Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Informatička tehnologija u poslovanju<br />
snimio Dražen Lapić<br />
ISSN 1330-0393<br />
CIJENA: 25 kn<br />
Branka Vico, direktorica informatike FORNAX Hrvatska<br />
BROJ 163/07/2008<br />
<strong>Informatika</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>medicinu</strong> i<br />
<strong>zdravstvo</strong><br />
<strong>Istra</strong>ž<strong>ivanje</strong>:<br />
<strong>telekom</strong><br />
industrija u<br />
Hrvatskoj
26<br />
9<br />
KOMUNIKACIJE<br />
6<br />
IT industrija i PR<br />
Osobe iz IT industrije vrlo često<br />
govore tehničkim jezikom, laicima<br />
nerazumljivim šiframa i prestručnim<br />
jezikom <strong>za</strong> opću javnost.<br />
ICT USLUGE<br />
9<br />
Ponuda složenih usluga<br />
Pristup prodajnom procesu<br />
neminovno će utjecati na odluku<br />
kupca.<br />
ODJECI<br />
Transformacija tehnologije u<br />
12 poslovanje<br />
Combis konferencija željela uka<strong>za</strong>ti<br />
na suvremenu ulogu tehnologije u<br />
unapređenju poslovanja.<br />
Tri moći svjetskog znanja<br />
14 Pristup i<strong>za</strong>zovima razvoja privatnog<br />
i javnog sektora, u uvjetima nove<br />
ekonomije-<br />
STRANA ICT TRŽIŠTA<br />
ICT novosti – Srbija<br />
18<br />
ICT novosti – BiH<br />
20<br />
PROFIL TVRTKE<br />
Znanje i reference<br />
26 Fornax Hrvatska pokriva IT <strong>za</strong>htjeve<br />
velikih poduzeća, komunalnih<br />
poduzeća i industrije u području<br />
<strong>telekom</strong>unikacija i financija.<br />
163/07/2008<br />
12<br />
48<br />
6<br />
12<br />
14<br />
17<br />
39<br />
GMR efekt<br />
31 Počasni doktorat Albertu Fertu,<br />
dobitniku Nobelove nagrade<br />
<strong>za</strong> razvoj nove metode čitanja<br />
magnetskih podataka.<br />
35 CRO-ICT<br />
Unapređenje procesa razvoja<br />
softvera<br />
ICT U MEDICINI I ZDRAVSTVU<br />
Sredstvo a ne cilj<br />
39 Problemi implementacije<br />
tehnologije u medicini i zdravstvu<br />
sele se iz područja pouzdanosti i<br />
učinkovitosti u područje upravljanja i<br />
optimiziranja sustava.<br />
Personali<strong>za</strong>cija zdravstvenih<br />
45 programa<br />
<strong>Istra</strong>ž<strong>ivanje</strong> učinka personali<strong>za</strong>cije i<br />
motivacijskih faktora temeljenih na<br />
tehnologiji.<br />
Pharma Summit 2008<br />
47 Media-Soft je tržišni lider u CRM<br />
rješenjima <strong>za</strong> vodeća farmaceutska<br />
poduzeća u Europi i tržišni lider u<br />
istočnoj i jugoistočnoj Europi sa<br />
svojim CRM rješenjima<br />
Poslovna inteligencija u bolnicama<br />
48 Grad d.o.o. Pula nudi novi BIS BI<br />
sustav <strong>za</strong> potporu odlučivanju u<br />
bolnicama, u cilju boljeg liječenja, ali<br />
i učinkovitog nadzora, te optimalnog<br />
korištenja svih resursa.<br />
52<br />
50<br />
54<br />
31<br />
Put do uspjeha<br />
50 Bolnica Akromion je do sada najveća<br />
privatna ortopedska bolnica u<br />
Republici Hrvatskoj koja se prostire<br />
na oko 2000 četvornih metara u tri<br />
etaže. Svaka soba ima i internetski<br />
priključak, što pacijentima osigurava<br />
maksimalnu udobnost.<br />
Analizom podataka do ukupne slike<br />
52 Program +AMBULANTA tvrtke ISD<br />
Informacijski sustavi - suvremena<br />
tehnologija, uobičajena u poslovnom<br />
svijetu <strong>za</strong> obradu podataka, primijenjena<br />
u liječničkoj ordinaciji.<br />
TELEKOMUNIKACIJE<br />
Hrvatska „protiv svijeta“<br />
54 Poruke godišnje analize<br />
InfoTrendTOP50<strong>telekom</strong>unikacije.<br />
BIROTREND<br />
Vaš novac<br />
62 Ulaganje na tržište kapitala izravno ili<br />
preko fondova novi je oblik ulaganja<br />
<strong>za</strong> prosječnog stanovnika Hrvatske.<br />
Odmorom protiv stresa<br />
64 Barcelona – grad po mjeri svakog<br />
od nas.<br />
Godišnji odmori<br />
66 <strong>Istra</strong>ž<strong>ivanje</strong> o navikama hrvatskog<br />
stanovništva.<br />
Pogriješili smo<br />
U prošlom broju <strong>Infotrend</strong>a na stranici 50 u<br />
tekstu pod naslovom “Prvenstveno poslovni<br />
problem” propustili smo potpisati gospodina<br />
Antu Novakovića iz IBM-a Hrvatska.<br />
Ispričavamo se čitateljima i autoru.<br />
3<br />
U OVOM BROJU
4<br />
Nakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručne<br />
publikacije, grafičke i prigodne usluge<br />
Rockfellerova 47, 10000 Zagreb<br />
Tel. 01/23 44 666; Fax 01/24 42 215<br />
e-pošta: redakcije@trend.hr<br />
Direktor: Ružica Burger<br />
Tel. 01/23 44 666<br />
Zamjenica direktora:<br />
Su<strong>za</strong>na Hostnjak<br />
e-pošta: admin@trend.hr<br />
Glavni i odgovorni urednik:<br />
Branko Kosec<br />
e-pošta: bkosec@trend.hr<br />
U ovome časopisu<br />
nećete čitati o politici<br />
(... ok, možda između redaka)<br />
Obavijestite se o ponudi, stanju i<br />
kretanjima na hrvatskoj ICT sceni<br />
► Naučite kako informatičku i<br />
komunikacijsku tehnologiju prilagoditi<br />
svojim poslovnim potrebama<br />
► Pronađite na stranicama InfoTrenda<br />
ono što Vas <strong>za</strong>nima,<br />
ono što će najbolje odgovarati vašim<br />
potrebama.<br />
Urednik: Mirko Duić<br />
e-pošta: redakcije@trend.hr<br />
Krešimir Višnar<br />
Urednik web izdanja<br />
e-pošta: kresimir@trend.hr<br />
Stručni urednici: Marijan Prević,<br />
Tomislav Žganec<br />
e-pošta: redakcije@trend.hr<br />
Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović<br />
Jezična obrada: Goran Čačić<br />
Suradnici u marketingu:<br />
Nataša Bolješić<br />
Nada Božić<br />
Ivana Erceg<br />
Tea Krnjić<br />
e-pošta: marketing@trend.hr<br />
Ne propustite nove brojeve.<br />
PRETPLATA je najsigurniji<br />
i najpovoljniji način da<br />
redovito osigurate svoj broj<br />
InfoTrenda.<br />
INFO PRESS d.o.o., Zagreb, Rockfellerova 47 • Tel. 01/23 44 666; Fax 01/24 42 215 • e-pošta: pretplata@trend.hr • www.trend.hr<br />
MB: 02020823 • Žiro račun - HAAB 2500009-1101212728<br />
Prvi hrvatski časopis <strong>za</strong> informatiku u poslovanju www.trend.hr<br />
Odjel pretplate:<br />
Tel. 01/ 23 44 666<br />
Faks 01/24 42 215<br />
e-pošta: pretplata@trend.hr<br />
Pretplate: 12 br. 270 kn<br />
24 br. 480 kn<br />
Cijena primjerka <strong>za</strong> inozemstvo: 6 EUR<br />
Žiro-račun: HAAB 2500009-1101212728<br />
Prepress: Promjene-D.D. d.o.o., Zagreb<br />
Reali<strong>za</strong>cija tiska: ZINA, Zagreb<br />
Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno<br />
i stručno, no izdavač ne može odgovarati<br />
<strong>za</strong> posljedice njihove primjene.<br />
Članci izražavaju mišljenje autora i ne pokla<br />
pa ju se nužno sa stajalištem redakcije.<br />
Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se<br />
sa <strong>za</strong>hvalnošću i bit će im posvećena pu na<br />
po zornost, a <strong>za</strong> možebitnu suradnju potre<br />
ban je prethodni pismeni ili telefonski<br />
do govor.<br />
Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to<br />
nije izričito unaprijed dogovoreno.<br />
Autorska prava su <strong>za</strong>štićena. Nije do pu š te no<br />
prenošenje tekstova u cijelosti ili dje lomično<br />
bez pismenog odobrenja iz da vača.<br />
163/07/2008
KOMUNIKACIJE<br />
U načelu, kad je riječ o odnosima s javnošću,<br />
ne pričamo samo o medijima, ali jedna je<br />
od specifičnosti IT industrije da se pretežno<br />
komunicira s medijima. Tu dolazi do poteškoća<br />
jer stručnjaci <strong>za</strong> odnose s javnošću nisu<br />
IT struke, a osobe iz IT industrije vrlo često<br />
govore tehničkim jezikom, laicima nerazumljivim<br />
šiframa i prestručnim jezikom <strong>za</strong><br />
opću javnost. Upravo su PR-ovci ta spona između<br />
ICT kompanije i njenih ciljnih javnosti<br />
koja će te poruke prevesti i učiniti ih razumljivima<br />
<strong>za</strong> one kojima je poruka namijenjena.<br />
Pritom nije svejedno šaljemo li poruku u<br />
specijalizirane medije kao što su InfoTrend ili<br />
Mreža ili u neki medij šireg interesa kao što<br />
su Lider ili Business.hr. Svaki medij i njegova<br />
publika traže potpuno drugačiji pristup i je-<br />
ICT industrija i problemi odnosa s javnošću<br />
Ako ne znaju <strong>za</strong> nas,<br />
onda nas nema<br />
Zanemar<strong>ivanje</strong> marketinga i ko mu nika<br />
cije s javnošću mnoge tvrtke (a in formatičke<br />
su tu valjda rekorderi) opravdavaju<br />
teorijama o „proizvodu koji se sam<br />
prodaje”, o „usmenoj pre daji kao najboljoj<br />
reklami” i činjenicom da „na svom<br />
tržištu nemaju konkurencije”. Ako su<br />
takva opravdanja nekada i bila valjana,<br />
to <strong>za</strong>sigurno već odavna nisu.<br />
Pravi odgovor na pitanje možemo li<br />
preživjeti ne može biti: imamo izvrstan<br />
proizvod.<br />
Ispravan odgovor glasi: imamo dobar proizvod<br />
i izvrsnu komunikaciju s javnošću.<br />
Kao posrednik između dobavljača i korisnika<br />
informatičkih tehnologija, Info-<br />
Trend, uz druge informatičke časopise,<br />
djelomice ispunjava tu ulogu. Posljednjih<br />
godina pridružili su im se specijalisti<br />
<strong>za</strong> odnose s javnošću, Public Relations<br />
agencije i pojedinci, PR-ovci.<br />
O odnosima s javnošću, ali i medijima,<br />
razgovaramo s predstavnicima agencije<br />
Abrakadabra, jednoj od rijetkih u nas<br />
koje svoje korijene vuku upravo iz IT industrije.<br />
Za čitatelje InfoTrenda govore<br />
Manuela Šola Oršić, utemeljiteljica i vlasnica<br />
Abrakadabre i account menadžer<br />
Krešimir Dominić.<br />
Manuela Šola Oršić, vlasnica i direktorica Abrakadabre, do svoje je tridesete godine stekla impresivno<br />
obrazovanje – od Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preko mnogobrojnih dodatnih oblika<br />
izobrazbe do Executive MBA, CBA Cotrugli Business akademije. Između ostalog, članica je Izvršnog<br />
Odbora Udruge malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i članica Hrvatske<br />
udruge <strong>za</strong> odnose s javnošću<br />
zik komunikacije – pričamo o istom sadržaju,<br />
ali na drugi način.<br />
To je jedan od većih i<strong>za</strong>zova PR-ovaca u odnosima<br />
s IT kompanijama. Predstavnike industrije<br />
prvo treba educirati da govore jezikom razumljivijim<br />
široj javnosti, a sadržaj <strong>za</strong>tim treba<br />
ispravno prenijeti u medije. A to vrijedi <strong>za</strong> baš<br />
svaku tehnološku kompaniju.<br />
Zadatak nije lak. Novinar kojemu, primjerice,<br />
prenosimo poruku o poslovnim procesima, trebao<br />
bi jako dobro poznavati IT, ali isto tako<br />
i <strong>za</strong>konitosti poslovanja da bi mogao sagledati<br />
problematiku i s tog aspekta. Zasad je podjednako<br />
premalen broj PR-ovaca koji to mogu<br />
prenijeti, kao i novinara koji to mogu dobro<br />
interpretirati, ali situacija se mijenja nabolje.<br />
Slušati, preoblikovati, prenijeti...<br />
Da bismo dobro obavili svoj posao, mi PRovci<br />
sa svojim klijentom moramo komunicirati<br />
na tri načina. Moramo čuti što nam on<br />
ima reći, <strong>za</strong>tim preoblikovati tu poruku (što<br />
je često dugotrajan proces jer da biste upoznali<br />
klijenta morate naučiti sve što tvrtka nudi:<br />
proizvode, usluge i vrlo sofisticirane koncepte.<br />
Dakle, razumjeti što klijent doista radi dug je<br />
proces učenja), <strong>za</strong>tim trebamo komunicirati<br />
s novinarima, što znači da tu poruku trebamo<br />
oblikovati i dati vam je u obliku pogodnom<br />
<strong>za</strong> vaš medij, ovisno o profilu vasih čitatelja.<br />
Sasvim drugačije razgovaramo s InfoTrendom<br />
ili s nekim iz Jutarnjeg lista jer se obraćamo<br />
potencijalno drugačijem segmentu čitatelja,<br />
6 163/07/2008
pa će poruka koju želimo plasirati biti komunicirana<br />
različito <strong>za</strong> različite medije.<br />
Kada se pripremaju PR tekstovi, osim što cijelo<br />
vrijeme razmišljamo o poruci koju želimo komunicirati,<br />
razmišljamo i o profilu čitatelja kojima<br />
se obraćamo. Jednog mrežnog inženjera koji<br />
lista časopis Mreža <strong>za</strong>nimaju neke konkretne informacije:<br />
on je vjerojatno operativac koji će danas-sutra<br />
navedeni proizvod ili uslugu koristiti.<br />
Kada pripremamo objavu <strong>za</strong> medije naravno da<br />
vodimo računa o sadržaju kojeg čitatelji traže.<br />
Ako se pak obraćamo poslovnoj publici, poruka<br />
koju plasiramo je drugačija. O tom istom<br />
proizvodu pričamo s gledišta biznisa i koristi<br />
koje će kompanija ostvariti ulaganjem u određeni<br />
proizvod jer to je ono što tu publiku <strong>za</strong>nima,<br />
a ne tehnološke pojedinosti.<br />
Imali smo više karakterističnih primjera sa<br />
softverima <strong>za</strong> koje specijalističkim listovima<br />
dajemo tehničke podatke, dok primjerice <strong>za</strong><br />
objavu u nekom poslovnom magazinu uopće<br />
ne pričamo na toj razini nego raspravljamo<br />
o koristima koje kompanija ima uvođenjem<br />
tog softvera, kako to utječe na troškove, što to<br />
znači <strong>za</strong> brzinu poslovnih procesa – dakle sasvim<br />
drugi aspekt iste priče. I kad je god moguće,<br />
dajemo im primjere iz prakse.<br />
Uspješna primjena nekog proizvoda, po mogućnosti<br />
u velikoj i poznatoj tvrtki, najbolja<br />
je promidžba <strong>za</strong> proizvod. Primjerice, svaki<br />
poslovni čovjek <strong>za</strong>interesira se kad mu kažete<br />
da British Telecom dodjeljuje bonus menadžerima<br />
na temelju rezultata dva poka<strong>za</strong>telja<br />
poslovne uspješnosti mjerena alatima ARIS<br />
platforme. To nije bonus <strong>za</strong> uspješno prihvaćanje<br />
novog softvera već mjerenje učinka (prema<br />
dva poka<strong>za</strong>telja) i plaćanje bonusa prema<br />
rezultatima – i to je jedan od načina na koji<br />
komuniciramo ARIS.<br />
Učiti i... učiti<br />
Abrakadabra je počela s IT industrijom, ali<br />
imamo velik broj „tehnoloških” klijenata i iz<br />
drugih industrija. Ipak, IT područje smatramo<br />
najznačajnijim jer je brzorastuće, dinamično,<br />
a brzina razvoja IT industrije <strong>za</strong>sigurno<br />
uvjetuje brzinu razvoja cijele svjetke privrede,<br />
tako da nam nije teško što moramo uložiti<br />
puno ulaganja i znanja kako bismo razumjeli<br />
IT područje i IT kompanije.<br />
Iako osobe koje se bave Odnosima s javnošću<br />
dolaze pretežno s Fakulteta novinarstva, politologije,<br />
Filozofskog ili Ekonomskog fakulteta,<br />
svakodnevno se u radu susreću s novim<br />
područjima koja trebaju usvojiti. Jedno od težih<br />
i <strong>za</strong>htjevnijih je područje ICT tehnologija,<br />
a ukoliko radite na takvim klijentima morate<br />
imati dovoljno znanja, morate razumjeti klijenta<br />
i prenijeti novinaru poruku koju želite.<br />
Da bi se održala dobra komunikacija između IT<br />
branše i korisnika, najprije informatičari moraju<br />
naučiti govoriti tako da ih razumijemo, a PRovci<br />
i novinari trebaju proširiti i produbiti svoja<br />
znanja o tehnologiji. I konačno, tvrtke koje<br />
angažiraju PR agencije moraju znati da posto-<br />
163/07/2008<br />
je određena vremenska razdoblja u kojima je nužan<br />
taj prijenos znanja. Znači, oni moraju jako<br />
puno komunicirati sa svojom agencijom da bi<br />
agencija što prije usvojila znanja kompanije.<br />
Abrakadabra danas nema problema u komunikaciji<br />
s informatičkim tvrtkama jer je – radeći<br />
više od tri godine s tvrtkom Infodom ali i s mnogima<br />
drugim IT kompanijama – puno naučila.<br />
Komunikacija<br />
PR je funkcija uprave svake kompanije, a voditelj<br />
korporativnih komunikacija kompanije u<br />
izravnoj je vezi s upravom tvrtke. To je činjenica<br />
koja govori u prilog tezi da su i hrvatski menadžeri<br />
postali sve svjesniji važnosti odnosa s javnošću<br />
i njezine uloge na razvoj kompanije.<br />
Agencija koja se specijalizira <strong>za</strong> određenu industriju<br />
lakše će se sporazumijevati s klijentom.<br />
Trebate li PR usluge, uputno je unajmiti agenciju<br />
<strong>za</strong> koju znate da je u toj industriji već nešto<br />
napravila, jer su to ljudi koji jako dobro poznaju<br />
vaše tržište, sve njegove specifičnosti i problematiku,<br />
pa će razdoblje upoznavanja i uhodavanja<br />
biti kraće i bezbolnije.<br />
Da bi se održala dobra<br />
komunikacija između<br />
IT branše i korisnika,<br />
informatičari najprije moraju<br />
naučiti govoriti tako da<br />
ih razumijemo, a PR-ovci i<br />
novinari trebaju proširiti<br />
i produbiti svoja znanja o<br />
tehnologiji.<br />
Podrška<br />
Možemo odlučiti da nam komunikacija nije potrebna,<br />
ali naša konkurencija, cijelo tržište, business<br />
općenito, komunicira pa to moramo i mi – ili smo<br />
tu ili nas nema. Ali, ako uprava tvrtke ne smatra da<br />
će od komunikacije imati konkretne poslovne koristi,<br />
ako nema njene podrške, bit će vrlo teško napraviti<br />
dobar posao i ostvarivati izvrsne rezultate.<br />
I danas se znamo <strong>za</strong>čuditi koliko je u nekim tvrtkama<br />
i kod nekih menadžera nerazumijevanja o<br />
važnosti komunikacije, koja je razlika između<br />
PR-a i marketinga, ali ipak, s takvim se osobama i<br />
s takvim pitanjima susrećemo sve manje. Svjesnost<br />
o važnosti sustavnog komuniciranja je porasla, PR<br />
više nije nešto nepoznato.<br />
Priprema <strong>za</strong> prodaju<br />
Kada govorimo o velikim IT tvrtkama koje<br />
proizvode i prodaju jako skupi softver, umrežena<br />
rješenja, njihovi klijenti najprije trebaju<br />
shvatiti da postoji potreba <strong>za</strong> takvim proizvodom<br />
i uslugom, da imaju problem kojeg moraju<br />
rješiti. No prije nego što počnu razgovarati<br />
s određenim ponuđačem moraju <strong>za</strong> njega<br />
čuti, moraju saznati o njegovom ugledu na tr-<br />
Agencija Abrakadabra osnovana je<br />
2004. godine. U početku je Abrakadabra<br />
bila prvenstveno orijentirana na<br />
maštoviti event management (odatle i<br />
objašnjenje <strong>za</strong> naziv agencije), dok je<br />
danas prvenstvo preuzeo komunikacijski<br />
menadžment i odnosi s javnošću.<br />
Abrakadabrin tim od 11 stručnjaka<br />
radi na visokoj razini profesionalnosti<br />
i proaktivno pristupa svakom pojedinom<br />
klijentu te stoga ne čudi da<br />
im je lista klijenata <strong>za</strong>ista impresivna.<br />
Počevši od IT industrije i tvrtki poput<br />
Nokije, Infodoma, IDS Scheera, Gideon<br />
Multimedije, preko velikih međunarodnih<br />
kompanija poput Proctera &<br />
Gamblea i Pernod Ricarda čiji brendovi<br />
imaju visoku <strong>za</strong>stupljenost na hrvatskom<br />
tržištu, pa sve do pro bono klijenata<br />
poput Prihvatilišta <strong>za</strong> životinje<br />
Ivanić Grad – Abrakadabra svima pristupa<br />
s posebnom pažnjom.<br />
U Abrakadabri vjeruju kako je kreativnost,<br />
svježina ideja i profesionalnost<br />
ono što je važno u odnosu s klijentima<br />
pa su to također motivi koji<br />
ih tjeraju dalje – točnije, dalje u regiju.<br />
Abrakadabra, naime, planira uskoro<br />
otvoriti ured i u Sarajevu.<br />
žištu, a najbolje je da to bude od <strong>za</strong>dovoljnog<br />
i sretnog korisnika. I to je ona prava funkcija<br />
odnosa s javnošću.<br />
To pretpostavlja da agencija zna na kojoj konferenciji<br />
određena IT tvrtka mora nastupiti sa<br />
svojom prezentacijom, case studijom jer je put<br />
do klijenta na taj način lakši, jer komunicirate<br />
vođeno i ciljano.<br />
Funkcija je PR-a da – kroz medije, kroz sudjelovanje<br />
na poslovnim konferencijama, kroz prezentacije<br />
projekata raznim ciljnim skupinama,<br />
nakon nekog vremena, mjeseci ili godina ustrajnog<br />
komuniciranja – situaciju izmijeni tako da<br />
tvrtka bude prepoznata na tržištu kao najbolji<br />
stručnjak <strong>za</strong> to područje. A kada se to postigne,<br />
tada će se položaj tvrtke na tržištu početi mijenjati<br />
nabolje. Ljudi čitaju novine, idu na portale,<br />
slušaju, gledaju TV, razgovaraju... Mi u PR-u<br />
vrlo smo svjesni činjenice da je svaki natpis u novinama<br />
izuzetna dobit <strong>za</strong> naš posao.<br />
Pristup<br />
Nastup na konferencijama je, čini se, velik<br />
i<strong>za</strong>zov <strong>za</strong> informatičare. Ondje često pričaju o<br />
tomu kako je njihov softver napravljen, a malokad<br />
o kupčevim i klijentovim potrebama, ne<br />
znaju se spustiti na razinu pojašnjenja: kako<br />
će taj softver našoj tvrtki pomoći.<br />
Karakteristični su prodajni sastanci ponuđača<br />
i potencijalnog kupca. Umjesto da kupcu<br />
u detalje opisujete svoj proizvod, nužno je<br />
najprije saslušati njegove potrebe i odgovoriti<br />
možete li to riješiti ili ne.<br />
Kad se rade pripreme <strong>za</strong> sastanak, pišu govori<br />
<strong>za</strong> konferencije, priprema klijent <strong>za</strong> intervju u<br />
7<br />
KOMUNIKACIJE
KOMUNIKACIJE<br />
časopisu, PR-ovac treba poučiti informatičara<br />
da o svojim proizvodima govori s gledišta potencijalnog<br />
čitatelja.<br />
No, komunikacija je stvar prakse i učenja, tako da je<br />
uz dobar medijski trening, trening javnog nastupa i<br />
uz puno prakse moguće usavršiti vlastitu komunikaciju<br />
i nastup te ih dovesti do <strong>za</strong>vidne razine.<br />
Kako radi PR agencija?<br />
Studij novinarstva i politologije je dobra podloga<br />
<strong>za</strong> PR obrazovanje. No, dakako, uz dobro<br />
pisanje potrebno je dodatno se obrazovati <strong>za</strong><br />
sektor kojeg se prati. Zatim treba naučiti pravila<br />
agencijskog poslovanja, vještine odnosa s klijentom,<br />
i razumjeti business općenito. I ono što<br />
smo već naglasili – i novinari i PR-ovci trebaju<br />
razumjeti poslovnu potrebu svog klijenta. To se<br />
ne može naučiti iz knjige, treba imati osjećaj <strong>za</strong><br />
ljude, razumjeti posao i svijet oko sebe.<br />
U agenciji se ljudi specijaliziraju <strong>za</strong> različite poslove,<br />
od odnosa s javnošću do vođenja poslovanja.<br />
Klijenta zovemo account, a čovjek koji s njim<br />
posluje je account manager. Pridružuje im se i jedan<br />
PR-ovac te po potrebi event manager, ako se<br />
radi o nekom događaju, konferenciji itd. Nas u<br />
Abrakadabri ima desetak, što nas po broju ljudi<br />
svrstava među veće PR agencije u Hrvatskoj.<br />
Kada dobijemo novi posao dodijelimo ga suradnicima<br />
ovisno o području, o brandovima. Po potrebi,<br />
ponekad koristimo vanjske suradnike, ali nikad<br />
nismo „outsorsali” PR-ovce ili event managere. To<br />
je naš osnovni posao, to je ono što mi radimo, <strong>za</strong>to<br />
izvana koristimo samo dobavljače. To je pogotovo<br />
