Sveobuhvatni zbornik radova 4. Pčelarskih dana

Izdavač:Poljoprivredni fakultet u OsijekuZa izdavača:prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekanGlavni i odgovorni urednik:doc. dr. sc. Zlatko PuškadijaGrafika i dizajn:Ras Lužaić, dipl. ing.Tisak:TIPO OsijekNaklada:600 primjerakaISBN: 953-6331-51-9

Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županijePčelarske udruge Brodsko-posavske županijeSavez pčelara Osječko-baranjske županijeHrvatska gospodarska komoraHrvatski pčelarski savezHrvatska pčelarska akademijaPoljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u OsijekuHrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod iz VinkovacaZdravstvena i veterinarska škola dr. Andrija Štampar iz VinkovacaO R G A N I Z I R A J U4. PČELARSKI DANI 2007.Međunarodni pčelarski sajam opremei pčelinjih proizvoda i stručno znanstveni skupVINKOVCI 9.10.i 11 . OŽUJKA 2007.

ZNANSTVENO STRUČNI ODBOR1. prof. dr. sc. Zvonimr Tucak,Poljoprivredni fakultet u Osijeku - predsjednik2. doc. dr. sc. Zlatko Puškadija,Poljoprivredni fakultet u Osijeku3. mr. sc. Mario Škrivanko, dr. vet. med.Veterinarski zavod iz Vinkovaca, predstojnik4. mr. sc. Marin Periškić, dr. vet. med.Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci5. mr. sc. Jadranka Mustapić-Karlić6. dr. sc. Zdravko Laktić7. prof. dr. sc. Nikola Kezić,Agronomski fakultet iz Zagreba8. prof. dr. sc. Mićo Mladenović,Agronomski fakultet iz Zemuna9. Ivan Miškulin, pčelar praktičar iz Vinkovaca10. Mato Idžojtić, pčelar praktičar iz VinkovacaORGANIZACIJSKI ODBOR1. Petar Kulić - predsjednik,zamjenik župana Vukovarsko-srijemskog2. Željko Ilić,zamjenik gradonačelnika Vinkovaca3. Andrija Matić - zamjenik predsjednika,pročelnik up. odjela za polj. i šumarstvo4. Stipan Pekanović,predsjednik svjetskog sajma pčelarstva i svjetske pčelarske burze5. Jugoslav Holik,Hrvatska gospodarska komora5. Josip Šumanovac,Hrvatski stočarski centar Vinkovci6. Božo Pavlović,ravnatelj Zdravstveno - veterinarske škole Dr. Andrija Štampar7. Stevo Trtica8. Vinko Kušanić9. Stjepan Aračić10. Antonija Majić11. Ivica Knežević12. Željko Šuran13. Jure Bošnjak14. Milan Kramer15. Tadija Bošković16. Berislav Blažević17. Jozo Petrušić18. Danijel Kunodi19. Slavko Hajmburger20. Marija Pavlović21. Nikola Šušak22. Branko Kotur23. Anto AntunovićPOČASNI ODBORSrećko Selanac - pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstvaBožo Galić - župan Vukovarsko - srijemskiMladen Karlić - gradonačelnik Vinkovaca

SadržajNacionalni program ruralnog razvitka 6Brčić Kostić MarjanProizvođači meda u prilagodbi europskom zakonodavstvu 9Gašparac NevenkaElektroničko nadgledanje pčelinjaka i dojava pčelaru o stanju u košnicamasustavom “Apismarin” 11Fucijaš MarinAmerička gnjiloća - novi pogled na staru opasnost 17Šekulja Damir, Laktić ZdravkoProgram selekcije pčela na tolerantnost na varoozu na otoku Unije 22Dražić Maja, Duvnjak G., Bubalo Dragan, Buchler R., Winfried, D., Pechhacker Herman i Kezić NikolaDresura pčela za oprašivanje voćaka 26Brečak DavorTržišna svojstva pčelinjih proizvoda 29Horvat SlavkoPčelarstvo u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern od 1990. godine 37Winfried, D.Suzbijanje varooze na manjim pčelinjacima 41Kezić Nikola, Dražić Maja i Bubalo DraganFormiranje i njega nukleusa 44Puškadija ZlatkoProfilasa i liječenje pčela preparatima registriranim u Bugarskoj 51Gurgulova KalinkaRazvoj pčelinjeg društva tokom godine 53Tomažin G. FranjoAnalitika u službi kontrole kakvoće meda 57Kenjerić DanielaPravna regulativa u ekološkoj proizvodnji meda 61Bjelić Dragana, Vitez Marijeta i Mezak - Stastny MirelaPrimjena marketinga na tržištu meda 71Marinac Antun i Andrlić BerislavHrvatski pčelarski ‘(iz)let’ u EU 82Krakar Davorin

Proizvodnja meda u funkciji razvoja seoskog poduzetništva imultifunkcionalnosti agrara 86Zmaić KrunoslavKako upravljati pčelarskom proizvodnjom kada je to “Tvornica”pod vedrim nebom 91Laktić Zdravko i Šekulja DamirZnačenje dijagnosticiranja nozemoze 99Matašin Željka, Tlak Ivana, Petrinec ZdravkoPrilog poznavanju medonosnog bilja i mogućnostimapoboljšanja pčelinje paše 105Zima Dinko, Idlbek Robert, Jakobović SnježanaPrimjena pčelinjih proizvoda u zaštiti ljudskog zdravlja 115Tomljanović ZlatkoUniverzalni ekološki isparivač sredstava protiv varoe i moljaca 118Tričković Kostadin, Stojanović Dušica, Gligorić Ignjat i Tričković Bojan

UVODOvogodišnji 4. PČELARSKI DANI u znaku su, i pored brojnih problema,sveopćeg napredovanja pčelarstva Hrvatske u što je ugrađeno puno truda pčelarskihudruga Vukovarsko-Srijemske županije, odnosno Pčelarskog saveza Vukovarsko-Srijemskežupanije.Naime, napredni pčelari ove županije još su prije desetak godina uočili kakose Hrvatsko pčelarstvo ne razvija u željenom pravcu. Ovo je značilo da se pčelarskotržište ne razvija i da se ne prati razvoj znanosti i struke. Ovakav odnos premapčelarstvu vodio je do toga da se razina proizvodnje pčelinjih proizvoda nije dizala,već se počela dizati starosna dob pčelara. U takvim uvjetima prijetila je opasnost čaki da se pčelarstvo u Hrvatskoj počne gasiti.Uvidjevši bit ovih problema među prvima smo počeli s obrazovanjem pčelarakroz našu manifestaciju PČELARSKI DANI, koja je jedina u Hrvatskoj ovakve razinei vjerojatno će i dalje nastaviti rasti iz godine u godinu. Ova pčelarska manifestacijaje polako ušla u pčelarski kalendar događanja, ne samo pčelara Hrvatske,nego i cijele regije.Zbog svega ovoga želja nam je da pčelari u Vinkovce nastave dolaziti naPČELARSKE DANE u sve većem broju, baš kao što se dolazi na Vinkovačke jeseni.Drago Josipović

NACIONALNI PROGRAM RURALNOG RAZVITKABrčić Kostić Marjan, dipl.ing. – Načelnik odjelaMINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVAZagreb, Ulica grada Vukovara 78, Tel. (01) 610 6692, Fax. (01) 610 9189www.mps.hrHrvatska poljoprivreda u brojkama- 5,5% isključivo poljoprivrednog stanovništva- u ruralnom prostoru živi oko 40% hrvatskog pučanstva (2001), koji su izravnoili neizravno vezani uz poljoprivredu4. PČELARSKI DANI 2007.Poljoprivredna politika- jačanje poljoprivrednog sektora- očuvanje, razvoj i zaštita ruralnih područjaCilj:- osiguranje primjerenih radnih i životnih uvjeta u- seoskim područjima,- očuvanje prirodnog i kulturnog nasljeđa,- promicanje održive poljoprivrede i očuvanje okolišaSustavi poticaja i potpora u poljoprivrediCilj:- povećanje konkurentnosti- veći dohodakSustavi poticaja i potpora u poljoprivredi- model poticanja proizvodnje- model potpore dohotku- model kapitalnih ulaganja- model ruralnog razvitka

19%5% 3%PoticajiPotpora dohotkuKapitalna ulaganjaRuralni razvitak73%Grafikon 1. Struktura modela državne potporeUPISNIK POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVAObiteljskih poljoprivrednih gospodarstava > 160.000 u RHZAKONODAVSTVO- Zakon o poljoprivredi (NN 66/01; NN 83/02)- Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu(N.N. 87/02; NN 117/03; NN 82/04)- Pravilnik o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje(N.N. 24/2005)- Pravilnik o provedbi modela potpore dohotku (N.N. 02/2005)- Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvui šumarstvu (N.N. 47/2004)- Pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava(N.N. 128/2002)4. PČELARSKI DANI 2007.MODEL RURALNOG RAZVITKACiljevi:- zadržati stanovništvo u ruralnim područjima- izjednačiti kvalitetu života u urbanim i ruralnim područjima- omogučiti povratak stanovništva iz urbanih u ruralna područjaModel ruralnog razvitka:- razvitak seoskog prostora- očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina- marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda

Marketinška priprema poljoprivredno - prehrambenih proizvodaOčuvanja izvornih i zaštićenih pasminaStrategijski programi operativni program podizanja trajnih nasadaOperativni program razvitka govedarske proizvodnjeOperativni program razvitka svinjogojske proizvodnjeOperativni program potpore proizvodnji slavonskog kulenaOperativni program za razvoj povrćarstva - u izradiProgram potpore istraživanjima u poljoprivredi (vip)4. PČELARSKI DANI 2007.Program potpore programima rada udrugaProgram potpore srednjim poljoprivrednim školamaProgram potpore za održavanje sajmova, izložbi, seminara, okruglih stolova,znanstvenih skupova, kongresa, obljetnica i manifestacija očuvanja kulturnebaštine

PROIZVOĐAČI MEDA U PRILAGODBI EUROPSKOMZAKONODAVSTVUmr. sc. Gašparac Nevenka, dr.vet.med.Hrvatska gospodarska komora - Centar za kvalitetuSažetakProteklih desetak godina EU temeljito je preispitala propise koji su vezani uzsigurnost hrane, budući su se postojeći pokazali nedovoljno učinkoviti u praksi.Zakonodavstvo u području sigurnosti hrane sastojalo se od niza direktiva (propisa) ukojima su detaljno bili propisani svi uvjeti i mjere koje su proizvođači i prerađivačimorali udovoljiti. U konačnici, sigurnost proizvoda koji se stavljao na tržištegarantiralo je završno uzorkovanje i analitičko izvješće gotovog proizvoda bez obzirao kojim se količinama radilo. Ista praksa pokazala se tijekom godina kao nesigurna ineučinkovita jer se broj incidenata vezanih uz hranu za koju se utvrdilo da predstavljarizik za zdravlje ljudi i životinja povećao. Brojne krize rezultirale su povećanomzabrinutošću i gubitkom povjerenja potrošača. Stoga je došlo do bitnih promjenau propisima o sigurnosti hrane i hrane za životinje sa osnovnim ciljem više razinezaštite zdravlja i interesa potrošača kroz niz jednostavnih i sveobuhvatnih propisautemeljenih na analizi rizika.Ključne riječi: Europska unija (EU), subjekti u poslovanju s hranom,odgovornostKada govorimo o proizvođačima i prerađivačima meda tada ih novozakonodavstvo naziva «subjektima u poslovanju s hranom « bez obzira na to da li sepostupak poslovanja poduzima zbog ostvarivanja dobiti ili ne, te bilo da je javni iliprivatni, ukoliko se izvršavaju poslovi vezani za bilo koju fazu proizvodnje, prerade,skladištenja, prijevoza ili distribucije hrane.4. PČELARSKI DANI 2007.Subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za nesmetanu provedbu propisa ohrani unutar poslovanja kojim upravljaju. Zakon o hrani (Uredba 178/2002/EC) ihobvezuje na udovoljavanje slijedećih uvjeta:1. sigurnost - subjekti ne smiju stavljati u promet hranu koja nije sigurna zakonzumaciju2. odgovornost - subjekti su odgovorni za sigurnost hrane koju proizvode,prerađuju, prevoze, uskladištavaju ili prodaju3. sljedljivost - subjekti moraju osigurati takav sustav da mogu odmahidentificirati dobavljača ili kupca

4. transparentnost - subjekti moraju odmah informirati nadležno tijelo ukolikoopravdano posumnjaju da njihova hrana nije sigurna za konzumaciju5. krizne situacije - subjekti moraju odmah povući hranu s tržišta ukolikoopravdano posumnjaju da nije sigurna za konzumaciju6. prevencija - subjekti moraju identificirati i redovito analizirati kritične točkeu procesu i osigurati kontrolu nad njimaUnutar paketa novih propisa na proizvođače meda direktno se odnosi samoUredba 852/2004/EZ o higijeni prehrambenih proizvoda u kojoj se daje do znanjada cijeli prehramebeni lanac od primarne proizvodnje pa do gotovog proizvoda uvećoj ili manjoj mjeri mora ispoštovati higijenske mjere i zavisno od veličine i vrstedjelatnosti kojom se subjekt bavi i osigurati kontrolu nad svim fazama proizvodnje,prerade i distribucije hrane. U Uredbi 852/2004/EZ navodi se također kako uvjeti zaHACCP trebaju omogućiti dovoljnu fleksibilnost, posebice za male tvrtke. Osnovnicilj provedbe postupaka utemeljenih na HACCP načelima je kontrola opasnosti uprehrambenim proizvodima. Taj se cilj može postići različitim sredstvima, imajućina umu da su postupci za kontrolu opasnosti utemeljeni na riziku i usredotočenina ono što je u prehrambenoj tvrtki važno za higijensku i zdravstvenu ispravnost,a time i sigurnost prehrambenog proizvoda. Upravo u ovoj Uredbi zakonodavacpotiče širenje i primjenu nacionalnih smjernica odnosno vodiča dobre (pčelarskeprakse) proizvođačke ili higijenske prakse jačajući tako sektorski pristup za primjenuhigijenskih i drugih mjera koje su zajedničke istoj vrsti proizvodnje, prerade ilidistribucije. U brojnim slučajevima, opasnosti se mogu također kontrolirati i samimispunjavanjem zahtjevanih preduvjeta u vezi s higijenom prehrambenih proizvoda.Zaključno, sigurnost hrane rezultat je nekoliko čimbenika: ponajprije zakonodavstvakojim se u nastupajućem razdoblju trebaju utvrditi minimalni higijenskiuvjeti; implementacije istog te službenih kontrola kako bi se provjerilo da li subjektikoji posluju s hranom ispunjavaju te uvjete, dok subjekti koji posluju s hranom trebajuuspostaviti i provoditi programe i postupke za osiguranje zdravstvene ispravnosti hranekoji se temelje na načelima sustava HACCP (vodičima, ili fleksibilnom primjenomHACCP načela) te moći garantirati neškodljivost za zdravlje ljudi proizvoda kojestavljaju na tržište.4. PČELARSKI DANI 2007.

ELEKTRONIČKO NADGLEDANJE PČELINJAKA I DOJAVAPČELARU O STANJU U KOŠNICAMA SUSTAVOM “APISMARIN”Fucijaš Marin, dipl. ing.Kuraltova 8, 10000 ZagrebSustav APISMARIN” je rezultat višegodišnjeg proučavanja zvučnih signala ivibracija kojima komuniciraju razne životinje, među kojima i kukci, a koje je ing.Marin Fucijaš snimao i bilježio, te ove godine uz pomoć stručnog tima i realizirao dopraktične uporabe.Ozbiljnija promatranja započela su 2000.godine, kada su mi bili ustupljenirashodovani medicinski aparati za snimanje rada srca i mjerenje električke aktivnostimozga. Tu sam aparaturu preradilo, nadopunio i prilagodio za registriranje vrloosjetljivih spektara vibracija i zvučnih signala na kojima komuniciraju kukci. Idejakoja me je tada zaokupljala, bila je veza biljke i insekta. Već sam ranije shvatio da sutlo, biljka i životinje zapravo jedna cjelina čiji su dijelovi međusobno ovisni. Zapravosam želio vidjeti ima li osim boja, mirisa i kemijskih signala bilo što u toj komunikacijišto se može mjeriti električkim ili akustičkim aparatima.4. PČELARSKI DANI 2007.Početkom 2004. godine prijavio sam projekt “Elektroničko nadgledanje pčelinjakai dojava pčelaru o stanju u košnicama ”. Od tada je započela plodna suradnja sa dr.sc.Nikolom Kezićem sa Zavoda za pčelarstvo na Agronomskom fakultetu sveučilištau Zagrebu u primjeni raznih tehničkih segmenata za potrebe pčelarstva. Stručniinženjerski tim koji radi na razvoju objedinio je segmente u jedinstven polivalentnisustav prikupljanje klimatskih podataka na pčelinjaku: temperature, tlaka, vlage, brzinevjetra i količine padalina sa podacima iz košnica. Iz košnica se prikupljaju podacio unutarnjoj temperaturi, vlazi te frekventni sonogrami (slika 1.). Na referentnimkošnicama prikupljaju se podaci o promjeni težine ,te broj ulaska i izlaska pčela izkošnice. Sustav je tako prilogađen praksi da postavljanje senzora ne zahtjeva nikvepreinake na postojećim košnicama,a razvijen je tako da na jednu centralnu jedinicumožemo priključiti 128 košnica.Za potrebe znanstvenih istraživanja svaka košnicamože imati i vagu i brojalicu pčela.Podaci se bežičnim putem sakupljaju u centralnu jedinicu, softverski obrađujui prosljeđuju na web stranicu pčelara, a mogu se prikazati u vidu pisanih podataka,grafikona ili tablica. Odabrani podaci i/ili važni signali upozorenja mogu se proslijeditii na mobitel bilo zvučno ili u obliku SMS poruke.Sustav je u eksperimentalnoj funkciji od jeseni 2006. godine na pčelinjakuAgronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (slika 2.) i za rad ne zahtjeva fiksnutelefonsku liniju niti izvor napajanja strujom iz gradske mreže.10

4. PČELARSKI DANI 2007.Slika 1. Prikupljeni podaci o unutarnjoj temperaturi, vlazi te frekventni sonogramiSlika 2. Pčelinjak Agronomskog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuOpći je zaključak da smo ulaskom u područje ovakvog praćenja ekoloških sustavaotvorili nova vrata za znanost i primjenu u praksi, poglavito iz razloga što su razvijeniposebni uređaji i softverski filtri kojima se razlučuju karakteristični signali matice,varoe i posebna stanja ili raspoloženja unutar pčelinje zajednice u košnici. Očekuje seovim sustavom osuvremeniti i povećati sigurnost u pčelarskoj proizvodnji, poglavitou području problema vezanih uz varou i selekciju matica.Razlučivanjem signala matice i varoe dobivenih u sonogramu, pokazala se jevelika sličnost u akustičkom obliku tih signala koju nisam očekivao(slika 3.). To11

me navelo na sumnju da se varoa koristi “Akustičkom mimikrijom”na pasmini Apismellifera , kako bi se “glumeći” maticu zaštitila od napada pčela radilica iz zajednice,odnosno izbjegla mehaničko čišćenje kojim se služe azijske pasmine pčela na kojimavaroa nije toliko velik problem kao na našoj pčeli, Apis mellifera.4. PČELARSKI DANI 2007.Slika 3. Usporedba filtriranih signala matice i varoeZa pretpostaviti je da matice azijskih pasmina pčela imaju karakterističneakustičke signale različite od signala varoe, pa njihove radilice na vrijeme prepoznajuparazite u svojoj zajednici i mehanički ih odstrane. Pretpostavljam da je do ove pojave“akustičke mimikrije”došlo uslijed mutacije varoe u područjima Azije gdje se zajednosusreću azijske pasmine pčela i naša Apis mellifera.Jedan od značajnih uporabnih mogućnosti ovog sustava svakako je i ranodijagnosticiranje rojevnog raspoloženja unutar zajednice. To omogućuje pčelaru da seodluči iz koje će košnice dopustiti rojenje, a u kojima će pravovremeno reagirati da spriječirojevno raspoloženje. U završnoj je fazi i izrada mobilnog ručnog senzora koji pokazuje ukojoj se ulici nalazi matica, sa ciljem da pčelari ne gube vrijeme tražeći je po okvirima.Uporabom ovog sustava na pčelinjaku Agronomskog fakulteta u Zagrebu, pokazalo seje koliko vremena treba pčelinjoj zajednici da ponovo uspostavi ustaljeni režim temperaturei vlage unutar košnice nakon kratkog otvaranja poklopca tijekom jeseni i zimi. Ovisnoo snazi zajednice, za normalizaciju je bilo potrebno od 2-6 sati, što dokazuje kolika ještetnost nepotrebnog uznemiravanja zajednicu otvaranjem košnice (vidi sliku 1).Praćenjem vrijednosti temperature,vlage i karakteristične jačine sonograma dobivase nakon softverske obrade podatak, realna vrijednosti snage pojedine zajednice. Snagazajednice ne mora biti proporcionalna broju pčela u košnici, što je i u praksi uočeno kada12

ojčano manja zajednica sakupi više meda nego brojčano veća zajednica. Realnu snaguili jačinu pčelinje zajednice moguće je ovim sustavom izraziti fizikalnim jedinicama .Na slici 4. vidi se vrlo veliko kolebanje vlage i temperature do dana 29.11.2006.kadaje zajednica prihranjena pogačom. Nakon dodane prihrane, kolebanje vlage i temperatureprestaje. Iz ovog je primjera razvidna važnost sustava “Apismarin” za praksu, kojipravovremeno dojavljuje potrebu pojedine zajednice za dohranom. Primjenom sustavaizbjeći će se se nepotrebno otvaranje košnica, a dohrana će se obaviti samo na košnicamačije zajednice za njom imaju potrebu. Tako će se spriječiti nepotrebno uznemiravanje,racionalizirati trošak prihrane i spriječiti umiranje zajednice od gladi tijekom zimovanja.4. PČELARSKI DANI 2007.Slika 4. Kolebanje vlage i temperature u košnici nakon prihrane zajednicepogačomRazvijena softverska obrada prikupljenih signala, također signalizira i nestanakmatice iz košnice. Dijagram tog stanja vidljiv je na slici 5. ,gdje dana 10.01.2007. u7h i 46 min počinje kolebanje krivulje, da bi smo 12.01.2007.godine izvršili kontrolukošnice i utvrdili nestanak matice. Sustav ovu pojavu prepoznaje kao “alarmni signal”kojeg će pčelar dobiti i putem SMS-poruke na svoj mobitel.Slika 5. Dijagram snimljen u zajednici nakon nestanka matice13

Slike 4,6 i 7 prikazuju primjer obrađenog sonograma koji rezultira frekventnekarakteristike i spektralne analize snimljenog signala. Razvijeni softver sustava“Apismarin”pri obradi podataka analizira sve navedene i prikazane vrijednostii pčelaru na njegovu web stranicu daje jednostavnu uputu razumljivu i onima saslabijim znanjem informatike, npr.”u košnici 15 nema matice”,ili “prihrani košnice9,12 i 120”,ili “rojevno raspoloženje pojavilo se je u košnici 3 i 122”.4. PČELARSKI DANI 2007.Slika 6. Sonogrami koji rezultiraju frekventne karakteristike i spektralne analizesnimljenog signalaSustav se razvija za pčelarske potrebe, no vjerojatno će u budućnosti imati širuprimjenu u drugim područjima poljoprivrede, šumarstva i biologije (vidi sliku 7.).14

4. PČELARSKI DANI 2007.Slika 7. Široki spektar moguće primjene sustava „Apismarin“Već smo sada ostvarili cilj da pčelar ima bolji uvid i mogućnost praćenja stanja napčelinjaku i košnicama i u vrijeme kada se tamo ne nalazi fizički, što će promijenitisigurnost pčelarenja, osobito kod selidbenih i manje iskusnih pčelara. Znanosti smodali mogućnost egzaktnog opažanja i obrade podataka bez da se remeti stanje pčelinjezajednice. Uvjeren sam da smo ovim sustavom i metodom u mogućnost odgovoriti namnoge nepoznanice iz života pčela i drugih kukaca.15

AMERIČKA GNJILOĆA – NOVI POGLED NA STARUOPASNOSTdr. sc. Šekulja Damir 1 , dr. sc. Laktić Zdravko 21„Camelus“d.o.o., Rose Leard 10, Rijeka2član uredništva „Hrvatske pčele“ i proizvođač matica; Radnička 2, Šečerana, BeliManastir4. PČELARSKI DANI 2007.Posljednjih godina o američkoj gnjiloći se ne čuje previše. Izgleda kao da je tado nedavno glavna pošast u pčelarstvu ovih krajeva, nestala ili bar da je prestala bitiopasnom prijetnjom. Iako je po inerciji ostala u zakonodavstvu vezanom uz bolestipčela, gotovo sasvim je nestala iz pčelarskih predavanja i općenito iz zanimanja pčelara.Koliko je to opravdano i treba li ju zaboraviti ili ne, pojasniti će slijedeći tekst.Iako se bolest naziva američka gnjiloća, to zapravo nema veze sa američkimkontinentom, jer je prisutna i u brojnim drugim dijelovima svijeta. U narodu su ju jošnazivali i pčelinja kuga a u literaturi se nalazi i pod nazivom opaka gnjiloća.Uzročnik američke gnjiloće je Paenibacillus larvae, štapićasta bakterija, koja tvorivrlo otporne spore. Spore se unose u organizam prijemljivih ličinki hranom. Razlogda bolest nije nanijela više štete pčelarstvu leži prvenstveno u tome da se ličinkemogu zaraziti bolešću uglavnom samo u dobi do dva dana. Starije ličinke se teoretskitakođer mogu zaraziti, ali broj spora potrebnih za infekciju se toliko poveća, da upraktičnim uvjetima ne dolazi do njihovog oboljevanja.Nakon unošenja spora u organizam prijemljive ličinke, one dospijevaju usrednje crijevo, koje je u toj fazi razvoja ličinke još zatvoreno. Tijekom prvog danaod unosa, iz spora se razviju vegetativni oblici uzročnika. Oni su vrlo osjetljivi naantibiotike i sulfonamide, pa se na njihovom uništavanju bazira liječenje bolesti unjenoj ranoj fazi. Razvoj sekundarnih infekcija koje bi se mogle razviti u oboljelojličinci, spriječen je antibiotikom, kojeg luči Paenibacillus larvae (Woodrow, 1942)Vegetativni stadiji prodiru kroz stijenku srednjeg crijeva pčela i tijekom narednih 9 do11 dana toliko se razmnože u tijelu zaražene ličinke, da iskoriste sve njene hranjivetvari, te zbog pomanjkanja uvjeta za razvoj masovno prelaze u sporogeno stanje.U svakoj pojedinoj ličinci na taj se način razvije do 2,5 milijardi spora (Sturtevant,1932). Budući da su u toj dobi ličinke već poklopljene, one masovno ugibaju u fazipoklopljenog legla, po čemu su nekad američku gnjiloću svrstavali u tzv. bolestipoklopljenog legla (Tomašec, 1955). Tek u toj fazi bolest se u praksi može prepoznati,jer se na poklopljenom leglu uočavaju rupice, koje izgrizaju pčele kada primjete da jeličinka uginula pod poklopcem (Holst, 1946).Ponekad pčele mogu prepoznati bolest neposredno nakon uginuća ličinke, teju izbaciti iz košnice dok razvoj uzročnika nije završen, pa se ne razvijaju kliničkisimptomi bolesti. Ukoliko je pak razvoj uzročnika završen, sadržaj uginulih ličinkipretvara se u gnjecavu masu, koju pčele čistačice uz veliki napor pokušavaju izbaciti.16

Pri tome dolaze u kontakt sa desetinama miliona spora, koje kasnije, kada pčelečistačice postanu generacijskom sukcesijom poslova u zajednici, hraniteljice legla,dospijevaju u srednje crijevo novih prijemljivih ličinki. Što više napora pčele ulože upokušaj izbacivanja gnjecavih ličinki, to više spora šire po svim dijelovima košnice.Ne samo da se tako zaražavaju nove ličinke, već se spore uzročnika šire i po vosku,drvenim dijelovima košnice, a dolaze i u med. Često se u medu nalaze spore i uslučajevima kada nema kliničkih simptoma bolesti, tako da je jedan od najopasnijihnačina širenja bolesti u praksi, prihrana pčela pogačama ili sirupom napravljenimod meda. Tako se vrlo brzo bolest može proširiti na cijeli pčelinjak, odnosno na svezajednice pčelarstva na kojem se primjenjuje ta praksa.Kada zdrave odrasle pčele pojedu med, i spore dospiju iz mednog mjehura ucrijevo, one su u praksi izgubile značenje u prijenosu bolesti. Naime, odrasle pčeleizmet izbacuju u letu u prirodi, te su tako izbačene spore unatoč njihovoj izuzetnojotpornosti, izgubljene.U pčelinjoj zajednici dolazi do zaražavanja sve većeg broja ličinki. Istovremenoodrasle pčele postupno umiru, pa tako i najsnažnije zajednice postaju slabići i na krajuodumiru. Takve zajednice u jednom periodu imaju ne samo puno mrtvog legla već ivišak slobodnih odraslih pčela, koje budući da ne trebaju gubiti energiju za ishranulegla, često uspijevaju sakupiti zavidne zalihe meda. Nastupanjem bespašnog razdobljatakvi slabići ne pružaju otpor grabeži, te se na pčelinjaku i u okolici javlja epidemijaameričke gnjiloće. Pojavi bolesti pogoduje i sam čovjek. Bolest se sporadičnojavlja i u slučajevima kada se staklenke sa zaraženim medom bacaju u kontejnereza smeće koji su dostupni pčelama iz okolice. Na taj se način bolest širi na velikedaljine, jer se spore bolesti često nalaze i u medu koji se nalazi u prodaji. Staklenkesa takvim, često uvoznim medom, na kraju najčešće završe na mjestima dostupnimpčelama, koje ih u potrazi za hranom do kraja počiste. Sam pčelar često nesvjesnoprenosi bolest odlaganjem okvira na pčelinjaku, nepravilnim radom prilikom vrcanja,odnosno uvijek kada pčele dolaze u kontakt sa otvorenim medom. Česta je i pojavanepravodobnog prepoznavanja bolesti, kada pčelar okvire iz zaražene oslabljelezajednice sam porazdijeli po pčelinjaku pomiješavši ih sa zdravima.Pojava i širenje američke gnjiloće su nepredvidljivi, te stoga davanje antibiotikau preventivne svrhe nema znanstvenog opravdanja. Osim što se na taj način rezidueantibiotika nalaze u medu, čineći ga neprikladnim za ljudsku ishranu, ne postiže se niočekivana profilaktička zaštita pčela.Profilaktične mjere koje se preporučuju imaju smisla samo ako se provode prijepojave bolesti. U slučajevima kada se bolest pojavi, treba ju sanirati ovisno o stupnjuzaraze, jačini zajednice, kvaliteti košnice i godišnjem dobu. Općenito se smatra dazajednice koje su vrlo oslabile, koje su u starim i jeftinim košnicama, treba uništiti,a druge, koje ima smisla spašavati, treba sanirati na način da se uništi izvor zarazei onemogući pčelama hraniteljicama legla da dođu u kontakt sa sporama uzročnikabolesti (Ritter,1996).4. PČELARSKI DANI 2007.17

Često se kao profilaktička metoda preporučuje pretresanje pčela. Danas se to radi nasličan način kako se formiraju paketni rojevi. Matice zajednica koje ulaze u takav tretmanse stave u transportne kaveziće, a pčele se pretresu u rojeve sanduke na način da ukupnatežina pčela u roju bude ujednačina prema potrebama pčelarstva ovisno o godišnjemdobu kada se metoda primjenjuje. Ukoliko se bolest uoči rano u proljeće, tada se takoprikupljene pčele mogu staviti u nove ili dezinficirane košnice, koje su ispunjene samosatnim osnovama. U to vrijeme, težina roja može biti oko 1,5 kg. Kako sezona odmiče,nagon za izgradnjom saća se smanjuje, a povećava se i ukupan udio trutova u takvomumjetnom roju. Stoga se ukupna količina pčela povećava na oko 2.5 kg, a udio satnihosnova u odnosu na zdravo izgrađeno saće se postupno smanjuje. Pojava recidiva je vrločesta, jer su spore nevidljive golim okom, pa se sve radi na slijepo. Kao što nije sigurnoda kada se briše prašina u poznatoj sobi sa povezom preko očiju poneki dio namještajaneće ostati previđen, tako postoji i velika vjerojatnost da će na pčelama dostupnommjestu zaostati natkritična količina spora uzročnika američke gnjiloće nakon provedenesanacije i dezinfekcije. Stoga treba razumno sanirati sve ono što je moglo doći u doticajsa sporama i bolje je pretjerati u efikasnosti nego dopustiti i najmanji propust.4. PČELARSKI DANI 2007.Nakon što su sve pčele iz zaraženog pčelinjaka smještene u rojeve sanduke, treba ihspremiti na tamno, hladno i prozračno mjesto (npr. u podrum). Želi li se pčele razmjestitina istom pčelinjaku, treba ih držati u tami tri dana, kako bi izgubile orjentaciju, iliih se može već narednog dana dislocirati na najmanje tri kilometra udaljenu novulokaciju. Tijekom navedenog razdoblja pčele treba prihranjivati šećernim sirupom uvodenoj otopini 2:3. U takav sirup nije potrebno stavljati antibiotike ili druge lijekove,jer oni i tako ne djeluju na spore uzročnika američke gnjiloće, a ni vegetativni oblicise ne mogu razviti u probavnim organima odraslih pčela. Ono što je bitno je dopustitipčelama dovoljno vremena da potpuno probave sadržaj hrane iz mednog mjehura. Iakopostoji teoretska opasnost da je dio spora zaostao na dlačicama nogu i tijela pčelaiz zaraženih košnica, vjerojatnost da će se njima bolest proširiti u novoj sredini jezanemariva. Treba međutim paziti da trunje iz zaraženog rojevog sanduka ne završiu novoj košnici. Stoga je najbolje pčele prebaciti na način da spontano same uđu unovu košnicu (npr.preko kartonskog papira ili daščice prislonjene na leto). Maticu sepčelama može dodati odmah nakon što su stavljene u novu košnicu. Naime, od trenutkakada se matica oslobodi i počne nesti jaja, proći će dovoljno vremena da pčele u svojimmednim mjehurima više neće imati spore uzročnika američke gnjiloće.Liječenje američke ne provodi se u mnogim zemljama (uključujući i našu), jerrezidue medikamenata često zaostaju u medu, čineći ga tako nepodobnim za ljudskuishranu. Isto tako, bolest se samo privremeno riješi, jer lijekovi djeluju samo navegetativnu formu uzročnika, dok spore preživljavaju i nakon prestanka terapijeponovo izazivaju bolest.Nepravilnom i nestručnom primjenom medikamenata (antibiotika i sulfonamida),ne samo da se bolest ne sanira, već se postiže i rezistencija (otpornost) pojedinih sojevauzročnika prema pojedinim lijekovima. Stoga je bitno da ako se provodi liječenje tobude pod nadzorom stručnjaka.18

Najbolji rezultati postižu se kombinacijom medikamentozne terapije i opisanogpretresanja pčela. U svakom slučaju treba računati na to da je naredne sezone mogućaponovna pojava bolesti.Epidemiologija američke gnjiloće može se podijeliti u dvije osnovne kategorije:epidemiologija unutar-zajednice i epidemiologija između-zajednica (Ratnieks, 1992).Kod širenja bolesti unutar iste zajednice, razmotriti ćemo aspekt distribucijespora uzročnika preko tzv. socijalnih kontakata. Razmotriti ćemo i što se događa sakoncentracijom spora u mednim mjehurima pojedinačnih pčela tijekom različitihperioda digestije hrane koja je prethodno bila kontaminirana poznatom koncentracijomspora Paenibacillus larvae (Šekulja, 1996).Iako postoji više metoda za određivanje broja spora Paenibacillus larvae u uzorcimameda, one se ne mogu koristiti za određivanje broja spora u mednim mjehurima pčela,jer se radi o premalim količinama. U tu je svrhu bilo potrebno modificirati metodu kojusu opisali Ritter i Kiefer (1993), kako bi se kroz broj kolonija uzročnika, izraslih naspecijalnoj hranjivoj podlozi, moglo posredno utvrditi koncentraciju spora u svakompojedinom mednom mjehuru. Pokusima je utvrđeno (Šekulja, 1996) da se tijekomprijenosa sporama kontaminirane hrane unutar košnice, koncentracija spora u hrani nesmanjuje, već ostaje konstantna i to bez obzira na razinu njihove koncentracije.Isto je tako utvrđeno da tijekom procesa probave hrane iz mednog mjehura, nedolazi do filtracije spora, odnosno da one zajedno sa hranom direktno ulaze u probavnitrakt, odakle bivaju izbačene u prirodu, ne predstavljajući više realnu opasnost zareinfekciju. To je utvrđeno mjerenjem koncentracije spora u preostalom sadržajumednih mjehura pčela nakon proticanja određenog perioda vremena.Kod širenja bolesti između pčelinjih zajednica (od košnice do košnice, ili odpčelinjaka do pčelinjaka), razmotriti će se mogućnost širenja sa aspekta zalijetanjapčela, unutar zdravih i oboljelih pčelinjih zajednica, te u odnosu na različitu dob pčela(Šekulja 1996). Iako se zna da je grabež najvažniji uzročnik širenja američke gnjiloće,a donedavno se smatralo da zalijetanje tu tek teoretski može sudjelovati, danas sezalijetanju također pripisuje znatna uloga, posebice ako se zna da je često zalijetanjeprethodnica grabeži (Fresnaye, 1963). Pokusima nije utvrđeno da se pčele signifikantnoviše zalijeću iz zajednica koje su zaražene američkom gnjiloćom u odnosu na one kojenisu, ali je u mednim mjehurima pčela iz košnica sa izraženim kliničkim simptomimabolesti, kao i na uzorcima peluda iz njihovih košarica na nogama, utvrđena dovoljnakoncentracija spora Paenibacillus larvae, za izazivanje bolesti ukoliko bi došli u kontaktsa prijemljivom ličinkom (Šekulja, 1996). Kako je istovremeno utvrđeno i da se sporenesmetano prenose socijalnim kontaktima unutar zajednice, logično se može zaključitii da postoji realna opasnost da prilikom preuzimanja hrane od takve zaletjele pčele, onadospije u medni mjehur hraniteljice, te se tako zaraza proširi na novu zajednicu.Novim spoznajama u širenju američke gnjiloće ustanovilo se da ne dolazi dofiltracije spora Paenibacillus larvae tijekom njihovog prolaska kroz medni mjehur,te da socijalnim kontaktima pčele prenose spore kako unutar, tako i izvan košnice.4. PČELARSKI DANI 2007.19

