Ruso i vladavina opšte volje - komunikacija
Ruso i vladavina opšte volje - komunikacija
Ruso i vladavina opšte volje - komunikacija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vladavina opšte <strong>volje</strong> kao obele`je dobro ureðenog društva,<br />
prema <strong>Ruso</strong>u, znaèi da su javni poslovi postali glavna briga graðana.<br />
U društvu u kojem vlada opšta volja graðani ne plaæaju vojsku, niti<br />
imenuju predstavnike da sami ne bi morali da se bave javnim poslovima.<br />
„U istinski slobodnoj zemlji graðani sve rade svojim mišicama,<br />
a ništa novcem; daleko od toga da plaæaju da se oslobode svojih<br />
du`nosti, oni bi plaæali da ih lièno ispune.“ 12 U dobro ureðenoj dr`avi<br />
javni poslovi stoje iznad privatnih. Krug privatnih poslova se sve<br />
više su`ava, jer uèestvujuæi sve više u opštem blagostanju, graðani<br />
tra`e sve manji deo blagostanja u pojedinaènim nastojanjima. <strong>Ruso</strong><br />
ovde, naravno, ima za uzor grèki polis u kome je glavna briga naroda<br />
bila njegova sloboda.<br />
Prema <strong>Ruso</strong>u, mora se ispuniti više pretpostavki da bi moglo da<br />
se ka`e da u jednom društvu vlada opšta volja. Meðu ovim pretpostavkama<br />
posebno su va`ne dve: prvo, da sami graðani donose zakone<br />
ne prepuštajuæi taj posao predstavnicima i, drugo, da lica koja<br />
donose zakone to ne èine kao èlanovi posebnih grupa veæ kao pripadnici<br />
celog društva.<br />
Tako dolazimo do prve pretpostavke dobro ureðenog društva. U<br />
dobro ureðenom društvu narod izra`ava opštu volju posredstvom zakona.<br />
Baš zato što se zakonima izra`ava opšta volja, graðani moraju<br />
sami donositi zakone, a ne ostavljati da to èine njihovi predstavnici.<br />
Opšta volja, prema <strong>Ruso</strong>u, ne mo`e se ni otuðiti ni predstavljati. Narod<br />
zato zakone mo`e da donosi samo kada je okupljen u skupštinu.<br />
Izuzev izvornog ugovora o ustanovljavanju graðanskog društva, koji<br />
po svojoj prirodi tra`i saglasnost svih, sve ostale odluke narod okupljen<br />
u skupštinu donosi veæinom glasova koja izra`ava opštu volju;<br />
kada veæina, meðutim, poène da protivreèi nalozima opšte <strong>volje</strong>,<br />
njene odluke gube legitimnost.<br />
Samo tamo gde svi uèestvuju u donošenju zakona, smatrao je<br />
<strong>Ruso</strong>, graðani razumeju potrebu za njima i interese i gledišta koji se<br />
njima usklaðuju. U ovakvim sredinama jedna grupa ljudi ne nameæe<br />
svoju volju drugoj, veæ se zakonima, u kojima je sadr`ana opšta<br />
volja, pokoravaju svi. Ovakva društva se razlikuju od onih u kojima<br />
jedna grupa ljudi nameæe svoju volju drugoj. Pokoravajuæi se<br />
12<br />
94<br />
Društveni ugovor, III, 15