karakteristično <strong>za</strong> događanja na kojima radi 30-<br />
40 ljudi. Tada uzimamo dobavljače: od tiskare do<br />
hostesa, fotografa, cateringa itd., ali projekt vodi<br />
agencija i <strong>za</strong>dužena je <strong>za</strong> njegovu uspješnost.<br />
Kućni PR ili agencija?<br />
S Hrvatskom gospodarskom komorom u 10 smo<br />
gradova radili jedan vrlo dobar projekt obrazovanja<br />
poduzetnika o osnovama odnosa s javnošću.<br />
Jedan od problema o kojem se raspravljalo bio je –<br />
<strong>za</strong>posliti internu osobu <strong>za</strong> PR ili PR agenciju; koje<br />
su prednosti a koji nedostaci svakog pristupa?<br />
Na sastancima u manjim tvrtkama često nam<br />
kažu – <strong>za</strong>što bih ja vas angažirala kada mogu <strong>za</strong>posliti<br />
neku osobu koja me košta manje, a još će mi<br />
raditi i u marketingu i u prodaji? Naizgled logično<br />
pitanje, ali činjenica je da će toj osobi, <strong>za</strong> isti<br />
učinak, trebati 5 puta više vremena nego nama u<br />
agenciji, jer ovdje je 10 ljudi svakodnevno u kontaktu<br />
s različitim novinama i različitim medijima.<br />
Može li takva osoba doći do glavnog urednika nekog<br />
časopisa, zna li ga motivirati <strong>za</strong> neku određenu<br />
temu? A što je sa svim onim drugim stvarima<br />
koje čine funkciju PR-a – komuniciranje s ciljanom<br />
publikom, dogovaranje predavanja na određenoj<br />
konferenciji, co-branding odnosno povez<strong>ivanje</strong><br />
snažnih brandova s drugim industrijama.<br />
Osoba <strong>za</strong>poslena u tvrtki vrlo teško to može postići,<br />
a agencija je svaki dan u kontaktu sa čitavim<br />
nizom industrija i tvrtki te sve to vrlo jednostavno<br />
povezuje u <strong>za</strong>jedničku akciju.<br />
Hrvatski stočarski centar<br />
dobio Sustav <strong>za</strong> izvještavanje i<br />
analitiku<br />
Ovih dana potpisan<br />
je primopredajni<br />
<strong>za</strong>pisnik između<br />
Hrvatskog stočarskog<br />
centra<br />
i tvrtke Omega<br />
software. Njime<br />
je službeno <strong>za</strong>vršen<br />
tromjesečni<br />
projekt implementacije<br />
rješenja <strong>za</strong> izvještavanje i analitiku <strong>za</strong><br />
područje „Poticaji u stočarstvu”.<br />
- 1 9 1 3 -<br />
H R V AT S K I S T O » A R S K I C E N TA R<br />
Poslovni cilj projekta, <strong>za</strong>vršenog i prije<br />
dogovorenog roka, bilo je uspostavljanje<br />
OLAP baze na temelju koje je ostvarena<br />
mogućnost multi-dimenzionalnih<br />
anali<strong>za</strong> kao i dostupnost podataka<br />
u bilo kojem trenutku. Također, omogućena<br />
je jednostavna izrada poslovnih<br />
izvještaja <strong>za</strong> potrebe donošenja poslovnih<br />
odluka od strane Uprave tvrtke.<br />
Projekt je uključivao dvije osnovne<br />
mjerljive faze: izradu izvještajne baze<br />
podataka sukladno specifičnostima klijenta<br />
i obučavanje korisnika <strong>za</strong> samostalnu<br />
izradu iste.<br />
„Dvije su osnovne funkcionalnosti iz naše<br />
perspektive uspješno ostvarene od strane<br />
Omega softwarea, a to je centrali<strong>za</strong>cija<br />
podataka i trenutna dostupnost istih<br />
svim ovlaštenim korisnicima sustava te<br />
sistematiziranje izvještajnog sustava u<br />
području poticaja u stočarstvu”, izjavio<br />
je Ivan Šćepanović, voditelj IT odjela u<br />
Hrvatskom stočarskom centru.<br />
Hrvatski stočarski centar je vladina<br />
ustanova čije su osnovne djelatnosti<br />
provedba uzgojno-selekcijskog rada i<br />
genetskog unapređivanja domaćih životinja,<br />
priprema dokumentacije i podnošenja<br />
<strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> ostvar<strong>ivanje</strong> novčanih<br />
poticaja u stočarstvu, obilježavanje<br />
i vođenje evidencije svih obilježenih<br />
domaćih životinja, razvoj stočarske<br />
proizvodnje i ispit<strong>ivanje</strong> kakvoće stočarskih<br />
proizvoda.<br />
Gredelj isporučio<br />
modernizirane vagone u<br />
Mađarsku<br />
Krajem lipnja TŽV Gredelj je uspješno dovršio<br />
proces sveobuhvatne moderni<strong>za</strong>cije<br />
pet putničkih vagona te ih isporučio ugovornom<br />
partneru, kompaniji MÁV-START<br />
(sektor putničkog prijevo<strong>za</strong> Mađarskih željeznica<br />
MÁV). Time je Gredelj uspješno i u<br />
roku okončao reali<strong>za</strong>ciju ugovora vrijednog<br />
oko 20 milijuna kuna kojeg su sredinom<br />
prošle godine u Budimpešti potpisali<br />
predsjednik Uprave TŽV Gredelj Antun<br />
Fabek i dr. László Mosóczi, tadašnji direktor<br />
Mađarskih državnih željeznica MÁV.<br />
TŽV Gredelj preuzeo je obvezu moderni<strong>za</strong>cije<br />
i isporuke putničkih vagona tipa<br />
Z-1, što je uključivalo i moderni<strong>za</strong>ciju interijera<br />
sukladno svim važećim europskim<br />
standardima i <strong>za</strong> brzine od 200 km/h, a<br />
sve je ostvareno u roku i na obostrano <strong>za</strong>dovoljstvo<br />
ugovornih partnera.<br />
U TŽV-u Gredelj posebno su <strong>za</strong>dovoljni<br />
kvalitetnom reali<strong>za</strong>cijom ovoga ugovora<br />
jer je posao dobiven unatoč oštroj konkurenciji<br />
i pod iznimno <strong>za</strong>htjevnim tehničkim<br />
i komercijalnim uvjetima natječaja<br />
provedenog sukladno odredbama<br />
Zakona o javnoj nabavi važećeg u zemljama<br />
Europske unije, što je dodatna potvrda<br />
kvalitete i konkurentnosti TŽV Gredelj.<br />
„Ovo je još jedan u nizu uspješnih istupa<br />
TŽV Gredelj na inozemno tržište i potvrda<br />
kvalitete koju nudimo te je osnova <strong>za</strong> buduće<br />
poslove s Mađarskim državnim željeznicama<br />
kao i izvrsna preporuka <strong>za</strong> buduće<br />
poslove u drugim razvijenim zemljama.<br />
Zadovoljni smo jer smo opravdali uka<strong>za</strong>no<br />
nam povjerenje, te ponosni na znanje<br />
i stručnost zbog kojih uspijevamo poštivati<br />
rokove i partnerima ponuditi kvalitetan i<br />
vrhunski proizvod”, izjavio je predsjednik<br />
Uprave TŽV Gredelj Antun Fabek.<br />
Kvalitetna suradnja s Mađarskim državnim<br />
željeznicama <strong>za</strong>počela je 2001. godine.<br />
TŽV Gredelj je od tada do danas moder nizirao<br />
više mađarskih putničkih vagona koji<br />
su u kasnijoj eksploataciji poka<strong>za</strong>li iznimnu<br />
izvedbu. Kao i većina željeznica u regiji,<br />
Mađarske državne željeznice prolaze fazu<br />
restrukturiranja i privati<strong>za</strong>cije te je sektor<br />
putničkog prijevo<strong>za</strong> izdvojen u <strong>za</strong>sebnu cjelinu<br />
MÁV-START. Ta je kompanija već najavila<br />
nekoliko velikih projekata u području<br />
moderni<strong>za</strong>cije putničkih vagona u kojima<br />
će Gredelj kao kvalitetan i provjeren partner<br />
igrati bitnu ulogu.<br />
8 163/07/2008
Model poslovne suradnje usmjeren na stvaranje<br />
kvalitetne međusobne komunikacije<br />
i otkr<strong>ivanje</strong> stvarnih poslovnih potreba<br />
korisnika<br />
Usluge se protežu od vrlo jednostavnih u<br />
trajanju od nekoliko minuta pa sve do<br />
onih kompleksnih, koje mogu trajati<br />
mjesecima ili godinama u određenom kontinuitetu<br />
(npr. mjesečna usluga održavanja). U svakom<br />
slučaju neizmjerno je važno <strong>za</strong>držati razinu<br />
kvalitete koja će klijentu biti ključan okidač<br />
da istu uslugu <strong>za</strong>traži ponovo, i to baš od vas.<br />
U IT industriji kvalitetno pružanje usluga je<br />
ključan čimbenik koji može rezultirati uspješno<br />
<strong>za</strong>vršenim poslom. Informatičke tvrtke sve<br />
rjeđe prodaju proizvode, kao npr. CD na kojem<br />
je instaliran gotovi softver. One prodaju uslu-<br />
163/07/2008<br />
gu kojom u komunikaciji s klijentima stvaraju<br />
novu vrijednost, proizvod ili, kako se to danas<br />
popularno naziva, poslovna IT rješenja.<br />
Sam naziv onoga što se u konačnici dobiva govori<br />
da su sastavni dio mo<strong>za</strong>ika bile različite<br />
usluge, od usluga savjetovanja, analize, prijedloga<br />
konkretnih akcija, programerskih usluga<br />
razvoja nekih novih segmenata pa do usluga<br />
povezivanja svih tih segmenata u objedinjeno<br />
informacijsko rješenje. Informatička djelatnost<br />
danas gotovo uvijek predstavlja sveobuhvatno<br />
specifičnu, prilagođenu uslugu.<br />
S obzirom da usluga ima element neopipljivosti<br />
i nije ju jednostavno vizualizirati, potrebno<br />
je uložiti velike napore kako bi kvalitetu<br />
iste predstavili i opravdali ciljanom tržištu.<br />
Uzmimo <strong>za</strong> primjer proces informati<strong>za</strong>cije<br />
u nekoj tvrtki.<br />
Danas je svaka prodaja<br />
pove<strong>za</strong>na s nekom vrstom<br />
uslužne djelatnosti,<br />
bilo da se radi o prodaji<br />
kruha gdje je uz kvalitetu<br />
određene vrste kruha<br />
važno da prodavač<br />
ljubazno pozdravi i upita<br />
„izvolite”, ili o prodaji<br />
kompleksne usluge<br />
poput procesa uvođenja<br />
poslovnog informacijskog<br />
rješenja. Način na koji će<br />
se pristupiti prodajnom<br />
procesu neminovno će<br />
utjecati na odluku kupca o<br />
kupnji.<br />
Ivana Šiškić:<br />
Nakon diplome na Ekonomskom<br />
fakultetu u<br />
Zagrebu, karijeru <strong>za</strong>počinje<br />
kao account junior<br />
u marketinškoj<br />
agenciji Unex Group.<br />
Tamo stječe prva ozbiljnija<br />
iskustva u komunikaciji s tržištem i sudjeluje<br />
na marketinškim projektima <strong>za</strong> pojedine<br />
klijente poput Generali osiguranje, Konzum,<br />
Dalekovod itd.<br />
U Omega software dolazi na položaj prodajnog<br />
specijalista te vrlo brzo napreduje i postaje<br />
ključna osoba u marketingu tvrtke. Različita<br />
iskustva stečena u prodaji i marketingu omogućila<br />
su joj da u suradnji s menadžmentom<br />
prepozna ključne potrebe matične tvrtke<br />
i stvori model poslovne suradnje kojeg tvrtka<br />
danas primjenjuje.<br />
Zašto je prodaja te usluge toliko<br />
kompleksna?<br />
U prodajni proces potrebno je uložiti određeno<br />
vrijeme neovisno o tome da li će se prodaja<br />
ostvariti ili ne. Kao što znate, vrijeme je novac,<br />
pa je prodajni proces <strong>za</strong>pravo investicija u vrijeme<br />
<strong>za</strong> koje ne znate hoće li se isplatiti. To je neminovan<br />
rizik koji morate preuzeti.<br />
Kako su projekti informati<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>htjevni, dugo<br />
trajni i ponekad vrlo skupi, na njih se klijent<br />
uglavnom teško odlučuje. Upravo je <strong>za</strong>to prodajni<br />
proces ključan korak u kojem je, korištenjem<br />
raznih tehnika, klijentu važno predočiti<br />
čime se razlikujete od konkurencije i <strong>za</strong>što bi<br />
se trebao odlučiti baš <strong>za</strong> vaše usluge. Nužan je<br />
proaktivan pristup te neprestano obogać<strong>ivanje</strong><br />
i uvođenje inovacija u pružanje usluga.<br />
9<br />
ICT USLUGE
ICT USLUGE<br />
Jedna od prihvaćenih<br />
definicija, prema<br />
udru ženju American<br />
Marketing Association<br />
iz 1960. kaže: „Usluge<br />
jesu aktivnosti, koristi ili<br />
<strong>za</strong>dovoljstva koji se nude<br />
na prodaju ili se pružaju<br />
ve<strong>za</strong>no uz prodaju dobara”.<br />
Koliko će atraktivnije<br />
i profesionalnije biti<br />
predstavljanje usluge<br />
ovisi o samom prezenteru<br />
u prodajnom procesu tj. direktoru prodaje i<br />
suradniku koji mu u tom procesu pruža podršku.<br />
Ovdje do izražaja dolazi znanje i sposobnost<br />
kako iste predstaviti u najboljem svjetlu.<br />
Nije jednostavno prodavati nešto što klijent ne<br />
može vizualizirati, pa je kod prodaje usluga u<br />
IT industriji izuzetno važno steći kvalitetnu<br />
komunikaciju na relaciji klijent-prodajni tim<br />
tvrtke te izgraditi povjerenje koje će taj odnos<br />
izjednačiti i postaviti u partnerski odnos. Tada<br />
obje strane znaju da je win-win situacija jedina<br />
moguća opcija <strong>za</strong> opstanak suradnje.<br />
Prodavanje usluge<br />
Postoje brojni načini kako prodavati kompleksnu<br />
uslugu, no <strong>za</strong>držimo se na onoj čija prodaja<br />
rezultira projektom uvođenja poslovnog programskog<br />
rješenja u neku tvrtku.<br />
Kvalitetu usluge određuje klijent, a ne stavovi<br />
i razmišljanja ponuđača usluge o tome što je<br />
kvalitetna usluga. Potrebno je postaviti određene<br />
„check point” točke koje će provjeriti kvalitetu<br />
i pritom pomoći da ne dođe do pogrešno<br />
iskomunicirane usluge i krive percepcije klijenta<br />
tipa: „ …ali ja sam mislio da je to uključeno<br />
u projekt”. Potrebno je neprekidnom komunikacijom<br />
izbjeći jaz između percipirane i očekivane<br />
usluge koji se javlja kada korisnik krivo<br />
percipira kvalitetu usluge.<br />
Faze prodajnog procesa<br />
• Preliminarni sastanak<br />
• Prodajna prezentacija<br />
• Anali<strong>za</strong> poslovnih procesa u tvrtki klijenta<br />
• Izrada projektne dokumentacije na temelju<br />
analize stanja<br />
• Sklapanje ugovora<br />
Proces prodaje <strong>za</strong>počinje prvim dojmom – koji<br />
je izrazito važan – bilo da je ostvaren osobno<br />
ili telefonski. O njemu ovisi daljnji tijek pretprodajne<br />
suradnje. Ovdje se stručnost postavlja<br />
kao svojevrstan autoritet koji je potrebno <strong>za</strong>držati<br />
u svim fa<strong>za</strong>ma prodaje. Preliminarni sastanak,<br />
uz predstavljanje tvrtke ima <strong>za</strong> cilj „iskopati”<br />
sve ključne informacije koje kasnije mogu<br />
poslužiti direktoru prodaje da ih vješto preobrati<br />
u potrebe koje mogu biti ključne <strong>za</strong> poslovanje<br />
tvrtke klijenta. Pronaći svojevrstan teaser<br />
i uspjeti njime <strong>za</strong>intrigirati klijenta obilježje<br />
je prodavača koji zna što radi. Njime ne varate<br />
„Četiri ključna koraka koji povezuju relaciju poslovne potrebe – ostvaren cilj su planiranje, izgradnja, isporuka i održavanje.“<br />
klijenta već mu ukazujete na potrebu koju ionako<br />
mora sam osvijestiti.<br />
Svaki sljedeći sastanak je jednostavnije odraditi<br />
kada postoje informacije o tome čime se tvrtka<br />
bavi, koje su njezine osnovne prednosti i kako<br />
te prednosti u kombinaciji s vašim znanjem i<br />
iskustvom mogu rezultirati dodatnom vrijednošću<br />
<strong>za</strong> njihovo poslovanje. Vaš tim stručnjaka<br />
je tu <strong>za</strong>to da svojim znanjem i iskustvom<br />
približi klijentu važnost informati<strong>za</strong>cije poslovanja<br />
na način na koji vi to radite.<br />
Želite klijenta uvjeriti da ste upravo vi „ključan”<br />
stra teški partner čije su kva litete i kompetencije<br />
njegov najbolji izbor. Važno je stvoriti<br />
percepciju da ste tu iz savjeto dav nih razloga, a<br />
ne da ste nužno došli nešto prodati.<br />
Ukoliko prema klijentu komunicirate obećanje<br />
o vrhunskoj usluzi, tada takvu uslugu morate<br />
moći pružiti. To je svakako najbolja kombinacija<br />
i primjerena je samo u situacijama kada uistinu<br />
imate superiornu ponudu te sigurnost i<br />
spremnost da osigurate povoljne percepcije klijenta<br />
koji će uslugu koristiti.<br />
Ni pod koju cijenu ne treba obmanjivati klijenta<br />
jer time ulazite u politiku koja je kratkog<br />
daha. Razvrgavanje ugovora dogodit će se vrlo<br />
brzo po njegovu sklapanju, a neizbježna je i negativna<br />
usmena komunikacija koja vodi lošem<br />
imidžu vaše tvrtke i uslugama koje nudite.<br />
Mnogo početnih sastanaka <strong>za</strong>vrše <strong>za</strong>ključkom<br />
da od daljnje suradnje neće biti ništa. „Rušiti<br />
mostove” <strong>za</strong>branjena je tema, baš kao i djelovati<br />
nadmoćno. Ostavite temelj <strong>za</strong> komunikaciju<br />
u budućnosti.<br />
Primjerice, klijent je „premali” (ima svega nekoliko<br />
<strong>za</strong>poslenih) i već na prvom sastanku <strong>za</strong>jednički<br />
<strong>za</strong>ključite da još nisu spremni ulagati<br />
ni vrijeme ni resurse u informati<strong>za</strong>ciju poslovanja<br />
kakvu vi možete ponuditi. Budite otvoreni,<br />
preporučite nekoga tko će to moći učiniti<br />
u okviru njihovih mogućnosti. Taj isti klijent<br />
preporučit će vas dalje i, ukoliko ikad <strong>za</strong>treba,<br />
ponovno kontaktirati.<br />
Prodajna prezentacija drugi je korak u prodajnom<br />
procesu. Treba sadržavati ključne informacije<br />
o uslugama koje nudite te njihove prednosti<br />
i teasere koje ste saznali na preliminarnom<br />
sastanku.<br />
Također, važno je istaknuti vidljive i opipljive<br />
elemente vaše usluge, a to ste vi sami, interijer<br />
tvrtke, način odijevanja, oprema koju koristite<br />
itd. Sve to odaje jeste li dovoljno profesionalan<br />
i ozbiljan partner.<br />
U fazu analize poslovnih procesa će se krenuti<br />
ukoliko su uspješno odrađene prve dvije – sastanak<br />
i prezentacija. One bitno ovise o tome hoće<br />
li klijent biti motiviran nastaviti prodajni proces.<br />
Ponekad ih na sljedeće korake prisili hitna potreba<br />
<strong>za</strong> promjenom u poslovanju no većina njih<br />
uglavnom uzme dovoljno vremena te odluku o<br />
kompleksnoj kupovini nikad ne donose ad hoc.<br />
Samim time, ukoliko su u prve dvije faze <strong>za</strong>ključili<br />
da niste odgovarajući ponuđač iz bilo kojih<br />
razloga, odustat će od daljnjih pregovora.<br />
Anali<strong>za</strong> poslovnih procesa i izrada dokumentacije<br />
<strong>za</strong>datak je ostatka prodajnog tima koji<br />
čine stručni konzultanti. Osoba iz prodaje<br />
samo je posrednik koji dogovara termine te<br />
usklađuje da se sve odvija po planu i u relativno<br />
kratkom roku.<br />
Ovdje su izuzetno važne „check point” točke<br />
gdje se od ključne osobe od strane klijenta traži<br />
potvrda projektne dokumentacije.<br />
Napokon – ponuda<br />
Provjerena je projektna dokumentacija i direktor<br />
prodaje je opet u akciji. Kreće proces pregovaranja<br />
koji može potrajati i do nekoliko mjeseci,<br />
pa čak i do godine dana. Sada je važno<br />
klijentu ponovo istaknuti prednosti koje suradnjom<br />
s vama može ostvariti. Neke od najznačajnijih<br />
značajki kvalitete usluga koju klijent<br />
može prepoznati prije kupovine i korištenja<br />
usluge su elementi opipljivosti koje smo već<br />
spomenuli, te svakako vjerodostojnost (postojeće<br />
reference, dosad stečena tržišna pozicija,<br />
partneri …). Ponekad su takve značajke, na ljestvici<br />
donošenja odluke o kupnji, ispred cijene<br />
– dok je u drugoj situaciji cijena izričiti čimbenik.<br />
Na to ne možete puno utjecati <strong>za</strong>to što velikim<br />
smanj<strong>ivanje</strong>m početne ponude samo gubite<br />
na vjerodostojnosti. Treba <strong>za</strong>držati razinu<br />
koju ste postavili na početku. Ne očajavajte<br />
ukoliko niste <strong>za</strong>ključili ugovor, to nije znak da<br />
niste dobar direktor prodaje. Možda taj klijent<br />
jednostavno nije vaš klijent.<br />
Ukoliko ste sve faze profesionalno odradili, svakim<br />
korakom ste bliže održavanju dugoročno<br />
kvalitetnog i pozitivno prepoznatog brand awarenessa<br />
na tržištu na kojem nudite svoja rješenja<br />
i usluge.<br />
On će <strong>za</strong>sigurno osigurati nove potencijalne<br />
klijente.<br />
Ivana Šiškić, Omega Software<br />
10 163/07/2008
Omega software posluje<br />
sukladno ISO 9001:2000<br />
standardu<br />
Ovih dana Omega software <strong>za</strong>okružila<br />
je <strong>za</strong>dnju fazu procesa certifikacije<br />
koja potvrđuje da je sustav upravljanja<br />
tvrtke u skladu s normom EN-ISO<br />
9001:2000. Spomenuti certifikat vrijedi<br />
<strong>za</strong> područje projektiranja, izgradnje i integracije<br />
složenih informacijskih sustava;<br />
uvođenja aplikativnih i programskih<br />
rješenja; informatičko savjetovanje; podršku,<br />
pomoć i održavanje informacijskih<br />
sustava.<br />
Projekt uvođenja ISO 9001 standarda,<br />
kao najraširenijeg suvremenog načina<br />
organi<strong>za</strong>cije i upravljanja poslovnim<br />
sustavima, <strong>za</strong>počet je odlukom<br />
Uprave koja je veću poslovnu djelotvornost<br />
(i time veće <strong>za</strong>dovoljstvo korisnika)<br />
postavila kao temeljni cilj koji se<br />
dob<strong>ivanje</strong>m certifikata želi ostvariti.<br />
Projekt je trajao oko 6 mjeseci, a samom<br />
procesu certifikacije prethodila je<br />
anali<strong>za</strong> i osmišljavanje poslovnih procesa,<br />
izrada dokumentacije te obučavanje<br />
internih auditora i svih djelatnika<br />
tvrtke.<br />
Stručni djelatnici Gabrijela Varga i Siniša<br />
Pintek certificirani su <strong>za</strong> interne auditore<br />
koji će sukladno Normama ISO<br />
9001 sustava redovito raditi interne<br />
provjere unutar tvrtke.<br />
Konačnu ocjenu višemjesečnog predanog<br />
rada Omege software dala je<br />
tvrtka Det Norske Veritas (DNV), koja je<br />
već dugi niz godina na tržištu prisutna<br />
kao lider u sektoru certifikacije.<br />
Voditelj projekta uvođenja ISO 9001<br />
standarda Siniša Pintek je komentirao:<br />
„Proteklih mjeseci veliki angažman posvetili<br />
smo identificiranju i potvrdi poslovnih<br />
procesa koji su potrebni <strong>za</strong> kvali tetan<br />
sustav upravljanja i njihovu pri mjenu,<br />
odredili smo slijed te osigurali kriterije i<br />
metode nadzora procesa. Izrazito smo<br />
<strong>za</strong>dovoljni što smo dob<strong>ivanje</strong>m certifikata<br />
omogućili tvrtki da još više poveća svoju<br />
učinkovitost kako eksterno na tržištu i<br />
prema korisnicima, tako i interno prema<br />
djelatnicima.”<br />
Adobe Acrobat 9<br />
Engleska inačica novog softvera Adobe<br />
Acrobat 9, koji dolazi u tri verzije:<br />
Standard, Pro i Pro Extended, od nedavno<br />
je dostupan i u Hrvatskoj te se može<br />
kupiti kod ovlaštenog distributera u<br />
prodavaonicama ovlaštenim <strong>za</strong> prodaju<br />
Adobe softvera. Hrvatska inačica bit će<br />
163/07/2008<br />
dostup na u četvrtom kvartalu 2008. godine.<br />
Adobe Acrobat 9 u potpunosti preobražava<br />
postupak izrade i razmjenjivanja<br />
elektroničkih dokumenata. Acrobat<br />
9 ima ugrađenu podršku <strong>za</strong> Adobe<br />
Flash® tehnologiju, omogućuje objedinjavanje<br />
velikog broja različitih sadržaja<br />
i dokumenata<br />
iz različitih<br />
izvora u bogate<br />
PDF portfelje<br />
te pruža<br />
mogućno sti<br />
istovremenog<br />
rada na istim<br />
PDF do ku men -<br />
ti ma u stvarnom<br />
vremenu<br />
ci jelom timu su-<br />
radnika. Na taj način Acrobat 9 je pravi odgovor<br />
na i<strong>za</strong>zov komunikacije koja se odvija<br />
u stvarnom vremenu diljem svijeta.<br />