Zalijetanje pčela je opasnije za širenje bolesti nego se to ranije mislilo. (Šekulja 1996)Pri tome treba uzeti u obzir da se ne zalijeću samo pčele koje se vraćaju sa paše i kojeu svojim mednim mjehurima imaju uglavnom nektar, već se dobrim dijelom zalijećui pčele u dobi orjentacijskih letova, koje u mednom mjehuru uglavnom imaju med izvlastite, potencijalno zaražene košnice.Sa aspekta praktičnog pčelarenja, to znači da u sprečavanju širenja američkegnjiloće unutar zajednice, naročitu pažnju treba posvetiti sprečavanju unošenjasporama kontaminirane hrane u medne mjehure pčela, jer one, nemaju mogućnostfiltriranja ili drugog načina smanjivanja koncentracije spora u mednom mjehuru,već ga socijalnim kontaktima ne selekcionirano šire na sve članove zajednice. Kodprijenosa zaraze između zajednica treba računati na to da se bolest širi i zalijetanjempčela. Na smanjivanje zalijetanja može se utjecati pravilnim razmještanjem košnicana pčelinjaku, farbanjem poletaljki i nastavaka raznim bojama i sl. Sve te mjere negarantiraju da do pojave bolesti neće doći. Smatra se da je danas najefikasnije oružjeu suzbijanju američke gnjiloće (uz provođenje zoohigjenskih mjera na pčelinjaku),korištenje matica selekcioniranih na ovu bolest. Selekcionirane pčele, naime imajuvrlo razvijen nagon za čišćenje, te one u ranoj fazi bolesti prepoznaju uginule ličinkei izbace ih iz košnica prije njihovog raspadanja u gnjecavu masu, te tako spriječemanifestaciju kliničkih znakova bolesti. U današnje vrijeme, kada je liječenje američkegnjiloće u brojnim zemljama svijeta zabranjeno, to je vjerojatno i najbolja mjera kojupčelar može sam poduzeti na svojem pčelarstvu.Literatura:4. PČELARSKI DANI 2007.Fresnaye, J. (1963): Les erreurs d’orientation des abeilles (derive) dans les rucher moderne.Abeille 6, 185-200. (franc.)Holst, E.C. (1946): A simple field test for American foulbrood. Amer. Bee 86, 14, 34. (eng.)Ratnieks, F.L.W. (1992): American foulbrood: the spread and control of an important disease ofthe honey bee. Bee Wld.73, 177-191. (eng.)Ritter, W. (1996): Diagnostik und Bekämpfung der Bienenkrankheiten. Gustav Fischer VerlagJena. Stuttgart. (njem.)Ritter, W. i B. Kiefer (1993): Eine Methode zum Nachweis von Bacillus larvae in Honigproben.Tierärztl. Umsch. 48, 806-811. (njem.)Sturtevant, A.P. (1932): Relation of commercial honey to the spread of American foulbrood.J.Apic.Res. 45, 257-258. (eng.)Šekulja, D. (1996): New aspects in epidemiology of Bacillus larvae infection by Apis MelliferaCarnica Pollman. Doktorska disertacija. Veterinärmedizinischen Universität Wien. (eng.)Tomašec, I. (1955): Bolesti pčela. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb. (hrv.)Woodrow, A.W. (1942): Suscepitibility of the honey bee larvae to the individual inoculationswith spores of Bacillus larvae. J. Econom. Entomol. 35, 892-895. (eng.)20

PROGRAM SELEKCIJE PČELA NA TOLERANTNOST NAVAROOZU NA OTOKU UNIJEDražić Maja 1 , Duvnjak, G. 1 , Bubalo Dragan 2 , Buchler R. 3 , Winfried, D. 4 ,Pechhacker Herman 5 i Kezić Nikola 2 .1Hrvatski stočarski centar, Ilica 101, Zagreb2Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb3Landesbetrieb Landwirtschaft Hessen, Bieneninstitut Kirchhain, Erlenstrasse 9,35274 Kirchhain4Honigerzeugergemeinschaft Mecklenburg-Vorpommern w.V., Wittenburger Str. 3,19246 Bantin, Germany5. ACA, Austrian Carnica Association, Lunz am See, Austija4. PČELARSKI DANI 2007.Pčelinji nametnik Varroa destructor prisutna je na prostoru Hrvatske gotovotrideset godina. Odrasle ženke žive i parazitiraju na odraslim pčelama sišućihemolimfu, a jaja polažu u pčelinje leglo. Razvoj iz jajeta do odrasle grinje odvija seu poklopljenom pčelinjem leglu. Napadnute kukuljice izgube 15-20 % mase, a akose razviju do odrasle pčele, onda su vidljivo sitnije. Životni vijek napadnutih pčelaznatno je skraćen, a trutovima je smanjena sposobnost parenja (Sulimanović i sur.1995, Bubalo, 1999).U suzbijanju varooze korišteni su različiti postupci i lijekovi. Utvrđeno je da varoevrlo brzo stječu otpornost prema češće primjenjivanim kontaktnim lijekovima, a ta jeotpornost utvrđena i prema sistemičnim lijekovima. Otpornost nametnika rezultirapovećanjem količine lijeka koja se unosi u košnicu. Prisutnost nametnika i korištenilijekovi povećavaju osjetljivost pčelinje zajednice na druge bolesti koje inače nenanose velike štete.Zbog povećanog rizika od kontaminacije meda i drugih pčelinjih proizvodalijekovima, jednako kao i povećanih troškova zbog potrebe za kontinuiranim liječenjem,daljnja istraživanja usmjerena su u dva pravca. Jedan je da se nastoje pronaći alternativnilijekovi ili metode kojima se smanjuje broj varoa u košnici, a drugi pravac je selekcijapčela tolerantnih na ovog nametnika. Poznat je čitav niz fizioloških i ponašajnih odlikapčela koje omogućuju kontrolu razvoja i širenja varoe, tako npr. Apis cerana izvornidomaćin ovog nametnika se brani pojačanim nagonom za čišćenjem i samočišćenjemtijela, odnosno čišćenjem napadnutog legla. Još je 1936. godine utvrđeno da pčele mogubiti selekcionirane na tolerantnost na američku gnjiloću i na akarozu. Posljednjih godinaje utvrđeno da pčele iz takvog uzgoja pokazuju i bolju tolerantnost na varoozu i vapnenoleglo (Kefuss i sur., 1996, Woyke, 1989).Od početka širenja varooze po svijetu, pokrenuta su istraživanja svojstavapogodnih za selekciju na tolerantnost na ovu bolest, kako u Europi, tako i uSAD. Na pčelarskom institutu Baton Rouge, Louisiana, provodi se istraživačko -21

selekcijski program s pčelama Primorsky. To su europske pčele A. mellifera, kojesu početkom 20. stoljeća preseljene u istočni dio Rusije. Smatra se da su ove pčelenajdulje u kontaktu s varoom. Budući da u ovoj regiji nije bilo intenzivne primjenekonvencionalnih lijekova, očekuje se da preživljavaju zajednice koje imaju boljeodlike tolerantnosti. Tijekom 1994 godine su vršena istraživanja u Rusiji, te sunajbolje matice donesene u SAD, gdje se od tada provodi daljnja selekcija natolerantnost. Matice ovih pčela testirane su u Njemačkoj zajedno sa selekcijamapčela njemačkih instituta i uspoređene su sve relevantne odlike. Pčele Primorsky supokazale bolje odlike u tolerantnosti na varoozu, ali biološke i gospodarske odlikenisu bile izražene.Za uzgoj pčela tolerantnih na varoozu bitno je iskoristiti populacija trutova kojase razvijala u kontaktu s varoom. Matice se pare izvan košnice na skupljalištimatrutova. Ta mjesta određena su okolnim reljefom i lokalnim termičkim uvjetima(Ruttner i Ruttner, 1972). Parenje truta i matice odvija se u zraku za vrijeme leta.Zbog činjenice da se matica pari s više od 20 trutova, na skupljalištu trutova postojivelika međusobna konkurencija. U toj konkurenciji kondicija truta je vrlo važna zauspjeh prenošenja njegove genetske informacije. Trutovi koji su se razvijali iz stanicau kojima se razmnožavala varoa puno su slabije vitalni, te na klasičnim oplodnimstanicama nemaju mogućnost oploditi matice zbog velike konkurencije trutovaiz liječenih zajednica. Mogućnost iskorištavanja ovih trutova je ograničena ili naumjetno osjemenjivanje ili na izmještanje oplodnih stanica na područja izolirana oddrugih pčela (Moritz, 1994; Bubalo, 1999).Većina europskih pčelarskih instituta je u proteklih dvadeset godina pokrenulaistraživanja u pravcu nalaženja mogućih mehanizama na tolerantsnot na varoozu,odnosno selekciju na poznate mehanizme.4. PČELARSKI DANI 2007.Jedan od ciljeva istraživanja započetih 1999 godine na otoku Unije, bio jeutvrditi postoje li razlike između ispitivanih selekcija odnosno potvrditi koji je putselekcije na tolerantnost uspješniji. Pokusne zajednice su razmještene u grupama po12 zajednica na nenaseljenom dijelu otoka i početno jednako invadirane nametnikomVarroa destructor, te držane bez primjene lijekova ili postupaka za suzbijanje bolesti.Praćenjem preživljavanja zajednica, te istovremeno praćenjem brojnosti varoe željelose utvrditi koji je mehanizam obrane pčelinje zajednice pogodan za selekciju. Pratiose odnos između preživljavanja i određenih pokazatelja zajednica (smrtnost varoa,nagon za čišćenjem legla, nagon za međusobnim čišćenjem, plodnost varoa), teosjetljivost prema sekundarnim infekcijama.Zajednice koje su preživjele imale su manje invadiranih stanica legla. Istovremenosu imale povećan nagon za međusobnim čišćenjem, te možemo zaključiti da u uvjetimaviskoke invadiranosti varoom i bez primjene lijekova zajednice s jače izraženommehanizmima tolerantnosti mogu preživjeti dulje od 2 godine (graf 1).22

4. PČELARSKI DANI 2007.Graf 1. Dužina života pokusnih zajednica u danimaNakon završenih temeljnih istraživanja na europskim linijama pčela, na otokuUnije nastavljen je pokus koji je podijeljen na dva dijela istraživački i primijenjeni. Ujednom dijelu se nastavljaju znastvena istraživanja po istim principima kao i u ranijojfazi projekta. Pokusne zajednice su osnovane s maticama porijekom iz zajednicakoje su imale najbolje preživljavanje, te najbolje biološke i proizvodne pokazatelje.Zajednice se drže bez primjene lijekova ili postupaka za suzbijanje varooze, te seprate svi pokazatelji otpornosti i preživljavanje zajednica. Preživljavanje zajednicana pokusnom pčelinjaku u protekle tri godine je značajno bolje. Nastoji se održatistalan broj zajednica, tako da se na mjesto umrlih nasele nove s kćerima matica kojesu pokazale najbolja svojstva u ranijem razdoblju pokusa.Drugi dio istraživanja usmjeren je prema iskorištavanju dosadašnjih rezultatapokusa. Od 2003 godine se na Unijama svake godine uzgoji najmanje 60 matica, kojese nakon parenja testiraju u proizvodnim uvjetima u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskojna odlike tolerantnosti, ali i dobre gospodarske odlike. Iz linija koje imaju najboljeukupne rezultate vrši se uzgoj matica namijenjenih za oplodnu stanicu na Unijama.Oplodna stanica je formirana od 50 zajednica u kojima se potiče uzgoj trutova. Uovim zajednicama se kontrolira razvoj varoe oduzimanjem okvira s poklopljenimradiličkim leglom jednom godišnje.23

Okviri s leglom se stavljaju u košnice na izdvojenom pčelinjaku. Zajednicama sedodaju izabrane selekcionirane matice. Provede se jednokratno tretiranje protiv varoetimolnim pripravkom kako bi se ujednačio početni stupanj invadiranosti. Nakon togase zajednice više ne tretiraju. Ovim postupkom se osigurava da se zajednice razvijajus podjednakim početnim brojem varoa. Zajednice formirane od okvira s leglom izjedne sezone pripremljene su za iduću sezonu kao trutovske.Izrađen je protokol o korištenju oplodne stanice na Unijama, što može pridonijetiširenju tolerantnosti na varoozu na veću populaciju pčela. Uzgajvači matica imajumogućnost svoje neoplođene matice odnijeti na oplodnju na oplodne stanice naUnijama i u svoje selekcije ugraditi postignute odlike tolerantnosti na varoozu i dobreodlike linija iz kojih su uzgojeni trutovi. Korištenje linija s povećanom tolerantnoščuna varoozu može pridonijeti ekonomičnijem pčelarenju s manje lijekova i očuvanomkvalitetom pčelinjih proizvoda. Uvjereni smo da je i dio pčelara zainteresirantestirati matice registriranih uzgajivača, oplođene na Unijama u svojim proizvodnimpčelinjacima.LiteraturaBubalo, D. (1999) Sposobnost parenja trutova (Apis mellifera carnica Poll., 1879) iz zajednicainvadiranih grinjom Varroa jacobsoni (Oud., 1904) i zajednica uzgojenih u srodstvu. Disertacija.Agronomski fakultet.Kefuss, J., Taber, S., Vanpoucke, J., Rey, F. (1996) A Practical Method To Test For DiseaseResistance In Honey Bees. American Bee Journal. 136(1):31-32.Moritz, R. F. A. (1994). Selection For Varroatosis Resistance In Honeybees. Parasitology Today.10(6):236-238Ruttner, H., Ruttner, F. (1972). Untersuchungen über Flugaktivität und das Paarungsverhaltender Drohnen. 5. Drohnensammelplatz und Paarungsdistanz. Apidologie 3: 203-232Sulimanović, Đ., Zeba, LJ., Marković, J. Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih bolesti. PIP,Zagreb, 1995Woyke, J. (1989) Breeding of Honey Bees Resistant to Varroa jacobsoni. American Bee Journal.1: 21-234. PČELARSKI DANI 2007.24

DRESURA PČELA ZA OPRAŠIVANJE VOĆAKABrečak Davor, dipl. ing. agr.Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Odsjek Varaždinske županijePoznato je da voćke moraju biti oprašene da bi donijele plod. Oprašivanje različitihvoćnih vrsta postiže se različitim načinima.Zašto oprašivanje? Voćke je potrebno oprašivati stoga što su mnoge voćnevrste stranooplodne. Bez oprašivanja i oprašivača u takvih vrsta praktično ne bi bilooplodnje. Na taj se način povećavaju i prinosi i kvaliteta, a time i zarada. Primjerice,jezgričave voćne vrste poput jabuke i kruške, kao i neke koštičave voćne vrste samepo sebi neplodne su (triploidne voćne vrste) te da bi donijele plod moraju biti oprašeneod nekog drugog kultivara (sorte). Poznato je da su za to potrebne medonosne pčele,iako tome mogu pridonijeti i drugi insekti (solitarne pčele, bumbari, ose,…).Zašto medonosne pčele? Najvažniji razlog jest to što zbog načina života (uzajednici) prezimi dovoljan broj pčela koje su u vrijeme cvatnje spremne za oprašivanjeistovremeno, većina se drugih insekata u vrijeme cvatnje tek mora umnožiti (npr.bumbar).Doprinos pčela oprašivanju voćaka! Pčela je jedan od najvažnijih činitelja ustvaranju redovitih i visokih prinosa najrasprostranjenijih voćnih vrsta, npr. jabuka,kruška (nije atraktivna vrsta za pčele), šljiva, trešnja, višnja … Postotak oprašivanjabilja uz pomoć pčela veći je za 80 – 85 % u odnosu na oprašivanje uz pomoć drugihkukaca. Jedna pčela na svom tijelu može ponijeti oko 100.000 peludnih zrnaca scvjetova jabuke, te za minutu obiđe oko 10 cvjetova, a na dan napravi 10 – 40 izleta.Jedna jaka pčelinja zajednica u danu može posjetiti između 10 i 40 milijuna cvjetova.Pčela je najvažniji kukac koji posjećuje trešnju jer je trešnja entomofilna voćna vrsta,a njezin pelud teško se prenosi vjetrom.Kakva je korist za poljoprivrednika, a kakva za pčelara? U poljoprivrednojproizvodnji pčelar dobiva samo 20 % direktne koristi od pčela, a poljoprivredniproizvođač ima 80 % koristi od pčela odnosno oprašivanja.Raspored košnica unutar voćnjaka (susretno oprašivanje). Potrebno je naglasitida je za dobro oprašivanje voćaka potreban i dobar raspored košnica. Košnice mogubiti postavljene u blizini voćnjaka ili neposredno u voćnjaku. Potrebno je znati dabroj posjećenih cvjetova opada s povećanjem udaljenosti košnice od nasada. Dakle,može se zaključiti da zajednice treba postaviti u nasad. Važno je znati i na kojinačin ih postaviti jer pčelara treba platiti prema broju košnica postavljenih u nasad.Najučinkovitije je košnice postaviti za tzv. susretno oprašivanje, jer jedino na taj načinmožemo postići potpuni uspjeh pri oprašivanju. U tom načinu važno je da razmakizmeđu košnica nije veći od 400 m, a pčele će se letom u tom radijusu oko svojekošnice preklapati s pčelama iz susjednih košnica te će oprašiti 100 % cvjetova.4. PČELARSKI DANI 2007.25

1 0 0 % 7 5 % 5 0 % 2 5 %2 5 %5 0 % 7 5 %1 0 0 %Slika 1. Raspored košnica unutar voćnjaka (susretno oprašivanje)Zašto dresura pčela? Dresura pčela radi se za uspješnije oprašivanje biljaka kojeimaju manje nektara i koje pčelama nisu atraktivne. Jedna dresirana zajednica možezamijeniti 10 nedresiranih (optimalni broj košnica u nasadu) zajednica u oprašivanju.Uspjeh oprašivanja i oplodnje bolji je ako su zajednice smještene bliže kulturi,odnosno ako su u nasadu koji treba biti oprašen.Dresurom postižemo:1. dobro oprašivanje bilja,2. povećan rod i/ili povećan postotak plodova extra i prve klase.Kako dresirati pčele? Postoje dva načina dresure:4. PČELARSKI DANI 2007.1) Napraviti šećerni sirup i u njemu macerirati cvjetove biljke (neki autori govoreo cvjetovima kultivara) koju želimo da pčele posjećuju. Tako pripremljenu otopinuprocijedimo i 1 do 2 dl sirupa dodamo u hranilicu svako jutro prije nego pčele počnuizlijetati. Dovoljno je da samo jedna pčela prije izleta ode u hranilicu, poprimi miriskoji potom socijalnim kontaktom prenese drugim pčelama izletnicama te će oneposjećivati samo tu vrstu cvjetova (ako se voćar pobrinuo da pokosi međuredove ukojima u to vrijeme mogu cvasti i biljne vrste koje su inače atraktivnije pčelama).2) Napraviti šećerni sirup i njime poprskati nasad koji želimo da nam pčeleopraše. To je manje dobar način jer postoji opasnost da prekinemo cvatnju, a time ioplodnju.Europska iskustva u oprašivanju. Oprašivanje je agrotehnička mjera bez koje jenezamisliva biljna proizvodnja i kao takva plaća se pčelaru po unajmljenoj košnici.Troškove snosi vlasnik poljoprivrednih površina (neke države subvencioniraju ove26

troškove). Proizvođači su dužni do točno određenog datuma prijaviti površine podnasadima za oprašivanje te navesti koliko zajednica planiraju rabiti za ovu agrotehničkumjeru. Prije oprašivanja pčelar i vlasnik površine potpisuju ugovor kojim se regulirajuprava i obveze i pčelara i poljoprivrednika. Ugovorom se regulira cijena oprašivanjapo košnici (u nekim državama cijena oprašivanja standardna je za sve proizvođače).Obveze pčelara:1. dovoz zajednica dogovoriti mjesec dana unaprijed,2. redovito obilaziti pčele, a u slučaju lošeg vremena prihranjivati ih,3. postaviti higijensko pojilište,4. obvezatno se pobrinuti za pčele ako se najavi tretiranje površine sredstvimaza zaštitu bilja,5. odvoženje zajednica u zakazanom terminu.Obveze vlasnika parcele:1. dovoz zajednica dogovoriti mjesec dana unaprijed,2. ne smije primjenjivati sredstva za zaštitu bilja tijekom cvatnje, odnosnotijekom boravka pčela na površini,3. ako mora tretirati, obvezatno treba obavijestiti pčelara kada će i kojimsredstvima tretirati, a tretirati smije samo uz odobrenje i preporukufitopatologa (nešto kao naš IPP u sklopu HZPSS-a),4. osigurava bolju posjećenost kulture tako da pokosi međuredni prostor, ukojem u to vrijeme mogu cvasti biljke koje su atraktivnije pčelama,5. odvoženje zajednica najaviti 48 sati unaprijed.Pčele kao oprašivači povećavaju prinose:- jabuka 4 do 5 puta- krušaka 2,5 do 10 puta- višanja višnje 4 do 12,5 puta- jagodastih kultura 4 do 5 puta.OPRAŠIVANJE DRESIRANIM PČELAMATREBA BITI OBVEZNA AGROTEHNIČKA MJERA?ISPLATIVOST OPRAŠIVANJA NIJE UPITNA- TREBA JU SAMO PRIMIJENITI.4. PČELARSKI DANI 2007.27

TRŽIŠNA SVOJSTVA PČELINJIH PROIZVODAmr. sc. Horvat SlavkoPčelarska udruga „Pčela „Osijek1. Značaj tržišnih svojstava pčelinjih proizvodaKrajnji potrošač pčelinjih proizvoda od ponuđenih očekuje u najmanju ruku jakopuno, međutim samo jedan proizvod s njegovog aspekta treba zadovoljiti taj cijeli nizželja uz naravno prihvatljivu i po mogućnosti nisku cijenu. Stoga proizvođač već kodideje o stvaranju proizvoda mora uvelike voditi računa o njegovim svojstvima, jer što ihproizvod ima više veće su šanse zadovoljenja zahtjeva potrošača. Ovom ćemo prigodomgovoriti o onim svojstvima proizvoda pčelinjih tvrtki koja su s tržišnog aspekta vrlovažna. Kada bi smo kakvom pčelaru ili korisniku meda postavili pitanje koje je osnovnosvojstvo meda, odgovor bi zasigurno bio brz i odmjeren – med se koristi kao hrana i lijek.Rekli bi smo da je odgovor točan. Međutim, da li su ta dva važna i dobro poznata svojstvameda dovoljna distributeru pčelinjih proizvoda, odnosno meda, za njegov uspješan tržišniplasman, odgovor je negativan. Okruženje koje čini tržište, zakonska regulativa u okvirugospodarskog sustava, i mnoštvo drugih elemenata jednostavno i od takvog proizvodakao što je med, traži cijeli niz svojstava koja su i za tradicionalno cijenjeni med, na tržištuitekako značajna. Riječ je o nizu svojstava koja medu daju veću ili manju konkurentnost,prepoznatljivost kod potrošača u odnosu na konkurenciju i u konačnici utječu na odluku okupnji. U cilju pojašnjenja rečenog navodimo opće prihvaćenu shemu, podjele svojstavaproizvoda a koja apsolutno upućuje i na niz značajnih svojstava koje jednostavno morajuudovoljavati i pčelinji proizvodi namijenjeni tržištu. Dakako konkurentnost pčelinjihproizvoda smanjuje se s nedostatkom nekih od navedenih svojstava (Slika 1.).4. PČELARSKI DANI 2007.Kako je tržište pčelinjih proizvoda u nas još uvijek u fazi prilagodbe razvijenimeuropskim i svjetskim tržištima razumljivo je da ga još uvijek karakterizira popriličannered. Potrebita zakonska regulativa tek se donosi, a potom slijedi prilagodba tržišnihsubjekata toj regulativi, kao i tržišnom automatizmu. Dakle, brze promjene nisumoguće niti su učinkovite, no pozitivni pomaci ipak postoje i predstavljaju naznakeda je jedini put razvoja hrvatskog pčelarstva preko dobro uređenog tržišta i uvažavanjanjegovih zakonitosti. Imajući prigodu pratiti višegodišnje ocjenjivanje pčelinjihproizvoda u Osijeku i kao član ocjenjivačkog tima, vidljiv je značajan napredak djelapčelarskih tvrtki u vezi s nizom novih tržišnih svojstava svojih proizvoda koja im dajunovu dimenziju marketinške kvalitete. Naravno, otvoreno europsko tržište, s željomza članstvom u Uniju predstavljaju dodatni motiv pčelarskim tvrtkama da svojeproizvode kompletiraju sa gotovo svim svojstvima koja će ih činiti konkurentnim ina zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu. Hrvatski medovi s obzirom na našezemljopisne, klimatske i pedološke karakteristike imaju niz komparativnih prednostiu odnosu na ostale medove u svijetu, odnosno mnogo su bolje kvalitete, koju nažalostponekad naši pčelari sami narušavaju neadekvatnom zdravstvenom zaštitom pčela, štoje lako utvrditi kemijskom analizom, koja bi morala biti redovita. Navedeno ukazuje28

na mogućnost da i sam pčelar svojim neznanjem spomenute prednosti pretvori uznačajan nedostatak, jer tako visoka upotrebna svojstva našeg meda pretvara u neštobeskorisno i neupotrebljivo.SVOJSTVA PČELINJIH PROIZVODAOPĆA OSNOVNA POSEBNAUPOTREBNA:-Korisnost-bezopasnost-laka upotrebljivostPROPISANA:-Zaštićenost-ostale normeUPOTREBNA:- cjelovitost- raznovrsnost upotrebe- trajnostESTETSKA:- izgled ambalaže- cijena- dizajn etikete- izbor bojaESTETSKA:- privlačnost- dostupnost sadržaja- ime proizvoda- amblem tvrtkeEKONOMSKA:- realizacija- dohodovnost4. PČELARSKI DANI 2007.TEHNIČKA:- količina- sigurnost sadržaja- ambalažni materijalSlika 1. Neka od mogućih tržišnih svojstava pčelinjih proizvoda1..1. Pakiranje i ambalaža kao važan dio politike proizvodaRazvoj ambalaže i načina pakiranja pčelinjih proizvoda sastavni je dio procesarazvoja proizvoda. Kao i kod svih drugih dobara tako i kod ambalažiranja pčelinjihproizvoda ambalaža ima dvije osnovne funkcije:a) zaštitu proizvoda (u procesu skladištenja, prijevozu, manipulaciji i slično)b) unaprjeđenje prodaje (u izlaganju pčelinjih proizvoda, tj. kao instrumentu ukomuniciranju s tržištem, kao faktoru zaštite okoline i slično)Pakiranje pčelinjih proizvoda treba odgovarati potrebama i zahtjevima potrošnjeu pogledu načina ambalažiranja, primjene ambalažnih materijala, veličine jediniceproizvoda u maloprodaji, hotelijerstvu i slično. Dakle, med i mnogi drugi pčelinjiproizvodi kao visoko kvalitetni prirodni proizvodi zaslužuju i primjerenu ambalažukoja se poput ambalažiranog sadržaja odlikuje visokim standardima kvalitete,kvalitetom dizajna te posebice visokim ekološkim svojstvima. Iako je za pakiranjeroba namijenjenih razmjeni pa tako i pčelinjih proizvoda vrlo važno poznavati navikepotrošača, treba brinuti i o važećim propisima u nas ili zemlje u koju planiramo izvozte ih strogo poštivati (postojeća zakonska regulativa u nas, propisi međunarodne29

egulative - europska federacija o ambalaži). Zakonska regulativa u nas sve značajnijepčelarske proizvode do krajnjih potrošača usmjerava (distribuira ) preko manjih i većihtrgovačkih sustava, a za takav oblik prodaje posebno je važan promotivni elementambalaže pčelinjih proizvoda. Ponuditelj zapravo nastoji svoj med istaknuti krajnjempotrošaču u odnosu na konkurenciju pomoću drugačije dizajnirane ambalaže, dakle,drugačijim oblikom, bojom crtežima i slično. Jasno, u svakom slučaju treba uvažavatikulturološke komponente svakog tržišta, dakle našeg i stranog.1..2. O značaju etiketiranja pčelinjih proizvodaIako zakonodavstvo određene zemlje određuje različite informacije koje etiketanosi, poput zemlje podrijetla, imena proizvođača proizvoda, težini, opisu sadržajaitd. Etiketa s marketinškog aspekta predstavlja važan element komuniciranja spotrošačem. Proizvođači pčelinjih proizvoda etiketu mogu koristiti i kao sredstvopoticanja na kupnju i kao sredstvo za objašnjenje ( barem ukratko ) upotrebnihsvojstava određenog pčelinjeg proizvoda, čime će se povećati zadovoljstvo potrošača.Primjer takvih informacija su:- med iz vlastitog pčelinjaka- med proizveden na prirodnom zaštićenom području- prirodni med kristalizira- sastav meda- trajnost itd.Vrlo je važno da je etiketa kreativno dizajnirana, te da kao takva posluži promocijiprodaje samog proizvoda. U tu se svrhu koriste kao osnovni elementi etikete tekst islika u različitim odnosima i bojama koje zapravo upućuju na odgovarajuća svojstvapčelinjih proizvoda, ali i uvažavaju zahtjeve kupca.1..3. Cijena kao instrument marketinške politike pčelarske tvrtke4. PČELARSKI DANI 2007.Cijena kao novčani izražaj vrijednosti proizvoda kojeg pčelarska tvrtka nudina tržištu jedan je od najosjetljivijih elemenata njene marketinške politike. Ona semijenja pod utjecajem različitih faktora, ali u isto vrijeme promijene cijena utječuna obim prodaje, a prema tome i na dobit pčelarske tvrtke. Bez obzira na poslovnustrategiju pčelarske tvrtke njene cijene ipak ovise o nekoliko skupina faktora od kojihtreba posebno istaknuti slijedeće:- utjecaj vrijednosti ili korisnosti određenog proizvoda pčelarske tvrtke- utjecaj troškova- utjecaj konkurencije na tržištu- marketinške metode kojima se pčelarska tvrtka može služiti pri lansiranjuproizvoda na tržište30

- određene postavke institucionalnih mjera koje pčelarska tvrtka trebauvažavat kod formiranja cijena- te mnogi drugi faktoriUpotrebna svojstva marketinški oblikovanog proizvoda pčelarske tvrtke moguutjecati na potpunije zadovoljstvo krajnjeg potrošača toga proizvoda, što znači da će gapotrošač odabrati u mnoštvu konkurentnih proizvoda uz istu ili čak i višu cijenu. Uspješnaideja o ambalažiranju pića na bazi meda s prigodnom bocom i ukusno ukomponiranimčašama apsolutno povećava upotrebna svojstva ponuđenog proizvoda, ali i pobuđujepozornost kupca koji je koji je spreman kupiti proizvod možda i po nešto višoj cijeni.Nažalost, u našoj gospodarskoj praksi, pa i u pčelarskoj proizvodnji takozvani intputiodnosno ulazne veličine koje čine troškovi proizvodnje određenih proizvoda još uvijekpredstavljaju polaznu osnovu za formiranje prodajnih cijena pčelinjih proizvoda.Kako je naša pčelarska proizvodnja po jedinici proizvoda još uvijek preskupa, te akouzmemo u obzir visoke troškove u radu distributivno prerađivačkih tvrtki, onda je jasnoda kalkulativni modeli formiraju vrlo visoke maloprodajne cijene pčelinjih proizvodau nas. Stoga moguće sniženje cijena na našem pčelarskom tržištu, uvelike ovisi i odaljnjoj racionalizaciji unutar postojećih proizvođačko distributivnih sustava u nas.Naravno, da kod gotovo identičnih upotrebnih svojstava nekog proizvoda kojeg nudiviše konkurentnih ponuđača, odluka o kupnji usmjerena je najčešće na proizvod s nižomcijenom. U tom slučaju cijena je presudan faktor kod odabira proizvoda primjericeteglice meda. Također, treba reći da značajan utjecaj na cijenu ima i takozvana tržišnakonkurencija, to jest broj pčelarski tvrtki koje se s određenom ponudom bore za plasmansvojih proizvoda na tržištu. Veći obim identične ponude prema zakonu ponude i potražnjesigurno utječe na mogući pad cijena pčelinjih proizvoda, a manja ponuda u danommomentu utječe upravo suprotno, na mogući porast postojećih cijena. Međutim, kako jemarketing vrlo perfidna poslovna filozofija cijene koje se mogu formirati u određenimtržišnim situacijama mogu biti gotovo i nerazumne (ekstremno visoke ili niske), no oneipak mogu imati određeni značaj na poslovni uspjeh u nekom vremenskom periodu.Tako primjerice kod lansiranje novog proizvoda pčelarske tvrtke, cijene mogu biti nižeod konkurentnih (što je čak i uobičajeno), ili pak na temelju marketinških promišljanjaponuđač može pobuditi pozornost na ekskluzivnost svog novog proizvoda i s ekstremnovisokom cijenom. Na kraju ove kratke analize mogućih utjecaja na formiranje cijenapčelinjih proizvoda treba istači da naše još uvijek nerazvijeno tržište pčelinjih proizvodazahtjeva pomoć u vidu takozvanih interventnih mjera državnih institucija, no, daljnji jerazvoj moguć jedino preko institucija tržišta, dakle pod većim utjecajem preferencijepotrošača pčelinjih proizvoda u nas.4. PČELARSKI DANI 2007.2. Distribucija i plasman pčelinjih proizvodaU tržišno orijentiranoj politici pčelarske tvrtke funkcija prodaje i distribucijepredstavlja značajne poslove i zadatke u provedbi marketing programa tvrtke. Prodajatreba da realizira one mogućnosti koje joj pruža tržište, što znači da je njen glavnizadatak da proda robu. Uspjeh u plasmanu to jest prodaji pčelinjih proizvoda moguć31

je samo ako je prodaja integralni dio cjelokupnog marketing promišljanja pčelarsketvrtke. Kako se kod prodaje pčelinjih proizvoda radi o proizvodima finalne potrošnjekoji se pored izravne prodaje u velikoj mjeri prodaju i preko trgovačke mreže, pčelarskatvrtka u svakom momentu mora znati kanale distribucije njenih proizvoda, te situacijeu pogledu zaliha i mnogih drugih pitanja glede plasmana pčelinjih proizvoda krajnjempotrošaču. Pčelarska tvrtka treba održavati neprekidnu vezu s trgovinskom mrežomda bi pri isporuci vlastite robe pružila pomoć primjerice kod prezentiranja robe uprodavaonici (promotivna prodaja ), pri izboru i uređenju izložbenog prostora, prioznačavanju proizvoda i t d. Na tim aktivnostima pčelarska tvrtka zapravo gradi svojupolitiku prema distributeru svojih proizvoda.2..1. Izravna prodaja pčelinjih proizvodaRiječ je o obliku prodaje gdje pčelarska tvrtka bez posrednika svoju robu prodajekrajnjem potrošaču. Manje, srednje pa i veće pčelarske tvrtke mogu imati jednu ili viševlastitih prodavaonica u kojima nude vlastite proizvode, a ponekad i tuđe (posebnokada je u pitanju oprema za pčelarstvo pa se tada tvrtka stavlja u ulogu distributeraproizvođača opreme za pčelarstvo). Izravna prodaja u vlastitom prodajnom prostorus specijaliziranim osobljem koje dobro poznaje ponuđene proizvode, predstavljaznačajnu prednost u odnosu na plasman preko posrednika. Jasno, teško je s takvimprodajnim punktovima u potrebitoj mjeri pokriti široki prostor većeg tržišta. Takođersu nam poznate prednosti osobne prodaje na specijaliziranim sajamskim prostorima,gdje proizvođač pčelinjih proizvoda javnost i potencijalne potrošače na vrloprihvatljiv način upoznaje s nizom svojstava ponuđenih proizvoda uz promotivnonuđenje i isticanje niza korisnosti u vezi s upotrebnim pčelinjih proizvoda. Također jevažno napomenuti da je tržište pčelinjih proizvoda u nas još uvijek u fazi svojevrsnogkonsolidiranja, te da će utjecajem tržišnog automatizma doći do novih oblika prodaje,ali će isto tako i nestati takozvano «sivo» tržište pčelinjih proizvoda koje zapravozakon i ne dozvoljava.2..2. Indirektna – posredna prodaja pčelinjih proizvoda4. PČELARSKI DANI 2007.Riječ je o prodaji pčelinjih proizvoda putem posrednika, najčešće trgovinskihtvrtki na malo (detaljista), ili preko vele trgovaca (grosista). I jedan i drugi oblikprodaje pomaže pčelarskoj tvrtci da preko posrednika proda svoje proizvode, te ostvaridobit. Specijalizirane trgovačke kuće na taj način pčelarskim tvrtkama predstavljajuposlovne partnere zadužene za prodaju pčelinjih proizvoda na užem ili širem tržištu,koje sama pčelarska tvrtka ne može pokriti svojom vlastitom mrežom. Iako u tomslučaju posrednik preuzima poslove prodaje, pčelarska tvrtka mora kao što je većrečeno uspostaviti odnosno izgraditi učinkovite komunikacijske odnose s trgovinskomorganizacijom, a sve u cilju poboljšanja plasmana. Zapravo, pčelarska tvrtka trebaplanirati, nadzirati i kontrolirati takozvane kanale prodaje svojih proizvoda, riječje dakle o distributivnim poslovima i zadacima čija je funkcija da se proizvodi štoučinkovitije prenesu od proizvođača do krajnjih korisnika. Pčelarske tvrtke ne trebaju32

ježati od moguće izmjene svojih prodajnih kanala. Izmjene prodajnih kanala udinamičnoj proizvodnji i potrošnji sasvim su prirodna pojava. Na sve otvorenijem idinamičnijem pčelarskom tržištu promjene su sve češće, te baš one utječu na mogućiizbor distributivnih kanala koji se ne mogu smatrati nepromjenljivim. Stoga se namećezaključak da pčelarske tvrtke neprestano moraju pratiti efikasnost svojih prodajnihkanala, i čime se to pokaže potrebnim, izvršiti promjene.PROIZVODNJA OSNOVNIH PČELINJIH PROIZVODA (PČELINJACI)PRERAĐ.DISTRIB.TVRTKAPRERAĐ.DISTRIB.TVRTKAPRERAĐ.DISTRIB.TVRTKAPRERAĐ.DISTRIB.TVRTKA4. PČELARSKI DANI 2007.PRODAJANAMALOPRODAJANAVELIKOPRODAJANAMALOINDUSTR.PRERAĐIV.KOJI KAOSIROVINUKORISTEPČELINJEPROIZV.PRODAJANAMALOKRAJNJI POTROŠAČI FINALNIH PROIZVODA PČELARSKE PROIZVODNJESlika 2. Mogući prodajni kanali u distribuciji pčelinjih proizvoda3. Promocija pčelinjih proizvoda i tržišne komunikacije pčelarskih tvrtkiPromociju kao dio marketinških aktivnosti pčelarske tvrtke možemo definirati kaozbroj različitih aktivnosti preko kojih pčelarska tvrtka nastoji upoznati potrošače sasvojim proizvodima uz korištenje komunikacijskih medija, ili uz osobno uvjeravanje,a s ciljem da se osigura potrošnja koja tvrtku može zadovoljiti. Prateći aktivnostipojedinih pčelarskih tvrtki posebice mlađih i manjih moguće je utvrditi da mnoge odnjih na vrlo skroman način koriste mogućnosti promidžbenih aktivnosti, razlog tome33

može biti nedostatak novca, ali ponekad i neshvaćanje značaja i uloge te vrlo važnemarketinške aktivnosti. No, bez obzira na navedeno zapažanje pčelarskim tvrtkama,kao i svim drugim tvrtkama u sferi suvremenog tržišnog koncepta gospodarenja naraspolaganju stoje četiri temeljne skupine aktivnosti:a. Ekonomska propagandab. Osobna prodajac. Unapređenje prodaje id. Publicitet4. PČELARSKI DANI 2007.Ekonomska propaganda pčelarskoj tvrtki služi za upoznavanje tržišta odnosnopotrošača s proizvodima pčelarske tvrtke i s njihovim svojstvima, te da u mnoštvukonkurentnih proizvoda istakne proizvod tvrtke, te kod potrošača pobudi motiv zakupnjom. Dakle, ekonomska propaganda postojeće potrebe pretvara u želje, koje uzodgovarajuću kupovnu moć prerastaju u potrošnju. Ekonomska propaganda pčelinjihproizvoda osim što direktno utječe na potrošnju pčelinjih proizvoda, utječe i na njezinrazvoj, pridonoseći tako podizanju kulture prehrane u nas. Zato propaganda pčelarskihtvrtki treba imati i edukativni karakter u odnosu na znanja potencijalnih potrošača,te preko različitih propagandnih poruka (apela) potrošače upoznavati sa višestrukimkoristima i upotrebnim svojstvima pčelinjih proizvoda. Prenošenje informacija osvojstvima proizvoda koje pčelarske tvrtke nude tržištu obavlja se preko različitihposrednika to jest medija kao što su: radio i televizija, katalozi, dnevni i tjedni tisak,časopisi, adresari, kalendari, posteri, plakati i t d. Putem navedenih posrednikapčelarska tvrtka može učinkovito utjecati na unaprijed odabrane skupine potrošača,pobuditi njihovu pozornost, te potaknuti kupnju svojih proizvoda. Vjerujemo da dobroplanirana propaganda prije svega mora pomoć potrošaču da napravi dobar i pametanizbor u kupnji, da preferira visoko kvalitetne pčelinje proizvode, a ne da isključivoprodaje. Zbog svoje složenosti aktivnosti ekonomske propagande treba kvalitetnoplanirati, što samostalno mogu samo veće i financijski moćnije pčelarske tvrtke, dokmanje trebaju potražiti pomoć od specijaliziranih marketinških biroa. U svakom slučajufinancijski učinci (nastali povećanom prodajom) ekonomske propagande moraju bitividljivi, to jest mjerljivi i veći od troškova realizacije, u suprotnom kažemo da nisupostignuti očekivani efekti propagandnih aktivnosti tvrtke.Unapređenje prodaje za pčelarske tvrtke predstavlja posebno interesantnupromotivnu aktivnost, koju koriste u vidu sajamskih predstavljanja, kao i u viduspecijaliziranih pčelarskih izložbi. Sajamsko predstavljanje gotovo da je tradicionalanoblik predstavljanja pčelarskih proizvoda ne samo pčelarskih tvrtki već i pčelaračlanova pčelarskih udruga. Kroz aktivnosti unapređenja prodaje pčelinjih proizvodaposebno je važno uspostaviti kvalitetan dijalog s posjetiteljem štanda na sajmu, kojikod posjetitelja treba pobuditi pozornost te utjecati i stvarati pozitivni stav o do tadamožda nedefiniranim stavovima potencijalnog potrošača o svojstvima pčelinjihproizvoda. Degustacija to jest kušanje različitih pčelinjih proizvoda u promotivne34

svrhe vrlo je učinkovit i omiljen oblik predstavljanja različitih pčelinjih proizvoda.4. PČELARSKI DANI 2007.Slika 3. Degustacija koktela na bazi medaVrlo uspješne pčelarske tvrtke posebnu će pozornost usmjeriti ka odnosima sjavnošću koje predstavljaju široki spektar komuniciranja s gotovo cjelokupnomrelevantnom javnošću, odnosno s okruženjem. U cilju stvaranja slike o uspješnostii kontinuitetu stabilna pčelarska tvrtka koristi različite medije – prijenosnike koji sekoriste u cilju kontinuiranog odašiljanja informacija o aktivnostima tvrtke.Na kraju iznesenih zamisli o promotivnim aktivnostima valja zaključiti da bezplaniranja i primjene marketing spleta, nema učinkovitog razvoja pčelarskih tvrtki, apromotivne aktivnosti kao dio toga spleta predstavljaju vrlo važan i nezaobilazni načinkomuniciranja s relevantnim okruženjem pčelarske tvrtke. Veći interes za pčelinjimproizvodima, njihova veća potrošnja u nas, kao i veći plasman moguć je jedino ako seosigura svrsishodno i pravodobno djelovanje navedenih promotivnih aktivnosti, prijesvega unutar pčelarske tvrtke, a zatim i od strane ostalih pčelarskih asocijacija u nas,poput pčelarskih udruga, pa i Hrvatskog pčelarskog saveza.35

