje naziva znanstveno-tehnologijskog parka daje ministar na<br />
prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost.<br />
(3) Znanstveno-tehnologijski park uživa porezne olakšice i druge pogodnosti kojima se<br />
potiče ostvarivanje njegovih ciljeva, u skladu sa zakonom.<br />
Unijski program trenutno je u fazi pronalaženja realnog modela funkcioniranja, kojim bi uspio<br />
povezati programe selekcije varoa tolerantnih matica iz znanstvenih instituta, nastaviti<br />
razvijati iskustva u uzgoju matica na našim otocima, te omogućiti našim uzgajivačima matica<br />
kontroliranu dostupnost vrhunskog genetskog materijala.
Change language