Popularnosti softvera Acrobat 9 <strong>za</strong>sigurno<br />
će doprinijeti i činjenica da je PDF<br />
1.7. (Portable Document Format) ovih<br />
dana postao ISO standard pod nazivom<br />
ISO 32000-1. Objavlj<strong>ivanje</strong>m potpune<br />
PDF specifikacije <strong>za</strong> ISO standardi<strong>za</strong>ciju,<br />
tvrtka Adobe nesumnjivo će doprinijeti<br />
daljnjem razvoju i širenju PDF-a koji se<br />
sustavno razvija <strong>za</strong>dnjih 15 godina.<br />
Infodomov softver <strong>za</strong> učinkovitiji inspekcijski nadzor u BiH<br />
Inspekcijske službe Federacije BiH i Republike Srpske <strong>za</strong>počele su implementaciju novog<br />
Sustava <strong>za</strong> upravljanje inspekcijama (Inspector Management System – IMS) koji<br />
je izradila IT tvrtka Infodom. Američka agencija <strong>za</strong> međunarodni razvoj (USAID) je <strong>za</strong><br />
svoj najvažniji projekt: Pojednostavlj<strong>ivanje</strong> aktivnosti izdavanja dozvola i režima inspekcije<br />
(SPIRA – Streamlining Permits and Inspection Regimes Activity), u jakoj međunarodnoj<br />
konkurenciji i<strong>za</strong>brala tvrtku Infodom koja je na Microsoftovoj platformi<br />
uspjela dograditi i prilagoditi njihov sustav, već doka<strong>za</strong>n na velikom broju različitih<br />
inspekcija u drugim državama. Ovaj projekt, kao i novoosnovana tvrtka Infodom Sarajevo,<br />
predstavljeni su 17. srpnja medijima u Sarajevu u UNITIC-ovom poslovnom<br />
tornju. S obzirom na značaj inspekcije u gospodarstvu, sustav stvara vrlo velike učinke<br />
na nacionalnoj razini. Ovo je jedan od najvećih projekata te vrste u BiH s uključenih<br />
1500 inspektora koji će na teren izlaziti opremljeni prijenosnim računalima i<br />
štampačima. IMS sustav podržava sljedeće bitne funkcije: evidenciju upravnih funkcija<br />
i strukture države, imenovanje i razrješenje inspektora, planiranje rada inspekcije,<br />
registriranje objekata inspekcije, registar propisa, upravljanje inspekcijskim slučajevima,<br />
pregled inspekcijske statistike, evidentiranje i praćenje plaćanja prekršajnih<br />
naloga, mandatne kazne, <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> pokretanje prekršajnog postupka, prekršajni<br />
nalog, dijagnostika putem checklista, upravljanje rizicima i kancelarijsko poslovanje.<br />
Infodom Sarajevo, tvrtka kćer Infodoma Zagreb, u BiH posluje od prosinca 2007, sa<br />
sjedištem u UNITIC-ovoj poslovnoj zgradi koja je središte mnogih značajnih tehnoloških<br />
kompanija na BiH tržištu.<br />
„Drago nam je da smo dobili priliku da svojim poslovnim modelima, suvremenim tehnologijama<br />
i ekspertnim sustavima sudjelujemo u moderni<strong>za</strong>ciji državne uprave. Istinsko<br />
izvorište našeg djelovanja je naša misija „Učiti sebe, učiti druge”, što ćemo potvrditi<br />
već u studenom ove<br />
godine kada ćemo u<br />
Sarajevu organizirati<br />
prvu međunarodnu<br />
konferenciju o poslovnim<br />
procesima i<br />
upravljanju znanjem.<br />
Slična se konferencija<br />
već sedam godina<br />
uspješno održava<br />
u Zagrebu u suorgani<strong>za</strong>ciji<br />
Infodoma,<br />
nekoliko fakulteta i<br />
vladinih institucija”<br />
– rekao je u četvrtak<br />
na konferenciji<br />
<strong>za</strong> novinare direktor<br />
Infodoma Sarajevo<br />
Enis Jusufović.<br />
11<br />
VIJESTI
ODJECI<br />
Iako je tema konferencije bila usmjerena k odgovorima<br />
na pitanje kako tehnologiju transformirati<br />
u poslovanje, uvodno predavanje financijskog<br />
stručnjaka Velimira Šonje, predsjednika<br />
Uprave ICF Investa, imala je upravo suprotan naziv<br />
– „Transformacija poslovanja u tehnologiju”.<br />
Ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom<br />
fakultetu u Zagrebu, Velimir Šonje, pojasnio je,<br />
između ostalog, razlike u pristupima upravljanju<br />
kada se tehnologija transformira u poslovanje u<br />
usporedbi sa situacijama kada se poslovanje transformira<br />
u tehnologiju, odnosno kada se ICT rješenja<br />
koriste s ciljem povećanja učinkovitosti postojećih<br />
poslovnih procesa.<br />
Transformacija tehnologije u poslovanje je tzv.<br />
diktatorski model upravljanja, smatra Šonje, no<br />
u tome ne vidi ništa loše. Tvrtke preuzimaju gotova<br />
rješenja po tzv. best practice modelu: izvana<br />
dani odgovori na pitanje „kako” ugrađeni su<br />
u gotova programska rješenja. Takav model primjeren<br />
je <strong>za</strong> rutinske poslovne procese s niskom<br />
potrebom <strong>za</strong> prilagodljivošću i inovacijama, kao<br />
i <strong>za</strong> situacije gdje nismo u konkurentskom odnosu<br />
prema onome čije je znanje ugrađeno u<br />
tehnologiju koju preuzimamo. S obzirom na fiksne<br />
troškove implementacije, ovakav model primjereniji<br />
je <strong>za</strong> velike organi<strong>za</strong>cije.<br />
S druge strane, model „transformacije poslovanja<br />
u tehnologiju” primjereniji je malim i<br />
srednje velikim tvrtkama kakvih je većina u<br />
Hrvatskoj. Ovaj model predstavlja pretakanje<br />
vlastitoga poslovanja tj. odgovara na pitanja<br />
što, <strong>za</strong> koga i kako u tehnologiju, a karakteriziran<br />
je brzim porastom produktivnosti kroz<br />
„tehnologi<strong>za</strong>ciju” inovacija (inovacija je vlastiti<br />
odgovor na gornja pitanja). Šonje smatra da je<br />
ovakav pristup primjeren <strong>za</strong> sve poslovne procese,<br />
a naročito u situacijama gdje smo u konkurentskom<br />
odnosu prema onome čije je znanje<br />
ugrađeno u tehnologiju koju bismo preuzimali<br />
u okviru prethodno opisanog modela<br />
(„transformacije tehnologije u poslovanje”).<br />
Kao primjer inovacijskog utjecaja na transformaciju<br />
poslovanja u tehnologiju Šonje navodi<br />
upravo okruženje iz kojeg dolazi – financijski<br />
sektor i napose investicijske fondove.<br />
COMBIS KONFERENCIJA<br />
Transformacija tehnologije<br />
u poslovanje<br />
U prisutnosti dvjestotinjak ICT stručnjaka iz Hrvatske i regije održana je<br />
druga po redu Combis konferencija. Tema ovogodišnje konferencije bila je<br />
„Transformacija tehnologije u poslovanje”, kojom su organi<strong>za</strong>tori željeli uka<strong>za</strong>ti<br />
na suvremenu ulogu tehnologije u unapređenju poslovanja.<br />
Svoje izlaganje Velimir Šonje <strong>za</strong>ključio je tvrdnjom<br />
da u Hrvatskoj još postoje brojne neiskorištene<br />
prilike da se inovacijama u ICT-u poveća<br />
produktivnost ukupnog gospodarstva.<br />
Deregulacija odnosno poticanje konkurencije<br />
moglo bi jače potaknuti ulaganja u ICT, a<br />
kao probleme navodi nedostatak kapitala i menadžera<br />
spremnih <strong>za</strong> nove iskorake.<br />
Drugo pozvano predavanje održao je Ivan<br />
Maglić, regionalni predstavnik tvrtke Gartner<br />
<strong>za</strong> jadransku regiju koji je predstavio rezultate<br />
godišnjeg istraživanja tvrtke na uzorku od<br />
1400 IT menadžera iz cijeloga svijeta (uključujući<br />
i Hrvatsku) koje prikazuje njihova predviđanja<br />
i očekivanja <strong>za</strong> 2008. godinu te daje prikaz<br />
njihovih prioriteta i i<strong>za</strong>zova na koje moraju<br />
odgovoriti. Radni vijek IT menadžera danas<br />
u prosjeku iznosi četiri godine i četiri mjeseca,<br />
što je gotovo dvostruke dulje nego što su<br />
poka<strong>za</strong>la neka ranija istraživanja. Usporedbe<br />
radi, u SAD-u je radni vijek direktora informatike<br />
iznosio 18-24 mjeseca, dok je u Europi<br />
bio oko 30 mjeseci. No, umjesto gole nadogradnje<br />
IT sustava, pred IT menadžerima danas<br />
stoje novi i<strong>za</strong>zovi kao što su stvaranje novih<br />
proizvoda i usluga temeljenih na inovacijama.<br />
Gartnerovo istraž<strong>ivanje</strong> poka<strong>za</strong>lo je da IT<br />
menadžeri među svoje prioritete ističu ulaganja<br />
u projekte poslovne inteligencije, te ERP i<br />
CRM rješenja. Vrlo bitnim ocijenili su i sustave<br />
pohrane podataka, dok se rastućim prioritetom<br />
i u ovom istraživanju poka<strong>za</strong>la potreba<br />
privlačenja IT stručnjaka.<br />
Na konferenciji je održan <strong>za</strong> ovakve prilike<br />
uobičajeni okrugli stol pod nazivom „BT ili<br />
ne biti?”, pri čemu kratica BT označava pojam<br />
Business Technology. U kojoj mjeri se danas<br />
tehnologija uistinu koristi u poslovne svrhe<br />
te koliko je stvarno u funkciji aktivnog vođenja<br />
poslovanja raspravljali su izvršni direktor<br />
12 163/07/2008
U kojoj mjeri se danas tehnologija uistinu koristi u poslovne svrhe te koliko je stvarno u funkciji aktivnog vođenja poslovanja raspravljali su izvršni direktor<br />
<strong>za</strong> IT u Hrvatskim <strong>telekom</strong>unikacijama – Sven Marušić, viša izvršna direktorica Karlovačke banke – Silvija Lučić, regionalni menadžer istraživačke agencije<br />
Gartner Adriatic – Ivan Maglić, direktor Hewlett-Packarda u Hrvatskoj – Alojzije Jukić te domaćin konferencije, predsjednik Uprave Combisa – Ivan Gabrić.<br />
<strong>za</strong> IT u Hrvatskim <strong>telekom</strong>unikacijama – Sven<br />
Marušić, viša izvršna direktorica Karlovačke<br />
banke – Silvija Lučić, regionalni menadžer<br />
istraživačke agencije Gartner Adriatic – Ivan<br />
Maglić, direktor Hewlett-Packarda u Hrvatskoj<br />
– Alojzije Jukić te domaćin konferencije, predsjednik<br />
Uprave Combisa – Ivan Gabrić.<br />
Na okruglom stolu potaknuta je rasprava o<br />
tome imaju li ICT tvrtke u Hrvatskoj dovoljno<br />
znanja i kompetencija <strong>za</strong> kreiranje strateških<br />
projekata <strong>za</strong> svoje korisnike i jesu li oni danas<br />
u ulozi strateških partnera korisnika ili su<br />
Velimir Šonje, ekonomski analitičar i profesor na<br />
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.<br />
samo u ulozi dobavljača opreme, odnosno koliko<br />
su danas ICT tvrtke inovativne u stvaranju<br />
novih poslovnih prilika svojim korisnicima.<br />
Korisnici definitivno prepoznaju IT kao<br />
alat koji im osigurava izvrsnost. Isplativost<br />
uvođenja novih tehnologija je lako mjerljiva<br />
pomoću nekoliko jasnih kriterija: povećanja<br />
ukupnog prihoda, smanjenja troškova, povećanja<br />
lansiranja novih proizvoda i smanjenja<br />
broja grešaka – istaknuo je Sven Marušić<br />
163/07/2008<br />
Telekomunikacije i bankarstvo danas su najbolji<br />
primjer korištenja inovacija upravo stoga<br />
što su obje te industrije tržišno orijentirane,<br />
odnosno u stalnoj su borbi <strong>za</strong> svoje korisnike,<br />
gdje su BT rješenja postala alat <strong>za</strong> povećanje<br />
kompetitivnosti i smanjenje rizika u poslovanju.<br />
Svjetski primjeri pokazuju kako neke tvrtke<br />
i organi<strong>za</strong>cije, od kojih se to možda i ne očekuje,<br />
vrlo dobro koriste mogućnosti koje pružaju<br />
nove tehnologije. Ivan Maglić naveo je primjer<br />
policije u Richmondu koja je korištenjem<br />
Business Inteligence sustava uspjela predvidjeti<br />
situacije potencijalnog kriminalnog djelovanja<br />
te na taj način smanjila stopu zločina.<br />
Kako je hrvatsko tržište manje nego primjerice<br />
tržište u Češkoj ili Mađarskoj, tako su nužno i<br />
ulaganja u projekte veća nego u navedenim zemljama.<br />
Stoga, hrvatske ICT tvrtke nužno moraju<br />
biti i inovativnije – smatra Ivan Gabrić.<br />
Iskustvo Combisa u nekim strateškim projektima<br />
potvrđuje da svi sudionici strateških partnerstava<br />
moraju biti svjesni i rizika i uspjeha,<br />
te moraju <strong>za</strong>jednički dijeliti rizike.<br />
Combis konferencija je najveća konferencija<br />
u organi<strong>za</strong>ciji hrvatske ICT tvrtke posvećena<br />
isključivo krajnjim korisnicima. Tijekom tri<br />
dana 37 vodećih domaćih i stranih ICT stručnjaka<br />
održalo je ukupno 28 predavanja, a sudionici<br />
su najboljim proglasili studiju slučaja<br />
Ivana Sardelića sa Zagrebačke burze i Davora<br />
Marijanovića iz Combisa. U okviru studije slučaja<br />
predstavljena su rješenja implementirana<br />
tijekom 2007. godine u Zagrebačkoj burzi,<br />
koja su omogućila nesmetano i neprekidno poslovanje<br />
burze <strong>za</strong> vrijeme izgradnje i preseljenja<br />
u nove poslovne prostore uz istovremeno pripajanje<br />
Varaždinske burze Zagrebačkoj burzi te<br />
i<strong>za</strong>zova do tada najveće i najopsežnije inicijalne<br />
javne ponude dionica u Hrvatskoj.<br />
Tomislav Žganec<br />
Ivan Maglić, Gartner Adriatic: Domaće IT tržište<br />
čeka konsolidacija i regionalno pozicioniranje,<br />
nakon čega će uspješne tvrtke postati metom<br />
akvizicija većih regionalnih i svjetskih tvrtki.<br />
U sklopu ovogodišnje Combis konferencije, Ivan<br />
Gabrić je u ime Combisa uručio donaciju <strong>za</strong>darskoj<br />
podružnici Hrvatskog centra <strong>za</strong> razminiranje,<br />
čime je vodeći hrvatski sistem integrator potvrdio<br />
kako sustavno pridaje važnost društveno<br />
odgovornom aspektu poslovanja.<br />
13<br />
ODJECI
ODJECI<br />
Tvrtka InfoDom d.o.o. održala je konferenciju <strong>za</strong><br />
medije. S tom je konferencijom pokrenuto obilježavanje<br />
10 godina poslovanja ove značajne domaće<br />
informatičke tvrtke. Ta <strong>za</strong>daća podrazumijeva i<br />
ova stajališta:<br />
• učenje i rast su temeljni procesi koji omogućuju<br />
kvalitetu i učinkovitost poslovnih sustava<br />
• iz svrhovitih i blagotvornih poslovnih procesa slijedi<br />
<strong>za</strong>dovoljstvo klijenata<br />
• dobri financijski rezultati samo su prirodna posljedica<br />
takvog pristupa<br />
Tri moći svjetskog razvoja<br />
Postindustrijsko doba globali<strong>za</strong>cije obilježavaju tri<br />
svjetske moći:<br />
- moć standardi<strong>za</strong>cije<br />
- moć dostupnosti informacija i<br />
- moć dijeljenja znanja<br />
Istovremeno, svako poduzeće, bilo koje veličine,<br />
treba se okrenuti samo sebi kroz uspostavu poslovnih<br />
procesa koji će omogućiti razumijevanje i<br />
prihvaćanje djelovanja ove tri moći. Informatičkokomunikacijske<br />
tehnologije primjenjuju se na više<br />
načina. Najrasprostranjenija je njihova primjena<br />
kroz potporu svakodnevnom poslovanju. Tu se<br />
radi o najrazličitijim inačicama poslovnih sustava,<br />
koji povezuju ljudske resurse, proizvodnju, nabavu,<br />
prodaju i financije (sve njih ili samo neke od<br />
funkcija), o povezivanju više poduzeća u grupu, o<br />
upravljanju dokumentacijom i sličnim, opće poznatim<br />
mogućnostima ICT-a.<br />
Prepoznajući da je stiglo vrijeme drugačije, naprednije<br />
i odgovornije uporabe ICT-a, InfoDom<br />
u svoje poslovno žarište postavlja usluge <strong>za</strong> izgradnju<br />
tvrtki znanja i <strong>za</strong> integraciju poslovanja pomoću<br />
triju platformi: platforme <strong>za</strong> upravljanje zna-<br />
Utiranje puta prema društvu znanja.<br />
njem (KMS), platforme <strong>za</strong> upravljanje poslovnim<br />
procesima (BPMS) i informacijske platforme.<br />
InfoDom isporučuje usluge temeljem dva vrijednosna<br />
lanca:<br />
•Kreiranje i ugradnja znanja u tehnologiju: od oblikovanja<br />
poslovnih modela, prijenosa znanja iz<br />
svjetskih modela (kao što je eTOM metodologija<br />
i best practice procesi određenih industrija), preko<br />
primjene UML-a i di<strong>za</strong>jna objektnih modela, sve<br />
do konstrukcije različitih inteligentnih objektnih<br />
aplikacija (primjenjujući tri Internet tehnološke<br />
plat for me – Microsoft,<br />
Ora cle i IBM)<br />
•Prijenos znanja u organi<strong>za</strong>ciju<br />
i povećanje<br />
znanja organi<strong>za</strong>cije: od<br />
BPR-a i uspostavljanja<br />
funkcija poslovne inteligencije/upravljanja<br />
znanjem, preko mjerenja<br />
uspješnosti pomoću<br />
KPI-a, uvođenja novih<br />
propisa i QMS procedura,<br />
upravljanja organi<strong>za</strong>cijskimpromjenama,<br />
sve do implementacije<br />
aplikacija i edukacije<br />
<strong>za</strong>poslenika.<br />
Bitna odrednica Info-<br />
Doma je oblikovanje<br />
novih modela, ali i osiguravanje<br />
njihove implementacije<br />
i, <strong>za</strong>jedno<br />
s korisnikom, izgrađ<strong>ivanje</strong> realnih poslovno/informacijskih<br />
sustava (s potpunom sistem-integracijom<br />
i jamstvom <strong>za</strong> uspješnost<br />
rješenja-sustava).<br />
Ovakav pristup i<strong>za</strong>zovima<br />
razvoja privatnog<br />
i javnog sektora, u uvjetima<br />
nove ekonomije<br />
i u vremenu u kojem<br />
izrastaju istinska društva<br />
znanja, jest poseban<br />
i usmjeren prema<br />
rješavanju složenosti i<br />
dinamike tih i<strong>za</strong>zova.<br />
On se temelji na integraciji<br />
sustavnih znanja<br />
pravnih, ekonomskih i<br />
inženjerskih struka, <strong>za</strong>tim<br />
na <strong>za</strong>konskim, gospodarskim<br />
i tehnološkim<br />
okvirima, podržanim<br />
suvremenim informacijsko-komunikacij-<br />
skim tehnologijama (posebno, sada već uobičajenima<br />
B2B, G2B, B2C i B2E pristupima).<br />
Konferenciju je vodila direktorica Abra ka dabre<br />
Manuela Šola Oršić, a o InfoDomu je govorio<br />
njegov direktor, prof. dr. sc. Slavko Vidović.<br />
Predstavljanje InfoDoma prof. Vidović je realizirao<br />
kroz 4 cjeline:<br />
- InfoDom u nacionalnim inicijativama<br />
- i<strong>za</strong>branih 10 projekata u 10 godina<br />
- ILBA, Međunarodna poslovna akademija <strong>za</strong> inovacije<br />
i vodstvo<br />
- BPC 2008, Europska konferencija o poslovnim<br />
procesima<br />
Nacionalne inicijative<br />
Kao društveno odgovorna kompanija, InfoDom<br />
sudjeluje u pet nacionalnih inicijativa.<br />
Elektroničko poslovanje u gospodarstvu i javnom<br />
sektoru je vjerojatno najvažnija ICT inicijativa u<br />
Hrvatskoj, između svih inicijativa i aktivnosti koje<br />
na bilo koji način podržava Vlada RH. Njezini su<br />
nositelji Ministarstvo gospodarstva, rada i pouzetništva,<br />
Hrvatska gospodarska komora i Središnji<br />
državni ured <strong>za</strong> e-Hrvatsku. Osim InfoDoma, u<br />
toj inicijativi sudjeluju i druge tvrtke i pojednici.<br />
Njezin je glavni cilj što bezbolnije omogućiti elektroničko<br />
poslovanje između svih <strong>za</strong>interesiranih,<br />
kroz olakšani pristup idejama, standardima i rješenjima,<br />
kako u nas tako i iz okruženja.<br />
Prof. Vidović posebno je prika<strong>za</strong>o W-model elektroničkog<br />
poslovanja, koji pokazuje kakao se s protokom<br />
vremena mijenja stanje tvrtke u odnosu na elektroničko<br />
poslovanje uz primjenu poluga učinkovitosti<br />
i konkurentnosti te uvođenje dvaju bitnih sustava,<br />
elektroničkog poslovanja i upravljanja znanjem.<br />
Ubr<strong>za</strong>nje razvoja gospodarstva znanja i upravljanje<br />
inovacijama je područje gdje suvremena usmjerenost<br />
InfoDoma možda i najviše dolazi do izražaja.<br />
Gradeći sebe kao tvrtku znanja, InfoDom to isti<br />
nastoji postići i kod svojih partnera. Ovu inicijativu<br />
provodi Nacionalno vijeće <strong>za</strong> konkurentnost, a sudjeluje<br />
i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Pokretačka snaga informacijskih i komunikacijskih<br />
tehnologija i sposobnost najbržeg utjecaja na<br />
povećanje poslovne konkurentnosti potaknula je<br />
Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP), Središnji<br />
državni ured <strong>za</strong> e-Hrvatsku (SDUe-H) i Hrvatsku<br />
gospodarsku komoru (HGK) na organi<strong>za</strong>ciju ICT<br />
Foruma, s ciljem istraživanja o tomu kako iskori-<br />
Reinženjeringom poslovnih procesa do sustava upravljanja znanjem<br />
14 163/07/2008
stiti ICT <strong>za</strong> poboljšanje konkurentnosti. Prvi je<br />
Forum održan 13. studenoga 2006. godine, a drugi<br />
godinu dana kasnije.<br />
Upravljanje procesima kao ključna sposobnost <strong>za</strong> aktivno<br />
sudjelovanje u brzim globali<strong>za</strong>cijskim procesima<br />
je inicijativa u kojoj sudjeluju Vlada RH, BPM<br />
Institute, Ekonomski fakultet u Zagrebu i Fakultet<br />
organi<strong>za</strong>cije i informatike Varaždin.<br />
Posljednja, ali ne manje značajna, je incijativa profesionali<strong>za</strong>cije<br />
ICT struke, od projektiranja i razvoja<br />
do nadzora građenja, gdje InfoDom poseban naglasak<br />
stavlja na nadzor građenja. Nadzor građenja<br />
je posve uobičajena i očekivana aktivnost pri svakom<br />
graditeljskom poduhvatu, od niskogradnje<br />
preko stanogradnje do visokogradnje. Naprotiv,<br />
pri izgradnji ICT sustava to je danas posve iznenađujuća<br />
aktivnost, iako je opće poznato da tek nadzirani<br />
projekti mogu dati očekivane rezultate.<br />
Odabrani projekti<br />
Od brojnih projekata koje je do danas izveo<br />
InfoDom, prof. Vidović je izdvojio znakovitih<br />
deset koji pomažu tvrtkama i organi<strong>za</strong>cijama da<br />
znatno poboljšaju svoje poslovne mogućnosti i<br />
resurse, povećaju poslovne performanse te smanje<br />
troškove i rizike:<br />
• e-Charter je već dobro poznato rješenje namijenjeno<br />
iznajmljivačima plovila. Iznajmlj<strong>ivanje</strong> plovila<br />
je gospodarstvena djelatnost definirana nizom propisa,<br />
a ovo softversko rješenje dovodi sve te propise<br />
na prijenosno računalo <strong>za</strong>povjednika plovila. Sve<br />
potrebne evidencije dostavljaju se u stvarnom vremenu,<br />
pružajući <strong>za</strong>interesiranima prave podatke.<br />
• CRO4EU je sustav <strong>za</strong> upravljanje pretpristupnim<br />
programima pomoći EU, ali i drugim vrstama<br />
donacija, potpora i fondova. Na svim razinama<br />
podržava rad središnjeg tijela <strong>za</strong> upravljanje<br />
sredstvima (Nacionalni fond), neograničenog broja<br />
provedbenih agencija (npr. CFCA, SAPARD,<br />
IPA), rad odgovornih tijela (ministarstva) te krajnjih<br />
korisnika sredstava. Sustav se sastoji od repozitorija<br />
standardiziranih poslovnih procesa, portala<br />
<strong>za</strong> suradnju i digitalnu arhivu dokumenata te aplikacije<br />
i baze podataka sa snažnim analitičko-izvještajnim<br />
mehanizmima. Za Nacionalni fond sustav<br />
omogućuje funkcije upravljanja programima, projektima<br />
i područjima korištenja sredstava, postavljanja<br />
<strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> sredstva EU, komunikacije s implementacijskim<br />
agencijama te financije i računovodstvo<br />
Nacionalnog fonda. Sustav je višejezičan te<br />
ima poseban autori<strong>za</strong>cijski sustav kao dio ISMS-a.<br />
• e-INSPEKTOR predstavlja ekspertni sustav<br />
koji u potpunosti podržava rad inspekcije te je<br />
izrađen u sukladnosti s direktivama Europske<br />