Pčelarstvo u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommernod 1990. godineWinfried, D.Honigerzeugergemeinschaft Mecklenburg-Vorpommern w.V., Wittenburger Str. 3,19246 Bantin, Germany4. PČELARSKI DANI 2007.Savezna je pokrajina M-V smještena na sjeveroistoku Savezne Republike Njemačkena Baltičkom moru. Svojim prostranim, jezerima ispresjecanim krajolikom nudiizvrsne mogućnosti za uspješno pčelarstvo. M-V je pretežno poljoprivredno područjesa samo malim industrijskim centrima. Priroda nudi našim pčelinjim zajednicamabogatu ispašu kao što su repica, voće, lipa, različak, djetelina te djelomično i heljda.Pčelarstvo u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern ima dugu tradiciju. Do 1990. je u trisjeverna okruga Rostock, Schwerin i Neubrandenburg – sadašnjem teritoriju pokrajineM-V – bilo oko 6.000 privatnih pčelara koji su u slobodno vrijeme držali oko 120.000pčelinjih zajednica. S političkim se obratom 1990. pčelarstvo drastično smanjilo.Naime, uvođenje je tržišnog gospodarstva sa sobom donijelo i mnoge probleme kojisu pčelarima bili nešto sasvim novo. Prije je postojao plasman na tržište za jako dobrucijenu koji je bio zagarantiran od strane države. No, sada je svaki pčelar trebao svojmed sam plasirati pošto je sustav prodaje doživio krah. Cijena meda je padala zbogvelike ponude meda čija je cijena bila ispod razine cijene za hranu za pčele. Osimtoga rasli su osobni i financijski izdaci zbog sve jače pojave varroe. Nakon što sumnogi državni pogoni propali ili jer je prilikom privatizacije puno radnika otpuštenoiz pogona, mnogi su pčelari morali preuzeti na sebe duga putovanja do novog radnogmjesta te im više nije ostajalo vremena za pčelarstvo. Zbog toga je sve više pčelaraodustajalo tako da je ostalo oko 1.700 pčelara koji drže oko 20.000 pčelinjih zajednica.U ovaj broj se ubraja oko 25 profesionalnih pčelara koji raspolažu s između 120 i 500pčelinjih zajednica. Većina pčelara su hobi - pčelari ili honorarni pčelari s prosječno10 zajednica. Pčelarski je savez pokrajine M-V osnovan 1990. godine, a u njemu suotprilike 90% pčelara pokrajineM-V članovi. Pčelarski savezzastupa interese pčelara.Gledajući unaprijed savez setrudio zadržati pčelarski centaru pokrajini Mecklenburg-Vorpommern kao obrazovni isavjetodavni centar u smisluškole za pčelare. Pošto jesavjetodavni i uzgajivačkicentar Saveza sitnih povrtlara,gospodarstvenika i uzgajivačasitnih domaćih životinja u36

Bantinu takve zadaće većispunjavao, ali se nalazio uraspadanju, zemlja i uzgajivačkicentar su se trebali preuzeti.Ugovorom je pokrajinski savezsada mogao iskoristiti ovuinstituciju u svoju svrhu. Odsuradnika koji su za vrijemeprevrata bili otpušteni je najprijezaposleno 5 pčelara i majstorapčelara za novu stanicu zauzgoj pčela. Ovo aktivnostiostvarene su zahvaljujućimjerama za poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Ovdje je pokrajinskom savezuuspjelo ono što je bilo jedinstveno u Njemačkoj, da jedan pokrajinski pčelarski savezdrži stanicu za uzgoj pčela. Financiranje se obavlja preko institucionaliziranih potporaod strane pokrajine koja osigurava plaće za 5 suradnika i jednog naučnika. Ukupnitroškovi, od hrane za pčele preko vozila do poštanskih pristojbi i telefona si morajusami namaknuti. Stanica za uzgoj pčela počela je s radom s 150 pčelinjih zajednica.S ovim se pčelinjim zajednicama dalje vodio uzgajivački posao. U Bantinu se uzgajaApis mellifera carnica L. Koriste se 2 otočne stanice za uzgoj pčela na Baltičkommoru i jedna kopnena kao i instrumentalna oplodnja. Danas je stanica za uzgoj pčelapokrajinska istraživačka stanica, provodi testiranje i preuzima zadaće istraživanja priuzgoju pčela s izraženom tolerantnosti na varou i drži oko 400 pčelinjih zajednica.Godišnje se proda oko 1.500 matica. Ovdje se trenutno obrazuju 2 pčelara naučnika.Za raznolike je savjetodavne zadaće napravljen pčelinjak, didaktički i ogledni vrt.Mnogi razredi i grupe posjetitelja dolaze u Bantin kako bi se informirali o životui ponašanju pčela i pčelarstvu. Pokrajinski savez pokušava pobuditi interes zapčelarstvo kod najmlađih iz vrtićke i školske dobi. On se bavi aktivnim regrutiranjemnovih generacija. Zakon o pčelama i odredba za održavanje i zaštitu mjesta za uzgojpčela stvaraju dobar okvir za držanje pčela i njihov uzgoj u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern. Tako sedam državno priznatih stanica za uzgoj pčela posjedujuzaštićeni radijus od 8,5 km oko mjesta uzgoja, u koji za vrijeme sezone uzgoja nesmiju ući nikakve pčelinje zajednice osim uzgajanih zajednica. Stanica za uzgoj pčelaBantin sudjeluje u međunarodnim istraživačkim naporima za uzgoj pčela s izraženomtolerantnosti na varou. Od prije, sada već i više od 3 godine, i matice Stanice za uzgojpčela s izraženom tolerantnosti na varrou Unije u Hrvatskoj su se plasirale na tržištepreko Bantina. U Bantinu se provodi istraživanje testiranjem otpornosti na varou.Preko 3 godine je provođena usporedba različitih sustava košnica u odnosu na širenjevarroe i tolerantnost na varou. Košnice od drveta nisu međusobno pokazivale razlike,svejedno jesu li to bile LR košnice, DB košnice ili AŽ košnice. Segebergerova košnicaiz pjenastog polistirola je nasuprot tome pokazala jasne prednosti u korist širenja varroei većeg broja jedinki varoe s negativnim učinkom na pčelinje zajednice. Od 2005.4. PČELARSKI DANI 2007.37

adimo na tome da u suradnji s radnom zajednicom uzgoja s izraženom tolerantnostina varrou organiziramo i 2 stanice za uzgoj pčela s naglašenom tolerantnosti na varrouu pokrajini Mecklenburg-Vorpommern na isti način kako je to napravila i Unije. Tupripada Stanica za uzgoj pčela s izraženom tolerantnosti na varrou Mönchgut na otokuRügenu. U ovu je svrhu radna zajednica kupila od uzgajivača Wurma iz Austrije jednugrupu pčelinjih zajednica linije Wintersbach, koja doduše nije bila testirana na osnovutolerantnosti na varrou. Ona, zajedno s još jednom drugom linijom K iz Bantina, suuzete za temelj trutovskog legla. Prvi je probni uzorak s 334 matice poslan 2006. ustanicu za uzgoj. Druga Stanica za uzgoj pčela s izraženom tolerantnosti na varrou jeJasnitz u blizini Bantina. Ovdje su već 2006. godinepoduzete prve promjene maticamjesnih pčelara na te uzgojne linije. Sljedeće će godine tamo doći prve matice naoplođivanje. Trenutno tamo podvrgavamo pobjednike istraživanja testu vitalnosti,čije će testiranje biti završeno u travnju.4. PČELARSKI DANI 2007.Pokrajinski se pčelarskisavez i u teškoj situacijinakon prevrata brinuo za toda pčelarima olakša prodajumeda. Tako je on pomogaoda se već 1993. osnujeudruga proizvođača meda.Njoj danas pripada oko 100članova. 1998.godine ta jeudruga izgradila vrcaonukoja daje prostor visokomskladištu u obliku regalaza do 100 tona meda kao ipogonu za pretakanje meda. Nažalost skupština je donijela odluku za gradnju vrcaonegodinu dana prekasno jer sada još samo 1/3 poticaja iz Europske unije i pokrajinestoji na raspolaganju. Godinu dana prije bi se iz jednog posebnog fonda pokrajinemoglo dobiti do dvije trećine. Zbog toga se novac koji je nedostajao morao pokritiiz vlastitih sredstava članstva, a druga trećina preko bankovnog kredita. Zato mladojudruzi proizvođača predstoje financijski rashodi za kamate i otplaćivanje zajma kojiće trajati preko 20 godina. Zbog toga je važno da se med svake godine prima i odmahdalje prodaje. Danas se oko 40-50 tona meda godišnje plasira na tržište, od čega se80% meda pretoči u staklenke za jedan trgovački lanac. Nešto meda se opet prodanazad onim pčelarima koji nisu imali tako dobru žetvu ili onima kojima nedostajeodređenih vrsta meda. Osim toga i pretakanje se meda nudi kao usluga pčelarima.Za udrugu proizvođača su propis i smjernice za proizvodnju i kvalitetu meda važnejer se med samo najbolje kvalitete smije plasirati na tržište. Med lošije kvalitete seodbija ili se prerađuje za nižu cijenu kao industrijski med ili med za pečenje. Još jedannačin je i oplemenjivanje meda za medovinu ili liker, čiji prodajni domet raste svakegodine. Ovi proizvodi su se dosada većinom plasirali preko gostionica, na sajmovima38

ili na gradskim svečanostima. Osim toga potražnja za proizvodima koji se koristeu wellness-industriji raste, kao npr. sapun od meda i ljekovite kupke. Svijeće se odpčelinjeg voska također dobro prodaju u vrijeme Božića.U pokrajini Mecklenburg-Vorpommern se pčelarstvo moglo održati na visokomnivou i zbog poticajnih mjera države i Europske unije. Zadnjih se godina priključilojoš nekih 10 profesionalnih pčelarskih gospodarstava u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern. Dvije trećine svog radnog vremena profesionalni pčelari potroše uprosjeku na plasiranje svog meda na tržište. Pčelarski se savez i udruga proizvođačameda pokrajine Mecklenburg-Vorpommern stalno trude i nadalje zastupati interesepčelara i podržavati ih u njihovom radu.4. PČELARSKI DANI 2007.39

SUZBIJANJE VAROOZE NA MANJIM PČELINJACIMAKezić Nikola 1 , Dražić Maja 2 i Bubalo Dragan 1Zavod za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju,1. Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, e-mail: nkezic@agr.hr2. Hrvatski stočarski centar, Ilica 101, 10000 Zagreb,Nakon skoro trideset godina prisutnosti varoe na našem području, varoa nanosiznačajne štete bilo sama ili u kombinaciji s drugim bolestima, na primjer virusimaili gljivicama. Nagomilano je ogromno znanje o ponašanju varoe, razvoju, štetamai načinima suzbijanja. Nametnik nanosi štete pčelinjoj zajednici (pčele i leglo), akošnice, saće i pčelinji proizvodi su ponovo upotrebljivi jer uzročnik bolesti propadazajedno s pčelama. Niti kod jedne druge bolesti nije ispitana djelotvornost tolikogbroja lijekova. Još uvijek se ovaj nametnik intenzivno istražuje. Najveće se nadepolažu u selekciju. Poznate su metode kojima se pčele na kojima je varoa autohtonabore protiv varoe. Dugo je vremena dominirala primjena lijekova kao jedina metodau suzbijanju varooze. Na većinu tih lijekova varoa je razvila potpunu ili djelomičnuotpornost. Razvijen je čitav niz metoda borbe protiv varoe, koji su manje ili višedjelotvorne. Metode koje su učinkovitije zahtijevaju veliki udio rada.Dugo smo živjeli u uvjerenju da se na pčelinjaku može liječenjem uništiticjelokupna populacija varoe. Suvremeni se pristup svodi u traženju metoda da serazvoj varoe u košnicama zadrži unutar prihvatljivog broja, tj. broja koji ne nanosištete pčelinjoj zajednici.4. PČELARSKI DANI 2007.Sredstava koja potpuno uništavaju varou omogućuju reinvaziju zajednice,nakon prestanka djelovanja lijeka i konstantno horizontalno širenje varoe unutarpčelinjaka. U pčelarenju s kontroliranim brojem varoe prisutan je vertikalan prijenosvaroe, tj. s jedne generacije na drugu. Svaki horizontalni prijenos varoe povećavanjezinu agresivnost. Vertikalni prijenos, tj. stalna prisutnost kontroliranog brojavaroe omogućuje uspostavljanje suživota, koji ne narušava bitno funkcije pčelinjezajednice. Opće je prihvaćeno da ispod 500 varoa u srednje do jakoj zajednici nenanosi štete. Ovo je samo okvirni broj, jer su klinički znaci varooze vezani osim zasnagu zajednice, vanjske uvjete (dio godine, klimatske prilike itd.) i za druge bolestičijem razvoju varoa pogoduje (virusi, plijesni). Praktično nema pčelara koji nije vidovarou i da ju ne može prepoznati. I pored toga, danas više nego ranije nameće sepotreba pouzdane dijagnostike varoe. Koje metode koristiti da utvrdimo kada namje broj varoa u zajednici prešao kritični broj, kako pronaći oboljelu zajednicu kojojmoramo posvetiti više pozornosti, tj. pomoći zajednici i suzbiti prekobrojne varoe.Svjedoci smo da stupanj invadiranosti nije jednak u svim pčelinjim zajednicama napčelinjaku. U pojedinim zajednicama pčele omoguće brzi i eksplozivan razvoj varoe,dok u drugima jedva da ima pokoja varoa. Ovo se pojavljuje tek posljednjih desetak40

godina, tj. nakon prestanka uporabe moćnih lijekova na bazi sintetskih piretroida.Pojava ove raznolikosti nam daje nade da selekcijom matica možemo doprinijetilakšoj borbi protiv varoe. Postavlja se pitanje koliko je opasno podržavati zajednicukoja dozvoljava eksplozivan razvoj varoe i time povećavati pritisak varoe na ostalepčelinje zajednice na pčelinjaku. Preporučljivo je ovu maticu zamijeniti s novomselekcioniranom čim nam se ukaže prilika.Iako je promatranje, praćenje i bilježenjesvih podataka na pčelinjaku temelj uspješnogpčelarenja, pčelari s velikim brojem košnicavrlo rijetko ili vrlo teško mogu pratiti ovakodetaljno svaku zajednicu. Ukoliko i vodeevidenciju, rijetko imaju vremena obraditiprikupljene podatke. Zbog toga se ovimtekstom obraćamo pčelarima koji imajumanji broj pčelinjih zajednica, koji mogusvakoj zajednici posvetiti dostatno pozornostii vremena. Ovdje ne preporučamo svakidrugi dan otvarati košnice, nego promatrati one znakove koji mogu pouzdano ukazatina opasnost. Prva preporuka je korištenje mrežaste podnice. Na podlošku ispod mrežeu podnici se može bez otvaranja košnice vidjeti stanje plodišta, snaga zajednice, razvojlegla, mrtve varoe i drugo. Brojanje umrlih varoa je posebno važno jer nam je to indikatorza primjenu drugih dijagnostičkih metoda (Puškadija i sur. 2004). Nakon svakog pregledapodloška, podložak treba očistiti i zapisati sve što smo vidjeli kako bi mogli usporediti sonim što ćemo utvrditi sljedećim posjetama pčelinjaku. Ukoliko na podnici vidimo jednuili više otpalih varoa dnevno, to nam je znak za uzbunu i detaljniji pregled zajednice.Detaljniji se pregled odnosi na utvrđivanje stupnja invadiranosti pčela i legla. Za pregledu leglu koristimo poklopljeno trutovsko leglo, gdje je potrebno izbrojiti varoe u najmanje200 stanica. Tom prilikom pazimo da varoe nisu ostale u stanicama saća.Invadiranost pčela se utvrđuje tako da se opere u deterdžentu 200 pčela i isperemlazom vode u situ za cijeđenje meda. Na rijetkom situ ostati će pčele, a na gustomvaroe. Prebrojimo oprane pčele i varoe i izračunamo postotak invadiranosti. Stupanjinvadiranosti pčela je podložan brzim promjenama jer ovisi o broju varoa koje suizašle s izvaljenim pčelama.Ukoliko utvrdimo invadiranost pčela i legla veću od 5 % odlučujemo se za jednuod metoda.Izrezivanje trutovskog legla je jedna od najblažih i najraširenijih metodasmanjenja broja varoa u zajednici. Izrezuju se građevnjaci kada je trutovsko leglo predizlaženjem. Nije bitna veličina trutovskog poklopljenog legla kojeg vadimo, ali je bitnoda u trenutku vađenja ostaje u košnici sljedeće trutovsko leglo pred poklapanje, kakobi varoe mogle i dalje koristiti trutovsko leglo, a ne radiličko. Ukoliko izvadimo triputa trutovsko leglo, smanjili smo preko 50 % varoa u zajednici i osigurali nesmetanirazvoj zajednice do kraja proizvodne sezone.4. PČELARSKI DANI 2007.41

4. PČELARSKI DANI 2007.Posipanje pčela fino mljevenim šećerom je metoda liječenja, a može se koristiti ikao dijagnostička metoda na odabranim košnicama na većim pčelinjacima. Pčele nasaću pospemo fino mljevenim šećerom kroz sito za čaj.Po okviru s pčelama treba posuti oko 0,5 g. Obavezno je imati mrežastu podnicujer šećerom ne ubijamo varou pa se varoa, ukoliko nije pala kroz mrežu lako vraćana pčele. Nema ograničenja u učestalosti tretmana, ali se mora paziti da je posipanjeizdašno. Smanjenjem količine šećera smanjujemo i djelotvornost. Ovom smo metodomu mogućnosti skinuti i preko 90 % varoa (Fakhimzadeh, 2001).Liječenje mliječnom kiselinom je jednako tako djelotvorno. Običnom pčelarskomšpricom špricamo 15 % tnom mliječnom kiselinom po pčelama. Po svakoj strani okviras pčelama koristi se 8 ml razrijeđene kiseline. Ovu metodu ne možemo ponavljati takočesto kao ranije opisane, ali je puno djelotvornija kada u košnici nema legla.Postoji još čitav niz mogućnosti borbe protiv varooze bez korištenja drastičnihsredstava, ali smo u ovom članku odabrali nekoliko koje pokazuju da je uz malo višeuloženog vremena moguće održavati varoozu na prihvatljivom stupnju invadiranosti.Moramo biti spremni da izgubimo poneku zajednicu od varoe. Najčešćepreporučena metoda formiranja nove zajednice je s nekoliko okvira poklopljenoglegla, nekoliko okvira s peludom i medom i ako još malo natresemo mladih pčelamožemo pustiti da pčele izvedu maticu iz prisilnog matičnjaka ili im se doda rojevnimatičnjak. Istina, to je možda najbrži put da brzo dobijete novu zajednicu, ali se uovoj preporuci kriju dvije zamke. Prva je da s poklopljenim leglom u novu zajednicuunosimo i sve bolesti koje su prisutne u matičnoj zajednici, prije svega mislimo navarou. Druga je zamka da matica iz prisilnog, a pogotovo iz rojevnog matičnjaka, nijebiološki dovoljno dobra da se na nju oslanjate u proizvodnji meda.Puno je bolje formirati zajednicu na izgrađenom dezinficiranom saću (octenomkiselinom) s pčelama koje natresemo iz nekoliko košnica, poprskamo mliječnomkiselinom (ili pokapamo 3 % tnom oksalnom kiselinom) da skinemo varoe i dodamomaticu selekcioniranu na dobra gospodarska svojstva (Graham i sur. 1992). Ukolikoovu zajednicu formiramo dovoljno rano, tj. na početku ljeta, uz malu prihranu, razvitiće se do moćne zajednice koja će s lakoćom prezimiti i bez dodatnog liječenja protivvaroe. I kod ove je zajednice dobro prije zime na podlošku ispod mrežaste podnice ilipranjem pčela provjeriti dali je reinvadirana zalijetanjem iz drugih košnica.LiteraturaGraham, J.M. (1992) The Hive and the Honey Bee, Dadant and Sons, Hamilton, IllinoisKamran Fakhimzadeh (2001) Detection of major mite pests of Apis mellifera and developmentof non-chemical control of varroasis, Academic Dissertation, Depatment of Applied Biology,University of Helsinki, FinlandPuškadija, Z., D. Bubalo, M. Dražić, N. Kezić (2004) Varooza kontrola alternativnim pristupom, Osijek42

Formiranje i njega nukleusadoc. dr. sc. Puškadija ZlatkoPoljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za agroekonomiku, Trg Sv. Trojstva 3.,OsijekTradicionalno pčelarstvo našeg podneblja poznaje samo prirodni roj sa granekao način razmnožavanja pčelinjih zajednica. Nije rijetko da se među pčelarima idanas više poštuju oni pčelari kojima je roj ranije izletio te oni čiji je roj bio veći.Suvremeno pčelarstvo ne poznaje sakupljanje rojeva po granama drveća koje jezasađeno po pčelinjaku. U nekim, ne tako davno tiskanim pčelarskim priručnicima,čak se i preporuča saditi na pčelinjaku ono drveće koje nema visoku krošnju kako bise rojevi lakše skidali. Svima je poznato kako stara matica sa sobom odvodi polovicupčelinje zajednice, dok u košnici ostaje zatvoreni matičnjak iz kojeg će izaći mladamatica i druga polovica pčelinje zajednice. Dakle, ukoliko se proizvodnoj zajednicidogodi rojenje pred glavnu pašu ona neće imati dovoljno pčela letačica i nećesakupiti očekivanu količinu meda. Drugim riječima: manje pčela znači manje meda.Suvremeno pčelarstvo ima za cilj spriječiti pojavu rojevnog nagona i gubitak pčelapred glavnu pašu. Međutim, i suvremeni pčelar ima potrebu povećati svoj pčelinjak iliobnoviti zimske gubitke ili pak ponuditi tržištu višak rojeva. Današnji bi pčelar trebaoformirati roj u vrijeme kada njemu odgovara, a to je na kraju ili poslije glavne paše(obično je to paša bagrema).Pčelarima su danas poznati brojni načini formiranja rojeva. Tehnologija formiranjanukleusa ovisi prije svega o tome s kakvom maticom raspolažemo tj. imamo li mladuoplođenu maticu, mladu još nesparenu maticu, matičnjak ili pak staru maticu izproizvodne zajednice. Danas pčelari, između ostalih načina, uglavnom proizvodenukleuse sljedećim načinima:1. oplođena matica s dodatkom tri okvira legla i dva okvira meda s pčelama2. matičnjak s dodatkom tri okvira legla i dva okvira meda s pčelama3. oplođena matica s paketnim rojemKada su nukleusi u pitanju glavno pitanja koje si pčelari postavljaju je: Što je toidealni nukleus? Koji je ekonomski najisplativiji? Koji nukleus zahtijeva najmanjepažnje i utroška vremena pčelara?Dio odgovora na ova pitanja pokušati ću dati u ovom članku koji se bazira nazapažanjima koja smo zabilježili na pčelinjaku Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.Naime, prošle godine smo formirali dvije skupine nukleusa. Jednu skupinunukleusa (u daljnjem tekstu skupina A) formirali smo od oplođenih matica u kavezimakojima smo dodali tri okvira legla s pčelama i dva okvira meda iz proizvodne4. PČELARSKI DANI 2007.43

zajednice. Drugu skupinu nukleusa (u daljnjem tekstu skupina B) formirali smo odpaketnih rojeva - oplođena matica sa nešto više od 1 kg pčela. Rojevi su formiraniposlije cvatnje bagrema u 22.- 24. svibnja 2006. godine. Pratili smo razvoj nukleusasljedeća dva mjeseca.Oplođena matica s tri okvira legla i dva okvira medaOvakav nukleus se formira od proizvodne zajednice na način da iz plodištaoduzmemo tri okvira sa što više poklopljenog legla sa svim pčelama koje se nalazena tim okvirima, pazeći pri tome da sa tim okvirima ne prenesemo i staru maticu izproizvodne zajednice koju dijelimo. Na mjesta tih okvira najbolje je staviti okviresa satnim osnovama. Dva potrebna okvira s medom koje planiramo dodati nukleusunajbolje je uzeti isto iz plodišta i to su uglavnom rubni okviri s lijeve i desne straneplodišta i na njihova mjesta stavimo okvire s praznim izgrađenim saćem. Na ovajnačin smo učinili jednim potezom dvije stvari:- formirali smo novi nukleus koji nam može poslužiti na obnovu zimskih gubitakana našem pčelinjaku, proširenje pčelinjaka ili za prodaju i dodatnu zaradu- spriječili smo pojavu rojevnog nagona. Oduzimanjem legla i meda iz plodištastvorili smo matici slobodnog prostora za nesenje (koje je u to doba godinenajintenzivnije), a dodavanjem okvira sa satnim osnovama mladim pčelamasmo stvorili prostor za izgrađivanje saća.Važno je naglasiti da se matica pažljivo objesi između okvira s leglom odmahpri formiranju nukleusa te da nije potrebno čekati nekoliko sati da pčele osjete da subez matice ili što slično. Dodavanje matice u kavezu odmah pri formiranju nukleusasiguran je način da će matica biti primljena.Ovako formiran nukleus može se pozicionirati na istom pčelinjaku bez bojazni daće se veliki broj pčela vratiti u staru zajednicu od koje je nukleus formiran, jer radi seuglavnom o mladim pčelama koje još nisu izletnice.4. PČELARSKI DANI 2007.Prvi pregled obavljamo nakon 7-10 dana. Unutar tog razdoblja matica će bitiprihvaćena, izaći će iz kaveza i početi će zalijegati jajašca, a glavnina poklopljenoglegla će već biti izležena. U tom stadiju razvoja nukleusa vrlo je lako pronaći maticu, ai samo prisustvo jajašaca dokaz su da je matica prihvaćena i da je formiranje nukleusauspjelo.Sada, kada je sve poklopljeno leglo izleženo a leglo koje je nova mlada maticazalegla još nije poklopljeno, idealna je prilika da se mliječnom kiselinom primjenommetode raspršivanja po pčelama na okviru tretira grinja Varroa destrucor koja je sadapotpuno dostupna.Za daljnji dobar razvoj ovako formiranog nukleusa potrebna je još stalna tihapaša koja će osigurati stalni dotok hrane što će maticu stimulirati na kontinuiranointenzivno nesenje. Ukoliko paša izostane potrebna je intervencija pčelara.44

Ovako formiran i tretiran nukleus ima odlične predispozicije da se razvije dosnage od dva puna LR nastavka, a nerijetko se jači nukleusi mogu još i vrcati prijeuzimljavanja.Paketni rojPaketni roj čine oplođena matica u kavezu i oko 1,2 kg natrešenih pčela. Ovakavnačin formiranja rojeva i kod nas poprima sve veće značenje pogotovo kada se radi opripremi nukleusa za tržište. Paketni roj ima više prednosti u odnosu na načine formiranjanukleusa pomoću okvira. Formiranje paketnih rojeva smanjuje mogućnost prenošenjabolesti koje se prenose saćem, paketni rojevi su znatno lakši i zauzimaju znatno manjetransportnog prostora u odnosu na nukleusa s okvirima, gubici u transportu uzrokovanigušenjem su znatno manji i što nije nevažno u našem podneblju koje obiluje okvirimaraznih dimenzija je činjenica da se paketni roj može smjestiti u svaki tip košnice.Paketni roj se formira relativno jednostavno. Potrebno je imati transportnu kutiju(kod nas je dosta raširen multibox, ali ima i dosta drvenih kutija koje se mogu napravitii u vlastitoj radionici), hranilicu sa sirupom i lijevak kroz koji ćemo istresati pčele utransportnu kutiju. Ukoliko se rojevi formiraju za tržište može se pri natresanju pčelatransportna kutija postaviti na vagu kako bi svi nukleusi imali traženu tržišnu težinu odoko 1,2 kg. Pčele je u jedan paketni roj moguće natresti i iz više proizvodnih zajednica bezikakvih posljedica za novoformirani nukleus. Nakon što se natresu pčele u transportnukutiju se stavi zatvoreni kavez s maticom, hranilica i otvor se dobro zatvori.Ovako pripremljeni paketni roj može se transportirati bez većih problema i naveće udaljenosti. Kod transporta je potrebno paziti na ventilaciju te se zbog togastrane transportne kutije na kojoj su mreže ne bi trebale priljubljivati jedna uz drugu,već je potrebno ostaviti nekoliko centimetara slobodnog prostora.Smještaj roja na drugom pčelinjaku možda je i najvažniji korak u formiranjunove zajednice. Greške učinjene u ovoj fazi formiranja nukleusa mogu nepopravljivonegativno utjecati na razvoj pa čak i opstanak nukleusa. Neki autori preporučaju da sepaketni roj ostavi da prenoći u nekoj hladnoj i mračnoj prostoriji i da se sa smještajemroja pričeka do neredne večeri. Ovu noć može se iskoristiti za tretiranje varoe jer jesada sva varoa dostupna, a nema niti voska pa ne moramo razmišljati o reziduimaaktivne tvari u vosku. No, ukoliko je paketni roj formiran u ranim jutarnjim satimai nije ga bilo potrebno transportirati satima na veće udaljenosti može se dodati i istevečeri, ali ga je nakon transporta potrebno staviti na hladnije i tamnije mjesto kako bise pčele malo smirile i kako bi počele da funkcioniraju kao zajednica.Smještaj paketnog roja u košnicu najbolje je obaviti kasno uvečer i već po prvommraku. Ukoliko paketni roj odlučimo smještati u košnicu tijekom dana pčele će seizaći iz košnice i letjeti okolo po pčelinjaku potpuno dezorijentirane. Na kraju ćedobar dio pčela završiti u nekoj drugoj košnici a ne u onoj iz koje su izletjele i zaposljedicu ćemo dobiti nukleuse neujednačene snage, od gotovo šake pčela s maticomdo vrlo jakih nukleusa.4. PČELARSKI DANI 2007.45

Košnicu (LR) pripremimo tako da na podnicu stavimo nastavak bez okvira i unjega stavljamo otvoren transportni kavez s pčelama iz kojeg prethodno izvadimokavez s maticom. Drugi nastavak sa praznim saćem i saćem s medom, ukoliko gaimamo, stavimo iznad transportne kutije i između okvira stavimo kavez s maticom nakojem smo otvorili prolaz pčelama do pogače u kavezu (slika 1.). Tijekom sljedećegdana potrebno je doći i uzeti praznu transportnu kutiju i nastavak bez okvira. Tijekomprošle noći pčele su izašle iz transportne kutije i zauzele okvire oko matice.Za 7 - 8 dana potrebno je doći i provjeriti je li matica prihvaćena i provjeriti jačinunukleusa.Slika 1. Smještaj paketnog roja u LR košnicu4. PČELARSKI DANI 2007.Prema osobnom iskustvu mogu reći da nakon svega provedenog pravi posaotek predstoji. Njega nukleusa formiranog od paketnog roja vrlo je zahtjevan posaoi zahtjeva kontinuiran nadzor pčelara. Naime, ukoliko ste sve obavili po „P.S.- u“kako literatura preporuča sigurno ćete biti zadovoljni nakon prvog pregleda. No,drugi pregled nakon 14 dana bi vas mogao šokirati. Možete naići na nukleuse sa svegašačicom pčela i maticom koja sasvim lijepo izgleda i lijepo je počela zalijegati i s neštolegla u svim stadijima, dok s druge strane možete naići i na nukleuse kod kojih nećeteuočiti baš tako očiti gubitak pčela. Jedno će sigurno biti zajedničko svim nukleusima– znatan gubitak pčela i slabije nešenje matice iako ste osigurali dovoljno hrane a icijelo vrijeme nešto medi u okolici pčelinjaka. Naime, kritično razdoblje za nukleuskoji je formiran od paketnog roja nastaje već nakon 10-tak dana jer stare pčele polakopočinju umirati, a nove još ne počinju izlaziti te nema dovoljno pčela da hrane legloi brinu o matici. Ukoliko je gubitak pčela vrlo izražen to može dovesti i do gubitkanukleusa te je potrebno ovakve nukleuse pojačati dodavanjem mladih pčela. Tijekomcijelog prvog mjeseca života ovakvog nukleusa potrebno je kontrolirati ima li nukleusdovoljno hrane na raspolaganju i prema potrebi intervenirati.46

Oplođena matica s tri okvira legla i dva okvira meda ili paketni rojNakon što smo prošli sve stadije razvoja s nukleusima obje skupine odlučili smoih komparirati i komparativno prikazati prednosti i nedostatke obje ispitivane skupinenukleusa. Na početku istraživanja smo si postavili cilj da novoformirani nukleus morabiti što jači u trenutku uzimljavanja kako bi mogao lakše prezimiti i sljedeću sezonubiti produktivna proizvodna zajednica. Dakle, da si donese dovoljno meda za zimu ida zauzima što više okvira.Istraživanje je pokazalo kako su nukleusi skupine A do trenutka uzimljavanja25. kolovoza zauzimali prosječno 17 okvira i donijele su si dovoljno meda za zimu(prosječno 15 kg). Potrebno je istaknuti kako su se četiri nukleusa na suncokretu vrlojako razvili te sam im morao dodati i treći nastavak. Svaki od tih super-nukleusa daomi još iste godine 10-tak kilograma meda. Nukleusi skupine B zauzimali su prosječno11 okvira i donijeli su si za zimu prosječno10 kg meda (grafikon 1.). Među ovimnukleusima nije bilo onih koje se moglo vrcati, ali je zato bilo tri slabića koja sutijekom jeseni dokrajčile ose (ove jeseni imao sam velikih problema na pčelinjaku sosama).4. PČELARSKI DANI 2007.Grafikon 1. Komparativni prikaz snage nukleusa skupine A i B tijekom prva dvamjesecaUmjesto zaključkaNa početku članka smo si postavili pitanje: Što je to idealan nukleus?Mislim da možemo zaključiti nakon svega da su nukleusi skupine A idealni zapotrebe unutar pčelarskog gospodarstva. Dakle, za nadoknađivanje zimskih gubitakaili za povećanje radne operacije na pčelinjaku. Potrebno je samo tehnološke postupkena pčelinjaku uskladiti s proizvodnjom nukleusa kako bi sve teklo glatko i bez stresa.47

Ovi se nukleusi mogu plasirati i na tržište i to vrlo uspješno, pogotovo jer je mogućeprilagoditi tehnologiju proizvodnje nukleusa tako da se dobiju vrlo traženi rani rojevikoji postižu dobru cijenu na tržištu.Nukleusi skupine B idealni su za tržište. Jedina im je mana što se ne mogu dobitirano u sezoni pa im je i cijena nešto manja, a zahtijevaju intenzivnu njegu i nadzorpo formiranju. Međutim, sve ostale osobine paketnih rojeva pogoduju stavljanju ovihnukleusa na tržište: mogu se naseliti u sve košnice bez obzira na tip i veličinu okvira,lako se transportiraju, nema saća niti bolesti koje se njime prenose.Jedno je zajedničko za obje ispitivane skupine nukleusa, a time se vračamo i nasami početak ovog članka, da pčelar mora na vrijeme osigurati potrebnu količinuoplođenih matica, bilo da ih pravovremeno naruči kod registriranog proizvođačamatica čije su matice pod nadzorom selekcijske službe, bilo da sam organiziraproizvodnju na svom pčelinjaku. No to je već materijal za neki drugi članak.4. PČELARSKI DANI 2007.48