unije (<strong>za</strong> područja različitih inspekcija). Temeljna<br />
svrha e-Inspektora je povećanje učinkovitosti i<br />
efektivnosti rada inspekcijskih službi. Sustav nadzire<br />
i poboljšava primjenu propisa i usklađuje djelovanje<br />
inspekcijskih službi. Ekspertni sustav e-<br />
Inspektor sastoji se od modula <strong>za</strong> upravne funkcije<br />
i strukturu države, imenovanje i razrješenje inspektora,<br />
planiranje inspekcije, registriranje objekata<br />
inspekcije, baze znanja itd.<br />
• SPIN@ je Web sustav planiranja i izvršavanja nabave<br />
koji korisnicima omogućuje izradu planova<br />
potreba <strong>za</strong> robama i uslugama, odnosno iskaz<strong>ivanje</strong><br />
svojih <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> sredstvima iz Državnog proračuna<br />
te provedbu javnih nadmetanja. Implementacijom<br />
sustava SPIN@ korisnici mogu učinkovito i transparentno<br />
upravljati strukturom programa, projekata<br />
i aktivnosti, postupcima javne nabave i doku-<br />
163/07/2008<br />
mentacijom nadmetanja<br />
te puno jednostavnije<br />
i brže izrađivati planove<br />
potreba i planove<br />
nabave <strong>za</strong> svako sljedeće<br />
razdoblje.<br />
• SRMA je platforma<br />
koja tvrtkama omogućuje<br />
izgradnju tri<br />
integrirana sustava <strong>za</strong><br />
upravljanje procesima<br />
(BPMS), upravljanje<br />
znanjem (KMS) i<br />
upravljanje projektima<br />
(PMO). Sva tri sustava<br />
pove<strong>za</strong>na su jedinstvenim<br />
procesima učenja,<br />
upravljanjem inovacijama<br />
i upravljanjem<br />
virtualnim organi<strong>za</strong>cijama.<br />
Platforma sa- Programska struktura ILBA-e<br />
drži pripadajuća znanja i arhitekture potrebne da<br />
se ponašanje kompanije podredi strategijama, neprekidno<br />
nadgleda poslovanje BAM konzolama i<br />
osigurava cjelovito praćenje performansi poslovanja;<br />
od menadžera do svakog <strong>za</strong>poslenika (CPM).<br />
SRMA podržava povećavanje potencijala kompanije,<br />
ubr<strong>za</strong>nje poslovnih procesa i smanjenje troškova<br />
(prvenstveno troškova rada). SRMA je, primjerice,<br />
jedinstveno poslovno rješenje u svjetskim<br />
okvirima, što je uočila i Svjetska banka, koja povezuje<br />
lidera sa <strong>za</strong>poslenicima i izražava se konačno<br />
kroz strategiju. Vrijednost ove platforme prepoznao<br />
je VIDI e-novation natječaj koji joj je lani<br />
dodijelio dvostruku nagradu <strong>za</strong> inovativnost.<br />
• GSI je specijalizirani sustav <strong>za</strong> potporu radu granične<br />
sanitarne inspekcije<br />
• NPP EU je sustav <strong>za</strong> prećenje ispunjavanja obve<strong>za</strong><br />
RH u postupku pridruživanja Europskoj uniji<br />
• IS pomorskog prometa pripada skupini već prije<br />
nastalih rješenja, a značajan je po svojoj ulozi<br />
u podi<strong>za</strong>nju vjerodostojnosti naše nacionalne evidencije<br />
pomoraca i njihovih sposobnosti. U doba<br />
globali<strong>za</strong>cije, svjetskim morima plove i pomorci<br />
sumnjivih kvalifikacija, pa je još prije 10 godina<br />
prepoznata potreba da se <strong>za</strong> sve hrvatske pomorce<br />
(njih oko 26.000) uspostavi jedinstveni nacionalni<br />
registar, koji će se ponuditi i svjetskim pomorskim<br />
agencijama. Uporabom ovog registra porasla je i<br />
cijena rada naših pomoraca, pa se danas ostvaruju<br />
i do 30% bolje plaće nego prije desetak godina.<br />
• Oracle eBS InfoDom primjenjuje kod partnera<br />
koji traže svjetsko rješenje <strong>za</strong> potporu svojem poslovanju<br />
IDC je <strong>za</strong> potrebe svojih korisnika izradio analizu<br />
hrvatskog tržišta IT usluga 2007. do 2011, <strong>za</strong>jedno<br />
s tržišnim udjelima <strong>za</strong> 2006. godinu. Na području<br />
razvoja aplikacija po narudžbi, vrijednom<br />
32 milijuna dolara, InfoDom je <strong>za</strong>uzeo prvo mjesto,<br />
s udjelom od 17,4%. InfoDom je prvi i na<br />
području IT kon<strong>za</strong>ltinga, gdje ima 10%,5 udjela,<br />
dok na području softverske podrške i instalacija dijeli<br />
4. mjesto s 3,9% udjela.<br />
Međunarodna poslovna akademija <strong>za</strong><br />
inovacije i vodstvo (ILBA)<br />
Na početku spomenutu izreku iz misije tvrtke „Učiti<br />
sebi i učiti druge...” InfoDom će oživotvoriti kroz pokretanje<br />
akademije sastavljene od 12 sukladnih programa.<br />
Prva tri programa, ILBA 1, 2 i 3 predstavljaju<br />
bitne programe današnjeg razvoja <strong>za</strong> sutrašnje poslovanje.<br />
Korporativno upravljanje, strateško upravljanje<br />
i vodstvo te poslovna inteligencija i poslovno odluč<strong>ivanje</strong><br />
znanja također su vještine koje će dovesti do<br />
komparativnih prednosti, jer su pove<strong>za</strong>ne s ljudima.<br />
Tehnologija će uvijek biti svima dostupna (ovisno o<br />
mogućnostima ulaganja), ali više neće biti presudna.<br />
Ljudi i njihova spremnost uporabe tehnologije biti će<br />
ono što se računa. Akademija će s radom početi najesen,<br />
u studentskoj godini 2008/2009.<br />
BPC 2008<br />
Na kraju iscrpnog predstavljanja, prof. Vidović je<br />
najavio i ovogodišnju, sedmu po redu, Europsku<br />
konferenciju o poslovnim procesima BPC 2008<br />
koja potvrđuje da je Hrvatska u ovom području<br />
otišla najdalje u regiji.<br />
Utemeljenjem „Međunarodne konferencije<br />
o poslovnim procesima” (BPC), čiji su pokrovitelji<br />
Vlada Republike Hrvatske i međunarodni<br />
Business Process Management Institute,<br />
InfoDom je <strong>za</strong>jedno s Ekonomskim fakultetom<br />
iz Zagreba i Fakultetom organi<strong>za</strong>cije i informatike<br />
iz Varaždina, dao snažan <strong>za</strong>mah razvoju poslovnih<br />
procesa i usmjerenosti kompanija na procesnu<br />
organi<strong>za</strong>ciju. Trajni fokus konferencije je upravljanje<br />
i inovacija poslovnih procesa, odnosno razvoj<br />
procesnih znanja, kao pretpostavka <strong>za</strong> kvalitetno<br />
umrežavanje tvrtki i povećanje konkurentnosti hrvatskog<br />
gospodarstva u cjelini.<br />
Konferenciju svake godine posjeti preko preko<br />
400 ljudi iz javnog, gospodarskog i znanstvenog<br />
sektora. Uz svjetske i hrvatske ključne govornike,<br />
na konferenciji nastupi i preko 70 autora koji svojim<br />
stručnim radovima obrađuju problematiku i<br />
iskustva upravljanja poslovnim procesima i upravljanja<br />
znanjem.<br />
InfoDom je 1. srpnja iskoristio da pozvanim<br />
novinarima pokaže presjek kroz svoje težnje i<br />
rezultate. Ne <strong>za</strong>ustavljajući se, u hodu, obavio<br />
je inventuru desetogodišnjih nastojanja i poka<strong>za</strong>o<br />
ono najvrednije. Osim prof. Vidovića,<br />
konferenciji je nazočila i cijela upravljačka<br />
struktura InfoDoma, pa je prisutnih dvadesetak<br />
novinara iskoristilo priliku i <strong>za</strong> neformalne<br />
kontakte sa svima njima.<br />
Marijan Prević<br />
15<br />
ODJECI
VIJESTI<br />
King-ICT i tvrtka Plus Plus<br />
potpisale Ugovor o spajanju<br />
U svrhu jačeg <strong>za</strong>jedničkog angažmana<br />
u di<strong>za</strong>jniranju IT sustava i rada s ba<strong>za</strong>ma<br />
podataka te daljnjeg razvoja aplikativnih<br />
rješenja u zemljama regije, tvrtke KING-<br />
ICT i Plus Plus dogovorile su spajanje i na<br />
taj način sinergijski otvorile prostor <strong>za</strong> daljnje<br />
unapređenje poslovanja na obostranu<br />
korist. Radi jednostavnijeg poslovanja,<br />
partneri su osnovali novu tvrtku – MAGIS<br />
ICT d.o.o. – koja će u potpunosti preuzeti<br />
poslovanje u ime Plus Plusa. Tvrtka će<br />
poslovati na lokaciji u Buzinskom prilazu<br />
10 u Zagrebu gdje je smješten KING-ICT.<br />
„Upravo sinergija kojom mala tvrtka dobiva<br />
mogućnost korištenja infrastrukture i logistike<br />
većeg sustava – a donoseći know-how<br />
o Oracle tehnologiji te softverskim rješenjima<br />
u upravljanju ljudskim potencijalima –<br />
postiže se maksimum <strong>za</strong>jedničke suradnje i<br />
veseli me da tvrtka uz ovako jakog partnera<br />
kreće u nove poslovne uspjehe koje bismo,<br />
kao mali, puno teže sami ostvarili” – izjavio<br />
je Mario Ujević, suvlasnik Plus Plusa.<br />
Imagine Cup 2008 – Hrvatska<br />
treća<br />
Albumom koji čovječanstvo oslikava<br />
kao vrhunac prirodne tehnologije, Tim<br />
Voodoo Delirium s Fakulteta organi<strong>za</strong>cije<br />
i informatike u Varaždinu osvojio je treće<br />
mjesto u kategoriji fotografije. Australski<br />
tim SOAK osvojio je prvo mjesto u kate-<br />
goriji softverskog di<strong>za</strong>jna praktičnim rješenjem<br />
koje poljoprivrednicima omogućuje<br />
učinkovitije planiranje i iskorištavanje<br />
obradivih površina, uz istodobno očuvanje<br />
ravnoteže prirodnog ekosustava.<br />
Završnica ovogodišnjeg natjecanja održala<br />
se od 3. do 8. srpnja u Parizu. Na događaju<br />
je sudjelovalo ukupno 370 studenata<br />
u sklopu 124 tima iz 61 zemlje. Osnovna<br />
tema i misao natjecanja Imagine Cup 2008<br />
odnosila se na izradu rješenja i sadržaja<br />
koji pomažu u očuvanju održivog okoliša<br />
i podi<strong>za</strong>nju svijesti o važnosti odgovornog<br />
odnošenja prema prirodi. Studenti su<br />
predstavili niz <strong>za</strong>nimljivih projekata, od<br />
sustava <strong>za</strong> poboljšavanje pristupa čistoj<br />
vodi, smanjenja <strong>za</strong>gađenja i proizvodnje<br />
ugljičnog dioksida do novih metoda planiranja<br />
i izgradnje gradova te smanjenja<br />
ukupne potrošnje energije. Članovi Voodoo<br />
Delirium tima, studenti Duje Nebojša<br />
Pandžić i Martin Štokić s Fakulteta organi<strong>za</strong>cije<br />
i informatike u Varaždinu, osvojili<br />
su treće mjesto u konkurenciji pet drugih<br />
kandidata. Zanimljivo je da je ovoga puta<br />
u kategoriji fotografije sudjelovao još jedan<br />
hrvatski tim. Jelena Balić i Josip Bota<br />
iz tima Obscure s Grafičkog fakulteta u Zagrebu<br />
natjecali su se foto esejom o važnosti<br />
recikliranja papira. Uz njih, Hrvatsku je<br />
na <strong>za</strong>vršnom natjecanju u glavnoj kategoriji<br />
softverskog di<strong>za</strong>jna predstavljala ekipa<br />
studenata s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva<br />
i brodogradnje iz Splita – Ivan Maček,<br />
Jure Maleš, Marko Matijević i Berislav<br />
Tomašić, s mentorom Ivanom Šaškorom<br />
iz tvrtke Cygnus. Unatoč žestokoj konkurenciji<br />
60 suparničkih timova, svojim rješenjem<br />
The Wall of Balance – koje olakšava<br />
prikaz i razumijevanje složenih odnosa između<br />
ekoloških, društvenih i ekonomskih<br />
čimbenika na određenom području – iz-<br />
borili su natjecanje u polufinalu u kojem je<br />
sudjelovalo 12 najboljih projekata.<br />
„Imagine Cup je poput svojevrsnog foruma<br />
koji studentima diljem svijeta omogućuje<br />
iznalaženje novih načina korištenja<br />
softverskih aplikacija u rješavanju nekih od<br />
najtežih i<strong>za</strong>zova s kojima se danas susreće<br />
čovječanstvo”, izjavio je Sivaramakrishnan<br />
Somasegar, potpredsjednik Microsoftovog<br />
odjela <strong>za</strong> razvoj. „Vrhunsko znanje i<br />
stručnost koje su studenti poka<strong>za</strong>li u svojim<br />
projektima dokaz su visokog stupnja inovativnosti<br />
današnje globalne akademske <strong>za</strong>jednice,<br />
kao i njenog potencijala da svojim<br />
djelovanjem izravno utječe na svijet”, nadodao<br />
je Somasegar.<br />
Intel Capital uložio u<br />
njemačkog proizvođača<br />
solarnih modula s tankim<br />
filmom<br />
Intel Capital, Intelov odjel <strong>za</strong> globalna<br />
ulaganja, u sklopu svojih ulaganja u čiste<br />
tehnologije uložio je 24 milijuna eura u<br />
Sulfurcell, najjačeg njemačkog proizvođača<br />
solarnih modula s tankim filmom, koji<br />
se koriste <strong>za</strong> proizvodnju električne energije.<br />
Sulfurcell će <strong>za</strong>hvaljujući tom ulaganju<br />
osjetno proširiti proizvodnju novim<br />
pogonom u Berlinu. Intel Capital dao je<br />
najveći dio – 24 milijuna eura – ulaganja<br />
ukupne vrijednosti od 85 milijuna eura.<br />
Europski ulagači u čiste tehnologije, među<br />
kojima su Climate Change Capital Private<br />
Equity (London), AIG (Zürich), Demeter<br />
Partners (Pariz), Zouk Ventures (London)<br />
i BankInvest (Kopenhagen), uložili su<br />
38 milijuna eura, a ostatak sredstava uložili<br />
su postojeći ulagači. „Globalna ulaganja<br />
u čiste tehnologije, uključujući iskorištavanje<br />
Sunčeve energije, ključno su područje interesa<br />
<strong>za</strong> Intel Capital, naročito s obzirom na sve<br />
veću <strong>za</strong>brinutost zbog globalnog <strong>za</strong>topljenja<br />
i rastućih troškova opskrbe energijom s<br />
kojima su suočene tvrtke i privatni korisnici”,<br />
izjavio je Arvind Sodhani, predsjednik<br />
odjela Intel Capital i izvršni potpredsjednik<br />
tvrtke Intel. „Selektivnim ulaganjem u inovativne<br />
tehnologije, na primjer one koje<br />
razvija Sulfurcell, potičemo iskoristivost alternativnih<br />
izvora energije i pridonosimo<br />
njihovoj prihvaćenosti, a istodobno smanjujemo<br />
emisiju ugljičnog dioksida.”<br />
Solarni moduli pretvaraju Sunčevu<br />
svjetlost u električnu energiju. Sulfurcell<br />
proizvodi monolitske module od tankih<br />
filmova iz CIS/CIGSe obitelji kemijskih<br />
elemenata radi pretvaranja svjetlosti u<br />
električnu energiju. Njihova je pilot-proizvodna<br />
linija poslužila <strong>za</strong> prikaz<strong>ivanje</strong> performansi<br />
proizvoda i skalabilnosti procesa<br />
kojom se jamči mogućnost buduće proizvodnje<br />
u velikim količinama.<br />
16 163/07/2008
163/07/2008<br />
Imenovana nova direktorica Microsofta Hrvatska<br />
Kratkim izvještajem <strong>za</strong> štampu<br />
hrvatska je javnost obaviještena<br />
kako će Microsoftovim uredom u<br />
Hrvatskoj od 1. kolovo<strong>za</strong> rukovoditi<br />
Venesa Schütz, rođena u Hrvatskoj,<br />
dosadašnja direktorica Microsoftovog<br />
odjela <strong>za</strong> globalne korporativne<br />
klijente sa sjedištem u Londonu.<br />
Venesa Schütz na tom položaju <strong>za</strong>mjenjuje<br />
Damira Majetića čime, nakon deset godina<br />
rada Ureda u Hrvatskoj, rukovođenje<br />
preuzima osoba koja nije sudjelovala<br />
u njegovu osnivanju. Podsjetimo se, prvi<br />
rukovoditelj Microsofta Hrvatska bio je<br />
Goran Radman, koji je trenutačno na položaju<br />
predsjednika Microsoft Jugoistočna<br />
Europa.<br />
Microsoftu se Venesa Schütz pridužila prije<br />
šest godina na položaju direktorice odjela<br />
međunarodne prodaje, a i<strong>za</strong> sebe ima<br />
14-godišnje iskustvo rada na rukovodećim<br />
položajima u sklopu informacijskih, komunikacijskih<br />
i tehnoloških industrija.<br />
Osim iskustva stečenog radom u<br />
Microsoftu, Schütz se doka<strong>za</strong>la na nizu<br />
rukovodećih položaja u međunarodnim<br />
IT tvrtkama. Diplomirala je međunarodni<br />
marketing, komunikacije i oglašavanje<br />
te <strong>za</strong>vršila hanzeatsku akademiju marketinga<br />
i komunikacija. Svoju poslovnu karijeru<br />
<strong>za</strong>počela je 1994. godine na mjestu<br />
konzultanta tvrtke Fishlabs iz Hamburga,<br />
jedne od vodećih razvojnih kuća <strong>za</strong> 3D<br />
igre na mobilnim uređajima. Godine<br />
1997. prelazi na funkciju projektnog menadžera<br />
<strong>za</strong> strateške <strong>za</strong>datke u Autodesku,<br />
a 2000. godine preuzima mjesto direktora<br />
<strong>za</strong> velike međunarodne i inkubatorske<br />
ekonomije tvrtke marchFIRST sa sjedištem<br />
u Hamburgu. Godinu dana kasnije<br />
dolazi na mjesto direktorice njemačkog<br />
ureda tvrtke Protégé, specijalizirane<br />
<strong>za</strong> softverska rješenja i sistemsku integraciju.<br />
U Microsoft dolazi 2002. na mjesto direktorice<br />
odjela <strong>za</strong> međunarodnu prodaju<br />
<strong>za</strong>duženog <strong>za</strong> regiju Europe, Bliskog istoka<br />
i Afrike sa središtem u Minhenu, u sklopu<br />
kojeg je osvojila<br />
niz priznanja<br />
<strong>za</strong> svoja postignuća;<br />
među<br />
ostalim i <strong>za</strong> razvoj<br />
i provođenje<br />
novih poslovnih<br />
modela u segmentimamaloprodaje<br />
te prodaje<br />
putem kanala i partnera.<br />
Sudjelovala je na<br />
razvoju i primjenimodelaposlovnog<br />
razvoja<br />
<strong>za</strong> proizvode<br />
i usluge, kao<br />
što su X-Box i<br />
MSN.<br />
„Od trenutka kada sam došla u<br />
Microsoft imala sam priliku dobro se upoznati<br />
s čitavim nizom proizvoda i ponašanjem<br />
naših klijenata. No, ovim <strong>za</strong>datkom<br />
<strong>za</strong>pravo <strong>za</strong>počinje najuzbudljiviji dio<br />
moje karijere i doprinos kompaniji budući<br />
da nova pozicija koristi moja prethodno<br />
stečena iskustava te istovremeno omogućuje<br />
dodatni osobni i profesionalni razvitak.<br />
Osim toga, ovo je ujedno i najemocionalniji<br />
korak kojeg sam do sada poduzela –<br />
s obzirom da sam rođena u Hrvatskoj, ovaj<br />
dola<strong>za</strong>k predstavlja svojevrstan povratak<br />
kući te su moje ambicije tim veće”, izjavila<br />
je Venesa Schütz pripremajući se <strong>za</strong> preuzimanje<br />
dužnosti vođenja Microsoftova<br />
ureda u Hrvatskoj.<br />
Uz hrvatski, kao materinji jezik, Venesa<br />
Schütz izvrsno se služi njemačkim i engleskim<br />
jezikom.<br />
„Venesu Schütz u Hrvatskoj čeka kreativan<br />
tim izuzetno sposobnih ljudi.<br />
Vjerujem kako će taj element, u kombinaciji<br />
s njenim iskustvom i stečenim znanjem<br />
dodatno obogatiti našu poslovnu<br />
praksu i tako pridonijeti još boljem ukupnom<br />
razvoju i uspjehu kompanije”, izjavio<br />
je Jaka Stele, Microsoftov direktor<br />
<strong>za</strong> regiju srednje i istočne Europe.<br />
Valja podsjetiti da ovo nije prvi puta da<br />
hrvatsku podružnicu velike svjetske informatičke<br />
tvrtke preuzima žena koja je<br />
svoje formalno i poslovno obrazovanje<br />
stekla u inozemstvu. Tako je od 1993.<br />
do 1996. generalna direktorica IBM-a <strong>za</strong><br />
Hrvatsku bila Dinka Kalinić porijeklom<br />
iz Vlašića na otoku Pagu, postavši tada<br />
prva žena na čelu jedne lokalne IBM-ove<br />
tvrtke u svijetu.<br />
17<br />
OSOBNE PROMJENE
STRANA ICT TRŽIŠTA<br />
ICT NOVOSTI - SRBIJA<br />
JP PTT Srbija - prvo evidentirano<br />
certifikacijsko tijelo u Srbiji<br />
Ministar <strong>za</strong> <strong>telekom</strong>unikacije i infomati-<br />
čko društvo donio je rješenje o upisu Certifikacijskog<br />
tijela JP PTT Srbija u Evidenciju<br />
certifikacijskih tijela pod rednim brojem 1.<br />
Da bi postalo registrirano certifikacijskih tijelo<br />
<strong>za</strong> izdavanje kvalificiranih elektronskih<br />
certifikata, Certifikacijsko tijelo Pošte treba<br />
proći kroz postupak akreditacije. Jedan<br />
od uvjeta <strong>za</strong> akreditaciju jeste da <strong>za</strong>posleni<br />
polože određene testove stručnosti u oblasti<br />
informacijskih sustava i njihove sigurnosti.<br />
Zaposleni, koji su pohađali odgovarajuće<br />
kurseve, uskoro će polagati ispite, koji su<br />
pak uvjeti <strong>za</strong> akreditaciju. Pošta već 2 godine<br />
izdaje elektronske certifikate kojima se može<br />
vršiti elektronsko potpis<strong>ivanje</strong> elektronskih<br />
dokumenata, elektronskih pisama i transakcija,<br />
ali oni nemaju svojstvo kvalificiranog<br />
elektronskog potpisa.<br />
Elektronsko podnošenje carinske<br />
dokumentacije - Uprava carina<br />
Srbije je na skupu posvećenom razmatranju<br />
primjene Direktive EU u oblasti elektronske<br />
trgovine predstavila rezultate u elektronskom<br />
podnošenju carinskih dokumenata.<br />
Gordana Džamić iz Uprave carina je poka<strong>za</strong>la<br />
da je elektronsko podnošenje dokumenata<br />
omogućilo: pojednostavlj<strong>ivanje</strong> procedure,<br />
ubr<strong>za</strong>nje postupka, smanj<strong>ivanje</strong> mogućnosti<br />
grešaka pri unosu podataka, slanje<br />
deklaracije elektronski bez dolaska u Upravu<br />
carina i drugo. Stvorena je mogućnost da se<br />
prati tok postupka carinjenja. U raspravi su<br />
visoko ocijenjeni ostvareni rezultati Uprave<br />
carina, ali je i uka<strong>za</strong>no da postojeći carinski<br />
postupak i takse potpuno destimuliraju prekograničnu<br />
elektronsku trgovinu.<br />
Licence - Potpisan ugovor<br />
s Oracleom o kupovini licenci<br />
<strong>za</strong> potrebe informacijskog sustava lokalnih<br />
poreznih administracija. Informacijski sustav<br />
je <strong>za</strong>snovan na najsuvremenijm tehnologijama<br />
i koristi Oracle platformu. U cijelosti<br />
su ga razvili domaći IT stručnjaci u Insistutu<br />
Mihajlo Pupin iz Beograda a već je implementiran<br />
u više od 20 općina. Prema potpisanom<br />
ugovoru, preko 80 općina će dobiti licence <strong>za</strong><br />
korištenje Oracle ba<strong>za</strong> podataka koje su sastavni<br />
dio informacijskog sustava <strong>za</strong> prikupljanje<br />
lokalnih pore<strong>za</strong>. Ugovor je financiran iz<br />
Nacionalnog investicijskog plana, a vrijednost<br />
licenci je oko 23 milijuna dinara. Za Oracle licence<br />
dobiven je popust od 50%.<br />
52. konferencija ETRAN<br />
- Od 8. do 12. lipnja, na 16<br />
stručnih sekcija konferencije ETRAN izložena<br />
su 334 znanstvena i stručna rada. Najviše<br />
je radova bilo na sekciji Računarska tehnika<br />
i informatika (60). Pored toga održana su tri<br />
okrugla stola: o ulozi fakulteta i instituta u<br />
domeni elektrotehničkih znanosti, o obnovljivim<br />
izvorima električne energije u Srbiji te o<br />
potrebama i mogućnosti formiranja akustičkog<br />
društva Srbije. Takođe, održana je i radionica<br />
„nanoETRAN” u okviru Sekcije <strong>za</strong><br />
mikroelektroniku i optoelektroniku.<br />
<strong>Informatika</strong> i ekologija - Društvo<br />
<strong>za</strong> informatiku Srbije je 13. lipnja<br />
organiziralo okrugli stol „Potencijali informatike<br />
u rješavanju ekoloških problema”.<br />
Konstatirano je da i informatički proizvodi<br />
i njihove sve masovnije primjene doprinose<br />
pojavi ekoloških problema (rast potrošnje<br />
struje i e-otpad), ali u neusporedivo<br />
manjem obimu nego druge djelatnosti.<br />
Bitno je da informatika ima izvanredne<br />
potencijale <strong>za</strong> rješavanje ekoloških problema<br />
koji se ogledaju u: razvoju „zelene<br />
tehnologije” u proizvodnji računala, stvaranju<br />
softverskih aplikacija <strong>za</strong> racionalniju<br />
potrošnju energije u stanovima, školama,<br />
hotelima, i poduzećima, automatskoj<br />
hibernaciji dijelova opreme koja je privremeno<br />
izvan upotrebe, korištenju tehničkih<br />
mogućnosti da se radi od kuće i drže telekonferencije,<br />
o primjeni tehnika „virtuali<strong>za</strong>cije<br />
servera” kako bi se smanjila potreba<br />
<strong>za</strong> postojanjem velikog broja fizičkih servera,<br />
korištenju elektronskog dokumenta<br />
umjesto papirne dokumentacije, organi<strong>za</strong>ciji<br />
sigurne reciklaže e-otpada i drugom.<br />
O svim ovim mogućnostima govorilo se<br />
na osnovu stečenih domaćih iskustava na<br />
Fakultetu organi<strong>za</strong>cijskih znanosti, ETŠ-u<br />
Rade Končar, Eurosongu, hotelu Neda, a<br />
također je spomenuta primjena Cisco rešenja<br />
<strong>za</strong> TelePresence i drugo.<br />
RNIDS - Registar nacionalnog Inter<br />
net domena Srbije priopćio je da<br />
je do 20. lipnja registrirano ukupno 23.668<br />
domena. Ukupan broj nacionalnih Internet<br />
domena čine: 12.253 rs, 8.079 co.rs, 921 org.<br />
rs, 2.005 in.rs, 337 edu.rs i 73 gov.rs domena.<br />
RNIDS očekuje da će se intenzivirati registriranje<br />
gov.rs te se pozivaju registranti .yu domena<br />
da br<strong>za</strong>ju svoj prijelaz u .rs domene. Na<br />
konferenciji je rečeno da će se se način korištenja<br />
.yu domena nakon 10. rujna 2008. saopćiti<br />
najkasnije do 1. kolovo<strong>za</strong> 2008. Najavljeno je<br />
da će 25.000-ta registrirana domena dobiti besplatnu<br />
registraciju na godinu dana.<br />
„Ostanite informirani i pove<strong>za</strong>ni”<br />
Pod ovim sloganom u Beogradu je od<br />
24. do 26. lipnja održana Treća konferencija o<br />
širokopojasnom Internetu (3rd Southeastern<br />
Europe Broadband). Na otvaranju konferencije<br />
govorili su dr. Milan Janković iz<br />
RATEL-a i dr. Zoran Miljanić, predsjednik<br />
organi<strong>za</strong>cijskog odbora konferencije.<br />
Konferencija je okupila ključne svjetske i regi-<br />
onalne stručnjake iz oblasti internetskih komunikacija.<br />
Održan u Beogradu po treći put,<br />
skup je postao tradicionalni forum razmjene<br />
iskustava u razvoju brzih Internet infrastruktura<br />
i servisa u Jugoistočnoj Europi. Prisutni<br />
su bili predstavnici regulatornih tijela, operatera<br />
i korisnika Interneta iz Bugarske, Crne<br />
Gore, Grčke, Rumunjske i Srbije. Svoja iskustva<br />
predstavili su stručnjaci vodećih svjetskih<br />
kompanija – proizvođača opreme. Više<br />
informacija o konferenciji nalazi se na Web<br />
sajtu www.seebb.org.<br />
Čekanje <strong>za</strong> nove osobne karte<br />
u Srbiji - Dva mjeseca nakon početka<br />
izdavanja novih osobnih karata, gotovo<br />
se u svim sredinama ukazuje na dug<br />
postupak i mnogo čekanja pred šalterima<br />
u MUP-u. Još kad je razmatran i usvajan<br />
Zakon o novim osobnim kartama bilo je<br />
mnogo primjedbi na predviđenu proceduru,<br />
potrebne podneske i ugrađeni čip. Sada<br />
se građani žale da se u Beogradu, Nišu i<br />
drugim gradovima stvaraju veliki redovi.<br />
Neki građani dolaze od ranog jutra da bi<br />
<strong>za</strong>uzeli mjesto u redu. Sam postupak izdavanja<br />
nove osobne karte traje oko 30 minuta<br />
i procedura je obimnija nego prije. U<br />
MUP-u bi trebali razmotriti mogućnosti<br />
da se otvori više šaltera, produži radno vrijeme<br />
i eventualno pojednostavi procedura<br />
<strong>za</strong> izdavanje osobnih karata. U nekim općinskim<br />
organima uprave uvedena je mogućnost<br />
<strong>za</strong>kazivanja dolaska preko telefona<br />
i Interneta (i elektronskog prozivnog sustava),<br />
što je smanjilo redove, uz odobravanje<br />
građana. Zakonski rok <strong>za</strong> <strong>za</strong>mjene starih<br />
osobnih karata je kraj 2011. godine. Ako<br />
MUP ne izmijeni postupak, ne uvede nove<br />
šaltere i tehnički ne modernizira proceduru,<br />
vjerojatno će doći do prekoračenja <strong>za</strong>konskog<br />
roka.<br />
Informacijski sustav Ge ne ralnog<br />
tajništva Vlade - Mi ni starstvo<br />
<strong>za</strong> <strong>telekom</strong>unikacije i informatičko<br />
društvo je 23. lipnja 2008. godine objavilo<br />
javni poziv <strong>za</strong> dostavljanje ponuda u<br />
otvorenom postupku <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju projekta<br />
„Informacijski sustav Generalnog tajništva<br />
Vlade Republike Srbije”. S obzirom na<br />
to da je Generalno tajništvo Vlade jezgro<br />
podrške u svim fa<strong>za</strong>ma rada Vlade, nameće<br />
se potreba <strong>za</strong> korištenjem najviših standarda<br />
u primjeni IKT-a u njegovu radu.<br />
Budući informacijski sustav Generalnog<br />
tajništva Vlade treba imati značajke sustava<br />
<strong>za</strong> upravljanje dokumentima s elementima<br />
sustava <strong>za</strong> upravljanje poslovima, a<br />
treba biti i posebno prilagođen potrebama<br />
i domeni poslovanja Generalnog tajništva.<br />
Projekt se treba načiniti <strong>za</strong> godinu<br />
dana, prema definiranim standardima metodologije<br />
razvoja. Ovaj projekt je jedan<br />
od osnovnih koraka u razvoju elektronske<br />
državne uprave, neophodan u procesu pridruživanja<br />
Europskoj uniji.<br />
18 163/07/2008
35 godina Društva <strong>za</strong> informatiku<br />
Srbije - U Beogradu je 28. lipnja<br />
2008. svečano obilježeno 35 godina<br />
postojanja Društva <strong>za</strong> informatiku Srbije<br />
(DIS). Skupu su prisustvovali članovi prvog<br />
Predsjedništva, i<strong>za</strong>branog na osnivačkoj<br />
skupštini 1973. godine, kao i mnogobrojni<br />
suradnici, sudionici u aktivnostima<br />
Društva i gosti. Pozdravljajući učesnike,<br />
Nikola Marković, predsjednik Društva<br />
<strong>za</strong> informatiku Srbije, prika<strong>za</strong>o je osnovne<br />
rezultate u radu Društva, kao i planove<br />
<strong>za</strong> naredno razdoblje. Društvo je u proteklih<br />
35 godina doprinosilo: razvoju primjene<br />
računala, afirmaciji domaće proizvodnje<br />
računala i posebno softvera, prevođenju<br />
softvera na srpski jezik, primjeni<br />
ćirilice, ukidanju pore<strong>za</strong> na promet,<br />
smanjivanju PDV-a na promet računala,<br />
razvoju svijesti o značaju informati<strong>za</strong>cije<br />
<strong>za</strong> moderni<strong>za</strong>ciju i razvoj Srbije i slično.<br />
Tijekom proteklih 35 godina DIS je organizirao<br />
oko 300 aktivnosti (znanstvenih<br />
skupova, tribina, predavanja, prezentacija<br />
i drugo), kojima je prisustvovalo<br />
oko 30.000 učesnika. Najavljeno je da<br />
će se Društvo <strong>za</strong> informatiku Srbije i dalje<br />
baviti svim spomenutim aktivnostima,<br />
ali i da će još intenzivnije raditi na stvaranju<br />
uvjeta <strong>za</strong>: veće stope rasta informatičkog<br />
tržišta, brži razvoj elektronske trgovine<br />
i elektronske uprave, afirmaciju domaćih<br />
rezultata u primjeni suvremenih informatičkih<br />
tehnologija, daljnje smanj<strong>ivanje</strong><br />
PDV-a na informatičku opremu, uvođenje<br />
stimulativne porezne i carinske politike,<br />
primjenu IT standarda, certifikaciju<br />
informatičara, odavanje priznanja domaćim<br />
uspješnim informatičarima, suradnju<br />
s nadležnim državnim organima i drugo.<br />
Na kraju skupa, osnivačima i naj<strong>za</strong>služnijim<br />
suradnicima uručene su <strong>za</strong>hvalnice<br />
povodom 35 godina postojanja DIS-a.<br />
„Konsing Group“ - Tvrtka je 26.<br />
lipnja otvorio novu poslovnu zgradu<br />
u Ulici Surčinski put 1a u kojoj će radna<br />
mjesta dobiti 150 IT stručnjaka. Na<br />
svečanom otvorenju govorili su Zdenko<br />
Lekan, generalni direktor tvrtke Konsing<br />
Group i Cameron Munter, ambasador<br />
SAD-a u Srbiji. Na tržištu Srbije i regije,<br />
Konsing Group je vodeća američko-srpska<br />
tvrtka <strong>za</strong> kon<strong>za</strong>lting i inženjering u oblasti<br />
<strong>telekom</strong>unikacija i informacijskih tehnologija.<br />
Osnovna djelatnost tvrtke je inženjering<br />
u oblasti mobilnih <strong>telekom</strong>unikacija,<br />
projektiranje i izgradnja mobilne telefonije<br />
i bežičnog Interneta u Srbiji, Crnoj<br />
Gori te Bosni i Hercegovini. U novu poslovnu<br />
zgradu koja se prostire na oko 3500<br />
m2 uloženo je više od deset milijuna dolara<br />
te će ona u 2008. godini omogućiti<br />
posao <strong>za</strong> oko 150 novih radnika. U tvrtki<br />
Konsing Group, u 2008. se godini planira<br />
prihod od 70 milijuna i profit od 5,5<br />
milijuna dolara.<br />
163/07/2008<br />
Novi kodovi <strong>za</strong> srpski jezik -<br />
Knji žev na produkcija iz Srbije dosad<br />
je u svjetskim knjižnicama bila evidentirana<br />
prema pismu, a ne prema jeziku<br />
publikacije. To je proizvodilo <strong>za</strong>bunu,<br />
pa su knjige objavljene na latinici u Srbiji<br />
bile evidentirane kao hrvatske. U sjedištu<br />
ISO-a <strong>za</strong> jezične kodove prihvaćena je inicijativa<br />
direktora Narodne knjižnice Srbije<br />
Sretena Ugričića da se to promijeni. Od<br />
sada će se kodovi identificirati na osnovu<br />
jezika, a ne pisma. U ISO-u su prihvaćeni<br />
kodovi SRP <strong>za</strong> srpski jezik i HRV <strong>za</strong><br />
hrvatski. Time je, <strong>za</strong> ubuduće, otklonjena<br />
mogućnost <strong>za</strong>bune i pogrešnog evidentiranja<br />
srpske književne produkcije.<br />
Političke igre i „računarske igrice”<br />
- Poslijeizborna kombinatorika<br />
u Srbiji nadahnula je vlasnike Web sajta<br />
s besplatnim online igricama „Igre-Igrice.<br />
rs” (www.igre-igrice.rs) da naprave parodiju<br />
na ono o čemu svi pričaju <strong>za</strong>dnjih dana<br />
i nedjelja. Lansirana je igrica „Sastavi svoju<br />
vladu”, koju je dosad već odigralo pre-<br />
ko 50.000 građana, čime je ona postala<br />
najigranija srpska igrica. Uzmi miša i sam<br />
sastavi svoju vladu, prevlačenjem političara<br />
na fotelje! Detaljnije o igrici i prilici da <strong>za</strong>igrate<br />
imate na http://www.igre-igrice.rs/razne-igrice/sastavi-svoju-vladu<br />
20 ključeva - Pokrajinska uprava<br />
<strong>za</strong> privati<strong>za</strong>ciju, poduzetništvo,<br />
mala i srednja poduzeća te konzultantsko-revizorska<br />
tvrtka Deloitte u Novom<br />
Sadu su 3. srpnja predstavili program<br />
unapređenja konkurentnosti vojvođanske<br />
privrede u okviru projekta „20 ključeva”.<br />
Program obuhvaća 20 praktičnih i<br />
integriranih metoda potrebnih <strong>za</strong> unapređenje<br />
konkurentnosti poboljšanjem proizvoda<br />
i usluga, njihovom bržom isporukom<br />
i uštedama u proizvodnji, što omogućuje<br />
niže cijene na tržištu. Program „20<br />
ključeva” razvio je japanski profesor Iwao<br />
Kobayashi, a <strong>za</strong>sniva se na Toyotinom sustavu<br />
upravljanja proizvodnjom (Toyota<br />
Production System). Licencu <strong>za</strong> provođenje<br />
ovog programa u Srbiji ima Deloitte.<br />
U regiji je program „20 ključeva” uspješno<br />
primijenjen u Sloveniji i Hrvatskoj,<br />
gdje je od 2000. godine sudjelovalo preko<br />
100 kompanija, koje su na taj način ostvarile<br />
značajno poboljšanje poslovnih performansi,<br />
a koje i dalje uspješno primjenjuju<br />
metodologiju „20 ključeva”, napomenuo<br />
je Krešimir Sečak, regionalni menadžer<br />
tvrtke Deloitte, <strong>za</strong>dužen <strong>za</strong> implementaciju<br />
programa.<br />
Ministrica <strong>za</strong> <strong>telekom</strong>u<br />
ni kacije i in for ma cijsko društvo -<br />
Gla sajući <strong>za</strong> novu Vladu 7. srpnja, Narodna<br />
skup ština Republike Srbije i<strong>za</strong>brala je mr. Jasnu<br />
Matić <strong>za</strong> ministricu <strong>telekom</strong>unikacija i infor<br />
macijskog društva. Gđa Matić rođena je<br />
1964. godine u Beogradu.<br />
Magistrirala je na Sveuči<br />
lištu Washington u St<br />
Loui su. Bila je direktorica<br />
SIEPA-e (Serbia Invest<br />
ment and Export Promotion<br />
Agency) i državna<br />
tajnica <strong>za</strong> ekonomske odnose<br />
s inozemstvom.<br />
Pripremio: Nikola Marković<br />
19<br />
STRANA ICT TRŽIŠTA
STRANA ICT TRŽIŠTA<br />
ICT NOVOSTI - BiH<br />
Projekt <strong>za</strong> <strong>zdravstvo</strong> - Ministar zdravstva<br />
Kantona Sarajevo Mustafa Cuplov<br />
i direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja<br />
KS-a Mahmut Đapo potpisali su ugovore s<br />
predstavnicima tvrtki ERC ZIPO Sarajevo<br />
i WIZARD COMPUTERS Mostar o implementaciji<br />
Projekta “Primjene informaciono-komunikacione<br />
tehnologije u zdravstvu<br />
Kantona Sarajevo”.<br />
Radi se o projektu izrade tri softverska rješanja,<br />
jedan <strong>za</strong> obiteljsku <strong>medicinu</strong>, koji nije u<br />
potpunosti novi nego je jedno vrijeme primjenjivan<br />
u obiteljskoj medicini a sada je popravljen.<br />
Drugo je rješenje <strong>za</strong> laboratorijske<br />
usluge, a treće - ve<strong>za</strong> između ova dva sustava,<br />
ka<strong>za</strong>o je ministar zdravstva KS-a Cuplov.<br />
Projekt “Primjene informaciono-komunikacione<br />
tehnologije u zdravstvu KS-a” probno<br />
kreće <strong>za</strong> tri mjeseca u Vrazovoj, koji će kasnije<br />
prenijeti znanje svojim kolegama.<br />
Cilj informati<strong>za</strong>cije zdravstvenog sustava je<br />
potpuno povez<strong>ivanje</strong> zdravstvenog sustava<br />
KS-a unutar ne samo zdravstvenih institucija,<br />
nego i s osiguranjem, s Ministarstvom.<br />
Također se teži jačanju ve<strong>za</strong> na federalnoj razini<br />
i s federalnim Ministarstvom, kao i međusobnoj<br />
komunikaciji i apsolutnoj komunikaciji<br />
te razmjeni informacija s Europom i<br />
svijetom. Ministar zdravstva KS-a je naglasio<br />
da nakon izrade ovih softvera predstoje posebni<br />
paketi <strong>za</strong> bolničku zdravstvenu <strong>za</strong>štitu,<br />
a u okviru te <strong>za</strong>štite <strong>za</strong>htjevni, u elektronskom<br />
smislu, programi koji trebaju obraditi<br />
posebne dijagnostičke discipline i kirurgiju.<br />
QSS postao Sun Support Service<br />
Partner - Nakon 5 godina uspješne<br />
suradnje sa Sun Microsystems, QSS je<br />
postao ovlašteni Sun Microsystems SSP<br />
(Support Service Partner) ili ovlašteni serviser<br />
ove vodeće svjetske kompanije na području<br />
vrhunske informatičke opreme.<br />
QSS osigurava i nudi održavanje svih Sun<br />
Microsystems sustava (serveri, pohrana, tape,<br />
softver itd.) s lokalnom podrškom po načelu<br />
24x7 dostupnosti i ugovorenim vremenom<br />
reakcije. Također, osigurano je lokalno skladište<br />
rezervnih dijelova <strong>za</strong> sve sustave <strong>za</strong> koje je<br />
<strong>za</strong>ključen Ugovor o održavanju ili koji se kupuju<br />
preko QSS-a, što omogućuje hitro servisiranje<br />
svih sustava, uz vrijeme do popravka<br />
ispod 4 sata.<br />
Potpisan ugovor <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju<br />
druge faze BIT centra -<br />
Poslovni inovacijski centar koji je posredstvom<br />
Vlade Norveške otvoren u Tuzli 2005. godine<br />
ispunio je očekivanja, i Kraljevine Norveške<br />
i Općine Tuzla. U BIT centru se <strong>za</strong> relativno<br />
kratko vrijeme razvilo više komponenti, kao što<br />
su IKT Inkubator, IKT trening centar i IKT<br />
istraživački centar, a sve u cilju razvoja tvrtki sa<br />
sjedištem u BIT centru. U samom Centru nalazi<br />
se i Laboratorija <strong>za</strong> informacijsko-komunikacijske<br />
tehnologije Elektrotehničkog fakulteta<br />
u kojoj profesori <strong>za</strong>jedno sa studentima<br />
rade na novim projektima.<br />
Prije osnivanja BIT centra svega 2% studenata<br />
<strong>za</strong>vršnih godina Elektrotehničkog fakulteta reklo<br />
je da imaju želju pokrenuti vlasiti biznis. Na<br />
isto pitanje postavljeno ovih dana, 40 % studenata<br />
je imalo želju da pokrenu vlasiti biznis te da<br />
se na neki način povežu s BIT centrom.<br />
Na izravan ili posredan način, preko stotinu<br />
ljudi danas je uposleno u BIT centru; neki su<br />
nastavili raditi u Centru, a neki svoju djelatnost<br />
sada obavljaju samostalno. Prosto rečeno,<br />
pomoći tvrtkama da stanu na svoje noge,<br />
pomoći im u startu i jest jedan od ciljeva BIT<br />
centra, s obzirom na kakve administrativne<br />
poteškoće nailaze mladi ljudi koju imaju dobru<br />
poslovnu ideju.<br />
BIT centar ne samo da je ispunio očekivanja<br />
već se pojavila i potreba <strong>za</strong> širenjem njegovih<br />
kapaciteta, što je znak uspješnosti projekta.<br />
Nakon višemjesečnih razgovora s norveškim<br />
partnerima dogovorena je <strong>za</strong>jednička reali<strong>za</strong>cija<br />
II. faze BIT centra.<br />
U zgradi Općine Tuzla Ugovor o II. fazi<br />
potpisali su načelnik Općine Tuzla Jasmin<br />
Imamović i direktor Fondacije <strong>za</strong> inovacije i<br />
tehnologiju (ITF) Torkel Ystgaard. Norvežani<br />
će uložiti 480.000 KM u obnovu bivše zgrade<br />
inspekcija (Ulica Atik Mahala 9), čime će<br />
se stvoriti uvjeti <strong>za</strong> otvaranje novih radnih<br />
mjesta kao pomoć mladima i doprinos mladih<br />
ekonomskom razvoju grada.<br />
Potpisan ugovor <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju druge faze BIT centra<br />
Telekom Srbije <strong>za</strong>dovoljan<br />
ulaganjem u RS -<br />
Generalni direktor Telekoma Srbije Branko<br />
Radujko izjavio je da je ova kompanija, godinu<br />
dana nakon kupovine većinskog državnog<br />
kapitala u Telekomu Srpske, izrazito <strong>za</strong>dovoljna<br />
postignutim rezultatima poslovanja.<br />
„Telekom Srbija” je vrlo <strong>za</strong>dovoljan rezultatima<br />
koje su postigli menadžment i <strong>za</strong>posleni<br />
u “Telekomu Srpske”. Ova investicija <strong>za</strong> nas<br />
je bila ohrabrenje da nastavimo s regionalnim<br />
jačanjem”, rekao je Radujko u Banja Luci na<br />
svečanosti povodom prve godišnjice kupovine<br />
“Telekoma Srpske”. Predrag Ćulibrk, generalni<br />
direktor Telekoma Srpske, rekao je da je<br />
kompanija pod novim imenom “M:tel” <strong>za</strong> godinu<br />
dana od kupovine, <strong>za</strong>hvaljujući prodornim<br />
marketinškim kampanjama, načinila značajan<br />
napredak u svim sektorima poslovanja.<br />
“Osim menadžmenta, <strong>za</strong>dovoljno je i više<br />
od 30.000 dioničara. Naš plan je i da povećamo<br />
tržišni udio, posebno u FBiH gdje<br />
imamo više od 140.000 pretplatnika, što<br />
je izuzetan rezultat ako se ima u vidu da<br />
ih je prije godinu dana bilo tek 8000 do<br />
9000”, naglasio je Ćulibrk. Obilježavanju<br />
godišnjice prisustvovao je veliki broj zvanica<br />
iz javnog i političkog života.<br />
Primjenom standarda ISO 27001<br />
organi<strong>za</strong>cije štite svoje podatke<br />
- Međunarodni seminar o temi „Implementacija<br />
sustava menadžmenta sigurnosti informacija<br />
(ISO/IEC 27001) u poslovne i<br />
IT sustave” organizirala je konzultantska<br />
kuća Mobes Quality. Glavni predavač bio<br />
je Bill Maxwell iz BSI London, a konzultant<br />
Zdravko Glušica iz Mobes Qualityja.<br />
Informacije su osnova suvremene organi<strong>za</strong>cije.<br />
Njihova dostupnost, integritet i povjerljivost<br />
su od temeljnog značaja <strong>za</strong> dugoročni<br />
opstanak organi<strong>za</strong>cije. Ako organi<strong>za</strong>cija<br />
nema jasan i sustavan pristup <strong>za</strong>štite<br />
bit će ranjiva na čitav niz prijetnji kojima<br />
je izložena. One pogađaju bankarske,<br />
financijske, državne institucije i različite<br />
organi<strong>za</strong>cije u svim sektorima privrede.<br />
Na seminaru je sudjelovalo 40 polaznika,<br />
menadžeri u IT sustavu, stručnjaci i<br />
menadžeri <strong>za</strong> sigurnost informacija, menadžeri<br />
sustava kvalitete i ekologije, projektni<br />
i menadžeri upravljanja promjenama<br />
i drugi.<br />
Zaštitu intelektualne svojine u BiH -<br />
Krajem lipnja je u organi<strong>za</strong>ciji Američke<br />
trgovačke komore u BiH, AmChama, u prostorijama<br />
Privredne ko mo re Republike<br />
Srpske, održan okrugli stol na temu<br />
„Zaštita intelektualne svojine u BiH”. Cilj<br />
održavanja okruglog stola je uka<strong>za</strong>ti na<br />
probleme u <strong>za</strong>štiti prava in te lektualne svojine<br />
u BiH, te s predstavni ci ma nadležnih<br />
institucija razmijeniti iskust va u ovom polju<br />
i razmotriti načine učinko vitije provedbe<br />
<strong>za</strong>kona koji reguliraju ovu oblast.<br />
Lejla Hadžiabdić, antipiratska mena džerica<br />
u Microsoft BiH i članica IPR Komi<br />
teta AmChama u BiH, na okruglom<br />
je stolu upozorila na problem piratstva<br />
u BiH i na posljedice po industriju kao<br />
što su nelojalna konkurencija, ugrožavanje<br />
zdravlja ljudi, nesigurno poslovanje,<br />
ali i štete koje trpi država zbog neplaćanja<br />
carina i pore<strong>za</strong> na piratske proizvode,<br />
te je dodala: „AmCham IPR odbor ima<br />
<strong>za</strong> cilj promicati učinkovitu <strong>za</strong>štitu prava<br />
intelektualne svojine u BiH, jer će to doprinijeti<br />
daljem razvoju bh tržišta, kao i<br />
stvaranju pozitivnije slike o BiH”. Na kraju<br />
svog izlaganja pozvala je sve nadležne<br />
institucije u BiH da se pridruže naporima<br />
AmCham IPR odbora, te da iskoriste<br />
iskustva i znanja AmCham članica, u<br />
smislu organiziranja dodatne i praktične<br />
obuke u oblasti provođenja <strong>za</strong>štite prava<br />
intelektualne svojine.<br />
Pripremio: Haris Hamidović<br />
20 163/07/2008
Daily Mail and General Trust<br />
(DMGT) preuzeli Tau on-line<br />
d.o.o.<br />
Daily Mail and General Trust (DMGT) sa<br />
sjedištem u Londonu, jedna od vodećih<br />
europskih medijskih tvrtki s globalnim<br />
poslovanjem, kroz svoju je podružnicu<br />
Lapcom kft. stekla preostalih 35% udjela<br />
u tvrtci Tau on-line d.o.o. koja upravlja<br />
websiteom MojPosao i ve<strong>za</strong>nim tematskim<br />
projektima kao što su MojPrviPosao,<br />
EduCentar i Dan Karijera. Tvrtke u<br />
području upravljanja ljudskim resursima<br />
SELECTIO, Electus ljudski potencijali,<br />
Electus DGS i Centar poslova, kao i Kreativni<br />
projekti, koja razvija websiteove <strong>za</strong><br />
društveno umrežavanje u regiji ostaju u<br />
portfelju Nenada Bakića.<br />
Tau on-line, ali i Kreativne poduhvate<br />
d.o.o. (tvrtku koja upravlja vodećim<br />
hrvatskim oglasnicima KupiProdaj!,<br />
CentarNekretnina i 4Kotača, a koje su<br />
u suvlasništvu DMGT-a i osnivača Nenada<br />
Bakića) vodit će u budućnosti<br />