Profilasa i liječenje pčela preparatimaregistriranim u Bugarskojprof. dr. sc. Gurgulova Kalinka, viši znanstveni suradnikPčelarski institut, Sofija, BugarskaU posljednje vrijeme nameće se stav da je moguće uništiti bolesti pčela bez upotrebeljekovitih sredstava. Smatra se da se zarazna oboljenja mogu riješiti primjenom općihzoohigijenskih mjera (uništavanje pčelinjih društava oboljelih od američke gnjiloče,dezinfekcija, škartiranje starog saća, higijena pčelinjaka) i stvaranje vrsta otporne nabolesti.Međutim, svjetsko iskustvo u patologiji pčela pokazuje da se i pored stalnihnapora, bolesti pčela ne mogu ukloniti samo ovim putem. Primjer za to je teška borbaprotiv krpelja Varroa destructor koji je savladao čak i vodenu barijeru i pojavio se unekim otočnim državama npr. u Australiji i Novom Zelandu, kao i zaoštravanje nekihgljivičnih i virusnih oboljenja pčela i pčelinjeg društva.Zbog svega toga mnogi istraživači u veterini usmjerili su napore prema stvaranjunovih ljekovitih sredstava, učinkovitih i bezopasnih za pčele i čovjeka.Cilj ovog referata je da se da informacija i kažu načini za pravilnu i bezopasnuprimjenu veterinarskih preparata u pčelarstvu.Učestali su slučajevi znatnih gubitaka u pčelarstvu zbog primjene neregistriranihpreparata, neučinkovitih, ili s isteklim rokom upotrebe i nabavljenih od ne licenciranihfirmi ili raznih preprodavača. U vezi s mnogim pitanjima pčelara o registriranim idozvoljenim preparatima za profilaksu i liječenje pčela i pčelinje zajednice moramodati sljedeća objašnjenja:- novi Zakon o veterinarskoj djelatnosti (ZVMD stavio je niz zahtjeva za promjenuljekovitih sredstava u veterini, zaključno i u pčelarstvu. Nije dozvoljeno korištenjebilo kakvog preparata ako nije registriran za primjenu u veterini.- što se tiče uvoznih preparata, osim registracije samog preparata zahtjevi uključujui dozvolu za uvoz, ovlaštenu firmu-uvoznika i kontrolu svake uvezene partnje.Zakonski propisi stvoreni su da bi spriječili rasprostranjivanje i uvoz neregistriranihi s nedokazanim učinkom (u bugarskim uvjetima) preparata, kao i raznih falsifikatakoja su proizvela privatna lica i ne odgovaraju potrebnim uvjetima. Svaka firmamora imati licencu za proizvodnju i za prodaju ljekovitih sredstava. Ovi zahtjevi sudogovoreni s Europskom zajednicom i imaju cilj zaštiti od štetnih stvari životinje ipčele, a preko njihovih proizvoda i čovjeka.Tehnologije suvremenog pčelarenje su u skladu s ekologijom i uključuju primjenubezopasnih preparata. To znači da će se mnoga ljekovita sredstva zamijeniti drugim, ili će sepojaviti nove metode primjene kod kojih se izbjegava kontaminacija pčelinjih proizvoda.4. PČELARSKI DANI 2007.49

Trenutno postoje dva osnovna problema patologije pčela:- brzo stjecanje otpornosti uzročnika zaraznih oboljenja prema primijenjenimpreparatima- kontaminacija pčelinjih proizvoda tvarima štetnih za čovjeka.Ovi problemi se mogu riješiti samo ako se poštuju slijedeći uvjeti:- prije svega se moraju postaviti pravilna dijagnoza. To se postiže praćenjemkliničkih simptoma na terenu od veterinarskog stručnjaka ili iskusnogpčelara, dopunjenim i potvrđenim laboratorijskom analizom.- Nakon konzultacija sa stručnjakom iz područja pčelinje patologije određujese najprikladniji i najučinkovitiji lijek za konkretno oboljenje. Ljekovitepreparate treba kupovati samo od zakonskih predstavnika i uvoznika ili odsamih proizvođača i u veterinarskim ljekarnama, pazeći na rok trajanja- Strogo poštovati mjere za profilaksu i liječenje oboljenje i instrukcije zaprimjenu ljekovitih sredstava- doziranje, način, frekvencija i period tretiranja.Doziranje praškastih i tekućih ljekovitih sredstava računa se po 1 l sirupa ili1 kg šećera u prahu (poticaj), a pčelinje društvo dobiva količinu koja ovisi odnjegove jačine do 10-15 grama po ulici između dva okvira s pčelama.Samolječenje i razmjena ljekovitih shema i recepata među pčelarima u većinislučajeva su pogrješni. Ljekovita sredstva se stalno obavljaju, jer brzo gube učinkovitostprije svega zbog stvaranja otpornosti pojedinih patoloških agenata prema njima.Shodno ZVMD u Bugarskoj su registrirani i dozvoljeni za korištenje u pčelarstvusljedeći veterinarski preparati:I Za profilaksa i liječenje bakterijskog oboljenja. Shodno europskim propisimaod 2003. godine u Bugarskoj je bilo zabranjeno korištenje antibiotika. Slučajeviuspostavljanja rezidua antibiotika u medu bugarske proizvodnje za izvoz pokazujuda mnogi pčelari još primjenjuju antibiotike ne poštujući doziranje, vrijeme i načintretiranja.4. PČELARSKI DANI 2007.II Za profilaksa i liječenje gljivičnih bolesti. Fungisan – 2 m,l za profilaksu i 4-6-ml po 1l šećernog sirupa prema stupnju razvoja bolesti. Primjenjuje se do 500 ml popčelinjem društvu 3-4 puta u razmaku 6-7 dana. Proizvođač Primavet, d.o.o. Sofija.III Za profilaksu i liječenje zaraznih oboljenja.1. Nozemoza – registrirani preparat za liječenje ovog oboljenja je Nozestat kojije podložan preregistraciji. Doziranje: 5ml po 1l sirupa, ili 10 ml po 1kg nadražajnogprihranjivača. Pčelinjem društvu se daje 500 ml ili 250 grama, 2-3-puta u razmakuod 5 dana.2. Varooza – Varoktron-trake – preparat koji sadrži flumetrin (analog Bajvaroga),proizvođač Primavet D.O.O., Sofija. Promjenjuje se u proljeće i jesen, po 2-3- trake50

po pčelinjoj zajednici u ovisnosti od jačine i količine štetočina. Preparat mora stajatiu leglu 25-30 dana a trake se izvlače 30. dana, a prije stavljanja medišta - preparat sestavi 2 mjeseca prije stavljanja medišta. Bajvaron-trake, proizvođač Bajer – Njemčka.Instrukcije za upotrebu su iste kao za Varostop. Apipropekt-granule, proizvođačBalkanfarma A.D. Koristi se samo u jesen po 5 grama preparata u 50 ml vode,prskanjem pčelinjih društava, 2-3 puta u razmaku od 7 dana. Perizin - proizvođačBajer – Njemčka. Varotom- uvozni preparat, proizvođač Evrotom, Republika Srbija,sadrži fluvalinat (analog Apistana). Varostat P u staklenoj tegli u tekućem stanju, ukompletu s trakama na koje se prije samog tretiranja kaplje 5-6 kapljica. Furmitom– umočene trake sa 30 ml 60% mravlje kiseline. Proizvođač Evrotom, RepublikaSrbija.IV. Profilaksna poticajna sredstva. Startovit-granule proizvođač primavet – Sofijad.o.o. jedno pakiranje (5 polietilenskih kapsula) za 50 l šećernog sirupa. Primjenjujese tri puta po 500 ml, u razmaku od 3-5 dana.U proljeće, za poticanje matice na polaganje jaja i razvoja društva, u toku ljeta zastvaranje umjetnih rojeva i u jesen za poticanje polaganja jaja i uzimljavanje mladihpčela. Proizvode se i razne vrste poticaja koji nisu podložni registraciji. Koriste seza rano nadražajno prihranjivanje i mogu služiti za aplikaciju raznih profilaktičnih iljekovitih sredstava.Ova analiza pokazuje da će neophopdnost primjene suvremenih utjecajnih ibezopasnih ljekovitih sredstava za pčele rasti s razvojem pčelarstva u Bugarskoj.ZVMD i Zakon o hranama utvrđuju primjenu samo dozvoljenih preparata za pčelena način koji štitit ljudsko zdravlje.4. PČELARSKI DANI 2007.Napomena:„Evrotom“ iz Rume, dobio je od bugarskog Ministarstva Evropski certifikat GMLza proizvodnju lijekova.51

RAZVOJ PČELINJEG DRUŠTVA TOKOM GODINETomažin G. FranjoProleterska 11, 21 480 Srbobran, SrbijaSvaka pčelinja zajednica bez obzira na njenu snagu, rasu ili soj, u kontinentalnomdijelu Europe prolazi kroz jedinstven biotehnološki proces koji se sastoji iz pet faza ukome sudjeluje pet generacija pčela.Prije nego što jezikom pčelara objasnim pčelarima pojedinačno svaku fazu,potrebno je vidjeti što je to jaka pčelinja zajednica, koju tehnologiju rada trebamoprimijeniti kako bi do nje došli i kako ju onda održati tijekom cijele godine.I. Jako pčelinje društvoNe mali broj pčelara smatra kako je jaka pčelinja zajednica ona, koja ima punopčela i upravo se tako u uzgoju pčela i ponašaju.1.1.- Veći broj pčelara smatra da ako spojimo dvije ili tri slabe pčelinje zajedniceu jednu, da ćemo na taj način dobiti jednu jaku pčelinju zajednicu sa svim njenimprednostima koji iz toga proizlaze. To nije točno! Pčelar će na taj način dobiti jednuslabu pčelinju zajednicu, koja zaista ima više pčela koje će moći preživjeti, ali koje seneće ponašati kao jaka pčelinja zajednica.4. PČELARSKI DANI 2007.1.2.- Što je to jaka pčelinja zajednica, što ju čini takvom? Svaki prosječan pčelarmože vlastitim pokusima koje sam ja najvećim brojem spomenuo u svojoj knjizi“Uzgoj visoko produktivnih pčela” iz 1991. godine i u knjizi “Uzgoj matica i pčelapo sistemu TF” iz 2003. godine, te u knjizi “Matica i njen kvalitet” iz 2001. godine,utvrditi: Da su pčele radilice uzgojene u jakoj pčelinjoj zajednici, veće, teže, imajuduži jezik, veću zapreminu mednog mjehura, mogu brže i dalje letjeti, otpornije su nazarazne i druge bolesti i duže žive. To se ne može postići spajanjem slabijih pčelinjihzajednica.Tijekom tri godine sam ispitivao sve te prednosti pčela iz jakih pčelinjih zajednicai to uspoređivao sa pčelama iz slabijih pčelinjih zajednica. Kao primjer navodim: Akouhvatim 10 pčela koje se vraćaju sa paše u košnicu pa ih stavim u namjenski kavez iizvažem na elektronskoj vagi, a to isto učinim sa pčelama iz slabe pčelinje zajednice,onda je dobiti razlike u težini u prosjeku za 5-10%. Ta razlika ne kazuje mnogo.Daleko je veće razlika između pčela iz jakih i slabih zajednica. Razlika je u tome štoimaju duži jezik, što mogu brže i dalje letjeti i naročito što žive, recimo, dan duže.Međutim, ja sam rezultatima iz više pokusa, koje sam spojio u jedan veći pokus,utvrdio slijedeće:52

1. Da jedna pčela slične starosti i radne sposobnosti iz jake pčelinje zajednice, uisto vrijeme i pod jednakim uvjetima izleti na pašu 2-3 puta više od jedne pčele sličnihosobina iz slabe zajednice.2. Na taj način može se utvrditi kako jedna pčela u jakoj zajednici tijekom danadonese 2-3 puta više meda i peludi, od jedne pčele iz slabe zajednice. Razlog je u tomešto jaka pčelinja zajednica na istoj paši, pod istim uvjetima donosi 3-5 puta više medaod slabog pčelinjeg društva. Iz toga zaključujemo kako pčelari na svojim pčelinjacimatijekom godine trebaju držati samo jake pčelinje zajednice.II. Fazni razvoj pčelinjeg društvaFazni razvoj pčelinjeg društva koji se razvija preko 5 faza i 5 generacija pčela nesmije se promatrati kao da jedna generacija pčela nestane pa se druga rađa, već kaobiološki proces koji neprekidno traje tijekom cijele godine.2.1. Prva faza razvoja sa pčelama prve generacije započinje u drugoj polovinisiječnja, a završava se u drugoj polovini veljače. Broj pčela prve generacije uglavnomovisi od jačine pčelinje zajednice, sposobnosti matice i vremenskih prilika i kreće seod 1000 do 50 pčela. Iako je broj ovih pčela mali, a velik broj njih nikad neće ugledatisvjetlost dana jer žive svega oko 20 dana. One su vrlo važne za razvoj druge faze idruge generacije pčela.Zimske pčele, iako njihove žlijezde za proizvodnju matične mliječi nisu atrofirale,one daleko kasnije počinju maticu hraniti matičnom mliječi. Mlade pčele to činesamo poslije 2-3 dana starosti, vrlo uspješno hrane maticu matičnom mliječi i timeubrzavaju proces rasta pčelinjih zajednica.Što će se dogoditi ako pčelinja zajednica ne uzgoji prvu generaciju pčela? Onapčelinja zajednica koja ne može uzgojiti prvu generaciju pčela radi svoje malobrojnosti,slabe matice i zalihe meda redovito propada ili ima većih poteškoća u svom daljemrazvoju.2.2. Druga faza sa pčelama druge generacije započinje u drugoj polovici veljače,a završava se u prvoj polovici ožujka.Najveći broj zimskih pčela rođenih u drugoj polovici srpanja prethodne godineviše nema. Njihovo mjesto zauzele su pčele druge generacije te se promjene u brojupčela ne primjećuju. Međutim, sada se na saću zapaža veći broj mladih pčela, a polijepom i toplom vremenu one već izlijeću iz košnice. Sa dovoljnom količinom meda ukošnici i kvalitetnom maticom druga generacija pčela predstavlja okosnicu uspješnomrazvoju treće generacije.2.3. Treća faza razvoja sa trećom generacijom pčela započinje u prvoj polovinitravnja i traje do kraja travnja.Zimskih pčela iz pete generacije prethodne godine više nema. Sada se u pčelinjojzajednici nalazi dio pčela druge generacije i brojne pčele treće generacije. Potrebno4. PČELARSKI DANI 2007.53

je istaknuti kako najčešće u trečoj fazi, sa pčelama treće generacije, počinje pripremanagona za rojenje. Do roja neće doći još duže vremena jer ove pčele malo rade, a živeviše od 45 dana. Pčelar može primijetiti da je nagon započeo, ukoliko uhvati pčelu zakrila, pa je okrene na leđa. Tada će lako vidjeti kako iz voštanih žlijezda vire listićivoska kojeg pčele pripremaju da bi u novom staništu započeli brzu gradnju saća.Moja poslovica koja je istinita i koju sam mnogo puta spomenuo u knjizi ili napredavanju “Roj na grani je sigurno tri roja manje u košnici” i dalje, “Prirodna rojidbakod pčela predstavlja najteži oblik anti selekcije”.Da bi nagon za rojidbu spriječili, a time proizveli najmanje dva puta više medau kanti, sprečavanje roja se ne smije vršiti kada se u pčelinjem društvu nalaze brojnirojidbeni matičnjaci već onda, kada smo primijetili sakupljanje pčela na posljednjimokvirima i listiće na voštanim žlijezdama. To je dovoljan signal da se podhitno proširiplodište u koje treba staviti 2,3 ili 4 okvira sa umjetnim satnim osnovama.2.4. Četvrta faza razvoja sa pčelama četvrte generacije započinje od prve polovicesvibnja do druge polovice srpnja.Sada se u košnici pčelinje zajednice nalazi djelomično druga generacija, cijelatreća generacija i četvrta generacija pčela radilica. Ukoliko nije bilo rojenja sada pčeleispunjavaju tri nastavka sa oko 70 tisuća životno i radno sposobnih pčela. Ovakvapčelinja zajednica smatra se jakom sa svim svojim prednostima koje iz toga proizlaze.U njemu se nalaze pčele svih uzrasta što im omogućava da ostvare besprijekornupodjelu rada na unosu nektara, peludi i besprijekornu njegu najvećeg broja pčelinjeglegla, od čega je više od polovine zatvoreno. Ukoliko smo osigurali dovoljan prostorza unos veće količine nektara i dobru ventilaciju, koja se može osigurati samodubokom podnicom, po pravilu neće doći do rojenja. U takvoj pčelinjoj zajednicisvaka će pojedinačna pčela donijeti najmanje 3 puta više meda od pojedinačne pčeleiz slabe pčelinje zajednice. Brojne pčele i ogromna količina poklopljenog legla ukošnici garancija je za uspjeh pete generacije zimskih pčela. To znači, da pčelar možeočekivati prinose u narednoj godini ako uspješno obavi i ovaj posljednji posao u ovojgodini.4. PČELARSKI DANI 2007.2.5. Peta generacija pčela se tako reći u ničemu se ne razlikuje od ostalih pčela,pa se postavlja pitanje, kako onda živi ne 45 dana nego 6 mjeseci? Peta faza sa petomgeneracijom pčela započinje oko 15 srpnja, a završava se oko 10 rujna.Pčelar je dužan da obavi sljedeće vrlo složene poslove:1. Da u pčelinjoj zajedenici ima kvalitetnu maticu koja nije starija od 18 mjeseci,a da u plodištu osigura najmanje 6 potpuno ispravnih okvira sa saćem iz koga su sepčele barem jednom izlegle.2. Ukoliko nema paše u kolovozu da prihranjuje pčele pomoću medno-šećernepogače bez obzira koliko meda ima u košnici. Na taj način on će stimulativno djelovatina pčele radilice, a matica će polagati veći broj jaja koji se u prosjeku kreće oko 800za 24 sata.54

3. To će osigurati da se u pčelinjoj zajednici do kraja kolovoza osigura oko 40tisuća zimskih pčela.4. Ako pčelar nema dovoljnu količinu meda u košnici on to mora nadomjestiti do1. kolovoza, a poslije tog roka ne smije vršiti nikakvo prihranjivanje pčela. Ako muje to potrebno da mu pčele ne bi uginule tijekom zime, prihranjivanje se mora vršitisa većom količinom meda ili šećernog sirupa tako da se nedostatak meda nadoknadisa tri prihranjivanja.5. Ako bi pčelar vršio prihranjivanje pčela u drugoj polovici kolovoza ili u rujnu,onda će na proljeće imati šaku prezimljenih pčela. Zašto? Hraneći pčele u rujnu onće izazvati ponovno polaganje jaja od strane matice, doći će do formiranja jednog ilidva okvira legla, dobit će 1000 ili 1500 mladih pčela koje pripadaju pčelama prvegeneracije, na uzgoju tih pčela, pčele pete generacije utrošit će dio svog života, a pčeleprve generacije uginut će i naći ćemo ih na podnici u košnici tijekom decembra.6. Iz toga se može zaključiti da pčele pete generacije od samog svog rođenjasamo jedu da bi se “ugojile”, ostvarile dovoljnu količinu masnog tkiva jer onepraktično ništa ne rade. Ukoliko bi ih zaposlili bilo kojim poslom od unosa vode,nektara, polena i drugim “kućnim” poslovima, one bi živjele isto koliko žive pčelečetvrte generacije.Ja sam ovo navodio iz vlastitih iskustava do kojih sam došao gajeći pčele više od60 godina. Pisao sam rječnikom da me može razumjeti svaki pčelar. Mnogo više odovoga svaki pčelar može pročitati u knjizi “Uzgoj matica i pčela po sistemu TF” kaoi vidjeti na CD-u.4. PČELARSKI DANI 2007.55

ANALITIKA U SLUŽBI KONTROLE KAKVOĆE MEDAdoc. dr. sc. Kenjerić DanielaPrehrambeno tehnološki fakultet, OsijekSvi propisi o hrani prvenstveno su usmjereni zaštiti zdravlja i interesa potrošača,te omogućavanju izbora hrane na osnovu informacija o hrani koju kupuju. Kao isvaka druga namirnica, temeljem Zakona o hrani (NN 117/03), med podliježe kontrolikvalitete. Uvjeti kojima med mora udovoljavati, kao i metodologija usklađivanjasukladnosti, propisani su Pravilnikom o kakvoći meda i drugih pčelinjih proizvoda(NN 20/00). Kako je vidljivo iz slijedeće tablice, ti uvjeti su, za većinu parametara,u sukladnosti s međunarodnim normama (Council Directive 2001/110/EC, CodexAlimentarius Rev.2,2001).4. PČELARSKI DANI 2007.Med koji se stavlja na tržište, nadalje ne smije biti zagrijavan na temperaturu višuod 40 °C, mora biti svojstvenog mirisa i okusa bez stranih primjesa, ne smije biti ustanju vrenja ili provrio, ne smije sadržavati umjetno dodavane šećere, ne smije biti56

ojan umjetnim bojama, onečišćen stranim organskim tvarima, niti sadržavati dodanabilo kakva sredstva za konzerviranje i aromatiziranje.Kontrola kvalitete meda provodi se u ovlaštenim laboratorijima temeljem peludnei fizikalno-kemijskih analiza, a kako bi se utvrdilo da li med ima svojstven okus imiris dodatno se mogu provesti i senzorske analize.Peludna analizaAnalize medaFizikalno-kemijske analize- određivanje sadržaja reducirajućih šećera- određivanje sadržaja saharoze- određivanje sadržaja vode- određivanje tvari netopivih u vodi- određivanje pepela- određivanje kiselosti- određivanje aktivnosti- dijastaze određivanje hidroksimetilfurfuralaSenzorska analizaizgledmirisokus4. PČELARSKI DANI 2007.Rezultati provedenih analiza daju informacije o proizvodu, o botaničkompodrijetlu i postupcima tijekom procesiranja, dužini skladištenja, pa i eventualnimnamjernim patvorenjima. Odstupanja od zahtjeva, pojedinačnog i/ili kombinacijeparametara, ukazuju na uzroke narušavanja kvalitete proizvoda. Na taj način, kupcimai potrošačima meda se osigurava kvaliteta proizvoda, dok se pčelare kao proizvođačemeda štiti od nepoštene konkurencije.Podatak kojeg potrošači prvog traže i/ili uočavaju je informacija o botaničkompodrijetlu. Botaničko podrijetlo se određuje prvenstveno temeljem peludne analize,ali se zaključak upotpunjuje i senzorskom analizom, te nekim od fizikalno-kemijskihparametara. Provedba same peludne analize bazira se na prebrojavanju peludnihzrnaca svake pojedine biljne vrste, te preračunavanju udjela istih u ukupnom brojuprisutnih zrnaca.Rezultat se u konačnici izražava kao vrsta meda (bagremov med, kestenov med,lipov med, …) koja se navodi na deklaraciji proizvoda. U laboratorijskoj praksi rezultatpeludne analize u pravilu je eliminacijskog karaktera, a određuje sukladnost proizvodas deklariranim botaničkim podrijetlom proizvoda. Kako pčelari i sami s obzirom navrijeme sakupljanja nektara i položaj košnica mogu orijentacijski odrediti vrstu medakoju su proizveli, ovaj parametar nije čest uzrok diskvalifikacije meda.Sadržaj vode u medu je jedna od najvažnijih karakteristika meda, koja direktnoutječe na njegovu kakvoću, granulaciju i održivost. Određivanje sadržaja vode u meduna osnovi indeksa refrakcije jedan je od najjednostavnijih analitičkih postupaka, pa nijeneuobičajeno da i sami pčelari odnosno proizvođači meda imaju ručne refraktometrepomoću kojih provjeravaju udio vode u medu te tako određuju vrijeme vrcanja. Ipak,u praksi je još uvijek relativno mali broj pčelara koji provodi mjerenje, dok se većinaoslanja na iskustvo. Praćenjem sadržaja vode vrijeme vrcanja može se jednostavno57

odrediti jer se udio vode od trenutka kada pčele donose nektar u košnicu pa do vrcanjagotovog meda smanjuje sa početnih 60-ak % na manje od 20 % koliko je potrebnokako bi se osigurala trajnost proizvoda. Mjerenje sadržaja vode ručnim efraktometrimadovoljno je precizno za praktičnu procjenu vremena vrcanja, no prema literaturnimpodacima standardna greška koja je moguća pri mjerenju kreće se u rasponu ± 0.4 %,pa o tome treba voditi računa prilikom mjerenja. U laboratorijima se analiza provodi napreciznijim, stolnim refraktometrima. Sadržaj vode jedan je od ključnih parametara kojina neki način garantira da neće doći do kvarenja meda tijekom skladištenja uzrokovanogfermentacijom, a bzirom na to da ga je lako okvirno procijeniti tek u rijetkim slučajevimaje razlogom diskvalifikacije meda. Osnovne komponente, koje čine 80-ak % sadržajameda, su šećeri. Dominantni su monosaharidi fruktoza i glukoza, međutim, ovisno ovrsti biljke od koje je proizveden, u manjim ili većim količinama u medu se mogu naćii različiti disaharidi i oligosaharidi. Kao analitički parametar za procjenu kakvoće medasadržaj šećera daje bitan podatak u pogledu patvorenja proizvoda, bilo da se radi opatvorenju direktnim dodavanjem saharoze ili nekog drugog šećera direktno u med, ilida se radi o patvorenju kroz ishranu pčela saharozom.Nadalje, odnosi među šećerima, prvenstveno odnos fruktoze i glukoze (F/G), dajuinformaciju o vrsti meda i njegovim karakteristikama kao što je sklonost kristalizaciji.Osim toga, sadržaj pojedinačnih šećera u medu se mijenja tijekom procesa zrenjameda, ali isto tako i tijekom skladištenja. Iako u medu po sadržaju dominirajušećeri koji su i zaslužni za njegovu slatkoću, u njemu se mogu naći i kiseline, kojedoprinose punoći njegova okusa. Za razliku od nepoželjne kiselosti koja bi bilarezultat fermentacijskih procesa u medu, tj. kvarenja meda, kiselost meda koja dolaziod prirodnih kiselina a koje vode porijeklo iz samog nektara ili od pčela je poželjnakarakteristika. Temeljem ovog svojstva med se može grupirati u nekoliko skupina,pri čemu je med bagrema jedna od vrsta sa najnižom kiselosti, dok je karakterističnakiselija vrsta medljikovac.4. PČELARSKI DANI 2007.Odredbe Pravilnika propisuju određivanje sadržaja mineralnih tvari tj. pepela umedu dobivenih spaljivanjem uzorka na 600 °C do stalne mase, međutim u posljednjihnekoliko godina se u analitici meda kako u svijetu tako i kod nas određuje električnaprovodnost 20 % -tne vodene otopine suhe tvari meda. Ovaj parametar jasan jepokazatelj vrste meda obzirom na osnovnu podjelu koja med dijeli na dvije osnovnevrste – nektarni med i medljikovac, a jasno se od ostalih vrsta nektarnog meda izdvajamed kestena, koji je s obzirom na ovo svojstvo bliži medljikovcu nego nektarnommedu. Od ostalih nektarnih vrsta meda po karakteristično niskim vrijednostimaelektrične provodnosti izdvaja se med bagrema.Obzirom na činjenicu da je tekući med bolje prihvaćen među potrošačima odgranuliranog odnosno kristaliziranog meda, a kristalizirani med predstavlja problemi za pakiranje u ambalažu, termički tretman je uobičajen postupak prilikom pakiranjameda za na tržište. Ukoliko se termički tretman provodi pravilno, odnosno med sene zagrijava na temperaturu višu od 40°C provođenjem ovog postupka s ciljemdekristalizacije ne narušava se kvaliteta proizvoda. U protivnom dolazi do uništavanja58

nekih poželjnih sastavnih komponenata meda (smanjenje enzimske aktivnosti uslijedtermičke denaturacije enzima, gubitak hlapivih komponenata), te istovremenodo razvoja nepoželjnih komponenata (hidroksimetilfurfural i furfural - aroma nakuhani med). Parametri na koje nepravilno proveden termički tretman ima direktannepoželjan utjecaj, a ubrajaju se među temeljne zahtjeve kojima svaki med moraudovoljavati su aktivnost enzima dijastaze i sadržaj hidroksimetilfurfurala (HMF).HMF je razgradni produkt jednostavnih šećera (najčešće fruktoze) u prisutnostikiselina, a njegovo nastajanje može započeti čak i u saću tijekom zrenja meda, utrenutku kada omjeri kiselina i šećera postanu pogodni za reakciju. Iako nastaje ipri uobičajenim skladišnim temperaturama meda, brzina ove kemijske reakcije, kaoi mnogih drugih, raste s povišenjem temperature. Osim pod utjecajem povišenihtemperatura, do smanjenja enzimske aktivnosti također dolazi i tijekom skladištenjapa tako primjerice aktivnost dijastaze tijekom skladištenja kroz 200 dana pri 30 °Copada na polovicu vrijednosti, a isto smanjenje je rezultat i ako se med tijekom 1dana drži pri temperaturi od 60 °C ili tijekom 4.5 sati pri 70 °C. Na osnovi navedenihčinjenica, u analitičkom smislu aktivnost enzima dijastaze i sadržaj HMF-a služe kaopokazatelji svježine i termičkog tretmana meda.4. PČELARSKI DANI 2007.Ovisno o svrsi provedbe analiza, u manjem ili većem opsegu se provodi isenzorsko ocjenjivanje proizvoda. Na ovaj način utvrđuje se prisutnost svojstvenogmirisa i okusa meda, ali se mogu identificirati i određeni defekti poput fermentacije,nečistoća, te prisutnosti stranih mirisa i okusa.Osim parametara koji su propisani kao temeljni zahtjevi za kakvoću meda, analitikameda obuhvaća i mnoge druge parametre. Tako se optička aktivnost koristi za razlikovanjecvijetnog/nektarnog meda od medljikovca, sadržaj aminokiseline prolina kao pokazateljzrelosti meda, a aktivnost enzima invertaze kao parametar svježine meda. Zbog problemavezanih uz peludnu analizu razvijene isu i mnoge analize koje su s manje ili više uspjehaprimjenjivane pri određivanju botaničkog podrijetla. Jedna od novijih metoda, kojase pokazala uspješnom u ovoj primjeni je određivanje profila hlapivih komponenataprimjenom elektronskog nosa. Iako je razvijen i primjenjuje se zaista velik broj različitihanalitičkih metoda, istraživanje novih metoda se i dalje odvija nesmanjenim intenzitetom.Cilj analitičara koji se bave problematikom meda je naći brže i jednostavnije metode kakobi se olakšao za sada još uvijek intenzivan laboratorijski rad.Literatura1. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Pravilnik o kakvoći meda i drugih pčelinjih proizvoda.Narodne novine 20, 642-652, 2000.2. Council of the European Union, Council Directive 2001/110/EC of December 2001 relatingto honey. Official Journal of the European Communnities L10, 47-52, 2002.3. Codex Alimentarius Commission, Revised Codex Standard for Honey. Rev. 2, 1-7, 2001.59

PRAVNA REGULATIVA U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI MEDABjelić Dragana, dipl. iur., Vitez Marijeta, dipl. iur., Mezak – StastnyMirela, dipl. iur.Veleučilište u Požegi, Ul. Pape Ivana Pavla II br. 6, 34 000 PožegaEkološka proizvodnja uopće pa tako i proizvodnja meda, definirana je zakonimas osnovnim ciljem zaštite kako života i zdravlja ljudi, zaštite prirode i okoliša, tako izaštite potrošača.U nas je 2001. god. donesen Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednihproizvoda što je bio korak prema nastanku novog tržišta – tržišta namijenjenogekološkim proizvodima.Ekološki proizvodi, kontrolirani su i nose poseban znak što potrošačima dajesigurnost te ulijeva povjerenje u proizvod, ali i sustav.Ključne riječi; ekološka proizvodnja, ekopčelinjak, ekoproizvod.1. Uvod4. PČELARSKI DANI 2007.Ekološka (organska, biološka) proizvodnja je poseban sustav održivoggospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu, a obuhvaća uzgoj bilja i životinja,proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana kao i preradu primarnih proizvoda.Takva proizvodnja uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdaneproizvodno – tehnološke metode, zahvate i sustave koristeći na najpovoljniji načinplodnost tla, raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka i životinja, povećanjeprinosa i otpornosti biljaka pomoću prirodnih sila i zakona uz propisanu uporabugnojiva i zaštitnih sredstava, a sve u skladu s međunarodno usvojenim normama inačelima (Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvodaNN br.12/01, čl.2. st.1. t.1.).Danas je ekološka poljoprivreda jasno definirana zakonima, čemu se pridružilai Hrvatska donoseći paket zakona i propisa koji reguliraju ekološku proizvodnju, anajvažniji među njima svakako je Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda. Njegovim donošenjem potaknut je nastanak novog tržišta– tržišta namijenjenog ekološkim proizvodima, poraslo je povjerenje potrošača,smanjen je intenzitet iskorištavanja resursa, potaknuta je zaštita okoliša kao i većatransparentnost proizvoda, a također je omogućeno ravnopravnije uključivanjena svjetsko tržište, posebice iskorištavanjem prednosti i niske razine onečišćenjaokoliša u nas.60

2. Ekopčelinjak, smještaj i umjetna prehrana pčela, reprodukcijski materijal,liječenje i čišćenje u ekološkoj proizvodnji meda2.1. EkopčelinjakPitanje koje se najčešće postavlja kada je riječ o ekološkoj proizvodnji meda,svakako je koje sve uvjete mora ispunjavati pčelinjak da bi se uopće mogao proglasitiekološkim odnosno o kojim sve elementima pčelar mora voditi računa?Kada govorimo o osnivanju pčelinjaka u uvjetima ekološke proizvodnje, posebicese mora voditi briga o slijedećem:- da se osigura dovoljno hrane za pčele,- da je pčelinjak postavljen tako da u promjeru 2 km od pčelinjaka nektari pelud potječe od poljoprivrednog bilja iz ekološke proizvodnje ili odprirodne vegetacije koja nije tretirana kemijskim sredstvima, odnosnomanji promjer udaljenosti ako postoji prirodna zaštita područja ispaše, štopotvrđuje nadzorna stanica,- da postoji dovoljna udaljenost od bilo koje proizvodnje koja je izvoronečišćenja okoliša npr. gradski centar, industrijska zona ili autoput(Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda NN br. 13/ 02,čl.84.).Valja naglasiti da se prethodno navedeni uvjeti ne odnose na vrijeme kada nemavegetacije ili kada pčelinje zajednice miruju.Sami pčelinjaci se osnivaju od podijeljenih zajednica ili tako da se nabave novirojevi ili košnice od pčelara koji se bave ekološkom proizvodnjom (Ibid , čl.80.).Međutim, moguće je da zbog zdravstvenih ili nekih drugih razloga dođe do velikihuginuća pčela. Pitanje koje se ovdje postavlja je može li se pčelinjak obnoviti i sazajednicama koje ne udovoljavaju uvjetima ekološke proizvodnje? Treba istaknuti dau tom slučaju veliku ulogu ima nadzorna stanica koja može odobriti obnovu pčelinjakai sa takvim zajednicama, s tim da se može nabaviti 10% matica ili rojeva godišnje izpčelinjaka koji se ne bave ekološkom proizvodnjom uz uvjet da se matice stave uzajednice koje potječu iz ekoloških uvjeta proizvodnje, a rojevi u košnice u kojima subile smještene zajednice iz ekološke proizvodnje (Pravilnik o ekološkoj proizvodnjiživozinjskih proizvoda NN br.13/02, čl.82.).4. PČELARSKI DANI 2007.2.2. Smještaj i umjetna prehrana pčelaKada se govori o ekološkoj proizvodnji meda pažnja se mora posvetiti i smještajupčela odnosno uvjetima koji u tom pogledu moraju biti zadovoljeni.Pčele se moraju smjestiti u košnice od prirodnog materijala (drvo, rogoz) bezmogućeg rizika kontaminacije okoliša ili pčelinjeg proizvoda 8Ibid , čl. 95.).61

Nadalje, košnice moraju biti obojene samo izvana ekološkom bojom te imati štomanje metala, a ako je metal nužan – mora biti inox.Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda NN br. 13/02 jasnoje odredio kada je dopuštena umjetna prihrana pčela. Navedeni pravilnik u čl. 86.određuje da je takva prihrana dopuštena u uvjetima kada je prijeko potrebna zapreživljavanje pčela u ekstremnim klimatskim uvjetima. Umjetna prihrana treba setemeljiti na medu iz ekološke proizvodnje, međutim umjesto ekološki proizvedenogmeda za umjetnu prehranu se može upotrebljavati ekološki proizveden šećerni sirupili ekološki dobivena šećerna melasa, ali samo uz suglasnost nadzorne stanice i uslučajevima kada klimatske prilike uvjetuju kristalizaciju meda.Umjetna prihrana pčela može se provoditi samo od zadnjeg uzimanja meda izkošnice do petnaest dana prije cvatnje nektarnog bilja (Ibid , čl. 88.).Kada je u pitanju umjetna prihrana pčela, svaki pčelar ima obvezu voditi podatkekako o vrsti proizvoda koji se koristi za takvu prihranu, datumu davanja proizvoda,količini proizvoda, tako i o pčelinjoj zajednici kojoj je takva hrana davana.2.3. Reprodukcijski materijalMaterijal za reprodukciju u pčelarstvu – matice, vosak, satne osnove, mora bitiproizveden u ekološkoj proizvodnji (Zakon o ekološkoj proizvodnji životinjskihproizvoda NN br. 12/01, čl.14. st.1.).Međutim, u slučajevima dokazane nestašice na tržištu spomenutog materijala,što utvrđuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva temeljem podataka dobivenihod Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo, dopuštena je uporaba materijala zareprodukciju koji nije dobiven ekološkom proizvodnjom zaključno do 31. prosinca2005.godine (Dozvola da se u ekološkoj proizvodnji može koristiti materijal zareprodukciju koji nije dobiven ekološkom proizvodnjom NN br. 85/05.).4. PČELARSKI DANI 2007.Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NNbr. 12/01 izričito je zabranio uporabu genetski izmijenjenih organizama u svrhumaterijala za reprodukciju.2.4. Liječenje i čišćenjeKada se govori o liječenju bolesnih pčelinjih zajednica treba naglasiti da se takvezajednice moraju odmah liječiti, a ako je potrebno i izdvojiti na izolirani pčelinjaktijekom postupka liječenja (Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvodaNN br. 13/ 02, čl .96.).Samo liječenje mora se prvenstveno temeljiti na uporabi fitoterapeutskih ihomeopatskih pripravaka te bioloških terapija.62

U slučajevima kada ovakvo liječenje ne daje rezultate, uz suglasnost nadzornestanice može se pristupiti liječenju lijekovima uz obvezno izdvajanje tako liječenihpčelinjih zajednica na poseban pčelinjak. Tako izdvojene pčelinje zajednice biti ćeuključene u ekološku proizvodnju nakon isteka karence za lijekove odnosno nakonizmjene saća ako su u vosku zaostali ostaci lijekova (Ibid , čl. 97.).Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda propisuje dužnost pčelarada evidentira sve podatke o liječenju pčelinjih zajednica (dijagnoza, lijek, načinliječenja, duljina tretmana, karence), a u slučaju liječenja veterinarskim lijekovimapodatke mora ovjeriti veterinar koji je proveo liječenje odnosno propisao lijek.Prije stavljanja meda ili drugih pčelinjih proizvoda u promet te će podatke obveznopotvrditi nadzorna stanica.Čišćenju i dezinfekciji materijala, zgrada i posuđa koji se koriste u ekološkojproizvodnji meda mora se posvetiti osobita pažnja. Sredstva koja se u tu svrhu mogurabiti su:- kalijev i natrijev sapun,- voda i vodena para,- vapneno mlijeko,- živo vapno,- natrijev hipoklorit,- natrijev hidroksid,- vodikov peroksid,- limunska, mravlja, octena, mliječna, oksalna kiselina,- alkohol,- formaldehid,- soda bikarbona (Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvodaNN br.13/02 , čl. 100.).4. PČELARSKI DANI 2007.3. Smjernice za stjecanje znaka “EKOPROIZVOD” za med i druge pčelinjeproizvodeEkoproizvod – pojam.Ekoproizvod je svaki proizvod proizveden i označen sukladno s odredbamaZakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i propisadonesenih na temelju njega (Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda NN br. 12/ 01, čl. 2. st. 1. t. 5.).Da bi pčelari- proizvođači ekoloških proizvoda ishodili znak „ekoproizvod“ zasvoje proizvode prvi korak koji moraju učiniti je prijaviti se jednoj od ovlaštenihnadzornih stanica.63

3.1. Prvi stručni nadzorSpomenuti nadzor obavlja nadzorna stanica na osnovi prijave proizvođača, a prije upisau Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda(Pravilnik o stručnom nadzoru u ekološkoj proizvodnji NN br. 13/02, čl. 9. st.1.).Pčelar – proizvođač ekoloških proizvoda , dužan je voditi zapise o proizvodnji(knjiga pčelinjaka, dnevnik pčelarske proizvodnje) kao i knjigovodstvo temeljeno naupisima ili potvrdama, a temeljem kojih nadzorna stanica može provjeriti podrijetlo,vrstu i količinu kupljenog kao i upotrijebljenog materijala ali i njihovo korištenje.Kada je riječ o prvom stručnom nadzoru, nadzorna stanica sastavlja zapisnik koji sadrži:- potpuni opis proizvodne jedinice s podacima o proizvođaču, vrstiproizvodnje, proizvodnim mjestima, skladištima, a prema potrebi i omjestima gdje se obavljaju određeni postupci prerade ili pakiranja i drugevažne podatke potrebne za potvrđivanje ekološke proizvodnje (Pravilnik ostručnom nadzoru u ekološkoj proizvodnji NN br. 13/02, čl. 10.).Ekološka proizvodnja u pčelarstvu podliježe stručnom nadzoru u svim dijelovimaproizvodnje, a zapisnik o drugom i daljnjim stručnim nadzorima sadržavati će:1. podatke o :4. PČELARSKI DANI 2007.- proizvođaču,- vrsti ekološke proizvodnje,- materijalima,- metodama,- postupcima koji su primjenjivani tijekom proizvodnje odnosno promjenenastale u odnosu na prvi stručni nadzor,2. datum obavljenog stručnog nadzora,3. potpis osobe koja je obavila stručni nadzor,4. potpis proizvođača (Ibid , čl. 11.).Pravilnik o stručnom nadzoru u ekološkoj proizvodnji propisao je obvezu nadzornestanice da nakon obavljenog svakog stručnog nadzora, Ministarstvu poljoprivrede išumarstva kao i pravnoj osobi za provedbu postupka potvrđivanja, dostavlja izvješćekoje sadrži:- naziv proizvodne jedinice,- datum izvršenog stručnog nadzora,- osnovne podatke o vrsti proizvodnje,- ocjenu o potvrđivanju statusa proizvodne jedinice odnosno proizvoda,- primjedbe i prijedloge za dobivanje statusa u ekološkoj proizvodnji,- potpis izvršitelja i ovlaštene osobe u nadzornoj stanici.64

Pravna osoba za provedbu postupka potvrđivanja nad ekološkom proizvodnjom jeBIOPA – udruga za organsko-biološku proizvodnju iz Osijeka (Popis pravnih osobaza provedbu postupka potvrđivanja nad ekološkom proizvodnjom NN br. 81/02.).3.2. Upisnik proizvođačaDaljnji korak pčelara- proizvođača ekoloških proizvoda je podnijeti zahtjev zaupis u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenihproizvoda uz obvezu da zahtjevu priloži i zapisnik nadzorne stanice o obavljenomprvom stručnom nadzoru.Sam zahtjev za upis u Upisnik proizvođača podnosi se Ministarstvu poljoprivredei šumarstva,a prilažu mu se slijedeći prilozi:1. rješenje o upisu u registar za pravnu osobu, obrtnica ili uvjerenje nadležnogureda državne uprave da je poljoprivredni proizvođač,2. izvadak iz zemljišne knjige i / ili ugovor o dugoročnom korištenju zemljišta(najmanje 5 godina) kao dokaz o vlasništvu odnosno pravu korištenjazemljišta,3. katastarski plan s točno određenim česticama koje pripadaju proizvodnojjedinici i njihovim površinama,4. popis i veličinu gospodarskih objekata, poljoprivredne mehanizacije i drugihstrojeva za ekološku proizvodnju,5. potvrdu pravne osobe ili izjavu proizvođača da je upoznat s propisima ipravilima ekološke proizvodnje, kao oblik posebnog povjerenja izmeđuproizvođača i potrošača,6. dokaz o poslovnom odnosu s voditeljem proizvodnje, pod uvjetom dajedinica za proizvodnju ima voditelja proizvodnje (Pravilnik o uvjetima inačinu upisa u upisnike ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenihproizvoda NN br. 13/02, čl. 11.).4. PČELARSKI DANI 2007.3.3. Izdavanje potvrdniceNakon provedenog postupka ocjene proizvoda i procesa te na temelju zapisnikao provedenom stručnom nadzoru kao i na temelju ispitivanja provedenih od straneovlaštenih nadzornih stanica i ovlaštenih ispitnih laboratorija, pravna osoba zaprovedbu postupka potvrđivanja izdaje potvrdnicu.Pravilnik o sustavu ocjenjivanja sukladnosti u ekološkoj proizvodnji NN br. 91/01u svom čl. 14. i 15. određuje pojam potvrdnice kao i njezin sadržaj.Potvrdnica je isprava kojom ovlaštena pravna osoba za provođenje postupkapotvrđivanja, potvrđuje da je ekološka proizvodnja, ekološki proizvod, proces iliusluga sukladna temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju, a sadrži:65

1. naziv pravne osobe koja ju izdaje, broj rješenja o ovlašćivanju i njezinzaštićeni znak2. jedinstveni broj potvrdnice,3. naziv proizvodne jedinice za ekološku proizvodnju i broj rješenja o upisu uupisnik,4. naziv proizvoda i količina za koju se izdaje,5. naziv propisa temeljem kojeg se izdaje,6. vremensko razdoblje za koje se izdaje i proizvodna godina,7. mjesto i datum izdavanja,8. pečat i potpis odgovorne osobe.3.4. Znak “ekoproizvod”Težnja svakog proizvođača, bez sumnje, je postići da mu proizvod bude označenznakom „ ekoproizvod“.Kojim se proizvodima uopće može dodijeliti znak „ ekoproizvod“ , kakavje postupak dobivanja spomenutog znaka, ali i što se jamči nanošenjem znaka „ekoproizvod“, najčešća su pitanja.Odgovor na prethodna pitanja daje nam Pravilnik o postupku i uvjetima zastjecanje znaka ekološkog proizvoda NN br. 13/02. Spomenuti pravilnik u svomčl.2. određuje da se znak ekološkog proizvoda dodjeljuje za ekološke proizvodekoji su proizvedeni sukladno propisima i pravilima za ekološku proizvodnju, kojisu stručno nadzirani i za koje je izdana potvrdnica da su proizvedeni u skladu stemeljnim zahtjevima ekološke proizvodnje. Ekološki proizvodi moraju biti označeniznakom ekološkog proizvoda prije stavljanja u promet, a samim nanošenjem znaka „ekoproizvod“, jamči se da je proizvod bio stručno nadziran, da je potvrđen na propisannačin te da je za njega izdana potvrdnica u skladu s temeljnim zahtjevima za ekološkuproizvodnju (Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekološkog proizvodaNN br.13/02, čl.3.).4. PČELARSKI DANI 2007.Govoreći o postupku stjecanja znaka „ekoproizvod“ treba naglasiti da se onpokreće podnošenjem , od strane proizvođača, pismenog zahtjeva Ministarstvupoljoprivrede i šumarstva koji mora sadržavati:1. ime, naziv i adresu proizvođača te upisni broj iz pripadajućeg upisnika,2. naziv proizvoda za koji se traži dodjela znaka „ekoproizvod“,3. potvrdnicu izdanu od ovlaštene pravne osobe za provedbu postupkapotvrđivanja,4. ukupnu količinu proizvoda i / ili broj proizvoda za tržište te broj i veličinupakovina (Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekološkogproizvoda NN br. 13/02, čl. 6. st. 2.).66

Na temelju spomenutog zahtjeva ,radno tijelo imenovano od ministra poljoprivredei šumarstva utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za dodjelu znaka „ekoproizvod“ koji sedodjeljuje za jednu proizvodnu godinu te u slučaju udovoljavanja traženim uvjetimadonosi rješenje o pravu njegove uporabe.4. Deklariranje i pakiranje ekološki proizvedenog meda4.1. DeklariranjeKada se govori o deklariranju proizvoda, prva stvar koju moramo učiniti svakakoje pobliže odrediti pojam deklariranja, ali i oblik i sadržaj deklaracije kojom seekološki proizvodi deklariraju.Deklariranjem proizvoda u ekološkoj proizvodnji smatra se navođenje na proizvoduili pakiranju propisanih podataka kojima se identificiraju ekološki proizvodi, njihovausklađenost s propisanim uvjetima, podaci o proizvođaču, pravnoj ili fizičkoj osobikoja stavlja proizvod u promet (Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda NN br.12/01, čl.16.).Ekološke proizvode deklarira proizvođač.Koje uvjete mora zadovoljiti jedan proizvod da bi se uopće mogao deklarirati kaoekološki ?Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni su slijedeći:- da je proizvod proizveden u ekološkoj proizvodnji nad kojom je provedenobvezni stručni nadzor,- da obilježavanje sadrži ime i/ ili broj koda nadzorne stanice ili propisani„znak“ ekološke proizvodnje (Pravilnik o deklaraciji ekoloških proizvodaNN br. 13/02, čl. 5.).Obrađujući pitanje deklariranja ekoloških proizvoda dolazimo do pojmadeklaracije tj. isprave kojom se na nedvosmislen način jedan proizvod prepoznaje kaoekološki proizvod.Deklaracija mora biti ispisana na hrvatskom jeziku i mora sadržavati slijedećepodatke:1. naziv proizvoda,2. datum proizvodnje,3. naziv i adresu proizvođača te upisni broj iz upisnika prema Pravilniku ouvjetima i načinu upisa u upisnike ekološke proizvodnje poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda,4. zemlju podrijetla proizvoda,4. PČELARSKI DANI 2007.67

5. popis sastojaka po padajućem redoslijedu težine,6. neto masu ekološkog proizvoda,7. natpis „ekoproizvod“,8. naziv nadzorne stanice,9. jedinstveni broj potvrdnice,10. druge podatke bitne za proizvod sukladno posebnim propisima (Ibid , čl. 3.).4.2. PakiranjePakiranje i skladištenje ekološki proizvedenog meda provodi se vremenskii prostorno odvojeno od drugih proizvoda (Zakon o ekološkoj proizvodnjipoljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br. 12/01, čl. 19.).Posebno pitanje koje se ovdje nameće je: Kojim zahtjevima mora udovoljitiambalaža u uvjetima ekološke proizvodnje?Ambalaža mora biti u prvom redu zdravstveno prihvatljiva, a njezina proizvodnjaneškodljiva za okoliš (Pravilnik o preradi u ekološkoj proizvodnji NN br. 13/02, čl.16.). Potrošnju ambalaže trebalo bi sniziti na tehnološki potrebnu najmanju količinu,a ako je moguće preporučljiva je njezina višekratna uporaba. Nadalje, ambalaža trebabiti prilagođena postupku recikliranja, zbog čega je isključena mogućnost uporabeteško razgradljivih sintetskih materijala (PVC), a uporaba aluminija odnosno folijedopuštena je isključivo uz odobrenje nadzorne stanice.5. ZaključakEkološka proizvodnja omogućava održivo gospodarenje prirodnim resursimasmanjenom primjenom pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva te ekološkimzbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede, ali i stvaranje povoljnijih ekonomskih uvjetaproizvodnje kao što su primjerice niži inputi te veće i ravnomjernije zapošljavanjeradne snage.4. PČELARSKI DANI 2007.Pravnom regulativom u ekološkoj proizvodnji meda, regulira se uporabamaterijala za reprodukciju, određuju se nadležna tijela za nadzor proizvodnogpostupka i kakvoće proizvoda, nadležna tijela za inspekciju, način provođenja iovlasti inspekcijskih tijela, ali također i kaznene odredbe za kršenje zakona i propisakoji reguliraju tu materiju. Naizgled, sve je nedvosmisleno i jasno. Je li tomu zaistatako, odgovor mogu dati samo istinski ekološki pčelari.Radost svakog ekološkog pčelara je proizvesti med i druge pčelinje proizvodeoslobođene antibiotika, teških metala i drugih štetnih primjesa te na taj način kupcuponuditi nešto bolje i zdravije. Međutim, na našem tržištu ekološki med se vrlo teškoprobija, a razlog za to djelomice leži u svijesti kupaca koji još uvijek ne znaju štoznači ekološki med i koje su mu prednosti.68

Literatura1. Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br.12/012. Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda NN br. 13/023. Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekološkog proizvoda NN br. 13/024. Pravilnik o uvjetima i načinu upisa u upisnike ekološke proizvodnje poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda NN br. 13/025. Pravilnik o stručnom nadzoru u ekološkoj proizvodnji NN br. 13/026. Pravilnik o sustavu ocjenjivanja sukladnosti u ekološkoj proizvodnji NN br. 91/017. Pravilnik o deklaraciji ekoloških proizvoda NN br. 13/028. Pravilnik o preradi u ekološkoj proizvodnji NN br.13/029. Dozvola da se u ekološkoj proizvodnji može koristiti materijal za reprodukciju koji nijedobiven ekološkom proizvodnjom NN br. 85/0510. Popis pravnih osoba za provedbu postupka potvrđivanja nad ekološkom proizvodnjom NNbr. 81/024. PČELARSKI DANI 2007.69

PRIMJENA MARKETINGA NA TRŽIŠTU MEDAmr. sc. Marinac Antun, mr. sc. Andrlić BerislavVeleučilište u Požegi, Pape Ivana pavla II. br. 6, 34000 PožegaSažetakBudući da je med osim za naturalnu potrošnju, namijenjen i za tržište, hrvatskiponuđači meda moraju svoje napore usmjeriti prema tržištu i zadovoljenju potražnjekoja se na njemu javlja. To je jedino mogu postići primjenom marketinških aktivnosti,koje uvijek u središtu pažnje stavljaju kupce prema kojima će usmjeriti sve svojenapore i sredstva, a sve s ciljem zadovoljenja njihovih potreba i ostvarenja profita.Marketinške aktivnosti nisu samo zadatak pčelara, nego i pčelarskih zadruga, trgovine,ugostiteljstva te države. Ponuđači meda bi trebali shvatiti da marketing nije umijećeprodaje meda već spoznaja na temelju informacija dobivenih s tržišta kakav medproizvoditi da bi zadovoljili potrebe, koje se na tržištu javljaju. U radu polazimo odteze da hrvatski proizvođači trebaju identificirati potrebe kupaca putem istraživanjatržišta i na tim rezultatima razviti proizvod- med koji tržište prihvaća, te formiratiodgovarajuću cijenu, distribuciju i njihovu djelotvornu promociju. Vođeni tom mišlju,taj proizvod moći će puno lakše prodati te time ostvariti profit.Ključne riječi: marketing, tržište, istraživanje tržišta, med, cijena, promocija,distribucija1. UvodMotivacija za pisanje ovoga rada bila je da kroz analizu marketinških funkcijaukažemo hrvatskim pčelarima na nužnost primjene marketinga, kao bitnom preduvjetuza opstanak i konkurentnost na hrvatskom, europskom i svjetskom tržištu meda .4. PČELARSKI DANI 2007.U radu nas zanima proizvod med koji izravno biva usmjeren prema krajnjempotrošaču-kupcu.Pri tome se ne zadovoljavamo samo uočavanjem problema izpodručja marketinga i tržišta meda, nego predlažemo i njihovo rješenje.Uočili smo da je najveći problem proizvođača meda plasman meda na tržište,stoga u radu nastojimo potaknuti hrvatske pčelare na primjenu marketinškekoncepcije, koja bi im omogućila znatno lakšu prodaju, jer jedino prodaja možeimati puni učinak ako djeluje sinkronizirano s ostalim marketinškim aktivnostima.To podrazumijeva da prodaja meda djeluje pod pretpostavkom da je istraženotržište meda, da se proizvodi onakav med za kojim postoji potražnja, da secijena regulira prema tržištu i konkurenciji i da je potrošačko tržište promocijompripremljeno za prodaju.70

2. Tržište medaZa pčelarstvo se smatralo i još se uvijek smatra da je to hobistički posao–posaoentuzijasta. Sve dok se tako misli pčelarstvo je briga samo onih koji se njimebave.Treba imati na umu da se Republika Hrvatska nakon stjecanja nezavisnostiopredijelila razvijati gospodarstvo utemeljeno na tržišnim načelima. To svojeopredjeljenje ugradila je i u svoj Ustav. Pritom naročiti naglasak valja dati obiteljskimpoljoprivrednim gospodarstvima.Polazeći od pretpostavke da med kao najvažniji pčelinji proizvod nijenamijenjen samo za naturalnu potrošnju, nego i za tržište, držimo da pčelarstvotreba postati gospodarskom djelatnošću o kojoj trebaju voditi računa osimpčelara, proizvođači opreme za pčelarstvo, te potrošači meda i država. Uvjerenismo stoga u činjenicu da proizvođači meda svoj trud mogu naplatiti jedino putemtržišta. Poznato je da se na tržištu sučeljavaju dva suprotstavljena elementa–ponuda i potražnja. Što se pak ponuđača meda tiče, njih će u prvom redu zanimatirast prodaje, porast njihovog udjela na tržištu, smanjivanje rizika u poslovanju,te ostvarenje profita. Kupce meda će u pravilu interesirati med visoke kvalitete,pristupačnih cijena, s isporukama na vrijeme.Uzajamnim djelovanjem ponudei potražnje na tržištu meda dolazi do formiranja cijene. Na odnose ponude ipotražnje meda osim cijene djelovati će i ostali činitelji, a koji neposrednopredstavljaju i zapreke marketingu meda:- sezonski karakter ponude meda,- nestabilnost ponude meda,- različita kakvoća meda,- broj stanovnika i njihova ekonomska moć,- needuciranost potrošača,- mijenjanje stanja i oblika u kojem se med nudi na tržištu.- klimatski i vremenski uvjeti, čiji se utjecaj gotovo nikako ili tek u manjojmjeri može otkloniti (Razrađeno prema Meler, M.:Marketing, Ekonomskifakultet u Osijeku, Osijek, 2002., str. 405-412.).Možemo konstatirati da je tržište meda iznimno nestabilno. Ponuda i potražnjaje neujednačena, prisutan je veliki disparitet cijena, te nekontrolirani izvoz i uvoz,što se potom izravno očituje i na njegovu cijenu, a potom i na njegovu potrošnju.Prema dostupnim najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku u tablici br. 1.prikazujemo proizvodnju meda u Republici Hrvatskoj u 2004. i 2005. godini. Iskazanise podaci o ukupnoj proizvodnji meda u 2004. i 2005. godini ostvareni u košnicama spokretnim i nepokretnim saćem.4. PČELARSKI DANI 2007.71

Tablica 1. Proizvodnja meda u Republici Hrvatskoj u 2004. i 2005. odini4. PČELARSKI DANI 2007.GodinaMjernajedinicaUkupnoProizvodnja medapravne osobei dijelovipravnih osobaobiteljskapoljoprivrednagospodarstvaUkupnoIndeksipravne osobei dijelovipravnih osobaobiteljskapoljoprivrednagospodarstva2004. tona 2 543 8 2 535 157 121 1582005. tona 2 657 8 2 649 104 100 104Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2005/1-1-11_1h2005.htm, http://www.dzs.hr/hrv/publication/2006/1-1-11_1h2006.htmIz tablice je vidljivo da je ukupna proizvodnja meda u 2004. godini iznosila2.543 tone, što je za 57% više nego u 2003. godini, a u 2005. godini proizvodnja jeiznosila 2.657 tona, te je povećana za 4% u odnosu na 2004. godinu. U Hrvatskoj segodišnje proizvede približno 3.500 tona meda, a potroši tek 2.000. Prema podacimaZavoda za statistiku, prosječna potrošnja meda u Hrvatskoj je 0,4 kilograma, a uEuropi 3,6. (http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id=1161335879&archive=1160145810&start_from=&ucat=&select=novosti&ar=1). Kada se zadovolje potrebe potrošnje meda po stanovniku, ostaje oko 40 postomeda za tržište, a upravo plasman meda na tržište predstavlja i najveći problem zapčelarstvo. Med ima izrazito različitu potrošnju. Osim što ga troše domaćinstva,troše ga i bolnice, dječji vrtići, škole, vojska i dr. Međutim, ono što može zabrinutihrvatske pčelare jest vrlo niska potrošnja meda na domaćem tržištu. Kako se većinaproizvedenog meda potroši u samoj Hrvatskoj, domaća potražnja za medom odvelikog je značaja za pčelare. U analizi domaće potražnje treba svakako imatiu vidu ekonomsku moć stanovnika. Udio troškova za hranu u Hrvatskoj najvišije među nepoljoprivrednim i mješovitim domaćinstvima s višim prihodima, dokje nizak udio troškova poljoprivrednih domaćinstva za hranu rezultat njihovihniskih prihoda, a ujedno visok stupanj naturalne potrošnje. Zapažamo da se samou skupinama s najvišim prihodima (nepoljoprivredna i mješovita domaćinstva)udio hrane može usporediti s onim u zapadnoj Europi (prosjek je 22-24%)(Stipići Kosijer 1995).To upućuje na činjenicu da bi skupina nepoljoprivrednog i mješovitog domaćinstvatrebala biti najinteresantnija za ponuđače meda.Za razliku od Hrvatske, potrošnja meda u svijetu bilježi stalni rast, a premaprocjenama organizacije Svjetsko tržište meda (World Honey Maket) potrošačidanas jedu 1,2 milijuna tona meda više nego prije deset godina. Iako SAD jošvode u potrošnji meda, odmah iz njih je Njemačka. Njemačko se tržište, pretvarau vodeće uvozno tržište u svijetu. Njemačka godišnje uvozi oko 80.000 do 90.000tona meda.72

Budući da je potrošnja meda u Republici Hrvatskoj iznimno mala, šansa hrvatskihpčelara može biti u izvozu meda na europsko i svjetsko tržište. Međutim i tu postoji nizproblema od neadekvatne zakonske regulative do propisa koji određuju i uvjetuju izgled idr. te objekata za punionice meda.U nekoliko su se proteklih godina na europskom tržištupojavile goleme količine meda iz Kine, koje su na svjetskoj burzi srušile dotadašnjucijenu za 1 euro, odnosno s 3,2 na 2,2 eura, pa se hrvatskim pčelarima izvoz, zbog visokihtroškova, kupnje euro-bačava, troškova analize meda i prijevoza, nije isplatio.Troškovi izvoza su visoki, jer med mora biti punjen u takozvane euro-bačve (jednabačva od 300 kilograma stoji 25 eura), zbog troškova prijevoza (za jedan šleper trebaizdvojiti 22.000 kuna) a troškovi homogenizacije, odnosno kontrole kakvoće medaiznose 1 kunu po kilogramu. Držimo da je potrebno donijeti konkretne mjere u svezis izvozom meda. Naime, nužno je što prije prilagoditi zakonsku regulativu uvjetimana tržištu.Radi prodaje zaliha meda također predlažemo pojačati izravnu prodajumeda, a u svezi s tim predlažemo da se pojačaju promotivne aktivnosti na lokalnimmedijima, te da Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatskagospodarska komora pojača promociju u medijima (radio, TV) na nacionalnoj razini.Nedostatak meda na svjetskom tržištu uzrokovan je klimatskim poremećajima, jer zatu tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju važno je imati čist okoliš. Zapažamo da ječisti okoliš, šansa za hrvatske proizvođače meda.U takvoj situaciji hrvatski su pčelarisu prepoznali svoju priliku za proboj na tržište, stoga iz godine u godinu povećavajuizvoz. Statistika govori: 1999. izvezeno je 33 tone meda (91% uBiH); 2000. godine 39tona (46% BiH); 2001. godine izvoz je iznosio 683 tone (46% Italija); a 2002. godine1.100 tona (45% u Njemačku i 38% i Italiju).4. PČELARSKI DANI 2007.3. Marketing medaSmatramo da nije moguće očekivati napredak u pčelarstvu, ako se ne primjenjujemarketinška koncepcija (Baban, 1993). Da bi se ostvarila takva koncepcija potrebnoje od strane države potaknuti donošenje niza mjera (Kolega, 1994).- donijeti mjere zaštite proizvodnje (carine),- potaknuti proizvodnu suradnju za inozemna tržišta,- kreditirati i davati premiju za proizvodnju matica i oslobađanje od carineuvoza pčelinjeg pribora,- promicati potrošnju zdravih pčelinjih proizvoda,- promicati pčelarsku proizvodnju zbog neprocjenjive koristi oprašivanjakultiviranog bilja,- potaknuti krupne poljodjelce da ulažu u pčelinjake i kreditirati ta ulaganja.Suvremeni marketing označava poslovnu aktivnost koja povezuje proizvodnju spotrošnjom tako da se maksimalno, i to profitabilno, zadovolje potrebe društva kojese na tržištu pojavljuju kao potražnja (Rocco, 1994). Dakle, koncepcija marketinga73

uključuje sve aktivnosti ponuđača od proizvodnje do tržišta, odnosno da se nanajbolji mogući način uskladi interes proizvođača i potrošača. Proizvođači medamoraju biti svjesni činjenice da marketinška aktivnost počinje prije nego proizvodnastane i nastavlja se dugo nakon njegove prodaje, stalno ukazujući na to što sedogađa na tržištu i neprestano tražeći putove kako povećati zadovoljenje kupaca,zbog kojih je med i proizveden. Na različite se načine može izreći smisao i svrhamarketinga kao poslovne filozofije, no bit se svodi na činjenicu da se uvijek usredištu pažnje nalazi kupac-potrošač. Od posebne važnosti je da med bude u skladusa potrebama potrošača, budući da je potrošač u središtu pozornosti marketinga,pa prema tome sve marketinške aktivnosti treba usmjeriti prema njemu s ciljemzadovoljenja njegovih potreba, uz istodobno ostvarenje profita. Takav principstavljanja kupca ispred same proizvodnje je daleko najlogičniji i najprofitabilnijinačin vođenja poslovanja. Proizvod med spada u primarne ljudske potrebe (oddavnina se koristi kao hrana i lijek) i manjim dijelom u potrebe višeg reda (za njegui uljepšavanje lica i tijela).S obzirom da med najvećim dijelom pripada skupini hrane marketing hrane semože definirati kao…“skup svih poslovnih aktivnosti uključenih u tijek proizvodahrane od početne proizvodnje do krajnjeg potrošača“ (Kohls, 1980). Marketinškorazmišljanje proizvođača meda bi trebalo postati nužnost današnjeg konkurencijomobilježenog svijeta, u kojemu će dobitnici postati oni:- koji pažljivo analiziraju potrebe potrošača meda,- identificiraju svoje mogućnosti i- stvaraju proizvod med u skladu s potrebama potrošača.Uvažavajući prethodnu postavku, držimo da je na temelju rezultata istraživanjatržišta meda, moguće proizvesti med vrhunske kakvoće koji će, bojom, izgledom,mirisom, okusom, u posebnoj ambalaži uz odgovarajuću cijenu i promidžbu, naćisigurnu prodaju u zemlji i inozemstvu. Dakle, treba kreirati «pravi proizvod» kojiće potrošaču pružiti vrijednost za novac (engl. value for money). U nastavku ćemoukratko pojasniti istraživanje tržišta, te elemente marketinškog spleta, bez kojih nemani marketinga.4. PČELARSKI DANI 2007.3.1. Istraživanje tržištaBez istraživanja tržišta nema pravog marketinga, a suvremeno gospodarstvo je bezmarketinga nezamislivo. Ponuđači meda bi trebali znati što se na tržištu traži, kakone bi proizveli i ponudili takve proizvode koje nikome ne odgovaraju (po svojstvima,količini, ili cijeni).Neprodana roba ugrožava proizvođača meda tako da troškove kojeje imao za njenu proizvodnju ne može pokriti i time postaje ekonomski nemoćan.S druge strane proizvođač meda, koji uspješno proda med, ostvaruje prihod koji nesamo da pokriva sve troškove proizvodnje (amortizacija osnovnih sredstava, troškovematerijala i energije i troškove radne snage) već ostvaruje i dobit (Kolega, A 1994).74

Da bi mogli proizvesti kvalitetni med, koji će tržište prihvatiti, pčelari se morajuosloniti na informacije koje dobiju:- istraživanjem ponude (analitički ocijeniti ponudu konkurenata i njihovupolitiku proizvoda),- istraživanjem potražnje (raspoznavajući potrebe potrošača, njihovu narav iznačajke, kupovnu moć, te motivaciju i dr.).Treba imati u vidu da potrebe kupaca meda nisu stalne te su podložne promjenama.Uvažavajući tu činjenicu postavlja se pitanje kako će se razvijati konzumne navike iprioriteti potrošača meda u budućnosti, posebno glede:- poželjne kakvoće, okusa i boje meda,- što je potrebno poduzeti da se popravi image domaćeg meda i smanji uvoz ?- kupovnih navika – hoće li potrošači i u buduće kupovati med na “sivom”tržištu, ili će, porastom životnog standarda, preferirati nabavke u vrhunskiorganiziranim trgovinama?Mišljenja smo da na ova i slična pitanja odgovor mogu dati samo specijaliziranemarketinške organizacije koje će se profesionalno baviti istraživanjem tržišta meda.Budući da je tržišna segmentacija najučinkovitiji dio analize potrošača meda u ciljuotkrivanja uzroka potražnje, istraživanje segmentacije tržišta meda može ustvrditipotrebe potrošača za svaki tržišni segment. Npr. neki potrošački segmenti više ćezahtijevati bagremov, a drugi kaduljin med.4. PČELARSKI DANI 2007.3.2. ProizvodKakvoća boja i okus meda u uvjetima nerazvijenog tržišta jedva su zanimaliproizvođače meda, jer i potrošači nisu pokazivali razvrstanu pozornost tim svojstvima.U uvjetima narasle gospodarske moći porastom dohotka, nastaje neslućen porast zakakvoćom meda (Kolega, 1994).Med je prirodni proizvod kojeg medonosne pčele dobivaju preradom nektarai medljike u mednom mjehuru. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med.Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izlučuju razne vrste lisnih uši. Med proizvedenod medljike naziva se med medljikovac. Pčele sakupljaju slatke sokove u prirodi idonose ih u košnicu u svom mednom mjehuru. U mednom mjehuru pčele nektar semiješa s tvarima koje pčela luči iz svojih žlijezda. Time se saharoza iz nektara ilimedljike pretvara u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak sastoji se u tome da pčeleodlažu nektar u ćelije saća, ali samo do polovice ćelije kako bi suvišna voda iz nektarašto prije isparila. Suvišak vode uklanja se višekratnim prenošenjem iz stanica saća,te prozračivanjem košnica. Istovremeno se pod djelovanjem fermentacije povećavakoncentracija šećera u nektaru, što kroz neko vrijeme dovodi do zgušnjavanja nektarai njegovog pretvaranja u med.75

Zbog odličnog sastava, med je kalorična i biološki vrijedna hrana za djecu i odrasle,odnosno prirodni je izvor životne snage. Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise ocvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, bagrem, lavanda, majčinadušica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga različite od lokacije do lokacije.Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne paše, boja i okus variraju odgodine do godine čak i na istoj lokaciji. Med nije jednoličan proizvod, sastav mu semijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med, ovisno o godišnjemdobu. Boja, aroma, struktura i kvaliteta meda ovise o izvoru nektara, kao i o njegovojproizvodnji.Prema proizvodnji med može biti vrcani (dobiven centrifugiranjem),topljeni (dobiven zagrijavanjem zdrobljenih saća), kao med u saću i med s komadimasaća.Čuvanje meda je vrlo jednostavno. S obzirom da mu je trajnost neograničena zbogvelike koncentracije šećera, čuva se na hladnom mjestu, dalje od izravnog svjetla i učvrsto zatvorenoj staklenki (http://www.coolinarika.com/namirnica/me).Najvažnije tržišno svojstvo meda je kakvoća meda, koja se mjeri prema kakvoćipčelinje paše. Hrvatski med je među najkvalitetnijima u Europi, znatno kvalitetniji odkineskog i argentinskog, koji je preplavio europsko tržište. Tvrdnje o kakvoći hrvatskogmeda potvrđuje i činjenica da se u Njemačkoj našim proizvodom, prije pakiranja iplasiranja u trgovačku mrežu, popravlja kvaliteta kineskog i argentinskog meda.Članak 7. Pravilnika o kakvoći meda i drugih pčelinjih proizvoda (NN 20/00)propisuje uvjete kojima mora udovoljavati med koji se stavlja na tržište:4. PČELARSKI DANI 2007.1. da sadrži najmanje 65% reducirajućih šećera računatih kao invertni šećer, amedljikovac, najmanje 60% reducirajućih šećera;2. da ne sadrži više od 5 % saharoze, osim za med od vrijeska (Satureia sp.),kadulje (Salvia sp.), ružmarina (Rosmarinus officinalis) i drače (Paliurus spina-christi),u kojih je dopušteno do 8% saharoze, a za med od bagrema (Robinia pseudacacia),lavande (Lavandula sp.) i medljikovca do 10% saharoze;3. da ne sadrži više od 20% vode;4. da ne sadrži više od 0,6% mineralnih tvari, osim medljikovca, koji smijesadržavati do 1,2% mineralnih tvari;5. da mu ukupna kiselost nije veća od 40 mmol kiseline na 1000 gr. te da mu onanije umjetno smanjena;6. da ne sadrži više od 0,1% tvari netopljivih u vodi;7. da mu aktivnost očitane dijastaze nakon miješanja nije niža od 8,0, a ako je nižaod 8,0, hidroksimetilfurfurol (HMF) ne smije biti veći od 15 mg/kg;8. da udio hidroksimetilfurfurola (HMF) nije veći od 40 mg/kg;9. da pri dekristalizaciji med nije zagrijavan na temperaturu višu od 40°C;10. da je svojstvenog okusa i mirisa bez stranih primjesa;11. da u njemu nije počeo proces vrenja, da nije u stanju vrenja i da nije provrio;12. da mu nisu dodavani šećer (saharoza) ni drugi proizvodi koji su konzistencijomi sastavom slični medu;76

13. da nije dobiven hranjenjem pčela šećerom i šećernim proizvodima, i da nijepomiješan s medom dobivenim na taj način;14. da nije onečišćen stranim organskim i mineralnim tvarima, kukcima i njihovimdijelovima, leglom, izmetom, plijesni i dr.;15. da nije obojen nikakvim bojama;16. da mu nisu dodavana sredstva za konzerviranje i aromatiziranje.17. nije dozvoljeno miješanje domaćeg i uvoznog meda namijenjenog tržištu.Jedna od najcjenjenijih vrsta meda je bagremov med, izrazito svijetle boje,ugodnog mirisa i blagog okusa.Smatramo da poboljšanje kakvoće proizvoda meda može se izvršiti sljedećimintervencijma (Meler 2002):- smanjivanjem, odnosno eliminiranjem štetnih sastojaka u medu,- promjenom mirisa, okusa i boje meda,- poboljšanjem vizualne komponente meda,- poboljšanjem skladištenja i transporta meda.Pakiranje ima zadaću da svojim dizajnerskim i konstrukcijskim rješenjemdoprinese atraktivnosti proizvoda, zadržavajući pritom sve tehničke karakteristikenužne za zaštitu proizvoda, ali da se istovremeno prilagođava potrebama i potražnji.Kako se Hrvatska sve više integrira s europskim tržištem, očekuje se sve čvršća pravnaregulativa u pakiranju pčelarskih proizvoda.Prodajno pakiranje meda osim zaštite kakvoće, ima i propagandno djelovanje. Boja,kakvoća te prihvatljive smjernice u proizvodnji na etiketi proizvođača od najvećeg suzanimanja za pčelare kad se stvara ambalaža. Proizvodnja meda najčešće je ustrojenana obiteljskim gospodarstvima, noseći ime proizvodnog područja proizvođača sasmjernicama u proizvodnji, kao proizvod bez onečišćenja, koji promiče zdravlje (Kolega,1994). U primjeni marketinga nužno je stvoriti prepoznatljiv brand meda. Prilog tojčinjenici ide što domaći pčelari najviše meda prodaju za vrijeme turističke sezone.4. PČELARSKI DANI 2007.3.3. Prodaja i distribucijaZadaća prodaje je proizvedeni med prodati potrošačima i na taj način razmjenomza novac, po tržnoj cijeni pokriti troškove i ostvari dobit. U predmarketinško vrijemeprodaja je imala zadaću prodati ono što je proizvedeno i pri tome postići najbolju mogućucijenu. Danas u marketingu, prodaja djeluje pod pretpostavkom da je istraženo tržište,da se proizvode oni proizvodi za kojima postoji potražnja, da se cijena regulira prematržištu i konkurenciji i da je potrošačko tržište promocijom pripremljeno za prodaju.Distribucija je skup radnji koje se odnose na odabir kanala dopreme i fizičkudopremu meda od proizvođača do potrošača. Sustav direktne prodaje meda predstavljanajvažniji prodajni kanal. Proizvođači pčelarskih proizvoda prodaju gro svoje77

proizvodnje direktno potrošačima ili preprodavačima, dakle na «sivom» tržištu, bezevidencije, kontrole i izvan sustava PDV-a. U takvim uvjetima razvija se nepovjerenjemeđu akterima trgovine, pri čemu dolazi do jake nelojalne konkurencije izazvaneizravnom prodajom. Držimo da je potrebno eliminirati sivu ekonomiju u prodaji medana domaćem tržištu na kojem se sada proda preko tisuću tona meda godišnje.Kod prodaje meda na malo, u Hrvatskoj pored maloprodajnih supermarketa (cca.50%), još uvijek značajno mjesto zauzimaju tržnice na malo (cca. 40%), dok se preostalidio prodaje odvija preko malih nezavisnih maloprodajnih trgovina (cca. 10%).Osimdirektne prodaje zastupljeni su i ostali distribucijski kanali meda koje navodimo u nastavku(Kolega i sur. 1992.). Sljedeći prodajni kanal je prodaja meda izravno preko pčelarskihcentara. Broj prodajnih pčelarskih centara treba povećati tako da na svakih 100.000potrošača bude jedan pčelarski centar.Prodajni štandovi pčelarskih zadruga prodaju medi ostale pčelinje proizvode na zadružnim štandovima tržnice na malo. Maloprodajneprodavaonice makrobiotskih proizvoda s udjelom pčelinjih proizvoda vrlo su pogodneza prodaju meda. Svi proizvodi koji se prodaju na taj način morali bi imati stvorenuznamenku proizvoda i napisane smjernice prihvatljivog proizvoda biološke proizvodnjes čistih područja. Izbirljiva prodaja kvalitetnog meda odvijala bi se u prodavaonicamaza potrošnju vrhunskih potrošača. U posebnim tzv. vrtnim centrima osim pčelinjihproizvoda prodaju se pčelarski pribori i potrepštine. Med prodaju i preprodavači odnosnotrgovci koji te proizvode otpremaju u širu maloprodaju i izvoz.4. PČELARSKI DANI 2007.3.4. CijenaMarketinški gledano, cijena meda se ne smije nezavisno ponašati, nego treba bitiusklađena s ostalim elementima marketinškog spleta. Primjerice, mora odgovaratikakvoći meda, mora slijediti politiku distribucijskih kanala, a i promidžbene porukemoraju biti primjerene cijeni ponude.Treba imati u vidu da visina cijene meda značajnoutječe na razinu prodaje. Što je viša cijena manja je potražnja, a što je niža cijena većaje potražnja za medom.Cijene meda jako su razvrstane, od najnižih (med od repice), pa do nekih vrsta meda,čija je cijena 50% viša od svjetskih cijena meda. Zapažamo previsoke cijene medau trgovinama. Naši potrošači, pogotovo umirovljenici kojima je med najpotrebniji,ne mogu ga kupiti zbog previsokih cijena u trgovinama. U trgovini se može kupitistaklenku meda od 900 gr po 55 kn. Kada bi se to preračunalo u kilograme ispalobi da naš med, koji prodajemo već od 15 kn, na polici košta za, mnoge nedostupnih60 kn. Mišljenja smo da su visoke marže neopravdane budući da med ne spada urobu koja se brzo kvari ili propada. Kako je njegov rok trajanja praktički neograničensasvim dovoljna marža bila bi desetak posto, što bi u kalkulaciji zajedno sa cijenomvele otkupljivača donijelo pristupačnih tridesetak kuna za kilogram. Upravo činjenicada trgovačka mreža na kilogramu zarađuje i do tri puta više nego proizvođač ide uprilog sve slabijoj potrošnji meda u Hrvatskoj. Med se zbog toga još uvijek uglavnomkoristi kao lijek, a ne kao ravnopravni prehrambeni proizvod (http://www.rdm.hr/post/WHOLE.asp?NewsID=195.).78