dvočlana uprava: Igor Žonja i Vedran<br />
Bajer. Osnivač i dosadašnji suvlasnik<br />
Nenad Bakić prelazi u nadzorni odbor.<br />
Igor Žonja pridružio se ovoj poslovnoj<br />
grupi 2005, a do sada je bio odgovoran<br />
<strong>za</strong> financije, IT i opće poslove grupe.<br />
Vedran Bajer se ovoj poslovnoj<br />
grupi pridružio također 2005. te je do<br />
sada operativno vodio tvrtke Kreativni<br />
poduhvati i Kreativni projekti. Nenad<br />
Bakić će nastaviti svoju suradnju<br />
s DMGT-om kao neizvršni član uprave<br />
Associated International Media,<br />
DMGT-ove tvrtke <strong>za</strong>dužene <strong>za</strong> razvoj<br />
poslovanja u Jugoistočnoj Aziji, Rusiji<br />
i azijskim državama bivšeg SSSR-a,<br />
Srednjem istoku i Južnoj Americi.<br />
Istvan S<strong>za</strong>mmer, direktor Lapcoma,<br />
izjavio je: „U skladu s odličnim poslovnim<br />
rezultatima otkupili smo preostali<br />
udjel u Tau on-line i prije 2010., kako<br />
je bilo predviđeno prvotnim ugovorom,<br />
a pregovaramo i o otkupu preostalog<br />
udjela u Kreativnim poduhvatima. Zahvaljujemo<br />
gospodinu Bakiću na izuzetnom<br />
doprinosu razvoju poslovanja<br />
u proteklih 15 mjeseci.”<br />
163/07/2008<br />
Compuware na hrvatskom IT<br />
tržištu<br />
Odnedavno u Zagrebu djeluje podružnica<br />
međunarodne korporacije<br />
Compuware Corporation sa sjedištem<br />
u Detroitu, SAD. Compuware se bavi<br />
pružanjem kvalitetnih softverskih proizvoda<br />
i usluga u segmentima isporuke<br />
aplikacija, upravljanja uslugama i<br />
upravljanja IT portfeljem u cilju povećanja<br />
produktivnosti. Tvrtka ima više<br />
od 6,7 tisuća <strong>za</strong>poslenih i preko 23 tisuće<br />
klijenata u cijelom svijetu, a u Hrvatsku<br />
dolazi donoseći praktična softverska<br />
rješenja. Napokon i hrvatske<br />
tvrtke imaju priliku povećati organi<strong>za</strong>cijski<br />
poslovni učinak i olakšati izvršne<br />
procese. To će im omogućiti Compuwareova<br />
rješenja namijenjena poslovnim<br />
korisnicima, kao što su Business Service<br />
Management (BSM) koji otkriva interakciju<br />
između IT-a i poslovanja, End<br />
User Experience Monitoring (EUE) koji<br />
je usredotočen na perspektivu krajnjeg<br />
korisnika te IT Project and Portfolio<br />
Management (IT-PPM) koji pomaže<br />
tvrtkama u planiranju, implementaciji i<br />
praćenju IT i drugih projekata. Uz nova<br />
rješenja, Compuware 2.0 portfelj <strong>za</strong>držat<br />
će i tradicionalne Compuwareove<br />
elemente upravljanja isporukom aplikacija<br />
i kvalitetom softvera.<br />
U Hrvatskoj tiskana knjiga<br />
koju je napisalo 1475<br />
nepoznatih ljudi<br />
Pod nazivom Beskonačna besmislena<br />
kolaborativna knjiga WriteSomething 1<br />
tiskana je knjiga nastala iz istoimenog internetskog<br />
projekta. Cijeli sadržaj tiskanog<br />
izdanja izradili su posjetitelji internetske<br />
stranice www.writesomething.net<br />
koji su od početka 2007. godine, od kada<br />
stranica i postoji, pisali tekst <strong>za</strong> knjigu.<br />
Konačni rezultat je skupna (kolaborativna)<br />
knjiga koju je napisalo 1475 nepoznatih<br />
ljudi, koji su u nju <strong>za</strong>pisali svoje<br />
osobne ispovijesti, razmišljanja, sjećanja,<br />
dosjetke ili što god im je prvo palo na pamet.<br />
Cijeli projekt je <strong>za</strong>počeo kao eksperiment<br />
osmišljen po uzoru na tehnike automatskog<br />
pisanja. Takvo pisanje je najveću<br />
popularnost imalo među pripadnicima<br />
umjetničke avangarde te među nekim<br />
psihoanalitičarima s početka dvadesetog<br />
stoljeća (Pierre Janet, Sigmud Freud, Kazimir<br />
Maljevič, Andre Breton i drugi). Budući<br />
da je u izradi knjige sudjelovalo više od<br />
tisuću ljudi, tiskano izdanje predstavlja jedinstven<br />
projekt u Hrvatskoj i svijetu.<br />
„WriteSomething je kreativni kaos bez<br />
glavnih likova, <strong>za</strong>pleta, raspleta, fabule ili<br />
sretnog kraja. Knjiga predstavlja svjedočanstvo<br />
onog što su ljudi u stanju reći u<br />
situaciji u kojoj bez cenzure i anonimno<br />
mogu učiniti što god žele bar na papiru,<br />
znajući da će knjiga jednog dana biti<br />
i objavljena”, izjavio je autor i voditelj projekta<br />
Anton Petrović.<br />
U tiskanom izdanju knjige najviše su<br />
sudjelovali građani Hrvatske, njih 88%, a<br />
ostalih 12% čine posjetitelji iz Bosne, Austrije,<br />
Nizozemske, Njemačke, Italije, Češke,<br />
Kanade, Velike Britanije i Južnoafričke<br />
Republike.<br />
Posebnost knjige WriteSomething sastoji<br />
se u tome što tekstovi nisu cenzurirani,<br />
uljepšavani pa čak ni lektorirani već su<br />
tiskani u izvornom obliku zbog čega ovaj<br />
koncept predstavlja rijedak primjer eksperimentalnog<br />
izdavaštva u Hrvatskoj.<br />
Dodatne informacije o knjizi možete<br />
saznati na adresi www.writesomething.<br />
net/knjiga/.<br />
Cisco namjerava smanjiti<br />
emisije stakleničkih plinova<br />
Predsjednik i glavni izvršni direktor<br />
tvrtke Cisco John Chambers predstavio<br />
je plan na Ciscovoj godišnjoj konferenciji<br />
o informacijskoj i komunikacijskoj<br />
tehnologiji Cisco Live! U svojim<br />
laboratorijima i podatkovnim centrima,<br />
koji utječu na značajan udio Ciscove<br />
ukupne energetske potrošnje, tvrtka će<br />
primjenjivati više različitih metoda, što<br />
uključuje detaljan izračun energetskih<br />
tokova, korištenje djelotvornije laboratorijske<br />
opreme, upotrebu „virtualne<br />
mreže” <strong>za</strong> pohranu podataka, automatski<br />
prekid rada uređaja koji nisu u upotrebi<br />
te nadogradnja mehaničkih i električnih<br />
sustava zgrade. Pored toga,<br />
povećat će se uporaba tehnologija <strong>za</strong><br />
suradnju poput Cisco TelePresence i<br />
Cisco WebEx alata kako bi se smanjila<br />
potreba <strong>za</strong> poslovnim putovanjima,<br />
koja su odgovorna <strong>za</strong> 27% Ciscovog<br />
otiska stakleničkih plinova.<br />
Tvrtka Cisco sudjeluje i u inicijativi<br />
Clinton Global Initiative, u sklopu<br />
koje je već smanjila emisije u zračnom<br />
prometu <strong>za</strong> barem 10% po <strong>za</strong>posleniku.<br />
Osim svega gore navedenoga, Cisco<br />
će primijeniti Connected Workspace<br />
rješenje na dodatnim lokacijama.<br />
To jedinstveno hibridno radno okruženje<br />
primjenjuje se u poslovnim objektima<br />
širom svijeta, uključujući središnjicu<br />
tvrtke Cisco u San Joseu, Kaliforniji,<br />
gdje je ono pridonijelo značajnom smanjenju<br />
potrošnje električne energije po<br />
<strong>za</strong>posleniku.<br />
21<br />
VIJESTI
VIJESTI<br />
„Primjenjujući inteligentan IP sustav<br />
upravljanja objektom, Cisco izgrađuje<br />
model upravljanja <strong>za</strong>štitom okoliša<br />
<strong>za</strong> 21. stoljeće utemeljen na mrežnoj<br />
tehnologiji, koji će omogućiti bolje<br />
upravljanje i izvještavanje o posti<strong>za</strong>nju<br />
ciljeva”, izjavila je Laura Ipsen, supredsjednica<br />
Ciscovog EcoBoard i viša potpredsjednica<br />
Ciscovog odjela <strong>za</strong> globalnu<br />
politiku i društveno djelovanje.<br />
Magma d.d. uvodi financijske<br />
module SAP poslovnog<br />
sustava<br />
Magma d.d. i S&T Hrvatska d.o.o. 12.<br />
lipnja su potpisali odluku o prihvaćanju<br />
Ponude implementacije financijskih<br />
modula SAP rješenja koji obuhvaćaju<br />
financije, kontroling, upravljanje<br />
investicijama, upravljanje gotovinom,<br />
upravljanje putovanjima kao i osnovne<br />
funkcionalnosti nabave.<br />
Projekt uvođenja SAP integriranog<br />
informacijskog sustava u tvrtki Magma<br />
d.d. službeno je <strong>za</strong>počeo jučer inicijalnim<br />
sastankom projektnog tima. Magma<br />
će uvođenjem SAP-ovog poslovnog<br />
rješenja implementirati standardno<br />
i vodeće svjetsko rješenje na području<br />
upravljanja resursima poduzeća čime se<br />
otvara prostor <strong>za</strong> naknadnu nadogradnju<br />
poslovnog sustava Magme d.d. i svih<br />
članica MAGMA grupe.<br />
„Uvođenjem<br />
SAP rješenja Magma<br />
će ostvariti<br />
povećanje učinkovitosti<br />
i profitabilnosti<br />
uz pokr<strong>ivanje</strong><br />
svih internih<br />
procesa tvrtke.<br />
Osim što je SAP<br />
sustav potpuno<br />
prilagodljiv u praćenju<br />
novih organi<strong>za</strong>cijskihposlovnih<br />
<strong>za</strong>htjeva, on je<br />
i transparentan po<br />
pitanju obrada i izvještavanja,odnosno<br />
uključivanja<br />
novih podsustava<br />
prema <strong>za</strong>htjevu i<br />
potrebama korisnika,<br />
ne narušavajući<br />
pritom sve<br />
kvalitete integriranog<br />
rješenja”, izjavila<br />
je dr. sc. Višnja<br />
Lovrek, članica<br />
Uprave i direktorica<br />
razvoja poslovnih<br />
procesa Magme<br />
d.d.<br />
ASUS Partner Day<br />
U M SAN Grupi, najvećem distributeru<br />
informatičkih proizvoda i usluga,<br />
održan je ASUS Partner Day na kojem<br />
se okupilo više od pedesetak najznačajnijih<br />
partnera M SAN Grupe. To je tradicionalno<br />
okupljanje na kojem se partnerima<br />
M SAN-a predstavljaju novosti<br />
iz ASUS tvrtke i najnoviji proizvodi iz<br />
ASUS portfolija.<br />
Najveća novost na prezentaciji hrvatskim<br />
kupcima bilo je predstavljanje<br />
najnovijeg asortimana proizvoda u ponudi<br />
tvrtke ASUS – desktop računala<br />
serije Nova Lite i Essentio. Radi se o gotovim<br />
konfiguracijama iz tvrtke ASUS<br />
<strong>za</strong>premnine samo dvije litre i novog di<strong>za</strong>jna<br />
koja će se pojaviti na hrvatskom<br />
tržištu krajem kolovo<strong>za</strong>.<br />
Od ostalih novosti iz tvrke ASUS, Milan<br />
Miličić, PR & Marketing Manager<br />
Asusovog ureda <strong>za</strong> JI Europu predstavio<br />
je novootvoreni Asusov ured<br />
u Beogradu koji je <strong>za</strong>dužen <strong>za</strong> tržišta<br />
Hrvatske, Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine,<br />
Slovenije, Makedonije, Crne<br />
Gore i Albanije. Trenutno <strong>za</strong>pošljava<br />
troje ljudi, a do kraja godine očekuje<br />
se deset <strong>za</strong>poslenih. Osnovna funkcija<br />
Ureda je pružiti podršku svima koji<br />
prodaju Asus proizvode te će biti <strong>za</strong>dužen<br />
<strong>za</strong> marketinške aktivnosti na<br />
ovom području.<br />
CROATIA osiguranje<br />
uvelo online prodaju<br />
autoosiguranja<br />
Polica autoosiguranja od danas se u<br />
CROATIA osiguranju može sklopiti i putem<br />
Weba. Kako bi osiguranicima maksimalno<br />
pojednostavila sklapanje ugovora<br />
o osiguranju, najstarija hrvatska<br />
osiguravajuća kompanija uvela je online<br />
prodaju obveznog osiguranja od automobilske<br />
odgovornosti te dodatnih<br />
osiguranja AO plus i osiguranja auto<br />
nezgode online.<br />
„Poslovanje putem Interneta postalo<br />
je jednim od prioritetnih pitanja <strong>za</strong> tvrtke<br />
koje žele biti konkurentne uz stalno<br />
poboljšavanje usluge svojim osiguranicima.<br />
Želimo maksimalno pojednostaviti<br />
i ubr<strong>za</strong>ti proces produživanja autoosiguranja.<br />
Ova usuga našim klijentima<br />
štedi i vrijeme i novac”, istaknuo je Željko<br />
Serdar, direktor Sektora osiguranja<br />
od autoodgovornosti i auto kaska u<br />
CROATIA osiguranju.<br />
Novu uslugu mogu, uz osiguranike<br />
CROATIA osiguranja, koristiti i građani<br />
koji žele promijeniti osiguravajuću<br />
kuću i svoj automobil osigurati u CO.<br />
Policu obveznog osiguranja od automobilske<br />
odgovornosti moći će se obnoviti<br />
<strong>za</strong> kategorije vozila: osobna i teretna<br />
vozila te <strong>za</strong> mopede i motocikle.<br />
Osiguranje sklopljeno putem Weba<br />
plaća se kreditnim karticama, a Zelena<br />
karta i Europski izvještaj o prometnoj<br />
nezgodi besplatno će se osiguranicima<br />
dostaviti na kućnu adresu nakon<br />
ugovaranja police.<br />
Mozilla Firefox se približava<br />
Internet Exploreru<br />
Mozilla Firefox polako ali sigurno povećava<br />
broj svojih korisnika te se tako<br />
približava slavnom Internet Exploreru.<br />
Veliki pomak naprijed primijećen je nakon<br />
predstavljanja nove verzije, Mozilla<br />
Firefox 3, koja je po broju preuzimanja<br />
u prva 24 sata od izlaska ušla u Guinessovu<br />
knjigu rekorda.<br />
<strong>Istra</strong>živanja su poka<strong>za</strong>la kako 83,3%<br />
korisnika Mozilla Firefoxa redovno preuzima<br />
nove verzije, <strong>za</strong> razliku od onih<br />
koji koriste Internet Explorer i kojih to<br />
22 163/07/2008
čini 47,6%. U protekloj godini, svoje<br />
preglednike Interneta redovno je osvježavalo<br />
65,3% korisnika Safari browsera,<br />
dok je Operu preuzelo samo 56% njenih<br />
korisnika.<br />
Mozilla Firefox danas broji oko 225<br />
milijuna korisnika, što je u odnosu na<br />
korisnike Internet Explorera još uvijek<br />
malo. Njih ima čak više od 1 milijarde,<br />
što čini 78% ukupnog svjetskog tržišta.<br />
Safari koristi 48 milijuna, a Operu razočaravajućih<br />
11 milijuna.<br />
Enciklopedija Wikipedia<br />
Na konferenciji Wikipedije u Alexandriji<br />
u Egiptu koja je održana u petak<br />
razgovaralo se o mogućem tiskanju<br />
prve Wikipedijine enciklopedije na papir<br />
čiju bi grupu autora činilo čak 90.000<br />
ljudi širom svijeta.<br />
U ovom prvom izdanju enciklopedije<br />
trebalo bi se naći 25.000 najpopularnijih<br />
članaka s njemačke Wikipedije,<br />
a članci bi bili veoma kratki, ne duži od<br />
nekoliko odlomaka. Uz članke bi svakako<br />
bile postavljene slike i crteži.<br />
Prvo izdanje Wikipedijine enciklopedije<br />
trebalo bi se pojaviti na tržištu<br />
u rujnu ove godine, a cijena će joj vjerojatno<br />
biti oko 30 $. Odlomak knjige u<br />
kojem su se našli članci s početnim slovom<br />
„k” je prika<strong>za</strong>n na konferenciji u<br />
Egiptu gdje je također izneseno i nekoliko<br />
stranica sigurnih autora ove knjige<br />
koji su svoje članke redovito objavljivali<br />
u Wikipediji.<br />
Miš postaje stvar prošlosti?<br />
Star je gotovo 40 godina i sigurno<br />
je jedna od najkorisnijih stvari na svijetu.<br />
No, Gartner, jedna od vodećih istraživačkih<br />
kompanija, tvrdi da su njegovi<br />
dani odbrojani. Analitičari iz Gartnera<br />
tvrde da će kompjuterski miš i<strong>za</strong>ći<br />
iz upotrebe u sljedećih 3 do 5 godina,<br />
a njegovo će mjesto <strong>za</strong>uzeti popularni<br />
„touch screens” ili ekrani osjetljivi na<br />
dodir te uređaji <strong>za</strong> prepoznavanje lica i<br />
pokreta.<br />
„Kompjuterski miš je super i radi dobro<br />
<strong>za</strong> stolna računala, ali <strong>za</strong> kućno okruženje<br />
i rad na laptopu – došao mu je kraj”,<br />
163/07/2008<br />
Druga po redu konferencija<br />
o izradi Web stranica te o<br />
internetskom marketingu,<br />
pod nazivom Web: Strategija<br />
održana je 26. lipnja 2008.<br />
godine u hotela Laguna u<br />
Zagrebu.<br />
Konferencija, namijenjena vlasnicima i di<strong>za</strong>jnerima Web stranica, bavila se procesom<br />
izrade modernih Web stranica (Web 2.0), njihovoj promidžbi te načinima<br />
njihove promidžbe i oglašavanja.<br />
Predavači na konferenciji bili su Sandra Kušek, voditeljica Web projekata u tvrtki<br />
Internet Softver, Zoran Rudman, marketinški stručnjak <strong>za</strong> Internet te Goran<br />
Lebinac, poduzetnik i suvlasnik Web servisa Aukcije.hr.<br />
Predavanja su imala <strong>za</strong>jednički nazivnik: kod izrade kvalitetne Web stranice prvenstveno<br />
treba staviti korisnika u središte Vaše strategije Weba jer kada govorimo<br />
o Web stranicama, korisnik Interneta je kralj i to upravo <strong>za</strong>to jer se Web<br />
stranice rade <strong>za</strong> njega i njemu trebaju služiti.<br />
To je nešto što mnogi današnji autori Web stranica <strong>za</strong>boravljaju. Govorilo se o<br />
primjeni internetskog marketinga, <strong>za</strong>tim što nam govori tzv. Web 2.0 filozofija te<br />
u čemu griješe velike tvrtke i institucije u Hrvatskoj na svojim Web stranicama.<br />
- Ako netko posjeduje Web stranicu, pitam se s kojom je svrhom napravljena? Odgovor<br />
je naravno privlačenje korisnika tj. skretanje pozornosti ciljane skupine ljudi<br />
da tvrtka postoji kako bi se ostvario profit. Naime, na konferenciji su sudionici dobili<br />
brojne savjete o tome kako krenuti sigurnijim koracima prema tom cilju. Naša<br />
želja bila je prenijeti prisutnima iskustva i znanje iz pojedinih područja koje obuhvaća<br />
današnji Web. S obzirom na odaziv i ocjene sudionika te medijskih pokrovitelja<br />
– u tome smo i uspjeli - izjavio je Hrvoje Hladnik, direktor agencije Marketing<br />
odjel, koja je organizirala konferenciju.<br />
Sudionici konferencije bili su različitih<br />
profila, većinom vlasnici Web<br />
stranica, a razlika je bila u tome što<br />
su neki tek počeli osmišljavati svoju<br />
Web strategiju, dok su pojedini profesionalci<br />
već imali iskustva i želju<br />
<strong>za</strong> poboljšanjem svoje strategije.<br />
S obzirom da su neki uzvanici došli<br />
i iz zemalja regije, konferencija je<br />
imala i međunarodni karakter.<br />
Na Web stranici konferencije (www.<br />
WebStrategija.com) od početka<br />
mje seca srpnja mogu se pogledati fotografije, komentari, popis sudionika te<br />
materijali koji će biti dostupni samo sudionicima konferencije.<br />
objašnjava Steve Prentice, jedan od<br />
analitičara.<br />
Dodao je da su njegova predviđanja<br />
<strong>za</strong>snovana na sagledavanju novih proizvoda<br />
koji dolaze u svijet tehnologije i<br />
proizvođača koji sve više izbacuju proizvode<br />
s interaktivnim sučeljima. „Sve je<br />
to nadahnuto svijetom novih PC igara”,<br />
tvrdi on.<br />
Svijet tehnologije svaki nas dan iznenađuje<br />
s nekim novim „čudom”, a neka<br />
od skorašnjih su <strong>za</strong>sigurno i sprave koje<br />
trenutno koriste u Sonyju i Canonu a<br />
koje služe <strong>za</strong> prepoznavanje lica te koje<br />
čak prepoznaju i kada se smijete.<br />
Predviđanja što se tiče tastature su<br />
očekivana jer, kako kažu analitičari, teško<br />
da će išta <strong>za</strong>mijeniti današnji način<br />
unosa teksta jer on je još uvijek najjednostavniji<br />
i najbrži.<br />
Signature pad i pin pad<br />
uređaji<br />
Zagrebačka banka prva na hrvatskom<br />
bankarskom tržištu u svoje poslovnice<br />
uvodi novinu u bankarskom<br />
poslovanju – signature pad i pin pad<br />
23<br />
VIJESTI
VIJESTI<br />
uređaje. Signature pad je uređaj koji<br />
služi <strong>za</strong> potpis korisnika uređaja preko<br />
interaktivnog LCD ekrana kojim potvrđuje<br />
transakciju. Pin pad je uređaj<br />
koji klijentu Banke omogućuje potvrdu<br />
transakcije upotrebom PIN-a, odnosno<br />
tajnog broja.<br />
Putem signature pad i pin pad uređaja<br />
građani će brojne transakcije potpisivati<br />
na suvremen način koji se u svijetu<br />
već uvelike primjenjuje.<br />
Više je prednosti ovog načina poslovanja<br />
– značajna je vremenska ušteda<br />
resursa budući da je elektronsko poslovanje<br />
jednostavnije te je proces, kao i<br />
pristup arhivi, brži. Dodatna prednost<br />
je da se digitaliziranim potpisom postupno<br />
prelazi s papirnatih na elektronske<br />
dokumente, čime Banka izravno<br />
utječe na očuvanje okoliša, što je u skladu<br />
s opredjeljenjem Banke koja posluje<br />
na principima održivog razvoja i ekološkog<br />
pristupa poslovanju. Konkretno,<br />
samo je prošle godine izdano 28 milijuna<br />
potvrda o transakcijama građana, a<br />
uvođenjem digitaliziranog potpisa koji<br />
automatizira proces elektroničkog arhiviranja,<br />
broj izdanih potvrda se upola<br />
smanjuje, odnosno ispisuje samo jedan<br />
primjerak potvrde koji se uručuje<br />
klijentu. Stoga je potencijalna ušteda<br />
primjene digitaliziranog potpisa čak 50<br />
tona papira godišnje, odnosno očuvanje<br />
tisuću stabala.<br />
Ova tehnologiju uvedena je u 60-ak<br />
poslovnica, a do kraja godine signature<br />
pad i pin pad uređaji bit će na raspolaganju<br />
u svih 127 poslovnica Banke diljem<br />
Hrvatske.<br />
HP-ov softver <strong>za</strong><br />
automati<strong>za</strong>ciju promjena<br />
u poslovnim uslugama i<br />
rješavanje problema<br />
Tvrtka HP je najavila softverska rješenja<br />
Business Technology Optimi<strong>za</strong>tion<br />
(BTO) i Software-as-a-Service koja<br />
bi IT organi<strong>za</strong>cijama trebala pomoći pri<br />
upravljanju promjena i rješavanju pro-<br />
H1 Telekom i Markot.tel potpisali Ugovor o<br />
partnerstvu<br />
H1 Telekom i Markot.tel, koji je vodeći davatelj usluga s dodanom vrijednošću<br />
na <strong>telekom</strong>unikacijskom tržištu, potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji na<br />
području pružanja usluga s dodanom vrijednošću.<br />
Suradnja H1 Telekoma i Markot.tela rezultirat će povećanjem udjela na tržištu<br />
pružanja usluga s dodanom vrijednošću u Hrvatskoj. H1 Telekom i Markot.tel<br />
će <strong>za</strong>jednički dalje razvijati nove usluge <strong>za</strong> svoje partnere i njihove potrebe.<br />
„Kao prvi i vodeći davatelj <strong>telekom</strong>unikacijskih usluga s dodanom vrijednošću<br />
u Hrvatskoj, Markot.tel će u suradnji s H1 Telekomom razvijati nove usluge<br />
i postati još konkurentniji na tržištu. U H1 Telekomu smo prepoznali pouzdanog<br />
partnera koji nam preko svoje <strong>telekom</strong>unikacijske platforme može kvalitetno<br />
osigurati daljnji razvoj i rast poslovanja”, izjavio je direktor Markot.tela<br />
Željko Markota.<br />
„H1 Telekom, koji danas ima preko 90.000 korisnika, želi proširiti svoju paletu<br />
proizvoda i na tržište usluga s dodanom vrijednosti. Umjesto da razvijamo vlastite<br />
proizvode <strong>za</strong> ovo vrlo <strong>za</strong>htjevno tržište, odabrali smo partnera koji je na<br />
tržištu već doka<strong>za</strong>n. Izbor je bio logičan; tvrtka Markot.tel je najbolja u svom<br />
poslu te smo sigurni da ćemo <strong>za</strong>jedničkim nastojanjima osvojiti značajan dio<br />
ovog dijela <strong>telekom</strong>unikacijskog tržišta” – naglasio je Kristian Uwe Čurković,<br />
predsjednik Uprave H1 Telekoma.<br />
blema s poslovnim uslugama i aplikacijama,<br />
značajno smanjujući rizik od mogućih<br />
<strong>za</strong>stoja u poslovanju.<br />
Zahvaljujući softverskom rješenju BTO,<br />
korisnici mogu u potpunosti automatizirati<br />
cijeli životni vijek promjena i to tako<br />
da sjedine proces i izvedbu promjena kao<br />
što su nadogradnja aplikacija i preinake u<br />
infrastrukturi. Ovisno o veličini tvrtke, broj<br />