3.5. PromocijaPromocijske aktivnosti, prema J. Sudaru, kontinuirani su komunikacijski procesirazmjene informacija poruka i poticaja između proizvođača i okruženja u svrhustvaranja povoljnog stava o proizvodu (Sudar, 1994). Proizvođači meda svojupromociju mogu provoditi u skladu sa svojim poslovnim ciljevima, najčešće putem:- gospodarske propagande - oglašavanje preko medija,- osobne prodaje - prodavač je temelj promocije,- unapređivanja prodaje - izlaganje robe na izložbama, sajmovima, tedegustacije,- gospodarskog publiciteta - putem napisa u tisku, savjetovanja, javnih tribinai predavanja, te člancima u različitim publikacijama stvoriti povoljnu sliku oproizvodu i proizvođaču,- odnosa s javnošću - proizvođač utječe na javno mišljenjeČinjenica je da djelovanje promocije može biti djelotvorno jedino akosinkronizirano djeluje s drugim marketinškim funkcijama. Primjerice, ako je mednekvalitetan, cijena tržišno neprihvatljiva, prodaja i distribucija neprimjerenepotrebama potrošača - promocijsko djelovanje će biti nedjelotvorno, jer promocijane može nadoknaditi nedostatke ostalih funkcija, ali ih može promocijski potvrditi,ako svojom kvalitetom to zaslužuju. Držimo da promocija uz povećanje dohotkamože najviše utjecati na povećanje potrošnje meda. Promidžbena poruka trebala bisadržavati opća načela i glavnu poruku da se potrošnjom meda jača, čuva i osiguravazdravlje. Promocija se može ostvariti samo jačanjem gospodarskih subjekata, koji ćebiti u stanju ulagati u marketing. Isto tako, gospodarski subjekti bi trebali ulagati uedukaciju potrošača meda, ali i budućih i potencijalnih pčelara. Smatramo da pčelarimoraju neprestano raditi na jačanju njihovog ugleda kod potrošača. Sigurno da pčelarine smiju neargumentiranim i nestručnim istupima u javnosti dovoditi u pitanje njihovugled. Stvaranjem sumnje u originalnost meda umanjuje se ionako mala potrošnja medau Hrvatskoj, a gospodarstvenicima koji ulažu u promociju otežava se uspješnost.4. PČELARSKI DANI 2007.4. ZaključakU radu je dat sažeti prikaz primjene marketinga na tržištu meda. Kao ideja vodiljaističe se težnja hrvatskih ponuđača meda da moraju svoje napore usmjeriti prematržištu i zadovoljenju potražnje koja se na njemu javlja. To je jedino mogu postićiprimjenom koordiniranih marketinških aktivnosti, koje uvijek u središtu pažnjestavljaju potrošače prema kojima će usmjeriti sve svoje napore i sredstva, a sve sciljem zadovoljenja njihovih potreba i ostvarenja profita. Marketinške aktivnosti nisusamo zadatak pčelara, nego i pčelarskih udruga, trgovine, ugostiteljstva te državnihinstitucija. Ponuđači meda bi trebali stremiti ideji da marketing nije umijeće prodajemeda, već spoznaja na temelju informacija dobivenih s tržišta kakav med proizvoditida bi zadovoljili potrebe, koje se na tržištu javljaju. Samo s takvim stavom, moći će seuspješno nositi s izazovima tržišne utakmice u budućnosti.79

LiteraturaBaban, Lj., 1993. Marketing u pčelarstvu Hrvatske, Pčela 112(7 - 8): 125 - 126.http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2005/1-1-11_1h2005.htmhttp://www.dzs.hr/hrv/publication/2006/1-1-11_1h2006.htmhttp://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id=1161335879&archive=1160145810&start_from=&ucat=&select=novosti&ar=1http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id=1134400712&archive=1135073663&start_from=&ucat=&select=novosti&ar=1http://www.efos.hr/nastavnici/nsarlija/kolegiji/managment/poslovni_plan_za%20prvi_kolokvij.pdfhttp://www.coolinarika.com/namirnica/medKohls, R.L.-Uhl,J.N.:Marketing of Agricultural Products, Ed. 6th,Macmillan PublishingCompany, New York, 1980.Meler, M.:Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002.Kolega, A.: Tržništvo poljodjelskih proizvoda, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.Kolega, A., Balint i suradnici: Obnova i razvoj hrvatskog pčelarstva, Pčelarski savez HrvatskeHrvatske, Zagreb, 1992.Pravilnik o kakvoći meda i drugih pčelinjih proizvoda (NN 20/00)Rocco,F.: Marketinško upravljanje, Školska knjiga, Zagreb, 1994.Sudar, J: Promocija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.Stipić, M., Kosijer, M.:Zakoni i propisi iz djelokruga poljoprivrede s uputama o primjeni,Mikema, Zagreb, 1995.4. PČELARSKI DANI 2007.80

Hrvatski pčelarski ‘(iz)let’ u EUKrakar Davorin, dipl. ing.„Herba-Aurea“ PožegaUvodVeć sama visoka prosječna kvalifikacijska struktura hrvatskih pčelara izdvajanas iz prosjeka mnogih asocijacija pa je za očekivati da će se i procesi prilagodbeznakovito brže odvijati upravo među nama.Prilagodba podrazumijeva ponajprije usklađivanje naših administrativnihnormi s europskim, a odvija se u 35 strukovnih poglavlja. Poslije provedene fazetzv. screeninga slijedi slijedeća faza pregovaranja o usklađenosti naše legislative seuropskom pravnom stečevinom.Uz prilagodbu strukovnih, socijalnih i pravnih normi iz svih područja nacionalnihdjelatnosti, u slijedećem se razdoblju razlučuje između ostalog i transparentan načindirektne pomoći proizvođačima, ili se pak ograničenjima određuje njihova dostatnostu regulaciji potreba tržišta EU.Dosadašnji način korištenja fondova EU vršio je raspored po definiranom brojukošnica u svakoj zemlji članici (proširena EU broji 11,4 mil. pčelinjih zajednica), a uiznosu od cca. 1 EUR/zajednici. Teže je procijeniti koliko se u sveukupno pčelarstvozaista i slijevalo europskog budžeta za potrebe istraživanja, školovanja ili posebnihvidova zaštite (npr. zaštita genofonda (NJ) i sl.).No, posljednje dvije godine u potpunosti se mijenjaju preduvjeti u priznavanjuuloge pčelarstva Europe.Multidisciplinarni pristup je u ovim smjernicama conditio sine equa neon , štou procesu prilagodbe i pregovaranja ima važnu ulogu . Tako je i pčelarstvo u Europidobilo svoja polazišta, a kojima se izdvaja iz konkurentnih globalizacijskih profiterskihmjerila i od njega ne zahtjeva isključivo farmersku visokoprofitabilnu proizvodnjumeda. Države članice su obvezane tzv. Mišljenjem Europskog ekonomskog i socijalnogkomiteta Europskom vijeću (ožujak,. 2004.), kojim se daje generalni naputak koddonošenja odluka u području pčelarstva. Zaključni naputak naglašava kako pčelarstvoima brojne karakteristike kojima se izdvaja iz ostalih poljoprivrednih aktivnosti.Njegova glavna funkcija je ruralni razvoj, kao pomoć u ekološkom balansu, a tekonda kao ekonomska aktivnost u proizvodnji meda i pčelinjih proizvoda. Važnoje naglasiti da pčele igraju važnu ulogu kao primarni polinacijski subjekt i uvjetsu za osiguranje održivog biodiverziteta. S tim u vezi FAO procjenjuje da jeekonomska vrijednost entomogamnog oprašivanja pčelama dvadeset puta većaod komercijalne vrijednosti svih pčelinjih proizvoda.4. PČELARSKI DANI 2007.81

U nekim državama članicama pčelarstvo je prakticirano u manjeprosperitetnim regijama i jedini je put održive ruralne proizvodnje i zapošljavanjau poljoprivredi.(2004/C 112/29).Interesantna je i činjenica da se niti u jednom od dva izdanja tzv. Crvene knjigebiljnih vrsta u RH, kod nabrajanja biotskih faktora koji pridonose nestanku mnogihbiljnih vrsta , ne spominje nestanak pčela izvan područja koja posjećuju pčelari sasvojim pčelinjacima.Nadalje, niti u jednom ozbiljnom medicinskom programu i politici zaštite zdravljapučanstva ne preferira se konzumacija meda i pčelinjih proizvoda. Farmaceutika većiprofit ostvaruje kopiranjem prirodnih sastojaka umjetno proizvedenih pa su takoeducirane i generacije liječnika koje propisuju terapije.Pilot projekt Pčelarske udruge Zlatna dolina – PožegaPčelarske udruge u Hrvatskoj su svoje mnoge aktivnosti uglavnom financiraleiz proračunskih sredstava svojih županija i općina. Pojedine bogatije županije (igradovi) značajno su pomagale rad udruga, pa čak i sufinancirale nabavku lijekova zapčele. Pojedinačna poticajna sredstva, bilo po košnici, bilo po kg meda, ili kao sadakombinirano, servisirana su iz Proračuna RH.Pčelarska udruga «Zlatna dolina» iz Požege je glede lokalnog poticanja bila uizrazito nepovoljnom položaju u proteklih 10-tak godina. Od lokalne samouprave smoukupno u 10 godina dobili 14000 kn. I pored toga, iz vlastitih izvora i volonterskimradom proveli smo cijeli niz aktivnosti. Tako smo zadnjih 5 godina odradili slijedeće:-2002. god izradili smo prvi zemljovid Požeške kotline s pregledom pokrivenostipčelinjim zajednicama:- 2003. smo ustrojili monitoring pčelinjih paša s 9 pčelarskih vaga, rezultatekojih objavljujemo na web stranici www.pozega-online.hr4. PČELARSKI DANI 2007.- 2004.godine smo izvršili obuku i ostvarili prvi izvoz tzv. paketnih pčela uEU, a tada smo izradili i prvi katastar pčelinjih paša i pčelinjaka Požeštine.Ovaj katastar je i osnova za izradbu nacionalnog katastra pčelinjih paša ipčelinjaka, ugrađen u novi Zakon o stočarstvu RH.- 2005.godine započeli smo s inicijativom stvaranja dokumenta nazvanogPismo razumijevanja između Hrvatskog pčelarskog saveza i Hrvatskih šumad.o.o. Zagreb. Ovim se dokumentom otvara stručna suradnja u korištenjufitocenološke baze podataka i digitaliziranog šumskog fonda u RH, ali isuradnja s obrazovnim i istraživačkim kapacitetima u šumarstvu države.Iste godine prijavljujemo svoje projektne ideje na otvoren natječaj zasredstva CARDS-a. Nakon analize i prezentacije ciljeva projekta Partnerskiodbor županije nas podržava.82

- 2006.godine uz nekoliko stranih konzultanata i uz suradnju Odjela zaeuropske integracije Županije dovršava se vrlo zahtjevna izradba prvogprojekta u području pčelarstva i dobiva zeleno svjetlo za provedbu. Iznosangažiranih sredstava je oko 1 mil. Kn. Trenutno je u fazi tenderiranja nameđunarodnom natječaju pa će izlaganje o njemu iz proceduralnih razlogabiti ograničeno. Sudjelovanje udruge u financiranju projekta je 20%.Realizacija projekta odvija se kroz razdoblje 2007-2009.god.Sadržaj projekta Pčelarske udruge ZLATNA DOLINA - POŽEGA1. Monitoring pčelinjih pašaS 20 elektronskih vaga, mobilnom telefonijom, softwerskom podrškom idostavom SMS podataka korisniku namjerava se pokriti cijelo područje županije, ali ioni dijelovi zemlje gdje naši pčelari odlaze na pašu. Tu se otvara mogućnost suradnjesa svim pčelarskim udrugama središnje i istočne Slavonije.2. Laboratorijska oprema za peludnu analizuSuvremenom opremom i uz edukaciju u zemlji i u najboljim institutima uEuropi stvaraju se pretpostavke za kvalitetnu peludnu analitiku meda. Dostupnosvakom pčelaru u RH i regiji, analitički podaci mogu dati smjernice za razlučivanjezemljopisnih osobitosti i znanstveno tumačenje.3. Info-tehnička oprema za nastavu , monitoring i laboratorijOvom se opremom, a koja uključuje nekoliko PC-a, serversko računalo,projektor, softwere za digitalnu obradu peludne analitike, pohranu i obradu podatakamonitoringa (odvage, meteorološke podatke), dobivaju izmjereni i snimljeni podaci ,kako za dnevno tehnološko korištenje, tako i za znanstvenu obradu.4. Pčelarska škola za 100 polaznikaProgramom edukacije pčelara nastavlja se proces trajnog obrazovanja kojimse osigurava primjena dobre pčelarske prakse u postupku pčelarenja. Predviđa sebesplatna obuka za sve držatelje pčela, neovisno da li su članovi udruge, odnosnosvim pčelarima s područja županije. Škola predviđa i terenski posjet pčelinjacima iustanovama u Austriji i Njemačkoj.5. Specijalistička obuka za 20 polaznikaPodrazumijeva profiliranje 20 polaznika u područjima: peludne analitike,informatičke obuke za podršku monitoringu i veterinarsku podršku za koordinacijuliječenja pčelinjih zajednica.6. Registracija zemljopisnog podrijetla meduna hrasta sladuna s PGI oznakomSlijedom višegodišnjih istraživanja uzoraka meduna hrasta sladuna(Celle,Njemačka), znanstvene obrade istih, kao i zbog specifičnosti fenomenapojave medenja na ograničenom području u sastojinama hrasta sladuna, pristupase registraciji sukladnoj Pravilniku N.N. 80/05. Odabir akreditacijskog tijela jemoguć i u RH jer su „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb započele s ovom registracijom uHrvatskoj akreditacijskoj agenciji.4. PČELARSKI DANI 2007.83

ZaključakGlobalizacijski procesi u mnogočemu su zahvatili i Republiku Hrvatsku. Ponajvišese to odnosi na područje trgovine i bankarstva. Sustav zaštite koju je RH imala u politiciWTO-a sa ovom godinom se u potpunosti gasi u području trgovine glavnog pčelinjegproizvoda, meda. To dovodi do činjenice da danas, kada je hrvatsko pčelarstvoposustalo u svojoj atraktivnosti, kada je cijena kg meda prodanog u chain storestoliko niska da je isplativost upitna, traženje izlaza će se svoditi ponajprije u daljimpredpristupnim razgovorima. Još je važnija i koordinacija naših brojnih pregovaračkihtimova , iz područja poljoprivrede, ruralnog razvitka, socijalne politike, poduzetništva,sigurnosti hrane, zaštita potrošača i zdravlja, okoliša, energetike i poreza. Obećava ifokusiranje pozornosti na proizvodnju biodisela iz uljane repice: nazočenje pčela napoljima uljane repice povećava proizvodnju do 12 puta, a uz minimalno 8 pčelinjihzajednica po ha. Neposredno uključivanje pčelarstva u raznovrsnost seoskog turizmai različite oblike promocije ove proizvodnje, kao i briga i o svakom pčelaru, čak imalim pčelarima hobistima, dati će jedini način osiguravanja nazočenja pčele kaoprirodnog polinatora u održanju biodiverziteta biljnog pokrova.Programski koraci Direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj u EU pokazujusmjernice kojima se i naše nacionalno pčelarstvo ima kretati. Tu se ponajprije moranjemu naći mjesta u tzv. lokalnim regionalnim planovima, određujući viziju zaslijedeće razdoblje (2007.- 2013.), u kojem će RH postati i redovnom članicom, anizom izvedbenih projekata i operacionalizirati smjernice.Pčelarske udruge u svim ovim postupcima imaju dalekosežnu ulogu i svojupovijesnu odgovornost.Prezentacijom na 4. pčelarskim danima u Vinkovcima slikovito se daje pregledtijeka svijesti i zbivanja što su nas vodili u izradbu programa financiranog iz sredstavaCARDS-a.4. PČELARSKI DANI 2007.84

Proizvodnja meda u funkciji razvoja seoskogpoduzetništva i multifunkcionalnosti agraraZmaić Krunoslav, doc. dr. sc.Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za agroekonomiku, Trg Sv. Trojstva 3.,OsijekUvodSmisao i cilj politike razvoja hrvatske poljoprivrede i sela ogleda se kroz prilagodbui mogućnosti primjene na odgovarajuće instrumente Europske unije. Riječ je o stvarnimmogućnostima prilagodbenih lokalnim mogućnostima stvaranja odgovarajućegpoduzetništva, što ga nova vizija poljoprivredne proizvodnje i njezina multifunkcionalnapriroda traži. Ograničenja u preusmjeravanju radne snage, isprepleteni problemi seoskeproizvodnje i čitavog seoskog gospodarstva stvaraju negativan učinak na procesprilagodbe i oporavka hrvatskog sela. Modernizacijom i racionalizacijom poljoprivredetrebala bi dovesti do rasta produktivnosti rada i posljedičnog pada potražnje za radnomsnagom. Međutim, stope nezaposlenosti u seoskim područjima ionako su visoke zbogslabosti seoskog gospodarstva, te se najčešće radi o nezaposlenosti strukturne prirode.Prema tome, preusmjeravanje radne snage ključni je aspekt u tumačenju i pretvorbei perspektive poljoprivrede i čitavog seoskog gospodarstva. Za razliku od većinezapadnoeuropskih zemalja, u Republici Hrvatskoj kao ruralno zemlji, poljoprivreda jei dalje glavna djelatnost (posebice kad je u pitanju zapošljavanje). Radna snaga bi seiz poljoprivrede trebala preusmjeriti prema drugim, nepoljoprivrednim djelatnostima,ali ne bi smjela migrirati iz seoskih područja u urbana, izazivajući time iseljavanje.Dakle, od strateškog je značenja brzi rast lokalnih nepoljoprivrednih djelatnosti ipoduzeća. Upravo na tom tragu kreće se i pčelarska proizvodnja, odnosno proizvodnjameda kao jednog od prvih pčelinjih proizvoda koje je koristio čovjek. Promatrajućikretanje proizvodnje meda u svijetu, brzi tehnološki napredak i urbanizacija dovelisu do smanjenja broja pčela u svijetu. Iz navedenih konstatacija proizlazi kako jeneophodno proizvodnju meda uklopiti u temeljne koncepcije i definicije koje se odnosena novu viziju multifunkcionalnog poljoprivrednog gospodarstva kao modela seoskogpoduzetništva te poljoprivrednika kao seoskog poduzetnika.4. PČELARSKI DANI 2007.Kljucni problemi poljoprivrede i seoskih područjaOsnovni problem hrvatske poljoprivrede i seoskih područja vezani su za ustrojpoljoprivrednog gospodarstva. Naime, postojeća poljoprivredna gospodarstvauglavnom su malena i rascjepkana u brojne parcele. Ovaj je problem u uskoj vezi sprocesom tranzicije, jer su u mnogo slučajeva nakon privatizacije i zemljišne reformeostali neriješeni imovinsko pravni odnosi. Ta vrsta nesigurnosti uvelike sprječavarazvoj učinkovitog zemljišnog tržišta koje bi dovelo do reorganizacije proizvodnogustroja. Drugi je problem niska razina produktivnosti rada, koja neizbježno dovodi doniske razine prihoda u poljoprivredi kao i u seoskim područjima u cjelini. S tim u vezi85

javljaju se dva problema. Prvo, tehnologija na gospodarstvima je zastarjela i nedovoljnomehanizirana, a drugo, niske cijene proizvoda vrlo su često posljedica velikihteškoća koje imaju mala gospodarstva u pristupu tržištima poljoprivrednih proizvoda.Nemogućnost lakšega pristupa na otvoreno tržište proizlazi uslijed odsutnosti prikladneinstitucionalne organizacije (vertikalno i horizontalno ugovaranje, kooperacija i/iliudruživanje) što otežava racionalnu organizaciju opskrbe poljoprivrednim proizvodima,posebice kad je riječ o tipičnim i lokalnim proizvodima. Također, kvaliteta proizvoda jeniska ili nedovoljno standardizirana posebice u odnosu na međunarodno tržište. Trećeje strateško pitanje mogućnost preustroja cjelokupnog poljoprivredno-prehrambenogsektora, čime bi se stvorila čvršća veza između poljoprivrednika i industrijske pretvorbei/ili tržišnog lanca. U svakom slučaju, ove slabosti poljoprivrede međusobno supovezane sa općenitim značajkama cjelokupnog seoskog gospodarstva koja se ogledau niskoj razini prihoda koja smanjuje lokalnu potražnju i ulaganja, pa nema kapitala zaosnivanje novih poduzeća i investicije. Također, prisutan je problem i migracije mladihljudi u urbana područja što ima za posljedicu značajnijeg starenja stanovništva. Takose smanjuje i prosječna razina obrazovanja i stručnog usavršavanja. Uz sve navedeno ifizička je infrastruktura općenito loša, neprikladna i zastarjela, što onemogućuje lakšipristup tržištima i povezanost s urbanim područjima.Agroekonomske značajke proizvodnje medaPrirodni uvjeti, umjerena kontinentalna klima i bogatstvo biljnog sveta omogućavaodlične uvjete za uzgoj pčela u Republici Hrvatskoj. Na površini od 56.610 kvadratnihkilometara, gdje živi 4,3 miliona stanovnika, ima oko 7.000 pčelara sa približno150.000. košnica. Medonosni potencijali omogućavaju znatno veći broj košnica,prema procjeni oko 1.000.000.U svrhu dobrog iskorištenja paša neophodno je seljenje košnica pa pčelari sve višekoriste kamione, autobuse i prikolice sa ugrađenim košnicama radi seljenja ili sustavomutovara-istovara. Broju košnica prijavljenih u Upisnik iznosi 36.826 košnica, odnosnojedna košnica na 118 stanovnika i 1,52 košnice po četvornom kilometru, što je vrlo značajanpodatak koji će biti osnovno mjerilo za raspodjelu kvota pri ulasku u Europsku uniju.Bilanca proizvodnje i potrošnje meda u Republici Hrvatskoj4. PČELARSKI DANI 2007.Parametri 2000 2006 Godišnje stope rastaProizvodnja (t) 1580 3500 17,24Uvoz (t) 2 37 79,24Izvoz (t) 39 1055 93,39Razlika u zalihama (t) + 37 + 1018 -Domaća potrošnja (t) 1305 2610 14,87Potrošnja po stanovniku (kg) 0,3 0,6 -Samodostatnost (%) 121,1 134,1 -86

U Republici Hrvatskoj se proizvodi oko 3.500 tona meda godišnje, odnosno 0,6kg meda po stanovniku. Broj košnica i godišnja količina proizvedenog meda upućujena važnost educiranja u pogledu tehnologije i njene primjene za uspješno pčelarenje.Potrošnja meda u Republici Hrvatskoj od 0,6 kg po stanovniku je relativno mala takoda suficit od 34,1% u proizvodnji meda treba plasirati na međunarodno tržište, a upravoje tržište i najveći problem za pčelarstvo. Budući da je potrošnja meda u RepubliciHrvatskoj iznimno mala, jedini je cilj izvoz meda, a tu postoji niz problema, odneadekvatne zakonske regulative do propisa koji određuju i uvjetuju standardizaciju upogledu izgled, objekata za punionice meda i drugo. U tom segmentu i mjere agrarnepolitike trebale bi potpomoći proizvođačima meda kroz subvencioniranje izvoza,odnosno tržnog viška uz potporu od tri do četiri kn/kg proizvedenog meda, jer su zbogpovećanog uvoza jeftinog meda stvorene značajne zalihe domaćega kvalitetnog meda.Na taj način moguće je zaključiti kako je trenutna situacija na tržištu vrlo nepovoljna.Proizvođači proizvode relativno male količine meda, maksimalno do 2,5 tone godišnje,čije je proizvodni program uzak (proizvode do 10 vrsta meda) što govori o skromnojponudi, obzirom da postoji 35 vrsta meda. Jedan od ciljeva promocije je i edukacija, te bise u tom smislu promocija mogla zasnivati na upoznavanju potencijalnih potrošača medas novim ukusima i vrstama meda, npr. medom od akacije, pitomog kestena, bora i drugo.Uz navedeno Republika Hrvatska ima veliki potencijal koji bi mogao da se iskoristi, jerraspolaže velikim prirodnim mogućnostima za proizvodnju meda, a i stupanj zagađenostičovjekove okoline nije dostigao razmjere ”ekološke zabrinutosti”. Najperspektivnijetržište za dugoročni plasman zdravstveno-sigurnosne hrane je tržište EU. Zdrava hrana,koju između ostalog čini med u uvjetima ekološke zagađenosti praktično čitavog prostoraEU, je najperspektivniji izvozni artikl zemalja nečlanica, koje žele da razviju svojuekonomsku suradnju sa EU. Proizvođači trebaju više učiniti na jasnom i pozitivnomimidžu putem intenzivnije promocije. Intenzivnom promocijom o ljekovitim svojstvimameda uticalo bi se na osvajanje novih tržišta, odnosno novih potrošača. Cijena je relativnoniska i pokazuje cikličnost tijekom godina (10-20 kn/kg). Glavni razlozi konzumiranjameda su zdravstveni, a u kupovini meda najčešće sudjeluje ženska populacija. Pakiranjemeda i proizvoda od meda trebalo bi više prilagoditi mlađem uzrastu u obliku tuba imalih kutija interesantnog dizajna (u obliku pčela, cvjetova, košnica) i vedrih boja što biutjecalo na širenje potrošača. Distribucije meda i proizvoda od meda treba proširiti i naindirektne kanale distribucije, a prodaja putem prodavaonica zdrave hrane, supermarketai privatnih proizvođača treba da bude potpomognuta informacijama dobivenim marketingistraživanjem, kako bi se uskladili instrumenti marketinga u odgovarajući marketing-mixi kako bi se adekvatno uticalo na potrošače.4. PČELARSKI DANI 2007.Multifunkcionalnost i poduzetništvo u pčelarstvuTijekom posljednjih nekoliko godina u zemljama Europske unije pojavili su sebrojni poduzetnici koji su započeli s poljoprivrednom djelatnošću, a postupno su uvelinove djelatnosti. Mnoge su djelatnosti povezane s tradicijom dok su druge inovativne iizvorne. Dakako, riječ je o multifukcionalnom razvoju poljoprivrede, u kojoj proizvodnjameda i proizvoda od meda ima svoju ulogu. Naime, multifukcionalost je spontani87

proces koji generira teškoće poljoprivrednih gospodarstava na seoskim područjimau ostvarivanju gospodarske učinkovitosti i konkurentnosti. Riječ je i o odgovoru nazahtjeve potrošača i društva za proizvodima i uslugama koje ovi poduzetnici mogupružiti. Seosko poduzetništvo ne treba biti locirano samo u seoskim područjima, većse može nalaziti i blizu gusto naseljenih predjela (urbana područja), tamo gdje postojipotencijalna potražnja za poljoprivrednim proizvodima kao i za aktivnostima kojeuključuju rekreaciju i slobodno vrijeme što već od ranije koriste mnogi poljoprivrednici.U biti, svako gospodarstvo je multifukcionalno, jer obično provodi djelatnosti kojenisu ograničene samo na proizvodnju biljaka ili životinja. Dakle, možemo reći kako bimultifunkcionalnost u pčelarstvu trebala biti karakterizirana:- srednjim poslovanjem koje uključuje uz poljoprivredne djelatnostiproizvodnje biljaka i životinja i uzgojem pčela;- jedan ili više nepoljoprivrednih procesa ili usluga koje mogu biti neovisne odbavljenja poljoprivrede, ali ih poljoprivrednik treba integrirati u organizacijuproizvodnje.Na taj način multifunkcionalnost predstavlja više od mogućnosti dodatnogprihoda, odnosno predstavlja novi organizacijski oblik poduzetništva koji udružujepoljoprivrednu proizvodnju (srednje poslovanje) s drugim djelatnostima. Takvopoduzetništvo je “sveukupno” i zahtjeva visoku razinu poduzetničkih vještina.Zaključak4. PČELARSKI DANI 2007.Postupna promjena usmjerenja poljoprivredne politike prema održivom iintegriranom razvoju sela kroz nove koncepte i instrumente multifunkcionalnog razvojapredstavlja ujedno i šansu razvoja pčelarstva u Republici Hrvatskoj. Pčelarski proizvodi,odnosno med i drugi pčelinji proizvodi zadovoljavanju kvantitativno i kvalitativnodomaće tržište i ima strateško značenje u daljnjem razvoju seoskog poduzetništva iizvoza. Kako bi se poboljšala kvaliteta proizvoda i usluga ponude pčelarskih proizvodapotrebno je kroz poduzetnički marketing prilagoditi se ciljanom tržišnom segmentu. Uzpoboljšanje kvalitete proizvoda i usluga seljačkih domaćinstava potrebito je izgraditimodele poticanja pčelarskih proizvoda, uređenje zakonske regulative i standardizaciješto bi doprinijelo daljnjem razvoju pčelarstva na seljačkim domaćinstvima i na taj načinpovećati konkurentnost ukupne hrvatske poljoprivrede.LiteraturaArzeni, A. (2001).: The rural enterprise: multifunctionality of agriculture and new entrepreneurialneeds, Paper presented at the 73rd EAAE Seminar: “Policy Experiences with Rural Developmentin a Diversified Europe”, 28-30 June, Ancona.Phillipson, J., Gorton, M., Lowe, P., Moxey, A., Raley, M., Talbot, H. (2001).: Farms as firmsin the new rural economy: an analysis of rural micro-businesses in the North East of England.Paper presented at the 73rd EAAE Seminar: “Policy Experiences with Rural Development in aDiversified Europe”, 28-30 June, Ancona.88

Petrač, B., Zmaić, K. (2002).: Posjedovna struktura obiteljskih gospodarstava u funkciji razvitkahrvatske poljoprivrede, Knjiga sažetaka Znanstvenog skupa ¨Razvojne perspektive Slavonije iBaranje¨, OsijekVanderpoele, L. (2000).: The European Model of Agriculture (EMA): Multifunctional Agricultureand Multisectoral Rural Development. Paper presented at the International Conference: EuropeanRural Policy at the Crossroads, 29 June – 1 July, The Arkleton Centre for Rural DevelopmentResearch King’s College, University of Aberdeen.4. PČELARSKI DANI 2007.89

KAKO UPRAVLJATI PČELARSKOM PROIZVODNJOMKADA JE TO “TVORNICA” POD VEDRIM NEBOMdr. sc. Laktić Zdravko 1 , dr. sc. Šekulja Damir 21član uredništva „Hrvatske pčele“ i proizvođač matica; Radnička 2, Šečerana, BeliManastir2„Camelus“d.o.o., Rose Leard 10, RijekaUvodDa li je pčelarska proizvodnja umjetnost ili primijenjena znanost pitaju se nekipčelari?Jedni naravno drže da je pčelarenje umjetnost. To tumače time da pčelari općenitorelativno malo poznaju pčele. Tek onda kada znanost otkrije toliko toga nepoznatogiz područja pčela i pčelarenja biti će to znanost, a ne umjetnost.Naravno ovakvi stavovi mogu osloboditi pčelara od odgovornosti i prema samomsebi, jer nije uspio u proizvodnji iz opravdanih razloga, neistraženog područja.Priklonimo onoj grupi stručnjaka koja kaže, da je puno toga iz života i vladanjapčele istraženo i samo je stvar pčelara, da li je imao volje i mogućnosti to područjeproučiti i naučiti i na koncu znati primijeniti na pčelinjaku.Ako znademo da imamo tri grupe pčelara: hobiste, grupu koja uz ostali rad imai pčelarsku proizvodnju i na koncu profesionalne pčelare možemo lako zaključitikolika je moguća raznolikost u savladavanju tehnologije i ekonomike te proizvodnje.Pčelar daje često pčelama svojstva, koja one nemajuRadi toga što pčelar daje pčelama često puta svojstva koja one nemaju. Zadržatićemo se kratko na tom pitanju odnosa pčele i pčelara. Dakle na odnosu onoga kojiupravlja pčelama i samih pčela.4. PČELARSKI DANI 2007.Pčele reagiraju na specifične stimulatore. Pčela medarica nema humanekarakteristike. One nisu sretne, one nisu zadovoljne, one ne misle. Dakle one nemajuništa od onoga što mi opisujemo kao humane karakteristike ili temperament. Pčelenemaju inteligencije. One su sposobne učiti i njihovo vladanje, funkcioniranje možebiti modificirano već doživljenim.Da li pčele poznaju ljude?Najveći broj pčela nema nikakvu realnu mogućnost da vide pčelara. Nadalje akopčelar npr. dva puta tjedno pregledava neke svoje košnice s pčelinjim zajednicamakako će ga pčele upoznati. Na koncu pčele žive 4-5 tjedana u tijeku aktivne sezone.90

No poznato je da pčele reagiraju različito na razne ljude. Tu ponekad djelujukemikalije. Odjeća pojedinog pčelara znade izazvati napade pčela na tog pčelara.Pčele reagiraju i na one pčelare koji neoprezno ili bolje reći nespretno otvarajukošnice. Pčelarskom proizvodnjom bave se muškarci i žene raznih zanimanja iraznih starosti.No najčešće to bude starost u prosjeku od 50-60 godina.O upravljanju s pčelinjim zajednicamaAko govorimo o menadžmentu odnosno o upravljanju pčelinjim zajednicamaodnosno njenim proizvodnjama možemo sa sigurnošću tvrditi, da svaki iskusniji pčelarima svoj način upravljanja. Pčelari imaju svoju proceduru rada, koja je prilagođenagodišnjoj dobi i potrebama pčela.Sigurno je teško uvijek pronaći dobru proceduru u primjeni menadžmenta, jer senjegova tvornica nalazi pod vedrim nebom.Postoji izuzetno mnogo utjecaja, koji djeluju na pčelinju zajednicu, a na kojepčelar ne može djelovati bez obzira da li se zajednice nalazile u paviljonima ili dasu samostojeće u prirodi. Najčešće se pčelarova aktivnost izražava prema godišnjemdobu, pa kažemo da postoji jesenji, zimski, proljetni i ljetni menadžment.4. PČELARSKI DANI 2007.Produktivnost u pčelarstvuZadatak pčelara je da mu proizvodnja bude profitabilna. Takovu proizvodnjužele imati oni pčelari kojima je pčelarstvo dopunska djelatnost kao i oni koji seprofesionalno bave pčelarstvom. Na žalost često je u našim uvjetima ta profitabilnostupitna. Razloga za to ima više. Neki od njih su: ekstenzivno pčelarenje, nizak stupanjkoncentracije i specijalizacije te niska proizvodnost. Smatra se da je ovakvo stanje upčelarstvu posljedica organiziranja i razvijanja pčelarstva na sporednim proizvodima(med, vosak i dr. ), a da je sasvim zanemarena glavna zadaća pčelarstva – oprašivanjekulturnog bilja i voća.U zemljama gdje je pčelarstvo razvijeno glavna zadaća i glavni proizvod pčela jeoprašivanje bilja. Gospodarski učinci pčela u oprašivajućoj djelatnosti su daleko većiod onih koji se postignu proizvodnjom klasičnih pčelinjih proizvoda.U nas pčelar iako se brine za svoje pčele, iako one oprašuju okolno bilje nemanikakvog financijskog efekta od tog oprašivanja.U prirodi je oko 80% biljaka entomofilno, dakle to su biljke koje oprašuju insekti.Modernija organizacija poljoprivrede, upotrebom pesticida i sličnih sredstavasve je manje insekata koji oprašuju bilje. Kod nas je oko 150 kulturnih biljaka, kojezahtijevaju oprašivanje pomoću pčela. Oprašivanje kulturnog bilja je agrotehničkamjera u poljoprivredi i ona bi se morala pčelaru platiti.91

Neki neupućeni ljudi reći će da oprašivanje bilja rade i neki drugi insekti. Međutimizračunato je, da prosječno 80% posjeta kulturnom bilju učine pčele, a 20% neki drugiinsekti. Pčele imaju i najveću sposobnost i mogućnost pri oprašivanju bilja. Nadaljepoznato je da pčele prezimljuju u košnicama sa oko 15 000 jedinki i spremne su zaoprašivanje dok mnogi drugi insekti još nisu razvili svoje kolonije. Potrebno je reći dase pčele može i dresirati kako bi posjećivale samo određene biljke.Izračunato je također da od 100 Kn dobiti koju pčele naprave svega 20 Kn pripadapčelaru, a ostalo je dobit ratara i voćara.Pored rješavanja gore navedenih dohodovnih problema treba navesti da i sadapčelari još uvijek mogu raditi na povećanju ukupnog prihoda. Taj rad bi se sastojaou povećanju proizvodnje meda po pčelinjoj zajednici, stalnoj brizi za pojeftinjenjeproizvodnje, sakupljanjem i prodajom i drugi pčelinjih proizvoda, racionalnomselidbom na paše što znači da je zajednica pripremljena za te glavne paše i sl.U pčelarstvu kao uostalom i u svakoj drugoj proizvodnji mora se mjeriti njenaefikasnost, a za to se koriste: produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost.Postoji šest osnovnih pčelinjih proizvoda. Za tri proizvoda pčele sakupe materijaleu prirodi. To su med, pelud i propolis, a za druga tri proizvoda koriste žlijezde svogatijela. Ti proizvodi su matična mliječ, vosak i pčelinji otrov.U našim uvjetima dobar pčelar uz pametno upravljanje može postići većuproizvodnju. Najme poznato je da prinos meda progresivno raste s povećanjem brojapčela u pčelinjoj zajednici. To nam govori da pčelar, koji upravlja tom pčelinjomzajednicom mora težiti optimalnom broju pčela u pčelinjoj zajednici, a ne samo brojukošnica na svom pčelinjaku.Jedna dobra zajednica više vrijedi nego desetak slabih. Smatra se da je optimalanbroj pčela u pčelinjoj zajednici 60 000 do 70 000. Za taj broj pčela potrebno je imati3 nastavka LR kočnice.Navesti ćemo nekoliko pokazatelja o visini zarade po pčelinjoj zajednici gdje supašni uvjeti isti, fiksni troškovi isti ali je proizvodnja meda po košnici različita.4. PČELARSKI DANI 2007.7o kg meda daje zaradu po pčel. zajednici1156 kn,50 kg meda daje zaradu po pčel. zajednici 831 kn,30 kg meda daje zaradu po pčel. zajednici 597 kn.Napomena: osobni dohodak kao trošak nije u gore navedenim zaradama pokošnici,To znači da iz zarade po pčelinjoj zajednici treba naplatiti i osobni dohodak.Iz gornjih podataka vidimo koliko je važna produktivnost po pčelinjoj zajednici,to je u stvari jedna od osnovnih mjerila uspjeha pčelarenja.92

Vidimo da je velika razlika u veličini profita po košnici od košnice koja je dala 30kg meda i one koja je dala 70 kg meda.Moramo reći i to da visina te proizvodnje dobrim dijelom ovisi o pčelaru –menadžeru te proizvodnje. Dakle pčelar mora previdjeti i osigurati sve one faktore, kojiće osigurati tu proizvodnju. Nabrojiti ćemo samo neke: dobra paša i selidba pčela. Nakoncu je jako važno pripremiti pčelinju zajednicu da uđe u pašu jaka i da se ne izroji.Dobra matica i produktivnost pčelinjih zajednicaRekosmo da je za povećanje produktivnosti u pčelarstvu potrebno imati:- dobru mladu maticu- dovoljnu količinu meda u košnici tijekom cijele godine- prostranu košnicu ( dovoljno mjesta za razvoj legla i za unos hrane )- dobar proljetni razvoj i male zimske gubitke- zdravu pčelinju zajednicu.Dobra mlada matica leže dnevno 2000 i više jaja. U naponu leženja jaja težina1500 jaja u jednom danu jednaka je njenoj vlastitoj težini. Da dali je moguće zamislitikakova je to intenzivna izmjena materije.U jednoj sezoni matica snese 150 000 do 200 000 jaja i ona su za 100 puta težaod njenog tijela.Da bi pčelar dobio kvalitetnu maticu ona mora potjecati od odabranih majki. Nadaljematica se mora uzgajati u jakoj pčelinjoj zajednici gdje veliki broj pčela hrane ličinkeod kojih će postati matice. Ako je ličinka buduće matice bolje hranjena razviti će se višejajčanih cjevčica. Matica sa više jajčanih cjevčica nositi će kasnije više jaja.I samo nošenje jaja matice ovisiti će od toga kako obilno pčele hrane maticu. Akoima malo hrane i ako ima malo pčela hraniteljica matica će nositi manje jaja.Prema proračunu istraživača matica za nesenje jednog jaja, dalje za put od jednestanice saća do druge i za odmor utroši nešto više od 40 sekundi. Prema tome matica u24 sata uzima hranu oko 100 puta i po tome računu ostaje joj vremena da snese najviše2000 jaja. U posebno dobroj pčelinjoj zajednici matica dnevno može snesti i do 3000jaja.Nakon polaganja oko 30 jaja matica se odmara i prima hranu.Zašto smo mišljenja da treba iznijeti ovih nekoliko podataka poznatih dijelupčelarskih radnika?Najme pčelar koji upravlja ovom proizvodnjom, ako želi imati što bolju financijskuproizvodnju može i mora pomoći pčelinjoj zajednici da ona bude jaka i korisna.Ako pčelar ne omogući tako prostranu košnicu, koja je potrebna za rad pčelinjezajednice u zadano vrijeme ne može niti očekivati neke ozbiljnije rezultate.4. PČELARSKI DANI 2007.93

Ako u izuzetno velikoj mjeri produktivnost pa prema tome ekonomičnost irentabilnost pčelarske proizvodnje ovisi o kvalitetnoj matici i kvalitetnom menadžerunije logično upotrebljavati matice iz rojidbenih ili prisilnih matičnjaka.Pčelar koji upravlja proizvodnjom mora ocijeniti gdje može nabaviti kvalitetnematice i samo takove matice upotrebljavati u svom pčelinjaku. Radi intenzivneupotrebe potrebno je svaku maticu držati samo dvije godine u proizvodnji.Ne bi bilo logično neku veoma vrijednu maticu nakon dvije godine sasvim uklonitis pčelinjaka. Jaja takove matice mogu se upotrijebiti za proizvodnju matičnjakaodnosno za uzgoj novih matica.U istraživanju je uspoređena pčelinja zajednica s trogodišnjom maticom sapčelinjom zajednicom koja ima dvogodišnju maticu. Zajednice s dvogodišnjimmaticama dale su za 14% više legla, a za 10% više pčela i za 21% više meda.Starije matice veoma rano prestaju nesti jaja, pa se pčelinja zajednica uzimljujepretežno sa starim pčelama ili bolje rečeno s ljetnim pčelama. Te ljetne pčele nisupripremljene za uzgoj legla i dužinu života od 7 mjeseci, koji je svojstven zimskimpčelama.Gdje je u Hrvatskoj moguće nabaviti matice, koje bi odgovarale po svojimkvalitetima? To su matice koje uzgajaju članovi Udruge uzgajivača selekcioniranihmatica pčela Hrvatske. Taj uzgoj je pod kontrolom državne institucije.Što u proizvodnji znači jaka pčelinja zajednica možemo vidjeti iz dole navedenogpokusa.Jakost zajedniceSakupljen med kgNa 1000 pčela otpada medau kg15 000 pčela 6.79 0.5030 000 pčela 18.35 1.3545 000 pčela 29.44 1.4560 000 pčela 41.22 1.524. PČELARSKI DANI 2007.Iz iznijete tabele moguće je zaključiti, da je svaka pčela u zajednici od 60 000pčela produktivnija od pčela u zajednici od 15 000 pčela tri puta.Do sada nismo spomenuli, da za visoku produktivnost u proizvodnji meda trebamukotrpan rad na selekciji kako bi se dobio dobar genetski napredak.Dakle i na ovaj segment uzgoja djeluje izobrazba pčelara.Željeli smo u gore navedenom tekstu naglasiti koliko je značajna uloga pčelara,koji upravlja pčelinjom proizvodnjom. Moglo se vidjeti da ni jedna uputa nijeuniverzalna. Uvijek se mora prilagoditi uvjetima, koji se mijenjaju iz dana u dan, izgodine u godinu.94

Prikaz uloge menadžmenta i menadžera na konkretnom primjeru upravljanjapčelarskom proizvodnjom u proljećeDa bi uspješno dočekali proljeće potrebno je da pčelar napravi niz tehnološkihradnji kod uzimljavanja pčelinjih zajednica. Evo nekih od tih radnji:- uzimiti pčelinju zajednicu s mladom kvalitetnom maticom- uzimiti pčelinju zajednicu s dovoljnom količinom zimskih pčela- uzimiti pčelinju zajednicu s dovoljno kvalitetne hrane i u kvalitetnojkošnici- uzimiti zajednicu dobrog zdravstvenog stanja it.d.Zimske pčele sakupljaju hranu –med i pelud za zimske zalihe, ali imaju i velikospremište hrane u svome bjelančevinasto-masnom tijelu. Te zimske pčele, koje živedo 7 mjeseci sposobne su uzgajati leglo.Ljetne pčele u bjelančevinasto-masnom tijelu imaju samo masne kapljice i veomamalo bjelančevina.U kojem postotku ugibaju pčele tijekom zime, a vezano na vrijeme njihovog rođenja?- pčele izležene do 20.VII. uginu do 61 % tijekom zime- pčele izležene početkom VIII. uginu preko zime preko 18 %- pčele izležene krajem kolovoza i do polovice rujna izgube preko zime višeod 12 %.Ovi podatci nam govore da pčelar mora forsirati leženje svojih matica u srpnju.Utvrđena je ovisnost između količine zaliha hrane u košnici preko zime i količinemeda kojeg pčele sakupe na prvoj paši. To prikazuje i slijedeći primjer: kod zalihehrane od 14,4 kg srednja količina sakupljenog meda bila je 17,1 kg. Dok je kod zaliheod 19,1 kg sakupljeno 34,7 kg meda.Osnovni zadatak je pčelara da pomogne pčelinjoj zajednici da razvije svoju punusnagu pred glavnu pašu. Samo dobar pčelar će znati kakovu pomoć će dati pčelama.Svaki propust može biti sudbonosan..Zimski i proljetni gubitci najčešće su posljedica nedostatka hrane ili nemogućnostda pčele u košnici dođu do hrane. Određenim zahvatima u jesen pčelar može dobrimdijelom spriječiti glad pčela.Nepovoljna struktura pčela (više ljetnih pčela) koje se uzimljuju može imati zaposljedicu veće gubitke.No varooza i nozemosa uzrokuju kraći život zaražene matice i radilice za 10,40%u usporedbi s zdravim pčelama. Kada se analiziraju zimski gubitci i uzroci tih gubitakaveoma često se može zaključiti da je pčelar, koji upravlja tom proizvodnjom kriv zato stanje. Pčelar vrši djelomičan pregled pčelinjih zajednica u proljeće kada je vanjskatemperatura od 12-14 0 C. Potpuni pregled vrši kada je temperatura zraka iznad 17 0 C.4. PČELARSKI DANI 2007.95

Pri pregledu interesira nas.- kvaliteta i količina legla- koliko je još ostalo hrane- ocjenjujemo jakost pčelinje zajednice- da li treba dodati hraneU proljeće razlikujemo dvije radnje vezane na hranu. Jedna je vezana na dopunuzaliha hrane, a druga na podražajno ili stimulirajuće hranjenje.Važnost podražajnog prihranjivanja je u tome što pomaže pčelinjoj zajednicida se bolje razvija, matica nosi dnevno više jaja i zimske pčele zadrže sposobnosthranjenja ličinki.Apimondia daje slijedeće upute o kompoziciji hrane, koja bi se koristila zapodražajno prihranjivanje:- šećer, voda 1 : 2- šećer, med, voda 1 : 4 : 6- med, voda 1 : 1Kada početi podražajno prihranjivanje ?Moramo znati kada počinje glavna paša na koju pčelar ide. Od vremena snešenogjaja u stanicu saća treba proći 42 dana do vremena kada će te pčele letjeti napašu sakupljati nektar i pelud. Ti podatci su nam dovoljni da izračunamo početkepodražajnog prihranjivanja.Za razvoj legla neophodna je pelud. Ako je nemamo može nam poslužiti ovakavnadomjestak:4. PČELARSKI DANI 2007.- 3 dijela sojinog obezmašćenog brašna- 1 dio pivskog kvasca- 1 dio obranog mlijekaDakle odnos gornjih hranjiva je 3 : 1 : 1Da je nemoguće u potpunosti zamijeniti pelud surogatom vidjeti ćemo poslijedećem podatku: pčele hranjene s peludi živjele su 47,4 dana, a hranjene sa sojomi kvascem 38 dana. Pčele hranjene sa čistim šećerom živjele su 22,5 dana.Popis radova, koje treba izvršiti pčelar, koji vodi proljetno upravljanje pčelama- precizno izraditi obim aktivnosti i potrebno vrijeme za izvršenje potrebnihzadataka- ustanoviti slušajući uz pomoć stetoskopa koje su zajednice eventualnouginule96

- ne hraniti s medom iz uginulih zajednica preostale pčelinje zajednice- uzorke uginulih pčela spakirati u papirnatu ambalažu i zatražiti od veterinarskeustanove da ustanovi uzrok uginuća- provjeriti da li je do uginuća došlo radi gladi pčela- do uginuća pčela može doći i radi toga što se razvilo veliko leglo, vratila seniska temperatura, pčele su formirale zimsko klupko, koje nije bilo u stanjuobuhvatiti cijelo leglo. Radi toga leglo propada, zahvaća ga trulež i postojimogućnost propasti cijele zajednice.- izvršiti djelomičan pregled zajednice kako bi se ustanovile zalihe hrane,prisutnost matice, kondicija matice. Prema potrebi doda se hrana i priđepodražajnom prihranjivanju. Sve te radnje obavljaju se kod temperaturezraka iznad 140 C.- potpuni pregled vrši se kod temperature zraka koja je iznad 170C. Prilazise čišćenju ili zamjeni podnica, a ako treba vrši se izmjena mjesta plodišta imedišta.4. PČELARSKI DANI 2007.LiteraturaBožić J,: Fiziološke osnove pobuđivanja i motiviranja pčela na pašnu aktivnost Hrvatska pčela,1996. br.12.Katalinić i sur. Pčelarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb 1977.Laktić Z. i sur.: Pčelarski priručnik, Osijek 2005.Laktić Z. , T. Brence Lazarus: Stvaranje pčela s poboljšanim nasljednim svojstvima, Hrvatskapčela,1996. br 11Laktić Z., Z Dominiković: Kako povećati proizvodnju na našim pčelinjacima, Hrvatska pčela,1996. br. 3 i 4.Laktić Z. : Gospodarska opravdanost uzgoja selekcioniranih matica. Hrvatska pčela.1999. br.1.Nuray Sahinler.: The effect of supplementary on honeybee (Apis mellifera ) colony performance.Ljubljana, 2003. XXXVIII. Apimondija.97

ZNAČENJE DIJAGNOSTICIRANJA NOZEMOZEMatašin Željka, Tlak Ivana, Petrinec ZdravkoSveučilište u Zagrebu ,Veterinarski fakultet, Zavod za biologiju i patologiju riba ipčela, HrvatskaSažetakNozemoza je nametnička bolest odraslih pčela uzrokovana praživotinjom,mikrosporidijom Nosema apis. Bolest pčelarstvu nanosi velike ekonomske štete kojese očituju smanjenim prinosom meda i ostalih pčelinjih proizvoda, te slabljenjempčelinje zajednice, a ponekad i njenim ugibanjem. Materijalni gubici nastaju zbogkraćeg života pčela radilica starije dobi kada su sakupljačice, te smanjenog oprašivanjai gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji i ratarstvu, a posebice u voćarstvu. Iz tihrazloga utvrđivanje i suzbijanje nozemoze je od neprocjenjive važnosti za ekonomijui gospodarstvo neke zemlje.Nozemozu se sa sigurnošću može utvrditi samo laboratorijskom pretragomzimskih gubitaka pčela i to mikroskopskim nalazom spora N. apis u probavnomsustavu pčela, pa je važno odrediti najpogodnije vrijeme za uzimanje uzoraka pčela.Laboratorijskom pretragom zimskih gubitaka pčela sakupljenih tijekom siječnja iveljače, istraženo je u kojem razdoblju ima najviše pozitivnih uzoraka na nozemozu.Utvrđeno je povećanje broja i postotka ukupno pozitivnih uzoraka od 18. siječnjado 15. veljače, te manji broj i postotak pozitivnih uzoraka 29. veljače. Najveći broj ipostotak ukupno pozitivnih uzoraka pčela utvrđen je 31. siječnja i 15. veljače kada susvi uzorci bili pozitivni.Daljnjim istraživanjima, laboratorijskim pretragama svake pojedine pčele izsvakog od 29 dostavljenih uzoraka, nozemoza je utvrđena u 40,00-88,89% pretraženihpčela. Ukupno je utvrđeno 64,08% pčela pozitivnih na nozemozu pri čemu niti ujednom uzorku nisu bile samo pozitivne ili samo negativne pčele.Ključne riječi: nozemoza, zimski gubici, laboratorijska pretraga4. PČELARSKI DANI 2007.UvodNozemoza je nametnička bolest odraslih pčela uzrokovana mikrosporidijom N.apis koja u nepovoljnim uvjetima stvara dugoživuće spore ili truske. Uzročnik napadaepitelne stanice srednjeg crijeva pčela (Sulimanović i sur., 1995), a promjene se možeutvrditi i na drugim organima. Bolest je raširena posvuda u svijetu i uzrokuje velikegospodarske štete u pčelarstvu. Očituje se manjim prinosima svih pčelinjih proizvoda,smanjenom proizvodnjom u voćarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji zbog slabijegoprašivanja, a ponekad i propadanjem pčelinjih zajednica. Bolesne pčele žive kraćeod zdravih i obično ugibaju izvan košnice, pa je bolest teško zamjetljiva.98

Bolesna pčelinja zajednica koja preživi zimu, oslabljena ulazi u proljeće, a zbogprikrivenosti bolesti poprima kroničan tok, pa se bolest produžuje na cijelu pašnusezonu. Štetno se odražava na cijelu pčelinju zajednicu, kao i pojedine članove, jer sutrutovi pojedinačno primljivi na nozemozu kao i pčele radilice (Bailey, 1972), a matica ipčele radilice jednako su osjetljive na bolest (Webster i sur., 2004). Glavni izvor zarazesu izmetine zaraženih pčela jer sadrže velik broj spora N. apis. Bolest se posebno brzoširi zimi kad vremenske prilike ne dopuštaju izlijetanje pčela na pročisne izlete. Baileyje još 1960. godine pokusima dokazao da visoke ljetne temperature nisu uzrok smanjeneljetne invazije, jer pčele ljeti balegaju izvan košnice. Naprotiv, utvrdio je da se nozemozuprimarno širi unutar košnice zimi i to izmetinama (u kojima su spore uzročnika)bolesnih pčela kojima vremenske prilike i temperature zraka ne dozvoljavaju pročisneizlete, pa su prisiljene balegati unutar košnice. Budući da matica, balega u košnici još suPeroutka i Vasely (1976) naglašavali važnost nozemoze kao bolesti matica. Zbog togaje u Republici Hrvatskoj prije više godina donesena Naredba, koja i za ovu kalendarskugodinu naređuje da se uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušta samo na pčelinjacimakoji su pod veterinarsko zdravstvenom kontrolom (Anon, 2006).Nozemozu se sa sigurnošću može utvrditi samo laboratorijskom pretragomzimskih gubitaka pčela i to mikroskopskim nalazom spora N. apis u probavnomsustavu. Pinzan i suradnici (1993) upozoravaju da uzorak iz svake pčelinje zajednicetreba biti što veći radi vjerodostojnosti rezultata. Laboratorijsku pretragu vrši se uspecijaliziranim dijagnostičkim laboratorijima. Sukladno Pravilniku o mjeramasuzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti (Anon, 2004) ako je nalaz ma i jednoguzorka pozitivan nadležni veterinarski inspektor naredit će mjere ovisno radi lise o pčelinjaku u kome je utvrđena nozemoza (čl.10), o pčelinjaku u kome jelaboratorijskom pretragom utvrđen uzročnik nozemoze bez kliničkih znakova bolesti(čl.11) ili o pčelinjaku za uzgoj matica u kojem je utvrđena nozemoza (čl.12).Potrebno je odrediti najpogodnije vrijeme za uzorkovanje. Cilj ovog rada bio jeutvrditi razdoblje u kojem ima najviše pozitivnih uzoraka na nozemozu, te daljnjimpretragama svake pojedine pčele iz pojedinog skupnog uzorka utvrditi broj i postotakinvadiranih pčela u uzorcima.4. PČELARSKI DANI 2007.Materijali i metodeDa bismo utvrdili najbolje vrijeme za uzimanje uzoraka i što sigurnije utvrđivanjenozemoze, uzorke zimskih gubitaka pčela uzimali smo iz pčelinjih zajednicasmještenih u po pet košnica na pet pčelinjaka u Podravini pokraj Virja. Uzimali smoih strugačem s podnice 18. i 31. siječnja i 15. i 29. veljače iste godine iz svake košniceposebno u plastične čašice zapremine 30 ml i dostavili u laboratorij Veterinarskogfakulteta, Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela na laboratorijsku pretragu.Za istraživanje invazije pojedinih pčela (iz skupnih uzoraka), uzorke zimskihgubitaka uzeli smo početkom veljače iz 29 pčelinjih zajednica smještenih u košnicamana pčelinjaku u okolici Daruvara. Na laboratorijsku pretragu u laboratorij, kao i uprethodnom istraživanju, dostavili smo ih u papirnatim vrećicama.99

Laboratorijske pretrage zimskih gubitaka pčela vršili smo uobičajenom tehnikomkoju su opisali Bailey i Ball 1991. i Hartwig i Topolska 1995. godine. Pri tome smo jednupčelu izgnječili u 0,5 ml vodovodne vode, a skupni uzorak u 4 ml vodovodne vode.Razmaze neobojenih, nativnih preparata, dobivene nakon gnječenja, pregledavalismo pod mikroskopom s faznim kontrastom i povećanjem 400 puta (Olimpus,MODEL CX21FS1).Prisustvo spora N. apis značilo je pozitivan nalaz, a broj spora označavali smojednim do tri križića ovisno o njihovom broju u jednom vidnom polju.Rezultati i raspravaRezultati laboratorijskih pretraga skupnih uzoraka zimskih gubitaka pčela sakupljenihtijekom siječnja i veljače pojedinačno iz po pet pčelinjih zajednica smještenih u po petkošnica na pet pčelinjaka u Podravini pokraj Virja prikazani su u tablici 1.Tablica 1. Broj i postotak ukupno pozitivnih uzoraka pčela iz svih košnica napojedinom pčelinjaku po datumima.DATUMPČELINJAK1 2 3 4 5 UKUPNOpozitivnih pozitivnih pozitivnih pozitivnih pozitivnih Σ pozitivnihΣ* % Σ % Σ % Σ % Σ % Σ %18. siječnja 4/5 80 5/5 100 1/5 20 3/5 60 0/5 0 13/25 5231. siječnja 5/5 100 5/5 100 4/5 80 4/5 80 5/5 100 23/25 9215. veljače 5/5 100 5/5 100 5/5 100 5/5 100 5/5 100 25/25 10029. veljače 4/5 80 4/5 80 3/5 60 3/5 60 3/5 60 17/25 684. PČELARSKI DANI 2007.* Brojnik označava ukupan broj utvrđenih pozitivnih uzoraka pčela, a nazivnik broj ukupnopretraženih uzoraka pčela i ukupno.Rezultati laboratorijskih pretraga pojedinih pčela iz 29 skupnih uzoraka zimskihgubitaka pčela sakupljenih početkom veljače iz 29 pčelinjih zajednica smještenih ukošnicama na pčelinjaku u okolici Daruvara prikazani su u tablici 2.Tablica 2. Broj i postotak invadiranih pčela u dostavljenim skupnim uzorcimazimskih gubitaka pčela.UZORAK PČELE UZORAK PČELEBROJ* % BROJ* %1 8/9 88,89 16 7/9 77,772 7/9 77,77 17 10/14 71,423 7/12 58,33 18 4/10 40,004 6/13 46,15 19 10/12 83,33100

5 6/11 54,54 20 8/14 57,146 7/9 77,77 21 8/10 80,007 5/9 55,55 22 10/12 83,338 4/9 44,44 23 8/11 72,729 6/9 66,66 24 7/10 70,0010 7/12 58,33 25 10/14 71,4211 6/12 50,00 26 4/10 40,0012 10/13 76,92 27 5/11 45,4513 6/9 66,66 28 10/12 83,3314 5/8 62,50 29 4/10 40,0015 3/6 50,00 Σ 198/309 64,08* Brojnik označava broj pčela pozitivnih na nozemozu, a nazivnik broj pretraženih pčela izuzorkaBaleganje u košnici, veći zimski gubici pčela i naglo slabljenje pčelinje zajedniceu rano proljeće (kasno zimi) pobuđuju sumnju na bolest, ponajprije nozemozu. No,samo znakovi bolesti na pojedinim pčelama i/ili u pčelinjoj zajednici nisu siguranznak utvrđivanja bolesti. Jedini siguran i objektivan način utvrđivanja nozemoze jeutvrđivanje spora uzročnika N. apis u crijevu pčela. Spora uzročnika može biti sigurnou zimskim pčelama u čijem crijevu se sakuplja izmet. Vrijeme uzimanja uzorakazimskih gubitaka kao i živih pčela ovisi o klimatskim i vremenskim prilikama, pai svake pojedine kalendarske godine. Uzimajući u obzir prosječne pokazateljeuobičajeno je bilo, pa i Naredbama prethodnih godina određeno uzimanje uzoraka islanje, a time i utvrđivanje nozemoze tijekom siječnja i veljače.Rezultati naših istraživanja pokazuju da se broj pozitivnih uzoraka zimskih gubitakapovećavao od onih uzetih 18. siječnja do onih uzetih 15. veljače kada su svi uzorci bilipozitivni (100%). Ovaj naš nalaz potvrđuje nalaze Bailaya (1960), kao i Markovića(1993) koji je pretragom živih pčela koju je napravio samo sedam dana kasnije odpretrage uginulih pčela sakupljenih s podnice (pozitivan nalaz), dobio negativan nalazpretrage pčela na nozemozu. Naš je nalaz posljedica nekoliko sunčanih zimskih danai vanjskih visokih zimskih temperatura pri kojima su se pčele izbalegale poslije 15.veljače pa se broj i postotak nozemoznih pčelinjih zajednica smanjio 29. veljače. Hrvačić(1989) je utvrdio da što je vrijeme hladnije, to su rezultati pretraga pouzdaniji.Tomšić (2005) je pretražujući uzorke pčela na nozemozu sa svog pčelinjaka u okoliciBjelovara utvrdio da su sve pozitivne pčelinje zajednice u srpnju, bile pozitivne i u veljačiiduće godine, a sve negativne u srpnju bile su pozitivne u veljači. Također, niti jednapčelinja zajednica pozitivna u srpnju, bez sanacije, nije „postala“ negativna u veljači.Budući da naši nalazi pokazuju da su sve istraživane zajednice bile nozemoznesukladno Peroutki i Veseyu (1976) i Websteru i suradnicima (2004) možemopretpostaviti da je u više istraživanih pčelinjih zajednica bila nozemozna matica.4. PČELARSKI DANI 2007.101

U slučaju slabije invazije, pčelinja matica može dugo živjeti i predstavljati značajanizvor spora N. apis unutar pčelinje zajednice (Czekowska, 2000). Barlović (2001)je laboratorijskom pretragom zimskih gubitaka pčela i matica utvrdio da je 58,96%uzoraka pčela i matica bilo negativno, pozitivnih uzoraka pčela i matica bilo 8,69%,pozitivnih uzoraka pčela i negativnih matica bilo je 32,61%, ali negativnih uzorakapčela i pozitivnih matica nije bilo. No, drugim je istraživanjem utvrdio da je i izpčelinjih zajednica s negativnim nalazom, laboratorijska pretraga matica bila pozitivna.Iz svega navedenoga proizlazi da je činjenica sve većeg broja i postotaka nozemoznihpčelinjih zajednica na našim pčelinjacima posljedica nesaniranja ili nepravilnogsaniranja nozemoznih pčelinjih zajednica, odnosno nepoštivanja postojećih propisa,posebice Naredbe i Pravilnika.Anketiranjem pčelara Krapinsko-zagorske županije Krušelj (2000) je utvrdio dasamo 28,75% pčelara matice zamjenjuje selekcioniranim maticama, kupljenim oduzgajivača matica, a 71,25% ih zamjenjuje osobno uzgojenim na svom pčelinjaku.Zbog toga možemo sigurno ustvrditi da pčelar posjednik nozemoznih pčelinjihzajednica, ako u tim pčelinjim zajednicama proizvodi matice, pa bile te zajednice isanirane, ali bez dodatne laboratorijske pretrage, širi nozemozu na svom pčelinjaku.Koliko više nozemozu šire uzgajivači matica koji ne poštuju propise o stalnojveterinarsko zdravstvenoj kontroli, pa matice za prodaju proizvode na osnovu samojednog nalaza za zimske gubitke u siječnju ili veljači. Svaka matica proizvedena upčelinjoj zajednici bez negativnog nalaza tijekom nekoliko uzastopnih mjesečnihpregleda vrlo vjerojatno je nozemozna i prenositeljica uzročnika bolesti, a uzgajivačmatica širitelj nozemoze.4. PČELARSKI DANI 2007.Laboratorijskom pretragom pojedinih pčela iz skupnih uzoraka zimskih gubitakautvrdili smo najmanje 40,00% i najviše 88,89% invadiranih pčela u pojedinomskupnom uzorku. Nije bilo niti jednog uzorka u kojem su sve pčele bile negativne.Ostružnjak (1992) je na osnovu pregleda i nalaza skupnih uzoraka i pojedinačnihpčela iz istog uzorka utvrdila da je negativan skupni uzorak bio samo onaj u kojemsu sve pojedinačne pčele bile negativne. Laboratorijska pretraga devet negativnihpojedinačno pregledavanih pčela i jedne pozitivne, rezultirala je pozitivnim nalazomcijelog uzorka. Njezin zaključak, da i jedna pozitivna pčela (10%) u uzorku značipozitivan nalaz uzorka, a time i pčelinje zajednice, omogućuje nam da zaključimo dasu i sve naše istraživane pčelinje zajednice bile pozitivne.Rezultati dobiveni našim istraživanjima kao i temeljem podataka iz literature,ukazuju na neophodno uzimanje zimskih gubitaka pčela za pretragu na nozemozu.To je sigurno, pouzdano i najvjerodostojnije utvrđivanje bolesti, a obzirom nainvadiranost potvrđuje zaključke (Matašin, 1987) da unatoč što različiti autori različitointerpretiraju mikroskopski nalaz uzročnika nozemoze, svaka pčela invadirana N. apissmatra se bolesnom, a svaka pčelinja zajednica u kojoj se utvrdi invaziju u jedne pčelesmatra se nozemoznom i treba ju sanirati.102

LiteraturaANON (2007): Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovomfinanciranju u 2007. godini. N.N. 2/07.ANON (2004): Pravilnik o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti. N.N. 114/04.BAILEY, L. (1972): N. apis in drone honey bees. J. apic. Res. 11, 171-174.BAILEY,L.,B. BALL (1991): Honey bee pathology. Academic Press. London.BARLOVIĆ, N. (2001): Nozemoza matica pčele medarice (Apis mellifera L.). Diplomski rad.Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet.CZEKONSKA, K. (2000): The influence of Nosema apis on young honey bee queens andtransmision of the disease from queens to workers. Apidologie 31, 701-706.HARTWIG, A., G. TOPOLSKA (1995): Value of standard testing of winter hive debris.Pszcelnicze Zeszyty Nuukowe 39,71-77.HRVAČIĆ, K. (1989): Sigurnost laboratorijskog utvrđivanja nozemoze tijekom proljetnograzvoja pčelinjih zajednica. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet.MARKOVIĆ, J., B. YAKOBSON, C. EFRAT, E. ZION (1993): Utjecaj liječenja nozemozena proizvodnju meda u Izraelu. Znanstveno-stručni sastanak Veterinarska znanost i struka,Veterinarski fakultet Zagreb. Zbornik sažetaka radova, 146.MATAŠIN, Ž. (1987): Nozemoza. Pčela 106, 34-37.OSTRUŽNJAK, V. (1992): Utvrđivanje uzroka ugibanja pčelinjih zajednica liječenih Varodalom.Diplomski rad. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.PINZAN, E., LJ. ZEBA, J. MARKOVIĆ (1993): Pouzdanost laboratorijske pretrage pčela nanozemozu. Znanstveno-stručni sastanak Veterinarska znanost i struka, Sveučilište u Zagrebu,Veterinarski fakultet. Zbornik radova, 145.PEROUTKA, M., V. VESELY (1976): Nosema disease in Czecoslovakia. Apimondia SymposiumBiological aspects of Nosema disease, Merelbeke. Zbornik radova, 65-68.SULIMANOVIĆ, Đ., LJ., ZEBA, J., MARKOVIĆ (1995): Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjihbolesti. PIP, Zagreb.TOMŠIĆ, B. (2005): Nozemoza na pčelinjaku u Cigleni. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu,Veterinarski fakultet.WEBSTER, T., K. POMPER, G. HUNT, E. THACKER, S. JONES (2004): Nosema apisinfection in worker and queen Apis mellifera. Apidologie 35, 49-54.4. PČELARSKI DANI 2007.103

PRILOG POZNAVANJU MEDONOSNOG BILJA IMOGUĆNOSTIMA POBOLJŠANJA PČELINJE PAŠEZima Dinko, prof.,viši predavač, Idlbek Robert, dipl. ing., predavač,mr.sc.Jakobović Snježana, predavačVeleučilište u Požegi, Pape Ivana Pavla II 6, PožegaSažetakPoznavanje medonosnog bilja i staništa na kojemu rastu od velike je važnosti zapčelare zbog poboljšanja pčelinje paše. U radu je navedeno preko 140 medonosnihvrsta koje se nalaze u Hrvatskoj na nekom od staništa, a koje su prema ocjenama izliterature ocjenjene kao najmedonosnije. Za sve vrste dan je znanstveni i najčešćekorišteni narodni naziv. Biljke su raspoređene u 44 porodice od kojih su najbrojnijevrstama Lamiaceae (usnjače) s 30 vrsta, Fabaceae (lepirnjače) s 21 vrstom i Rosaceae(ruže) s 13 vrsta, a zatim slijede Asteraceae (glavočike) 11 vrsta, Brassicaceae(krstašice) 7 vrsta i Boraginaceae (oštrolisti) 6 vrsta.Povećanje razine znanja pčelara o samoniklom medonosnom bilju, sadnjapoljoprivrednih medonosnih kultura (uljana repica, bijela i crvena djetelina, facelija,suncokret), voćnih vrsta (trešnje, jabuke, kajsije, dunje i višnje) i grmolikih medonosnihbiljaka (malina, kupina, lijeska), podsijavanje medonosnih biljaka na livade i pašnjake(posebice bijele djeteline, livadne kadulje ili maslačka), pravilno gnojenje tla, sjetvakultura koje imaju brzi rast, a medonosne su (facelija, crna vrzina, kupusna uljanarepica), sjetva kultura koje bi uspijevale u bespašnom periodu, te sadnja medonosnogdrveća i grmlja na nekorištenom zemljištu (drijenak, glog, bagrem, bijeli biserak,pitomi i divlji kesten, kokotac, livadna kadulja) u bitnome bi pridonijelo poboljšanjupčelinje paše.Uvod4. PČELARSKI DANI 2007.Zbog različite klimatske raznolikosti u Hrvatskoj je zabilježen veliki broj biljnihvrsta od kojih su mnoge medonosne. Prema najnovijem popisu za Hrvatsku jezabilježeno 5347 vrsta i podvrsta vaskularne flore (Nikolić, Topić, 2005). Svaki pčelar,bez obzira iskusan ili ne, mora imati osnovna znanja o medonosnom bilju, posebiceu okolišu u kojem obitavaju njegove pčele. Poznavanje medonosnog bilja i njihovihstaništa od velike je važnosti jer može poslužiti i za iznalaženje novih mogućnosti zaiskorištavanje pčelinje paše.U pčelinjoj paši većinom se pojavljuje samoniklo medonosno bilje iako,pogotovo u novije vrijeme, čovjek svojim utjecajem u bitnome može utjecati napčelinju pašu podizanjem nasada vinograda i voćnjaka, parkova, uzgojem ratarskihkultura i slično.104

Važnost biljaka za pčele očituje se u sakupljanju slatkog cvjetnog soka – nektara,cvjetnog polena, a ponekad i sokova koji se izlučuju najčešće iz plodova biljaka.Biljne vrste isto kao i životinjske u prirodi se ne nalaze samostalno već u sklopubiljnih zajednica na nekim od staništa. Najčešća staništa u kojima nalazimo važnomedonosno bilje su šume, livade i pašnjaci, voćnjaci, parkovi, oranice i vrtovi, dok sunešto manje bitna staništa obale rijeka, ledine i sušna mjesta.Često najbolji izvor pčelinje paše predstavljaju šume jer se u njima nalazi obiljecvjetova, a pružaju pašu pčelama tijekom gotovo cijele godine. Najbolju pčelinjupašu daju listopadne šume koje imaju dobro razvijene slojeve zeljastih biljaka, grmljai drveća.Livade kao staništa su isto dobar izvor pčelinje paše jer se u najvećoj mjeri sastojeod zeljastih biljnih vrsta, ali je problem što pčele moraju provesti više vremenasakupljajući nektar s velikih površina koje pri tome nisu zaštićene od vjetra.Svakako je dobra činjenica da livade često graniče s voćnjacima koji predstavljajuranu pčelinju pašu i tako se dobro upotpunjuju s livadnim medonosnim biljkama.U naseljnim mjestima često su parkovi staništa koja pčelama daju hranu, ali zbogsvojih malih površina nemaju velikog značaja u pčelarstvu.Oranice i vrtovi mogu predstavljati bitan izvor pčelinje paše pogotovo ako nanjima rastu biljke koje su dobre medonoše.4. PČELARSKI DANI 2007.Materijal i metodePodaci o medonosnom bilju dobiveni su usporedbom navedenih medonosnih vrstaiz literature sa njihovom nalaženjem u Hrvatskoj, a prema Indexu Florae CroaticaeNikolić (1994, 1996, 2000).Za odabir najmednosnijeg bilja odabrao sam ocjene navedene u literaturiautora Savića i Ćerimagića (1991) i Jašmaka (1980). Savić i Ćerimagić (1991)su prema Gluhovu, Krenovoj, Borneku i Halmađiji podijelili medonosno biljeprema količini izlučenog nektara preračunatog na količinu meda po hektaru u 6skupina:1- od 0-25 kg/ha, 2- od 26-50kg/ha, 3- od 51-100 kg/ha, 4- od 101- 200 kg/ha, 5-od 201 – 500 kg/ha, 6- preko 500 kg/ha meda, a Jašmak (1980) je medonosnom biljuprema medonosnosti dao ocjene: 4- odličan, 3- vrlo dobar, 2- dobar i 1 slab.S obzirom na ove ocjene i nalaženje biljnih medonosnih vrsta u Hrvatskoj izdvojiosam one koje prema Savić i Ćerimagić (1991) imaju ocjenu 6, a prema Jašmak (1980)ocjenu 4 te ih razvrstao po porodicama.105

Rezultati i raspravaU popisu su navedene najmedonosnije biljne vrste koje se nalaze u Hrvatskoj, akoje prema navedenoj literaturi imaju najveću medonosnost.4. PČELARSKI DANI 2007.CupressaceaeCupressus sempervirens L.- zimzeleni čempresMagnoliaceaeLiriodendron tulipifera L.- tulipanovacBetulaceaeAlnus glutinosa (L.) Gaertner - crna johaAlnus incana (L.) Moench - bijela johaCorylaceaeCorylus avellana L.- obična lijeskaCorylus colurna L.- drvolika lijeskaFagaceaeCastanea sativa Miller- pitomi kestenSalicaceaeSalix alba L. ssp. vitellina (L.) Arc.- žukvaSalix babylonica L.- žalosna vrbaSalix sp.PolygonaceaeFagopyrum esculentum Moench.- prava heljdaBerberidaceaeMahonia aquifolium (Pursh.) Nutt.- vazdazelena mahonijaBrassicaceaeBrassica napus L.- repicaBrassica nigra (L.) Koch- crna vrzinaBrassica rapa L.- poljska vrzinaCardamine pratensis L.- livadna režuhaRaphanus raphanistrum L.- bridasta rotkvaSinapis alba L.- bijela gorušicaSinapis arvensis L.- poljska gorušicaResedaceaeReseda lutea L.- žuta rezeda106