tehnoloških promjena varira od nekoliko<br />
stotina do desetaka tisuća tjedno.<br />
Jedan od glavnih rizika u upravljanju<br />
promjenama dolazi od neuspjeha da se<br />
identificiraju potencijalni sukobi ili kolizije<br />
različitih promjena tijekom ponovnog<br />
pregleda učinjenih promjena, odnosno<br />
tijekom izvedbe istih. Takvo što<br />
rezultirat će <strong>za</strong>stojem u poslovanju. HPovo<br />
poboljšano rješenje podrške odlučivanju<br />
– HP Release Control, bivši HP<br />
Change Control Management – sada<br />
još više smanjuje spomenuti rizik pružanjem<br />
uvida u sve promjene.<br />
Tvrtka HP također je predstavila nove<br />
integracije upravljanja poslovnim transakcijama<br />
i tehnologija <strong>za</strong> izdvajanje<br />
problema, koje bi korisnicima trebale<br />
pomoći da prepoznaju probleme prije<br />
nego na bilo kakav način utječu na poslovne<br />
usluge. Spomenuta rješenja prate<br />
problem od krajnjeg korisnika sve do<br />
određene infrastrukturne komponente<br />
te tako ubr<strong>za</strong>vaju izdvajanje problema i<br />
proces rješavanja istih.<br />
Ova nova ponuda rješenja Business<br />
Service Management, u kombinaciji<br />
s novim sustavom <strong>za</strong> upravljanje konfiguracijama<br />
(CMS) temeljenim na usluzi<br />
ITIL V3, korisnicima pruža bolji uvid u<br />
informacije o poslovnim uslugama. Ta<br />
24 163/07/2008
im činjenica omogućuje da puno bolje<br />
upravljaju cijelim životnim vijekom promjena<br />
i tako brže otkriju i riješe bilo kakve<br />
probleme s poslovnim uslugama.<br />
Razvoj elektroničke uprave –<br />
austrijsko-hrvatska suradnja<br />
U sklopu dvodnevnog posjeta Republici<br />
Austriji, državni tajnik Igor Lučić<br />
održao je niz sastanaka s predstavnicima<br />
Saveznog računalnog centra (Bundesrechenzentrum)<br />
i predstavnicima Ureda<br />
kancelara Republike Austrije. Posjet je<br />
<strong>za</strong>ključen sastankom državnog tajnika sa<br />
saveznom ministricom <strong>za</strong> žene, medije i<br />
regionalnu politiku, Heidrun Silhavy.<br />
Ministrica Silhavy ocijenila je posjet<br />
hrvatskog i<strong>za</strong>slanstva iznimno važnim<br />
<strong>za</strong> nastavak suradnje između dviju zemalja.<br />
Kao posebno važna područja suradnje<br />
istaknuta je razmjena iskustava u<br />
tijeku izrade i provedbe Strategije razvoja<br />
elektroničke uprave Republike Hrvatske<br />
te edukacija građana i državnih službenika<br />
o elektroničkoj upravi. Austrijska<br />
ministrica je posebno istaknula važnost<br />
osiguranja uvjeta <strong>za</strong> jednak pristup svim<br />
građanima informacijskom društvu, neovisno<br />
o njihovim posebnostima, kao i<br />
potrebu <strong>za</strong> smanj<strong>ivanje</strong>m „spolnog ja<strong>za</strong>”<br />
u korištenju informacijsko-komunikacijske<br />
tehnologije.<br />
163/07/2008<br />
Državni tajnik<br />
potvrdio<br />
je važnost<br />
ovih pitanja i<br />
<strong>za</strong> Vladu RepublikeHrvatske<br />
te istaknuo<br />
kako se<br />
u izgradnji<br />
informacijskog<br />
društva<br />
diskriminacija<br />
na bilo kojoj<br />
osnovi ne<br />
može tolerirati. Zaključno, dogovoren<br />
je nastavak suradnje na <strong>za</strong>jedničkim<br />
projektima te je austrijska strana poka<strong>za</strong>la<br />
<strong>za</strong>nimanje <strong>za</strong> prenošenjem vlastitog<br />
iskustva u stvaranju jednog od<br />
najboljih sustava elektroničke uprave u<br />
svijetu na Hrvatsku. Suradnja će se nastaviti<br />
kako na najvišoj razini, tako i na<br />
stručnoj i operativnoj razini, u što će<br />
biti uključeni stručnjaci i s jedne i druge<br />
strane.<br />
Državni tajnik Lučić je tijekom održanih<br />
sastanaka istaknuo kako će austrijska<br />
iskustva biti dragocjena u razdoblju<br />
koje je pred nama, a u kojemu je jedna<br />
od ključnih aktivnosti donošenje Strategije<br />
razvoja elektroničke javne uprave.<br />
Novom strategijom hrvatska će Vlada<br />
<strong>za</strong>okružiti sve dosadašnje napore i<br />
rezultate postignute u četverogodišnjoj<br />
provedbi programa e-Hrvatska, ali<br />
i stvoriti strateške preduvjete <strong>za</strong> povez<strong>ivanje</strong><br />
postojećih informacijskih sustava<br />
u jednu funkcionalnu i interoperabilnu<br />
cjelinu.<br />
Windows najsigurniji OS<br />
Koliko god ovaj naslov zvučao nevjerojatno,<br />
prema podacima sigurnosnih<br />
stručnjaka Symanteca, točnije njihovog<br />
izvještaja Internet Security Threat, uspoređujući<br />
pet komercijalnih operativnih<br />
sustava, Microsoft se s Windowsima<br />
u globalu poka<strong>za</strong>o kao najbolji.<br />
Prema podacima Symanteca, tijekom<br />
<strong>za</strong>dnjih šest mjeseci prošle godine<br />
u Windowsima je pronađeno 39 ranjivosti,<br />
od kojih je 12 označeno kao<br />
izuzetno opasne, a Microsoftu je prosječno<br />
bilo potrebno 21 dan da bi ih <strong>za</strong>krpao.<br />
Symantec je na drugo mjesto postavio<br />
Red Hat Linux kojem je bilo potrebno<br />
prosječno 58 dana kako bi <strong>za</strong>krpao<br />
ukupno 208 propusta u istom vremenskom<br />
periodu.<br />
Na trećem mjestu našao se Appleov<br />
Mac OS X unutar kojeg je pronađeno<br />
43 propusta, a ovoj je kompaniji <strong>za</strong><br />
njihovo krpanje bilo potrebno prosječno<br />
čak 66 dana.<br />
Vaša ve<strong>za</strong> sa svijetom sigurnosti<br />
Magazin iz oblasti sigurnosti i <strong>za</strong>štite<br />
�1<br />
magazin<br />
u regionu!<br />
Naš magazin obiluje aktuelnim temama, intervjuima s istaknutim stru�njacima iz<br />
raznih sigurnosnih oblasti, prezentacijama <strong>za</strong>štitarskih službi, stru�nim savjetima,<br />
prikazima najnovijih alarmih sistema i sistema videonadzora, pravilima <strong>za</strong>štite na<br />
radu i <strong>za</strong>štite od požara, <strong>za</strong>štite podataka i informacionih sistema,<br />
testovima vatrenog oružja itd.<br />
Prijavite se <strong>za</strong> naš Newsletter na www.<strong>za</strong>stita.ba<br />
Zatražite besplatan primjerak na vašoj adresi<br />
Kontakt: Tel: +387 33 710 560; E-mail: info@<strong>za</strong>stita.ba<br />
25<br />
VIJESTI
PROFIL TVRTKE<br />
Stručno<br />
znanje<br />
i reference<br />
U razgovoru s Brankom Vico, direktoricom<br />
IT-a, donosimo profil tvrtke Fornax<br />
<strong>Informatika</strong> d.o.o, tvrtke-kćeri mađarske<br />
kompanije Fornax, koja pokriva IT<br />
<strong>za</strong>htjeve velikih poduzeća u području<br />
<strong>telekom</strong>unikacija, financije, komunalnih<br />
poduzeća i industrije.<br />
InfoTrend: Kako je došlo do osnivanja tvrtke Fornax Hrvatska?<br />
Branka Vico: Matična tvrtka Fornax iz Budimpešte je 2003. godine<br />
dobila dva projekta u Hrvatskoj i utemeljila <strong>za</strong>grebačku podružnicu<br />
kako bi mogli davati lokalnu podršku. U podružnici smo počeli<br />
dobivati nove poslove i ona se 2005. godine transformirala u trgovačko<br />
društvo – d.o.o., kako i danas djelujemo. U Fornaxu u Zagrebu<br />
trenutno nas je petero <strong>za</strong>poslenih, a uz očekivano povećanje obima<br />
poslova planiramo se proširiti i <strong>za</strong>posliti još oko pet djelatnika.<br />
Grčka tvrtka Intracom je vlasnik 65% matične Fornax grupe. Intracom<br />
nam puno pomaže u stvarima koje se tiču novih softvera, a<br />
ujedno proizvodi i hardverske komponente, tako da i to ima određeni<br />
utjecaj na naš posao u Hrvatskoj pa je npr. u HT-u implementiran<br />
jedan od Intracomovih proizvoda.<br />
IT: Fornax Hrvatska se fokusirao na rješenja iz polja <strong>telekom</strong>unikacija?<br />
Fornax Mađarska se od osnutka, počevši s projektima u Magyar<br />
Telecomu, fokusirala na područje <strong>telekom</strong>unikacija. Naša tvrtka već<br />
više od 10 godina radi s najvećim mađarskim, a oko 5 godina i s<br />
U ponudi imamo vrlo složena,<br />
moćna rješenja čije uspješno<br />
uvođenje i korištenje <strong>za</strong>htijeva<br />
od naših djelatnika dugotrajne<br />
obuke. Stoga neprestano ulažemo<br />
u izgradnju stručnih znanja naših<br />
djelatnika o trenutnim i nadolazećim<br />
tehnologijama iz područja<br />
<strong>telekom</strong>unikacija.<br />
Pripremljeno u suradnji s tvrtkom<br />
Direktorica IT-a u Fornaxu: Branka Vico<br />
U Fornaxu sam počela raditi prije deset godina kao voditeljica projekta<br />
<strong>za</strong> projekte koji su u Hrvatskoj tada bili u pripremi. Prije toga<br />
sam radila u Mađarskoj u sasvim drugoj branši. Vodila sam prvi projekt<br />
kojeg smo dobili, a sljedeći projekt vodili su kolege iz Mađarske.<br />
Nakon što sam se doka<strong>za</strong>la kroz rad, ponuđena mi je funkcija IT direktora<br />
u Fornaxu, koju između ostalog vršim stalnim nadzorom ureda<br />
u Hrvatskoj. Neke od važnih aktivnosti u kojima sudjelujem u Fornaxu<br />
su pripreme tendera, pripreme i izvođenje projekata, lobiranja,<br />
odnosi s partnerima, PR.<br />
Iako zna biti prilično stresan, prednost posla u Fornaxu je što stalno<br />
dobivate informacije o novim tehnologijama jer si ne možete dopustiti<br />
da ostanete izvan najnovijih tokova. I sama dosta radim na stalnom<br />
usavršavanju, jer je teško izreći: „Nisam sigurna pa moram provjeriti”.<br />
Zato često provodim noći u čitanju nekih novih rješenja, case<br />
studija <strong>za</strong> neko rješenje i slično.<br />
Zaposlenici Fornaxa, nakon što se usavrše u svom području, rade na<br />
projektima u raznim zemljama, ondje gdje su njihova stručna znanja<br />
potrebna – tako i ja radim na pripremi projekata <strong>za</strong> Slovačku, Bosnu,<br />
Austriju... Kolege iz Fornaxova ureda u Zagrebu upravo sada idu u Slovačku.<br />
Riječ je o projektima koji <strong>za</strong>htijevaju intenzivan angažman u<br />
razdoblju od oko dva, tri mjeseca, a nakon toga nastavljamo s podrškom,<br />
ali više nije potrebno da naši ljudi budu ondje fizički prisutni.<br />
Najviše volim raditi u Hrvatskoj gdje je <strong>za</strong>ista sve potpuno drugačije.<br />
Odnos ljudi je drugačiji, daleko su topliji, otvoreniji. Naravno, znaju<br />
što hoće i to je ono što je bitno. Dosta je dobar i sustav odlučivanja.<br />
Zna se tko o čemu odlučuje. Na <strong>za</strong>padu je to malo drugačije. Oni<br />
imaju mnogo menadžera, do odluke je teško doći. Uglavnom, svi<br />
najviše preferiraju Hrvatsku. Nadamo se da će tako i ostati.<br />
26 163/07/2008
najvećim regionalnim <strong>telekom</strong>unikacijskim tvrtkama. Na rješenja iz<br />
polja <strong>telekom</strong>unikacija smo se fokusirali i u Hrvatskoj jer je naš tim<br />
visoko stručan u toj oblasti. S ponosom možemo reći da smo i mi doprinijeli<br />
uspjehu, poboljšanju kvalitete i razvoja te poboljšanju učinkovitosti<br />
ovih tvrtki kojima nudimo gotova rješenja <strong>za</strong> <strong>telekom</strong>unikacijske,<br />
stabilne ili mobilne usluge.<br />
U <strong>telekom</strong>unikacijskoj grani industrije koju karakterizira velika<br />
brzina razvoja, Fornax uvijek prednjači s uvođenjem novih tehnologija,<br />
a u velikom broju uvođenja OSS rješenja bili smo prvi koji su ih<br />
ostvarili. U <strong>telekom</strong>unikacijama smo poduzeće prvog izbora <strong>za</strong> OSS<br />
rješenja, što znači da im pružamo podršku <strong>za</strong> operativni aspekt poslovanja,<br />
<strong>za</strong> upravljanje mrežom i mrežnim elementima, upravljanje<br />
radnom snagom itd.<br />
Kao jaki integrator sustava u području <strong>telekom</strong>unikacija, Fornax<br />
sada ima mogućnosti <strong>za</strong> još brži razvoj s obzirom da <strong>telekom</strong>unikacijske<br />
tvrtke sada imaju puno različitih softverskih sustava<br />
koje treba međusobno integrirati i <strong>za</strong>tim pružati podršku u njihovu<br />
radu.<br />
Veliku pažnju također pridajemo istraživanju i razvoju, tako da<br />
imamo vlastito softversko rješenje Eventus – sustav <strong>za</strong> upravljanje poslovnim<br />
procesima i djelatnicima. To je sustav koji pokriva sve poslovne<br />
procese <strong>telekom</strong>unikacija, od procesa uključenja usluge do nadzora<br />
kvalitete usluge i otklanjanja kvarova. Ovaj sustav je 2003. godine, <strong>za</strong><br />
rješenje koje je implementirano u mađarskom T-Comu, osvojio srebrnu<br />
nagradu „Global Excellence in Workflow 2003”, koja se smatra<br />
najznačajnijom nagradom u ovoj sferi industrije. Trenutno je barem<br />
polovica djelatnika HT-a obuhvaćena našim sustavom <strong>za</strong> nadzor<br />
djelatnika i poslovnih procesa koji osigurava da djelatnici tvrtke na<br />
pregledan i od pojedinca neovisan način ispunjavaju poslovne ciljeve.<br />
Rješenje također omogućuje izdavanje radnih naloga kroz sustav,<br />
stimulaciju djelatnika prema radnom učinku te automati<strong>za</strong>ciju preuzimanja<br />
radnih <strong>za</strong>dataka. Unutar tog sustava postoji i klijentska aplikacija<br />
koja omogućuje da djelatnici preuzmu svoje <strong>za</strong>datke putem<br />
mobitela ili kojeg drugog mobilnog uređaja, pa i onda kada se nalaze<br />
u izoliranim, infrastrukturno teže pristupačnim područjima.<br />
S druge strane, imamo i dosta partnera čija rješenja implementiramo;<br />
na primjer, jedno od naših traženih rješenja <strong>za</strong> integraciju sustava<br />
(kao preferirani izbor u regiji) je Integracijski dispečer koji se u najvećem<br />
dijelu temelji na paketu IBM MQSeries Integrator.<br />
Sustavi osiguranja kvalitete usluge spadaju među ključna i najtraženija<br />
rješenja Fornaxa. Svi su <strong>telekom</strong>i danas usmjereni na pružanje<br />
što kvalitetnije usluge krajnjem korisniku, odnosno pretplatniku.<br />
Telekom tvrtke si ne mogu dopustiti da ikoji njihov korisnik,<br />
recimo, ostane dva dana bez telefona ili da njihove usluge IP televizije<br />
budu loše kvalitete. Stoga su im, kako bi osigurali <strong>za</strong>dovoljstvo<br />
svojih korisnika, neophodni sustavi osiguranja kvalitete usluge. Jedno<br />
od Fornaxovih rješenja iz tog područja je sustav <strong>za</strong> nadzor mreže<br />
<strong>telekom</strong>a koji omogućuje preventivno informiranje o mogućim problemima.<br />
Ako do njih i dođe, sustavi <strong>za</strong> mrežni nadzor o tomu pravodobno<br />
obavještavaju sustave <strong>za</strong> otklanjanje problema s kojima su<br />
usko integrirani.<br />
IT: Gdje su u Hrvatskoj najprisutnija vaša rješenja?<br />
Vico: Naše najjače i najznačajnije prisustvo je u Hrvatskom <strong>telekom</strong>u<br />
(T-HT). Imamo i kvalitetne kontakte u Optima Telekomu i VI-<br />
Pnetu no, osim pilota, kod njih još nije bilo konkretnih projekata. U<br />
Hrvatskoj i izvan nje stekli smo <strong>za</strong>vidne reference u implementaciji<br />
rješenja <strong>za</strong> <strong>telekom</strong>e. Fornax grupa je dosta prisutna u cijeloj Deutsche<br />
Telekom grupi. Naime, osim što smo radili dosta projekata <strong>za</strong> T-HT,<br />
radili smo ih dosta i <strong>za</strong> Deutsche Telekom u Njemačkoj. U posljednje<br />
vrijeme nastojimo da neka naša rješenja koja koristi Deutsche Te-<br />
163/07/2008<br />
FORNAX HRVATSKA<br />
Devetnaest godina na tržištu<br />
Fornax je utemeljen 1989. godine kao trgovačko društvo u Budimpešti.<br />
Tvrtka se je 1991. godine transformirala u dioničarsko društvo.<br />
U to vrijeme Fornax je bio prva tvrtka u Mađarskoj koja je nudila<br />
uslugu real-time podataka o stanju vrijednosnica. Do kraja 90-ih<br />
godina Fornax je uspostavio dominantan položaj na području IT-a<br />
<strong>za</strong> <strong>telekom</strong>unikacijske kompanije. Početna uloga u razvoju prilagođenog<br />
softvera usmjerila je Fornax ka području integracije sustava<br />
te IT i TelCo konzultacija. Godine 2000. je Intracom, jedan od vodećih<br />
grčkih tvrtki, postao većinski vlasnik Fornaxa pa su tako vrijednosnice<br />
tvrtke postale dostupne na tržištu vrijednosnica. S ulaskom<br />
u novo tisućljeće, Fornax je počeo s regionalnim razvojem postavljajući<br />
temelje uredima u Zagrebu i Bratislavi. Zahvaljujući dobrim<br />
referencama, slijedio je i niz projekata u zemljama Zapadne Europe.<br />
Raspon proizvoda i usluga koje nudi Fornax gotovo u potpunosti<br />
pokriva IT <strong>za</strong>htjeve velikih poduzeća u području <strong>telekom</strong>unikacija,<br />
financija, komunalnih poduzeća i industrije. U<strong>za</strong> sve ovo, Fornax<br />
je uspio očuvati vodeći položaj u području razvoja programa <strong>za</strong><br />
upravljanje poslovnim procesima i djelatnicima. U skladu sa <strong>za</strong>htjevima<br />
tržišta, od 2003. godine Fornax je i ISO certificiran. Od 2005.<br />
godine, tvrtke-kćeri u Zagrebu i Bratislavi posluju kao neovisne tvrtke,<br />
a u sklopu Fornax Grupe.<br />
Kao poticaj mladim stručnjacima, Formax sponzorira IT natjecanje<br />
nazvano „24-satno natjecanje”. Ono se svake godine održava u Budimpešti<br />
u organi<strong>za</strong>ciji Budimpeštanskog tehničkog fakulteta u kojem<br />
se 24 sata natječu mladi programeri sa svojim rješenjima. Ovo<br />
natjecanje promičemo naravno i u svim zemljama u kojima imamo<br />
poslovanje. Svake je godine ovo natjecanje sve popularnije i okuplja<br />
sve više mladih genijalaca širom Europe. Dakako, ove nove snage<br />
pozorno prati i Fornax.<br />
Ured u Zagrebu trenutno <strong>za</strong>pošljava 5 djelatnika. Rad tvrtke usmjeren<br />
je prvenstveno na davanje podrške <strong>za</strong> već implementirana rješenja<br />
te izgradnju stručnog centra u području rješenja <strong>za</strong> upravljanje<br />
mrežom. Djelatnici tvrtke svake godine prolaze niz školovanja<br />
širom Europe s ciljem ostajanja u vrhu tehnoloških i stručnih znanja.<br />
Za određene proizvode djelatnici Fornax Informatike su i primarni<br />
izbor u regiji.<br />
Fornax u brojkama<br />
Ukupni promet Fornax Grupe <strong>za</strong> 2007. godinu iznosio je blizu 12 mil.<br />
eura, dok je <strong>za</strong>grebački ured donio oko 22,5 mil. kuna. Djelatnost<br />
Fornax grupe se značajno širi. Fornaxovi stručnjaci rade u: Nizozemskoj,<br />
Velikoj Britaniji, Slovačkoj, Hrvatskoj, Ukrajini, Njemačkoj... Namjera<br />
matične tvrtke je <strong>za</strong>uzimanje vodeće uloge Fornax i Intracom<br />
grupa u sferi podrške poslovanja u istočnoj i središnjoj Europi.<br />
Posebna pozornost tvrtke usmjerena je na istraž<strong>ivanje</strong> i razvoj. Sustav<br />
nadzora poslovnih procesa koji je tvrtka Fornax razvila osvojio je<br />
2003. godine srebrnu nagradu „Global Excellence in Workflow 2003”<br />
koja se smatra najznačajnijom nagradom u ovom području industrije.<br />
Slično rješenje u području istraživanja i razvoja je SEMOPS projekt:<br />
u ovom projektu Fornax sudjeluje u reali<strong>za</strong>ciji metode mobilnog plaćanja<br />
tvrtki kao član EU projekta i konzorcija od 14 članova.<br />
27<br />
PROFIL TVRTKE
PROFIL TVRTKE<br />
Telekomunikacije<br />
Tehnologija i IT<br />
Fornaxov Telekomunikacijski centar znanja pruža usluge velikom<br />
broju vodećih regionalnih davatelja mobilnih, kablovskih i <strong>telekom</strong>unikacijskih<br />
usluga. Fornaxovi <strong>telekom</strong>unikacijski IT stručnjaci<br />
pružaju svoje usluge vodećim <strong>telekom</strong>unikacijskim tvrtkama u<br />
Mađarskoj te vodećim <strong>telekom</strong>unikacijskim tvrtkama u Hrvatskoj<br />
i Slovačkoj.<br />
Naša je <strong>za</strong>daća pomoći tvrtkama u savladavanju i<strong>za</strong>zova u borbi<br />
s brzim promjenama industrije i tehnologije rješavanjem ključnih<br />
problema koje se prvenstveno tiču industrije. U povećavanju vrijednosti<br />
koju nudimo našim kupcima u <strong>za</strong>dovoljavanju njihovih<br />
<strong>za</strong>htjeva, oslanjamo se na veliki broj stručnjaka u <strong>telekom</strong>unikacijama<br />
koje nam pruža Intracom. Kombinacija globalne usluge, uz<br />
lokalno prisustvo, ključ je u davanju najprikladnijih, precizno ciljanih<br />
i potpuno prilagođenih usluga podrške tvrtkama koje traže<br />
napredak u brzo promjenjivim i visoko-učinkovitim <strong>telekom</strong>unikacijskim<br />
okruženjima.<br />
Naš je cilj ostvariti dugoročni partnerski odnos s našim kupcima<br />
i pružiti im najnovija rješenja dostupna na tržištu u kombinaciji s<br />
našim dugogodišnjim iskustvom u ovome području.<br />
Usluge u domeni <strong>telekom</strong>unikacija<br />
Fornax je predani poslovni partner koji <strong>telekom</strong>unikacijskim tvrtkama<br />
pomaže u pružanju vrijednosti njihovim kupcima u sustavima<br />
i procesima integriranima i prilagođenima krajnjem korisniku.<br />
Fornax svojim kupcima pruža širok raspon usluga, od razvoja novih<br />
strategija, razmišljanja i ponašanja pa do di<strong>za</strong>jna i izrade cjelokupne<br />
IT infrastrukture.<br />
Upravljanje projektima čini implementaciju<br />
rješenja učinkovitom uz maksimalno <strong>za</strong>dovoljstvo<br />
korisnika.<br />
Integracija sustava smanjuje rizik u implementaciji<br />
i omogućava troškovno učinkovite<br />
projekte.<br />
Razvoj prilagođenog softvera <strong>za</strong> <strong>za</strong>dovoljenje<br />
posebnih <strong>za</strong>htjeva kupca.<br />
Savjetovanje u tehnologijama i<br />
strategijama omogućuje korisnicima<br />
primjenu proaktivnog pristupa<br />
u dolazećim i<strong>za</strong>zovima budućnosti i<br />
ostvarivanju poslovnih ciljeva.<br />
Outsourcing nudi mogućnost korisnicima<br />
u fokusiranju na temeljne aktivnosti.<br />
Upravljanje poslovnim procesima poboljšava organi<strong>za</strong>cijsku<br />
učinkovitost.<br />
lekom postanu standardna rješenja <strong>za</strong> sva poduzeća DT-a. Cilj nam je<br />
da naš sustav Eventus postane jedan od standardnih sustava <strong>za</strong> upravljanje<br />
poslovnim procesima i djelatnicima u DT-ovim poduzećima.<br />
Neprekidno ulažemo u izgradnju stručnih znanja naših djelatnika<br />
o trenutnim i nadolazećim tehnologijama iz područja <strong>telekom</strong>unikacija.<br />
Imamo dosta širok raspon tehničkih znanja i želimo biti vrhunski<br />
u onome što radimo. Iz tih razloga sigurni smo da imamo što<br />
ponuditi svim hrvatskim <strong>telekom</strong> operaterima.<br />
IT: Telekomunikacijske tvrtke neprekidno proširuju svoju ponudu novim<br />
uslugama. Kako Fornax može <strong>telekom</strong>ima pomoći pri uvođenju novih<br />
usluga?<br />
Vico: Nove usluge koje nude <strong>telekom</strong>i stvaraju potrebu uvođenja<br />
softvera koji će krajnjim korisnicima osigurati kvalitetu novouvedene<br />
usluge. Tako smo, recimo, sudjelovali u jednom projektu <strong>za</strong> osiguranje<br />
kvalitete IP televizije <strong>za</strong> slovački <strong>telekom</strong> u kojem su naši partneri<br />