MalvaceaeAlcea rosea L.- ružičasti bijeli sljezLavatera thuringiaca L.- tirinška stolaMalva sylvestris L.- šumski sljezTiliaceaeTilia sp.AceraceaeAcer campestre L.- poljski javorAcer platanoides L. - javor mliječHippocastanaceaeAesculus hippocastanum L.- divlji kestenAesculus pavia L.- crveni kestenMeliaceaeMelia azedarach L.- kokRhamnaceaePaliurus spina-christi Mill – dračaVitaceaeParthenocissus quinquefolia (L.) Planchon - peterodijelna lozikaParthenocissus tricuspidata (Siebold et Zucc.) Planchon - trošiljkasta lozikaCrassulaceaeSedum acre L.- šiljati žednjakSedum telephium L.- babin tobolacRosaceaeAruncus dioicus (Walter) Fernald- šumska suručkaChaenomeles japonica (Thunb.) Spach- japanska dunjaEriobotrya japonica (Thunb.) Lindl.Filipendula ulmaria (L.) Maxim.- prava končaraMalus domestica Borkh.- jabukaPrunus avium L.- trešnjaPrunus dulcis (Mill.) D. A. Webb- bademPrunus padus L.- sremzaPrunus tenella BatschRosa canina L.- pasja ruža4. PČELARSKI DANI 2007.107

4. PČELARSKI DANI 2007.Rosa gallica L.- galska ružaRubus idaeus L.- malinaRubus ulmifolius Schott- seoska kupinaSorbus austriaca (Beck) Hedl- jarebikaFabaceaeCeratonia siliqua L.- rogačGleditsia triacanthos L – gledičijaLathyrus latifolius L.- velecvjetna kukavičicaLathyrus pratensis L.- livadna kukavičicaLathyrus sativus L.- sjetvena kukavičicaLotus corniculatus L.- roščićava djetelinaMedicago falcata L.- srpasta vijaMelilotus albus Medik.- bijeli kokotacMelilotus officinalis (L.) Lam.- ljekoviti kokotacOnobrychis viciifolia Scop.- sjetvena grahorkaRobinia pseudoacacia L.- mirisavi bagremSophora japonica L.Trifolium alpestre L.- planinska djetelinaTrifolium hybridum L.- djeteljina polutastaTrifolium incarnatum L.- odrezana djetelinaTrifolium montanum L.- gorska djetelinaTrifolium pratense L.- crvena djetelinaTrifolium repens L.- puzava djetelinaTrifolium resupinatum L.- perzijska djetelinaVicia sativa L.- grahoricaWisteria sinensis (Sims) Sweet- kineska glicinaThymelaeaceaeDaphne mezereum L.- obični likovacElaeagnaceaeElaeagnus angustifolia L.- uskolisna zlolesinaHippophaë rhamnoides L.- pasji trnLythraceaeLythrum salicaria L.- purpurna vrbica108

OnagraceaeEpilobium angustifolium L.- uskolisni kiprejApiaceaeAngelica sylvestris L.- šumska anđelikaFoeniculum vulgare Mill.- obični komoračEricaceaeErica arborea L.- velika crnjušaErica manipuliflora Salisb.- primorska crnjušaErica multiflora L.- mnogocvjetna crnjušaPolemoniaceaePolemonium caeruleum L.- perasta jurnicaHydrophyllaceaePhacelia tanacetifolia BenthBoraginaceaeAnchusa officinalis L.- ljekoviti volujakBorago officinalis L.- ljekoviti oštrolistacEchium italicum L.- visoka lisičinaEchium maculatum L.- crvena lisičinaEchium vulgare L.- obična lisičinaPulmonaria angustifolia L.- uskolisni plućnjakBignoniaceaeCatalpa bignonioides Wall.- obična catalpaSolanaceaeAtropa bella-donna L.-velebiljeLycium barbarum L.- obični vučacScrophulariaceaePaulownia tomentosa (Thunb.) Steud.- pustenasta paulovnijaScrophularia nodosa L.- čvorasti strupnikVerbenaceaeVitex agnus-castus L.- konopljikaLamiaceaeBallota nigra L.- crnoglavacBetonica officinalis L.- ljekoviti čistac4. PČELARSKI DANI 2007.109

4. PČELARSKI DANI 2007.Calamintha sylvatica Bromf.Clinopodium vulgare L.- čepićGlechoma hederacea L.- puzava dobričicaHyssopus officinalis L.- ljekoviti sipanLamium album L.- bijela mrtva koprivaLamium galeobdolon (L.) L.- žuta mrtva koprivaLamium purpureum L.- grimizna mrtva koprivaLamium sp.Lavandula angustifolia Mill- lavanda,Mentha aquatica L.- vodena metvicaMentha arvensis L.- poljska metvicaNepeta cataria L.- prava mačja metvicaOriganum majorana L.- vrtni mažuranRosmarinus officinalis L.- ružmarin,Salvia amplexicaulis LamSalvia glutinosa L.- ljepljiva kaduljaSalvia nemorosa L.- podlesna kaduljaSalvia officinalis L.- mirisava kaduljaSalvia pratensis L.- livadna kaduljaSalvia sclarea L. - muškatna kaduljaSalvia verticillata L.- pršljenasta kaduljaSatureja montana L.- primorski čubarStachys alpina L.- planinski čistacStachys annua (L.) L.- jednogodišnji čistacStachys recta L.- uspravni čistacStachys sylvatica L.- šumski čistacThymus pulegioides L.- obična majčina dušicaThymus serpyllum L.- poponac, majkina dušicaAsclepiadaceaeAsclepias syriaca L.- prava svilenicaOleaceaeFraxinus sp.CaprifoliaceaeSambucus ebulus L.- crnoglavacSymphoricarpos albus (L.) S.F.Blake – bijeli biserak110

Symphoricarpos orbiculatus Moench.Weigela florida (Bigelow) A.DC.ValerianaceaeValeriana officinalis L.- ljekoviti odoljenDipsacaceaeCephalaria sp.- glavatkaCampanulaceaeCampanula latifolia L.- širokolisna zvončikaCampanula lingulata Waldst. et Kit.- jezičasta zvončikaCampanula persicifolia L.- sjajnolisna zvončikaCampanula rapunculoides L.- poljska zvončikaCampanula trachelium L- koprivastolisna zvončikaAsteraceaeAster alpinus L.- planinski zvjezdanAster tripolium L.- primorski zvjezdanCarduus acanthoides L.- bodljasti stričakCarduus crispus L.- kovrčavi stričakCarlina vulgaris L.- obični kravljakCirsium eriophorum (L.) Scop.- vunenasti osjakCirsium palustre (L.) Scop.- močvarni osjakEchinops sphaerocephalus L.-okruglasta sikavicaEupatorium cannabinum L.- konopljušaOnopordum acanthium L.- obični kravačacSolidago canadensis L.- gustocvjetna zlatnicaCichoriaceaeTaraxacum officinale Weber- ljekoviti maslačakLiliaceaeAllium cepa L.- obični lukAgavaceaeAgave americana L.- američka agava4. PČELARSKI DANI 2007.111

U prethodnom popisu nalazi se preko 140 najmedonosnijih vrsta koje se nalazekao samonikle ili u uzgoju u Hrvatskoj. Te vrste su razvrstane u 44 porodice od kojihsu najbrojnije vrstama Lamiaceae (usnjače) s 30 vrsta, Fabaceae (lepirnjače) s 21vrstom i Rosaceae (ruže) s 13 vrsta, a zatim slijede Asteraceae (glavočike) 11 vrsta,Brassicaceae (krstašice) 7 vrsta i Boraginaceae (oštrolisti) 6 vrsta (slika 1.).302520151050Lamiaceae - usnjačeFabaceae - lepirnjačeRosaceae - ružeAsteraceae - glavočikeBrassicaceae - krstašiceBoraginaceae - oštrolistiSlika 1. Zastupljenost obrađenih najmedonosnijih biljaka po porodicamaOd navedenih medonosnih vrsta najveći broj nalazi se u šumama što je i očekivanos obzirom na činjenicu da su u njima dobro razvijeni slojevi drveća, grmlja i zeljastogbilja. Nakon šuma najviše vrsta nalazi se na zapuštenim i sušnim mjestima te usjevima,a zatim parkovima i vrtovima. Za očekivati je da u danom popisu najmedonosnijihvrsta nisu navedene sve do sada poznate biljke, te da bi prema drugim autorima nekevrste možda imale drugačiju procjenu medonosnosti.Zaključak4. PČELARSKI DANI 2007.S obzirom na dostupnu literaturu, a prema ocjenama medonosnog bilja,porodice s najviše najmedonosnijih vrsta su Lamiaceae (usnjače) s 30 vrsta,Fabaceae (lepirnjače) s 21 vrstom i Rosaceae (ruže) s 13 vrsta. Šume, zapuštenai sušna mjesta, parkovi i vrtovi, te livade i pašnjaci su staništa gdje se te vrste unajvećoj mjeri nalaze.Povećanje znanja o samoniklom medonosnom bilju te njegovom nalaženju uprirodi, staništima i životnim uvjetima u bitnome može pridonijeti poboljšanju pčelinjepaše. Od velikog značaja za poboljšanje paše svakako ima sadnja poljoprivrednihmedonosnih kultura (uljana repica, bijela i crvena djetelina, facelija, suncokret),voćnih vrsta ( trešnje, jabuke, kajsije, dunje i višnje), te grmolikih vrsta (malina,kupina, ribiz, lijeska). S obzirom da su livade, a pogotovo pašnjaci često puta vrlološe kvalitete i kvantitete s obzirom na medonosne biljke trebalo bi poboljšati ovaprirodna staništa medonosnih biljaka zasijavanjem bijele djeteline, livadne kadulje,maslačka i pravilnim gnojenjem tla.112

Pčelinju pašu može se poboljšati sadnjom medonosnog drveća i grmlja nanekorištenom zemljištu kraj putova ili u voćnjacima (posebice drijenak, glog, bagrem,bijeli biserak, pitomi i divlji kesten, kokotac, livadnu kadulju i sl.). Sjetvom u višerokova, dakle sjetvom kultura koje imaju brzi rast, a medonosne su (facelija, crnavrzina, kupusna uljana repica), značajno bi doprinijeli količini i blizini pčelinjepaše. Bilo bi idealno sijati one vrste koje u cvatnji dolaze jedna iza druge, čime biupotpunili periode između dviju paša. Pogodne za sadnju na bilu koju površinu suukrasne vrste koje imaju različito vrijeme cvjetanja, a čije se sadnice ili sjeme moželako nabaviti. Ono na što bi znanstvenici mogli obratiti pozornost i time uvelikedoprinijeti povećanju kvalitete je selekcija medonosnog bilja čime bi se poboljšalanjihova medonosnost.Literatura1. Jašmak, K. (1980): Medonosno bilje, Nolit, Beograd, 7 – 522. Nikolić T. ed. (1994): Flora Croatica, Index florae Croaticae Pars 1. Nat. Croat. 3 Suppl. 2: 1-116.3. Nikolić T. ed. (1996): Flora Croatica, Index florae Croaticae Pars 2. Nat. Croat. 6, Suppl. 1: 1-232.4. Nikolić T. ed. (2000): Flora Croatica, Index florae Croaticae Pars 3. Nat. Croat. 9,Suppl. 1: 1-324.5. Nikolić, T., Topić, J. ur., (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske.Kategorije EX, RE, CR, EN, VU. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštituprirode, Zagreb, 12 – 6956. Savić, R., Ćerimagić H.(1991): Pčelarstvo, Zadrugar, Sarajevo4. PČELARSKI DANI 2007.113

PRIMJENA PČELINJIH PROIZVODA U ZAŠTITI LJUDSKOGZDRAVLJATomljanović Zlatko, dr. vet. med. i profesionalni pčelarPredsjednik Izdavačkog savjeta časopisa „Hrvatska pčela“Konsčica 92, 10435 Sveti Martin pod Okićem, Hrvatska4. PČELARSKI DANI 2007.Razvijeni svijet se sve više susreće sa zdravstvenim poteškoćama. Najvećiproblemi na tom polju su kardiovaskularne bolesti, karcinom te tegobe stariježivotne dobi. Ponekad je teško objektivno utvrditi uzroke i čimbenike koji dovodedo navedenih stanja, ali većina znanstvenika smatra da loše životne navike poputnepravilne hrane, nesigurnosti i napetosti u svakodnevnom životu, borba zaživotnim uspjehom i zagađenje okoliša bitno doprinose nastanku zdravstvenihproblema. Zahvaljujući molekularnoj biologiji i biokemiji mi danas znamo što sedogađa u našem organizmu. Razumljivo da znanja stečena na molekularnom nivouprimjenjujemo u svakodnevnici putem kvalitetne ishrane i načina života. U novijevrijeme učestalo se govori o utjecaju slobodnih radikala i antioksidansa na zdravljeljudi. Pri tome se često slobodni radikali označavaju kao „loši“, a antioksidansikao „dobri“. Međutim valja kazati da slobodnih radikala ima i prirodno u ljudskomtijelu. Primjerice, oni sudjeluju u metaboličkim procesima u oksidiranju masti,ugljikohidrata i bjelančevina stvarajući toplinu i energiju. Nadalje, leukociti stvarajui potom oslobađaju u izvanstanični prostor slobodne radikale (superoksid i vodikovperoksid) koji tamo uništavaju uzročnike zaraznih bolesti. Međutim, radikali nastaju iegzogeno kao posljedica ionizacijskog zračenja, ultraljubičastog svijetla i okruženjau kojem živimo. U tim slučajevima slobodni radikali nastali zbog takvih neprirodnihnavika nadmašuju količinu radikala potrebnih za normalne fiziološke procesei postaju štetni slobodni radikali. Oni se u tijelu stvaraju kao posljedica stalnihprekomjernih ili naglih ekstremno loših životnih navika : masna hrana, mnogo biljnihulja, pečena i pohana hrana, roštilj, suhomesnati proizvodi, sjedilački način života,mnogo alkohola i cigareta, debljina te psihički stresovi i gladovanja. Uvjeti u kojimaštetni slobodni radikali nadmašuju potrebne slobodne radikale u organizmu dovodedo stanja oksidativnog stresa. Razumljivo da ti prekobrojni štetni radikali oštećujustanične strukture ljudskog tijela dovodeći do oštećenja ,mutacija ili pak razaranjaDNK u stanicama ljudskog tijela. Izravna posljedica njihovog štetnog djelovanjamože se prepoznati u ranijem starenju, većoj sklonosti prema bolestima srca i krvnihžila, karcinomu, reumatoidnom artritisu te čitavom nizu drugih bolesti. Međutim, nadrugoj strani nalaze se „dobri momci“ tj. antioksidansi koji sprječavaju, zaustavljaju idjelomice popravljaju oštećenja nastala djelovanjem radikala. Mehanizam djelovanjaantioksidanta jest veoma složen i uključuje u sebi djelovanje antioksidanta u užemsmislu riječi (vitamini A, C i E….), koenzima ili kofaktora (cink, bakar, mangan, selen,magnezij, flavonoidi....) te od enzima koji su konačne „ubojice“ štetnih radikala.Izvori antioksidanta su voće, povrće, maslinovo ulje, riža, riba, zeleni čaj...... i izmeđuostalog i pčelinji proizvodi.114

Pojednostavljeno, pčelinji proizvodi su riznica antioksidanta i predstavljajuistinsko bogatstvo za ljudsko zdravlje.Poglavito se to misli na med koji već po svojem sastavu upućuje kod kojihbolesti se može koristiti. Mi danas znamo da med (osim vode i ugljikohidrata) sadržimnogo antioksidativnih sastavnica poput enzima, minerala, flavonoida i vitamina.Nedvojbeno je utvrđeno da med pomaže kod bolesti dišnog sustava, kod ginekološkihproblema , PMS-a i jutarnjih mučnina. Zatim , med pomaže kod gastritisa, normaliziraperistaltiku i uklanja opstipaciju crijeva , a također zaustavlja i proljev. Med kaoprirodni zaslađivač visoke energetske vrijednosti preporučuje se sportašima zbogenergije i stimulacije srca, umora, iscrpljenosti i anoreksije. Nesporno je utvrđenoda se pri uzimanju 200 grama meda dnevno povećava dinamometrijska snaga usportaša za 20 %. Primjerice , med je neizostavan kod alpinista, atletičara, planinara,biciklista, plivača i skijaša. Koriste ga i pacijenti za liječenje i detoksikaciju jetre te uborbi protiv anemija. Dobar se pokazao i u liječenju upala mokraćnih putova, a novijasaznanja nam govore da med djeluje protukancerogeno.4. PČELARSKI DANI 2007.Unatrag nekoliko godina mnogi znanstvenici nazivaju propolis „proizvodom21. stoljeća“. U njemu možemo pronaći mnogo flavonoida i drugih antioksidativnihsastojaka. Valja kazati da propolis djeluje protiv bakterija, virusa, protozoa i gljivica.Djeluje protuupalno i protuoksidativno, imunostimulatorno te ubrzava osteogenetskeprocese. Smatra se da posjeduje regenerativni učinak na tkiva. Glavna prepreka većojuporabi propolisa u bolnicama ogleda se u problemu standardizacije propolisa .Treba naglasiti da se standardizacija propolisa i drugih pčelinjih proizvoda ne možesamo zasnivati na njihovom kemijskom sastavu već i po njihovom učinku na ljudskiili životinjski organizam što uključuje mnogo rada i istraživanja.Na nekoliko zadnjih konferencija o apiterapiji znakovito mjesto u širokoj paletipčelinjih proizvoda zauzeo je pčelinji otrov. Smatra se da pčelinji otrov bitno pomažekod bolesnika s multipom sklerozom , za liječenje upale zglobova, mišićnih distrofijai multiple mijelome.Unatoč spoznaji da pelud nije primarno pčelinji proizvod već ga pčele samoskupljaju , njegova uloga u ljudskom organizmu je nebrojeno puta potvrđena.Primjerice, mi danas znamo da pelud:- poboljšava cirkulaciju krvi, jača koronarne arterije i mišićno tkivo srca- ima pozitivni učinak na rast i razvoj,- povećava broj leukocita, eritrocita,- biostimulativna i regenerativna svojstva (jetre),- ima protubakterijski učinak kod želučano- crijevnih oboljenja i infekcijamokraćnih puteva (Esherihia coli, Salmonella),- djeluje na lipidni metabolizam (smanjenje triglicerida),- usporava starenje,115

- pomaže u liječenju bolesti prostate- djelotvoran kod iscrpljenosti,- učinkovit je u kozmeticiPčelinji proizvod koji također zaslužuje pozornost je i matična mliječ. Njezina jeuloga u zaštiti ljudskog organizma veoma važna. Utvrđeno je da matična mliječ imaslijedeće učinke:• biostimulativni učinak• pojačava oksidativnu fosforilaciju, ubrzava razmjenu tvari,• povećanje energije i izdržljivosti,• povećava otpornost na stres i bolesti,• pomaže u regeneraciji stanica i tkiva,• smanjuje razinu kolesterola,• pozitivni učinak na krvožilni sustav, stabilizira krvni tlak,• poboljšava memoriju (acetil kolin neurotransmiter),• stimulira imunološki sustav, potiče apetit,Važan pčelinji proizvod je i vosak. Unatoč spoznaji da se vosak primarno koristiu praktičnom pčelarstvu, kozmetici ili u izradi svijeća sve više postoje izviješća onjegovoj ponovnoj primjeni u medicinske svrhe. Poglavito se to misli na uporabusvijeća od voska u čišćenju ušiju.U konačnici treba kazati da umjerena fizička aktivnost, kuhana priprema obrokate uravnotežen načina prehrane i stil života uz umjereni dodatak pčelinjih proizvodapredstavlja temelj za dugi život.4. PČELARSKI DANI 2007.116

UNIVERZALNI EKOLOŠKI ISPARIVAČ SREDSTAVAPROTIV VAROE I MOLJACAprof. dr. sc. med. Tričković Kostadin 1 , prof. dr. sc. Stojanović Dušica 2 ,Gligorić Ignjat 3 , Tričković Bojan 41Akademik S.A.inN-a, specijalista medicine rada, pronalazač, Ulica SvetozaraMarkovića 1/16 Niš, Srbija2Institut za zaštitu zdravlja Niš, Sektor za higijenu i zaštitu životne sredine3pronalazač, pčelar, Golubac, Riđan4pronalazač, pčelarOpis i način primjeneIzuzetno jednostavna, sigurna i efikasna naprava za primjenu u pčelarstvu idomaćinstvu. Napravljena je od četinjača i plastične cjevčice sa odgovarajućimčepovima.Namjena – za borbu protiv grinje Varroa destructor – pčelinjeg krpelja, voštanih ikućnih moljaca i komaraca.Moguća sredstva za primjenu:- Eterična ulja – lavande, crnog bora, eukaliptusa, majčine dušice, timola,nane, mente, žalfije, ruzmarina i dr.- Kiseline – 85% mravlja kiselina i druge isparljive kiselina uz primjenu svihmjera opreza i zaštite. Sve su opasno korozivne.Način primjene u pčelarstvu:Priprema za primjenu obavlja se van košnica. Isparivač se pričvrsti na donjuletvicu praznog okvira. Špricom se kroz otvor cjevčice ubaci 10 ml željenog eteričnogulja ili 10 grama Timola. Zatvori se plastičnim čepom ili vatom. Stupanj isparavanjaregulira se brojem rupica na čepu ili debljinom čepa od vate. Okvir s isparivačem(pričvršćen čičak trakom ili povezom) postavlja se u nastavak iznad podnice. Protivvoštanih moljaca isparivač se postavlja među okvire sa saćem u odloženim nastavcimaili magazinu za okvire.U domaćinstvu - u garderobne ormare ili bilo kojoj prostoriji. Koristi se tijekomčitave godine. Nisu potrebne nikakve mjere zaštite, osim kod upotrebe kiselina.Izbor eteričnog ulja ili sredstava je individualan.Proizvodi i isporučuje P.D.2 “Eko pčela“ – Niš; tel.018/671-625; 017/321-784;064/18-57-111.Rok upotrebe neograničen.4. PČELARSKI DANI 2007.117

Ekološke inovacije u pčelarstvuTEMA I. „Api imuno stimulans“ Ekološka, zaštitno ljekovita i imuno stimulativnahrana za pčele. Napravite sami. Pat-p-2006/0021.TEMA II. „Univerzalni ekološki isparivač sredstava protiv bolesti pčela i legla“Pat-P-2006/0209.TEMA III. „Eko čajevi u tabletama“- u pčelarstvu za pojila i sirupe na baziljekovitog, aromatičnog i medenog bilja. Napravite sami.Tema I.Uvodne napomene:U pčelarstvu je sve više prisutna tendencija potiskivanja, pa i zabrane upotrebemnogobrojnih i raznih kemijskih toksičnih sredstava, kao i sredstava opasnih zaprimjenu. Bilo da se radi o lijeku protiv varoe ili drugih bolesti pčela i pčelinjeglegla, ili pak o raznim vrstama sirupa i tzv. pogača, za dohranu i prihranu pčela.Ova problematika je u mnogim zemljama sveta, regulirana Zakonom o organskojpoljoprivredi i i organskom i ekološkom pčelarenju. Jer primjena kemijskih toksičnihi opasnih sredstava u borbi protiv bolesti pčela i legla, oštećuje i same pčelare. Hranau obliku sirupa i pogača, najčešće u raznim varijantama i recepturama, sadrži i raznelijekove i druga nepoželjna sredstva koja se poslije nađu i u samom medu, koji pčelekoriste za zimu ili za njihov opstanak i preživljavanje.4. PČELARSKI DANI 2007.Zato je sve više prisutna tendencija pripreme preparata i sredstava, koja dolazeiz prirode, a koja su izvor dragocjenog nektara, a predstavljaju i lijek za same pčelei njihova legla. To su brojne aromatične, ljekovite i medonosne biljke. Primjenjujuse, kako u službenoj, tako i u narodnoj medicini. Pčele ih rado posjećuju „ne padaju“i crpe dragocjeni nektar, daju ljekoviti med, ali i same sebe liječe. Otuda zapažanjestarih pčelara, da tamo gdje ima tih biljaka, pčele ne boluju od varoe i drugih bolestipčela i pčelinje zajednice. Ali tih biljaka nema svuda i tijekom čitave godine, pa ihpčele ne mogu koristiti kad im je potrebno. Koristeći ta saznanja, znanstveno-stručnimi studioznim prilazom, proučeno je i primjereno ponašanje pčela. Tako je i napravljenonekoliko vrsta potpuno ekoloških preparata i sredstava za suzbijanje i liječenje bolestipčela i pčelinje zajednice. Prvo je napravljeno sredstvo za zadimljavanje pod nazivom„Eko varo san“ a zatim i „Thymo varo san“ i „Ekološki san“. Sva su već nekolikogodina u promjeni, s izuzetno dobrim rezultatima, potvrđenim, kako od straneveterinarske medicine, tako i od pčelara.„Api imuno stimulans“ – Što je to i o čemu se radi? To je istovremeno hrana, lijek,poticaj imuniteta i a postiže i niz drugih pozitivnih učinaka. Napravljeno je posebnimpostupkom (s Pat-zaštitom) od desetak raznih aromatičnih, ljekovitih i medonosnihbiljaka, koje potječu s ekološki čistih prostora. Sve komponente tog bilja, zastupljenesu o određenoj mjeri, pošto je svaka prethodno samljevena (u ekološkom mlinu), dofinog praha.118

Taj prah je nosilac najvećeg broja učinaka u borbi protiv bolesti pčela i legla.Druga sastavna komponenta je nosilac, prirodno hranjivih, ali i zaštitnih učinaka, a toje med. Ali ne bilo koji, kakav i čiji med, već vlastiti nektarski med koje su pčele same„izmedile“ i koji je provjeren na zdravstvenu ispravnost. Najzad treća komponentaje šećer u prahu, koji je bitan sastojak, ali i hrana, koji pčele prerade u med. Šećer uprahu, pčelar sam pripremi ili ga nabavi u trgovini.Od ove tri komponente u određenoj se mjeri pčelar sam pripremi tijesto, odnosno„pogaču“ u željenoj količini. Može je davati pčelama tijekom čitave godine, a naročitou vremenu prihrane – dohrane pčela u zimskom i proljetnom razdoblju. Takva hranatj. „pogača“ može zamijeniti bilo koji ili kakav sirup ili pogaču, koju pčelar kupujeili sam pravi.Naime, ovim sredstvom „Api imuno stimulans“ omogućena je, na samo kompletnaishrana i dohrana pčela, već i prevencija, terapija i imuno zaštita. Što više, kad pčeleovu hranu uključe u svoju prehranu, počinje njihova zaštita ili borba samih pčela suzročnicima njenih bolesti i bolesti legla. Tako na primjer:Varoa, sišući hemolimfu pčela, kojom se inače hrani, ugine ili pada sa tijela pčele,jer ova imonostimulativna hrana, sadrži komponente biljaka, koje su otrov za varou,ali nisu štetne za pčele. Ako je pak varoa postavila svoju larvu u leglu, onda će ilarva varoe uginuti, jer ni ona ne podnosi supstance sadržane u ovoj hrani. Ovimese sprječava daljnja reprodukcija varoe. Ovo zapažanje je poseban izazov da daljnjiznanstveno istraživački rad određenih institucija iz područja veterinarske medicine,poljoprivrede i znanstvenika.Koristeći „Api imuno stimulans“ hranu, pčele u većoj količini luče propolis čimese povećava mogućnost, naročito u proljetnom razdoblju, da balzamiraju i zaštiteleglo, povećavaju svoj imunitet, čime se uspješno štite od širenja raznih bolesti, čaki od američke gnjiloče, što je već praktično zapaženo proteklih nekoliko godina napčelinjaku I.Gligorića.Pčele pojačano grade, dograđuju i proširuju postojeće saće u blizini postavljenepogače. Ako se skine satna osnova u cjelini ili se djelomično skrati, pčele će izgraditinovo saće, a da uopće ne izlaze izvan košnica, kao što se to dešava tokom zime ili udrugim prilikama.Primjenom „Api imuno stimulansa“ hrane od druge polovice srpnja, u tijekomkolovoza i u studenom, nije potrebno prehranjivati pčele sirupom, jer ovime produžavajusvoju prirodnu ishranu i spremaju med za zimsko razdoblje. Istovremeno sebe štite odbolesti. Naime, u ovom razdoblju nije potrebno tretiranje od varoe bilo koji kemijskomotrovnim sredstvom, osim ekološkim briketom zadimljavanjem, koji je inače na baziTimola i drugih ljekovitih biljaka. Ovom hranom pčelama je osigurano uspješnoprezimljavanje i proljetni razvoj, jer je ona potpuna zamjena za njihovu prirodnuhranu. Poželjno je davati je pčelama i u siječnju, veljači i ožujku, kada još nema peludiu prirodi. Što više primjena ove hrane vremenski je neograničena i može se davatipčelama u svako doba godine, kao obogaćena, dodatna ili cjelovita hrana i lijek.4. PČELARSKI DANI 2007.119

S obzirom da je napravljena od desetak komponenti aromatičnog, ljekovitog imedonosnog bilja predstavlja izvor velikog broja vitamina i minerala neophodnih zaživot i rad pčela.Primijenjeno bilje za izradu ove hrane i lijeka, ne raste u toku čitave godine, nitiu svim krajevima bilo koje zemlje ili svijeta i u bilo kojem dobu godine, da se poredkompletne ishrane, uspješno zaštite i liječe od varoe, vapnenastog legla, nozemoze, azaustavlja se i razvoj američke gnjiloče.Zdravstveno je ispitano bakteriološki i kemijski od strane Instituta za zdravstvenuzaštitu, Sektora za higijenu i zaštitu životne sredine i odobreno kao sredstvo širokeprimjene, br.lab.194/438, siječanj 2005. godine u Nišu. Rezultati su dani u izvještajuo ispitivanju.Zaštićeno je patentom PAT-P-2006/0021 i nagrađeno medaljom na Međunarodnomsajmu patenata u Novom Sadu 2005. godine.Posebno zapažanje: pčele prije pojedu „Api imuno stimulans“ hranu negoponuđeni sirup, klasičnu pogači ili vlastiti med.Tema II.: Univerzalni isparivač ekoloških sredstava protiv bolesti pčela i pčelinjezajednice. PAT-P-2006/0209.4. PČELARSKI DANI 2007.Među raznim oblicima borbeprotiv pčelinjeg krpelja – Varroedestructor u primjeni su određenaisparljiva sredstva. Najčešćese radi o kiselinama, kao što sumravlja, oksalna i mliječna. Iste seprimjenjuju u nekoliko varijanti.Takvi su kratki i dugi isparivač uobliku tanjura, medicinska bočicabez papira i dr. Također postojerazne konstrukcije isparivača odplastike, s određenim komoricamau kojima se nalazi karton kojiupija kiselinu. Svi ovi obliciisparivača koriste se uglavnomza primjenu mravlje i oksalnekiseline. Pri tome se obaveznonavodi mjere opreznosti i zaštite;jer ove kiseline imaju opasnokorozivno djelovanje.120

Mogu nanijeti ozbiljna tjelesna oštećenje direktnim kontaktom same kiseline natijelo i odjeću i putem udahnutih para na dišne organe i sluznice očiju. Također seističu znatni gubici pčela, matica i pčelinjih zajednica.Osobno sam protiv primjene opasnih i toksičnih sredstava u borbi protiv varoe i drugihbolesti pčela i pčelinje zajednice. Jer postoje potpuno bezopasna i efikasna sredstva, kojasu organske prirode i ekološka. Uz to se mogu primjenjivati tokom cijele godine.Univerzalni ekološki isparivač sredstava protiv bolesti pčela i pčelinje zajednicepredstavlja veoma jednostavnu, sigurnu i efikasnu napravu za primjenu u pčelarstvu,ali i u kući. Napravljeno je od četinjača u vidu kraće letvice, koja je s gornje strane podužini kanalno izdubljena, s kraćim otvorom na donjoj strani (1 na sli1.). u spomenutokanalno udubljenje ubacuje se plastična cjevčica lučno savijena (2). Jedan kraj cjevčiceje trajno zatvoren plastičnim čepom (3), a drugi kraj se otvara i zatvara pokretnim i neštodužim plastičnim čepom (4). Ovaj čep je s unutrašnje strane cjevasto izbušen, na čijemzidu je po dužini nekoliko rupica, radi komunikacije isparivača sa vanjskom sredinom,tj. isparavanja tvari iz isparivača. Za ostvarivanje funkcije isparavanja, čep se povlačiprema izvana, čime se regulira stupanj i brzina isparavanja kroz rupice na zidu čepa.Cjevčica je postavljena u lučnu udubljenje tijela isparivača i pričvršćena povezom.Ovako napravljeni isparivač, postavlja se na donju ili gornju površinu letvicesatonoše i postavlja u podnicu košnice (sl.2.). Hoće li biti postavljena na gornju ilidonju površinu satonoša, ovisi o težini para sredstava koje isparava.Moguća sredstva ispravanja korištena u pčelarstvu, pored spomenutih kiselina (zakoje se mi ne odlučujemo) jesu sva eterična ulja i tvar sa varocidnim i drugim učincimaprotiv bolesti pčela i pčelinje zajednice. To su uglavnom eterični destilati raznih ibrojnih aromatičnih i ljekovitih biljaka ili čvrste isparljive tvari, dobivene od takvihbiljaka. Takva su na primjer: 001.pini. 01.lavande, 01.salve, 01.mente, 01. eukaliptus,01. thymoli i druga, kao i thymol u tvari ili sprahu i druge isparljive čvrste supstance.Ovaj univerzalni i ekološki isparivač se može koristiti i u borbi protiv voštanihmoljaca, kućnih moljaca, komaraca i drugih sitnih kukaca. Podrazumijeva se da seprije primjene cjevčica isparivača napuni sredstvom koje isparava, pomoću šprica ilimalog lijevka, zatvori čepom i tek onda postavi na satonošu. Kapacitet cjevčice je oko10 ml ili grama.4. PČELARSKI DANI 2007.Tema III. Eko čajevi u tabletama za primjenu u pčelarstvuNije potrebno posebno navoditi, kakve sve vrste i pakiranja čajeva postoji, jerse oni kao lijek ili napitak koriste stoljećima. Cilj ovog priopćenja je da priopćimoprednosti ovog tipa inovacije nad već postojećim tipovima pakovanja i primjene,posebno u pčelarstvu. Eko čajevi u tabletama, napravljeni su isključivo od listovai cvjetova aromatičnih, ljekovitih i medonosnih biljaka. Ubrane su s padina i livadaSvrljiških planina, udaljenih od bilo kakvih izvora zagađenja. Ti predjeli pripadajudijelovima Nacionalnog parka Sićeva.121

Naime, radi se o potpuno ekološkoj sredini, gdje se odvija i ekološko pčelarenje.Ovi čajevi su napravljeni u vlastitom ekološkom tehnologijom, od fino polveriziranemase odgovarajućih biljaka. Dobiveni prah predstavlja integralnu masu sa sačuvanimeteričnim uljem i drugim sastojcima samih listova i cvjetova biljke. Pomoću specijalnogalata, obavlja se doziranje i presanje praha, čime se kao proizvod dobije tableta, bezikakvog vezivnog materijala. Dakle, potpuno prirodnog sastava. Da ne bi došlo dogubitka eteričnog ulja, karakterističnog za miris i ukus, ali i ljekovitih učinaka svakatableta se pakira u zasebnu foliju, čime sadržaj biva hermetički zatvoren i sačuvan svedo upotrebe. Rok upotrebe je neograničen, sve dok je tableta u foliji. Primjena čajevau tableta u ovisnosti je od indikacija svake biljke, kako u narodnoj, tako i u službenojmedicini. Posebna prednost i naša inovacija za primjenu i u pčelarstvu, sastoji se utome, što se od svake biljke s antivaroznim djelovanjem ili u kombinaciji nekoliko njih,može pripremiti ljekoviti čaj za napajanje pčele u pojilu ili za spravljanje ljekovitogsirupa. Na ovaj bi način pčele preko svoje hemolimfe, bile sposobne da se oslobađajuod štetnika poznatih kao varoa i drugih, a da istovremeno budu zadovoljene njihovepotrebe za vodom i hranom.Za 1 litru čaja, u ove svrhe, potrebna je samo ½ do 1 tableta. Eko čajevi u tabletamasu zdravstveno kemijski i bakteriološki ispitani od strane Instituta za zaštitu zdravljaNiš, Sektora za higijenu i zaštitu životne i radne sredine, br.N-4600 i N-4917/2006.Ovim je utvrđeno da su zdravstveno ispravni prema Zakonu o zdravstvenoj ispravnostiživotnih namirnica i predmeta opće upotrebe.Proizvodi i pakira „Eko pčela“ Niš, tel.++381-18-321-784.ZaključciIzloženim priopćenjem prikazane su određene ekološke inovacije primijenjene upčelarstvu i to:4. PČELARSKI DANI 2007.1. Napravljeno je novo sredstvo pod nazivom „Api imuno stimulns“ kao ekološka, zaštitnoljekovita i imuno stimulativna hrana za pčele.2. Posebna novost i značenje ovog sredstva je u tome što djeluje pod utjecaje desetka ljekovitih,aromatičnih i medonosnih biljaka, koje inače u prirodi pčelama daju dragocjeni nektar, ali izaštitu i lijek protiv varoe i drugih bolesti pčela i pčelinje zajednice, čime se pčele same lijeće.3. Prikazana je nova, izuzetno jednostavna, ali i učinkovita naprava kao univerzalni isparivačekoloških sredstava protiv bolesti pčela i pčelinje zajednice.4. Primjena isparivača je jednostavna i bezopasna, učvršćivanjem na satonoši plodišta idjelovanjem kroz duže vremensko razdoblje.5. Napravljeni su eko čajevi u tabletama, koji pored upotrebe u ljudskoj i narodnoj medicini,migu biti primijenjeni u pčelarstvu za pojila i pripremu sirupa, čime se i na ovaj način pčelemogu liječiti.122

1234. PČELARSKI DANI 2007.

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNOGOSPODARSTVOM E Lza pčelarstvoproizvodnju stočarskih proizvodai ratarstvoKaradžićevo, V.S. Karadžića 71Vlasnik: Stevo Trtica, ing.Mobitel: 098 / 900-1247 Telefon: 032 / 442 - 6134. PČELARSKI DANI 2007.Stolarija i pčelarstvoTOLIĆLR košnice 398 kn. LR okviri 2,95 kn.Okviri AZ standard 2,15 kn.F. Kuhača 2, Slavonski brodmob. 091-1639559stolarija_tolic@yahoo.com124

1254. PČELARSKI DANI 2007.

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVOPROIZVODNJA I PRODAJA PRIRODNO VRCANOGA MEDACVJETNOGA PRAHA - PROPOLISAPČELAR: TADIJA - BOŠKOVIĆJ. J. STROSSMAYERA 35, ŠIŠKOVCITEL: 032/851-165OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVOPROIZVODNJA I PRODAJA PRIRODNO VRCANOGA MEDACVJETNOGA PRAHA - PROPOLISAPČELAR: BERISLAV BLAŽEVIĆJ. KOZARCA 16, ŠIŠKOVCITEL: 032/851-069OBITELJSKO PČELARSTVOPETRUŠIĆSTARI JANKOVCI4. PČELARSKI DANI 2007.OBITELJSKO PČELARSTVOŠURANANDRIJAŠEVCI126

1274. PČELARSKI DANI 2007.

4. PČELARSKI DANI 2007.128