implementirali svoj softver, a mi smo sve softverske sustave integrirali<br />
i <strong>za</strong>tim nastavili održavati sustav. Jedna od najvećih prednosti Fornaxa<br />
je da su njegovi stručnjaci uvijek u toku sa svježim informacijama,<br />
spremni uvoditi najnovije tehnologije.<br />
Sada također dolazi i do velikih hardverskih promjena u <strong>telekom</strong>unikacijama,<br />
prelazi se na soft switcheve. Za očekivati je da će se<br />
promijeniti cjelokupan standard telefonije tako da će se uobičajeni<br />
POTS telefon, koji sada imamo, <strong>za</strong>mijeniti IP telefonom koji omogućuje<br />
jeftinije telefoniranje pa smo naše aktivnosti usmjerili i u te<br />
tehnološke promjene.<br />
Jedna od novosti koje planiraju <strong>telekom</strong> tvrtke, a koja se meni<br />
osobno sviđa, je home gateway rješenje koje, između ostalog, omogućuje<br />
sljedeće: ako korisnik razgovarajući preko mobitela ulazi u stan,<br />
mobitel automatski prepoznaje postojeći home gateway uređaj i razgovor<br />
se prebacuje na IP telefoniju; korisnik pri tome nije ni u jednom<br />
trenutku imao narušenu vezu, ali sada telefonira pod jeftinijom<br />
tarifom. Ima mnogo takvih novih <strong>za</strong>nimljivih usluga.<br />
IT: Izbjegavaju li <strong>telekom</strong> tvrtke, zbog brige <strong>za</strong> tajnost svojih poslovnih<br />
podataka, raditi s poduzećima koja su svoja rješenja implementirala<br />
kod konkurencije?<br />
Vico: U Mađarskoj primjerice radimo u svim konkurentskim<br />
tvrtkama i nikad nije bilo nikakvog nedozvoljenog širenja informacija.<br />
Kod <strong>telekom</strong>a u Hrvatskoj, jedno od naših pravila je da osoba koja<br />
vodi projekt u HT-u ne može raditi na projektu u nekom od drugih<br />
Područja stručnosti<br />
Sustavi podrške rada (OSS)<br />
Upravljanje poslovnim procesima i <strong>za</strong>poslenicima<br />
– 17-godišnje iskustvo u ovom području rezultiralo je<br />
<strong>za</strong>htjevnim, prilagodljivim sustavom koji objedinjuje<br />
automati<strong>za</strong>ciju poslovnih procesa i optimi<strong>za</strong>ciju automati<strong>za</strong>cije<br />
<strong>za</strong>poslenika, stvarajući fleksibilan, jedinstveni<br />
sustav.<br />
Tehnički inventar – Pretvaranje podataka u korisne informacije,<br />
automatsko planiranje i omogućavanje usluge ključni su<br />
problemi u OSS okruženju. Poboljšanjem aktivacije usluge<br />
i učinkovitosti rada, naša rješenja nude transparentnost inventarnih<br />
sustava uz brzi povrat ulaganja.<br />
Rješenja upravljanja mrežom – Fornax je vodeći davatelj<br />
rješenja i usluga u području osiguranja kvalitete usluge temeljem<br />
tehnologija koje nadziru infrastrukturu u otkrivanju<br />
mogućih problema i koje mogu rješavati probleme prije negoli<br />
problemi počnu utjecati na rad sustava i korisničke usluge.<br />
Mrežna infrastruktura – Sustavi pristupnih mreža pretplatnika<br />
(bilo putem parice, optičkih kablova ili radio mreža), mikrovalni prijenosni<br />
sustavi, inteligentna terminalna oprema (javne govornice,<br />
telefonski uređaji, mrežni uređaji <strong>za</strong> ISDN, xDSL i VoIP usluge).<br />
Sustavi upravljanja mrežnim elementima – Fornax nudi integrirana<br />
rješenja upravljanja mrežnim elementima <strong>za</strong> TelCo operatore,<br />
u vidu rješenja koje nudi Intracom ili drugi proizvođači.<br />
Sustavi osiguranje kvalitete IPTV usluge – Fornax nudi integrirana<br />
rješenja nadzora i osiguranja kvalitete IPTV usluge putem sustava<br />
<strong>za</strong> nadzor kvalitete signala integriranog sa sustavom <strong>za</strong> rješavanje<br />
problema.<br />
28 163/07/2008
<strong>telekom</strong>a. Zaštita podataka je jako bitna. Njoj pridajemo veliku važnost<br />
i držimo se pravila koja postavlja kupac.<br />
Dobrih integratorskih poduzeća s velikim znanjima je malo, tako<br />
da ne bi bilo mudro od velikih <strong>telekom</strong> provajdera da izbace nekog<br />
dobrog dobavljača samo <strong>za</strong>to što je radio s nekim njihovim konkurentom.<br />
U stvari je to prednost: ako je dobavljač radio <strong>za</strong> ostale <strong>telekom</strong>e<br />
znači da ima referencu, ima snagu.<br />
IT: Što vas izdvaja od ostalih poduzeća koja također nude rješenja iz<br />
istog područja?<br />
Vico: Poznati smo svim <strong>telekom</strong> kompanijama u Hrvatskoj pa<br />
kad dolazimo u koju od njih, ne krećemo od nule; svi znaju tko smo<br />
i što smo radili. Najviše nas prepoznaju po referencama i stručnom<br />
znanju. Također, kad radimo na projektu kod nekog klijenta, najbitnije<br />
nam je da izgradimo povjerenje, budemo njegov pouzdan partner<br />
– da klijent zna da ga nećemo prevariti, da ćemo mu ponuditi<br />
najbolja rješenja i uvijek ga nastojati informirati o svemu bitnom<br />
kako bi znao prikladno odgovoriti na i<strong>za</strong>zove – što je bila naša prednost<br />
u odnosu na konkurenciju. Veliki dobavljači, možda baš <strong>za</strong>to što<br />
su veliki, ostvaruju uglavnom hladne odnose s korisnikom. S time ne<br />
možete <strong>za</strong>vršiti projekt koji <strong>za</strong>visi od ljudi. Mislim da Fornax odlikuje<br />
upravo taj dobar odnos – ljudski odnos.<br />
Prilog tome je i naš Dan <strong>telekom</strong>a. Naime, svake godine održavamo<br />
jednu do dvije konferencije – mi to zovemo Dan Telekoma –<br />
kada dovodimo naše partnere da predstave svoje nove proizvode i<br />
rješenja a mi im predstavimo svoje ideje. To je jedan od načina da<br />
održimo korisnike u tijeku s aktualnim događanjima u <strong>telekom</strong> sektoru,<br />
a i da se sami što bolje predstavimo. Ovi Dani <strong>telekom</strong>a održavaju<br />
se u raznim državama, pa tako imamo Dane u Zagrebu, Dane<br />
u Budimpešti, Dane u Bratislavi. Ovogodišnji Dan <strong>telekom</strong>a u Za-<br />
163/07/2008<br />
FORNAX HRVATSKA<br />
Fornaxovi partneri i rješenja<br />
MOL i INA<br />
Radili smo projekt implementacije SAP sustava <strong>za</strong> INA-u na kojemu<br />
smo surađivali s IBM-om i hrvatskim isporučiteljima SAP rješenja.<br />
INA je kompanija kojoj sve više pridajemo pozornost i nadamo<br />
se da ćemo ondje pojačati naše prisustvo. S obzirom da<br />
već radimo <strong>za</strong> MOL u Mađarskoj na implementaciji i održavanju<br />
rješenja ve<strong>za</strong>nog <strong>za</strong> njihov back-office i front-office (gdje imamo<br />
softversko rješenje koje podržava rad Wincorovih kasa na mjestima<br />
prodaje) nadamo se da bi slična rješenja mogli implementirati<br />
i u Ini.<br />
Jedan broj <strong>za</strong> sve<br />
U javnom sektoru, naš veći projekt u kojeg smo krenuli prošle godine<br />
a koji je još uvijek u fazi lobiranja, bio je projekt E-112, kojim<br />
se uvodi jedinstveni broj <strong>za</strong> hitnu pomoć, vatrogasce i policiju.<br />
Dok kod nas svaka od tih službi ima svoj vlastiti broj, što prilično<br />
otežava pronalaženje osobe u nevolji, u Americi je to riješeno<br />
tako da imate jedinstveni broj <strong>za</strong> sve službe, tako da se lokacija<br />
osobe koja je nazvala jednostavno otkrije i istodobno obavijeste<br />
sve službe. Tako svi mogu doći pravodobno do te osobe i pomoći<br />
joj. Rješenje koje nudimo je proizvod američke tvrtke TruePosition,<br />
koje danas svojom uslugom pokriva 270 milijuna stanovnika<br />
SAD-a. Svakako je i ovo jedan od i<strong>za</strong>zova koja nas drže uvijek u<br />
pripravnosti da se uhvatimo u koštac s novim i<strong>za</strong>zovom i novom<br />
tehnologijom.<br />
Korisnici širom svijeta<br />
U radu s vodećim dobavljačima <strong>za</strong> različita hardverska i softverska<br />
rješenja širom svijeta, Fornax je u mogućnosti ponuditi prikladno<br />
rješenje <strong>za</strong> svaki problem, bilo svojim rješenjem bilo rješenjem naših<br />
partnera. Ovdje možemo nabrojati samo neke:<br />
• Agama Technologies AB • Intracom S.A.<br />
• Agilent Technologies • Micromuse Inc.<br />
• Amdocs Ltd. • Remedy (BMC Software, Inc.)<br />
• Axiom Systems Ltd. • Teradyne<br />
• BEA • Telecordia<br />
• Cramer Systems Ltd. • Tibco Software Inc.<br />
• Hewlett-Packard Company • Visual Wireless<br />
• IBM • Vitria<br />
• Infovista<br />
grebu planiran je <strong>za</strong> lipanj ove godine. Na taj način ostvarujemo bolju<br />
posjećenost, jer putovanje je ponekad veliki problem.<br />
Dobre odnose izgradili smo i s mrežom partnera, s većinom istaknutih<br />
poduzeća na tržištu. Ponosni smo na dobru suradnju s njima,<br />
koja vodi kombiniranim tenderima gdje ne možete ići samo s jednim<br />
izvođačem nego s više njih. Ima dosta dobrih, velikih tvrtki kojima<br />
je teško konkurirati, a biti partner jednoj takvoj tvrtki daleko<br />
je <strong>za</strong>hvalnije. Takav model poslovanja pokušavamo preslikati i izvan<br />
Hrvatske, u zemljama bivše Jugoslavije, u kojima je prisutno dosta<br />
<strong>telekom</strong>a <strong>za</strong> koje radimo. Recimo, mađarski <strong>telekom</strong> kupio je <strong>telekom</strong>unikacije<br />
u Makedoniji i Crnoj Gori, HT je kupio mostarski <strong>telekom</strong>...<br />
Kroz naše partnere, i <strong>telekom</strong>e <strong>za</strong> koje radimo, nastojimo širiti<br />
poslovanje u regiji.<br />
Fornax <strong>Informatika</strong> d.o.o.<br />
Kumičićeva 10 • 10 000 Zagreb<br />
info@fornax.hu<br />
www.fornax-informatika.hr<br />
Tel. +385 1 4854 264<br />
Fax: +385 1 4856 372<br />
29<br />
PROFIL TVRTKE
VIJESTI<br />
Toshiba sklopila partnerstvo<br />
s Ericssonom<br />
Toshiba Computer Systems Division<br />
EMEA danas je objavila kako je sklopila<br />
partnerstvo s Ericssonom u vezi integracije<br />
HSPA mobile broadband business modula<br />
u Toshibine poslovne prijenosnike<br />
namijenjene prodaji na području EMEA<br />
regije. HSPA (High Speed Packet Access)<br />
je svjetski najraširenija broadband mobile<br />
tehnologija sa 198 komercijalnih mreža<br />
raspoređenih u 86 zemalja diljem svijeta.<br />
Kako je upotreba ireless LAN (WLAN)<br />
tehnologije postala sve veća, potražnja <strong>za</strong><br />
brzim i lakim pristupom Internetu i poslovnim<br />
mrežama u svako vrijeme i na<br />
svakom mjestu je značajno porasla. Tržišne<br />
analize predviđaju kako će prijenosna<br />
računala ostati ključ mobilne produktivnosti<br />
poslovanja te da će HSPA tehnologija<br />
u tome odigrati ključnu ulogu. S bogatim<br />
iskustvom u pojedinim vlastitim<br />
segmentima broadband poslovanja, Toshiba<br />
i Ericsson će <strong>za</strong>jednički pridonijeti<br />
razvoju novih broadband tehnologija poslovnim<br />
korisnicima.<br />
Thomas Teckentrup, generalni menadžer<br />
Toshiba Computer Systems Division<br />
Europe, izjavio je: „Toshiba i Ericsson se<br />
jako dobro nadopunjuju u <strong>za</strong>jedničkom poslovanju.<br />
Dok Toshiba ima jak položaj na tržištu<br />
poslovnih prijenosnika, Ericsson ima<br />
mnogo iskustva s mobile broadband tehnologijom.<br />
Kroz ovo partnerstvo stvarat<br />
ćemo proizvode koji će biti od velike koristi<br />
našim kupcima.”<br />
Mats Norin, Potpredsjednik Mobile<br />
Broadband Modules, Ericsson, izjavio je:<br />
„Integracijom našeg Mobile Broadband<br />
modula u Toshibine poslovne prijenosnike<br />
podržavamo njihovu viziju o ponudi<br />
mobile broadband povezivosti poslovnim<br />
korisnicima.”<br />
e-Zdravstvo<br />
U područjuinformati<strong>za</strong>cije<br />
zdravstva<br />
(e-Zdravstva)<br />
pred stavljen je<br />
pro jekt Integriranoginformati<strong>za</strong>cijskog<br />
sustava<br />
primarne zdravstvene<br />
<strong>za</strong>štite. U<br />
sklopu projekta<br />
već je informatički<br />
pove<strong>za</strong>no 350<br />
ordinacija opće<br />
i obiteljske medicine.<br />
Do kraja<br />
2007. godine <strong>za</strong>počelo<br />
je povez<strong>ivanje</strong>pedijatrijskih,<br />
ginekoloških<br />
i stomatoloških<br />
ordinacija te laboratorija<br />
i ljekarni, a do kraja 2008. godine<br />
bit će informatički pove<strong>za</strong>no svih šest tisuća<br />
ustanova primarne zdravstvene <strong>za</strong>štite.<br />
Hrvatski <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje<br />
pokrenuo je projekt HZZO Portal<br />
usklađen s projektom Informati<strong>za</strong>cije primarne<br />
zdravstvene <strong>za</strong>štite. HZZO Portal<br />
osigurava sigurnu elektroničku razmjenu<br />
podataka sa subjektima zdravstvenog sustava<br />
Republike Hrvatske. U tijeku je i provedba<br />
pilot projekta uvođenja pametne<br />
kartice u sustav zdravstvenog osiguranja.<br />
Završen je i projekt e-Zdravstveno koji<br />
omogućava jednostavnije podnošenje<br />
prijave na zdravstveno osiguranje poslodavcima,<br />
uštedu vremena i mogućnost<br />
obavljanja prijave iz vlastitog ureda. Na<br />
stranici www.hzzo.net.hr dosadašnji klasični<br />
način prijave na zdravstveno osiguranje<br />
nadopunjuje se mogućnošću izravnog<br />
podnošenja prijave u elektroničkom<br />
obliku. Ciljevi projekta su moderni<strong>za</strong>cija<br />
i informati<strong>za</strong>cija poslovanja, rasterećenje<br />
šaltera HZZO, ponuda jednostavnijeg<br />
poslovanja poslodavcima sa HZZO, smanjenje<br />
troškova poslovanja, veća kvaliteta<br />
usluge, standardi<strong>za</strong>cija i korist uvođenja<br />
tehnologije elektroničkog obrasca.<br />
U planu je projekt horizontalne integracije<br />
zdravstvenog sustava kojim će<br />
se komunikacijski pove<strong>za</strong>ti ustanove u<br />
pružanju zdravstvene usluge u Republici<br />
Hrvatskoj u cilju smanjenja troškova<br />
zdravstvenog sustava i poboljšanja<br />
usluge pacijentima, te jačanje uloga<br />
lokalne samouprave u praćenju zdravstvenih<br />
indikatora na svom području.<br />
Navedeni ciljevi postići će se kroz razmjenu<br />
informacija između lokalnih ureda<br />
vertikalno integriranog zdravstvenog<br />
sustava i lokalne uprave koja brine<br />
o zdravstvu. Uspostavit će se naruč<strong>ivanje</strong><br />
pacijenata u primarnoj zdravstvenoj<br />
<strong>za</strong>štiti putem Interneta, te naruč<strong>ivanje</strong><br />
pacijenata na specijalističke preglede<br />
ili <strong>za</strong>hvate direktno iz primarne zdravstvene<br />
<strong>za</strong>štite (putem “liste čekanja”).<br />
5. sjednica Vijeća Središnjeg portala javne uprave<br />
U Središnjem državnom uredu <strong>za</strong> e-Hrvatsku održana je 5. sjednica Vijeća Središnjeg<br />
portala javne uprave. Sjednicom je predsjedao Igor Lučić, državni tajnik<br />
<strong>za</strong> e-Hrvatsku.<br />
Pozdravljajući okupljene na početku sjednice, državni tajnik Lučić je rekao<br />
kako portal Moja uprava predstavlja ostvarenje jednog od ciljeva Vlade Republike<br />
Hrvatske u reformi javne uprave i stvaranju javne uprave na usluzi korisnicima.<br />
Također je istaknuo kako je portal Moja uprava imao od samog početka<br />
stalnu i neposrednu podršku Vlade RH što obvezuje na nastavak stvaranja sustava<br />
koji će omogućiti povećanje konkurentnosti hrvatske javne uprave i njezino<br />
približavanje korisnicima.<br />
Na sjednici je usvojen izvještaj o radu u 2007. godini i Plan <strong>za</strong> 2008. godinu.<br />
U dosadašnjem stvaranju portala Moja uprava ključna je bila suradnja između<br />
svih državnih tijela jer je čak 112 osoba sudjelovalo u stvaranju i provedbi<br />
sustava Središnjeg državnog portala tijekom 2007. godine. Nadalje, svi <strong>za</strong>dani<br />
kriteriji <strong>za</strong> prvu objavu osjetno su premašeni; tema je bilo 43% više od <strong>za</strong>danog<br />
minimuma, članaka u Temi građani više nego dvostruko od minimuma, središnjeg<br />
sadržaja 75% više, a ukupno 63% više članaka od <strong>za</strong>danog minimuma.<br />
U planu <strong>za</strong> 2008. godinu najvažnije su aktivnosti koje se odnose na:<br />
- proširenje sadržaja, sukladno potrebama korisnika,<br />
- povećanje broja uključenih dionika, kreatora sadržaja,<br />
- nadogradnja informacijskog sustava,<br />
- informiranje javnosti i djelatnika uprave,<br />
- povećanje razine podrške <strong>za</strong> korisnike s posebnim potrebama,<br />
- izgradnja novog sustava <strong>za</strong> upravljanje sadržajem te<br />
- priprema rješenja <strong>za</strong> pokretanje novih kanala pristupa kao što su digitalna televizija<br />
i mobilni uređaji.<br />
30 163/07/2008
Stalno smanj<strong>ivanje</strong> fizičkih dimenzija<br />
elektroničkih uređaja i računala<br />
postala je naša svakodnevnica<br />
na koju smo se vrlo brzo naviknuli; pri<br />
tome vrlo lako <strong>za</strong>nemarujemo činjenicu<br />
da je napredak u minijaturi<strong>za</strong>ciji posljedica<br />
uske pove<strong>za</strong>nosti fundamentalnih<br />
fizikalnih istraživanja i naprednih<br />
tehnoloških postupaka. Kapaciteti današnjih<br />
tvrdih diskova dosežu već i do<br />
tisuću gigabyta, a iPod i drugi MP3 ure-<br />
1<br />
Pokrovitelji izdanja:<br />
GMR efekt<br />
Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je 29. svibnja 2008. godine počasni doktorat profesoru Albertu Fertu<br />
Gigantski magnetootpor (GMR) je omogućio značajno povećanje kapaciteta tvrdih diskova tako<br />
da su danas diskovi od 500 Gbyta do 1 Tbyta postali uobičajeni u osobnim računalima. Albert<br />
Fert, dobitnik Nobelove nagrade <strong>za</strong> otkriće GRM-a, posjetio je kolege fizičare u Hrvatskoj, a povod<br />
posjeti bio je počasni doktorat dodijeljen mu od strane Sveučilišta u Zagrebu. S g. Fertom smo<br />
razgovarali o znanstvenim istraživanjima u Francuskoj i svijetu, patentima, promjenama koje<br />
donose nove tehnologije...<br />
đaji su sve manji, sadržavajući istovremeno<br />
sve veći i veći broj audio i video<br />
<strong>za</strong>pisa. Ovakav spektakularan tehnološki<br />
razvoj omogućile su nove metode<br />
čitanja magnetskih podataka <strong>za</strong>snovane<br />
na fizikalnom efektu nazvanom „gigantski<br />
magnetootpor“ (GMR), koji su,<br />
1988. godine, gotovo istovremeno ali i<br />
neovisno jedan o drugom, otkrili profesor<br />
Albert Fert (Université Paris-Sud,<br />
Francuska) i profesor Peter Grünberg<br />
(Forschungszentrum Jülich, Njemačka).<br />
Za to otkriće dodijeljena im je i Nobelova<br />
nagrada <strong>za</strong> fiziku <strong>za</strong> 2007. godinu. Izbor<br />
ovih laureata i njihovog otkrića bio<br />
je tako, nakon duljeg vremena, u najvećoj<br />
mogućoj mjeri u skladu s uputama<br />
koje je Alfred Nobel naveo u svojoj<br />
oporuci: nagrada se treba dodijeliti<br />
osobi (ili osobama) čije će značajno fizikalno<br />
otkriće imati najveći utjecaj na<br />
čovječanstvo.<br />
163/07/2008 31<br />
e G O V E R N M E N T / e H R V A T S K A
e G O V E R N M E N T / e H R V A T S K A<br />
32 163/07/2008<br />
Novo područje<br />
istraživanja<br />
Otkriće gi gant s kog<br />
mag ne to ot po ra je<br />
pred stav lja lo i početak<br />
no vog područja<br />
is tra ži va nja u<br />
fizici kon den zirane<br />
ma terije koje se<br />
naziva spin ska elek<br />
t ronika ili spintronika. Dok se u „klasičnoj”<br />
elektronici koriste dvije vrste nosilaca naboja<br />
(elektroni i šupljine), a njihovo gibanje<br />
je posljedica djelovanja na njihov naboj, u<br />
spintronici se djelovanje vrši na spin elektrona.<br />
Fundamentalna istraživanja u spintronici<br />
u posljednjih su se dvadeset godina<br />
razvila u nekoliko smjerova i uključuju<br />
sustave s metalnim, poluvodičkim ali i molekularnim<br />
strukturama; mnoge od novih<br />
tema potaknuo je i prof. Fert, a kod ostalih<br />
(tema) ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>n je njegov velik i vodeći<br />
doprinos.<br />
Znanstveni rezultati u spintronici vrlo<br />
brzo su našli i svoje primjene u potrošačkoj<br />
i <strong>telekom</strong>unikacijskoj elektronici.<br />
Tako se, još jednom, potvrdila činjenica<br />
da fundamentalna istraživanja uvijek<br />
prethode novim tehnološkim rješenjima,<br />
ali i da konačna uspješna reali<strong>za</strong>cija<br />
<strong>za</strong>htijeva usku suradnju znanosti i tehnologije.<br />
Gigantski magnetootpor se 1993.<br />
godine počeo koristiti <strong>za</strong> otkr<strong>ivanje</strong> prisutnosti<br />
ili gibanja predmeta koji imaju<br />
magnetska svojstva. Ipak, najznačajnija<br />
primjena GMR-a je u elementima (glavama)<br />
<strong>za</strong> čitanje tvrdih diskova – prvi<br />
takvi komercijalni uređaji pojavili su se<br />
na tržištu 1997. godine. Danas, dvadesetak<br />
godina nakon otkrića, tvrdi diskovi<br />
u svim stolnim i prijenosnim računalima<br />
koriste GMR efekt. Njihova znatno<br />
veća osjetljivost (u odnosu na prethodne<br />
magnetootporne elemente) dovela<br />
je do ogromnog smanjenja površine<br />
diska koji sadržava jedan bit, čime se<br />
značajno povećao kapacitet tvrdih diskova:<br />
gustoće memorija prelaze 40 Gb/<br />
cm2, što predstavlja povećanje preko<br />
100 puta veće u odnosu na diskove prije<br />
GMR-a, a diskovi od 500 Gbyta do 1<br />
Tbyta postaju standardni. S druge strane,<br />
veliko smanjenje dimenzija tvrdih<br />
diskova proširuje njihovu primjenu i u<br />
drugim proizvodima potrošačke elektronike<br />
(npr. MP3 i video uređaji).<br />
Drugo veliko područje primjene spintroničkih<br />
elemenata su nove magnetske<br />
memorije (Magnetic Random Access<br />
Memory � MRAM). Po svojim značajkama<br />
su usporedive ili bolje od postojećih<br />
poluvodičkih memorija, pri čemu je<br />
bitno da MRAM ne ovise o napajanju te<br />
u njima informacije ostaju pohranjene i<br />
nakon isključivanja uređaja (npr. računala).<br />
Do sada su ovakve memorije rađene<br />
sa strukturama koje sadrže oksidne<br />
barijere, te s troslojnim metalnim strukturama<br />
u kojima se promjena magnetskog<br />
stanja (tj. pohrana ili brisanje infor-<br />
Počasni doktorat <strong>za</strong> doprinos spintronici<br />
macije) ostvaruje s injekcijom spinova. S<br />
druge strane, sinkrono djelovanje većeg<br />
broja elemenata s injekcijom spinova<br />
može (pod određenim uvjetima) stvarati<br />
mikrovalne frekvencije dovoljne izlazne<br />
snage <strong>za</strong> primjene u npr. mobilnoj<br />
telefoniji.<br />
pripremio: Prof. dr. sc. Amir Hamzić,<br />
Fizički odsjek PMF-a<br />
U rujnu 2007. godine Prirodoslovno-matematički fakultet je Senatu Sveučilišta u<br />
Zagrebu uputio prijedlog <strong>za</strong> dodjelu počasnog doktorata profesoru Albertu Fertu.<br />
Tom inicijativom željelo se i u našoj sredini naglasiti značaj koji danas ima spintronika<br />
te vodeći znanstveni doprinos koji u njezinom osnutku i razvoju ima prof.<br />
Fert. Istovremeno, tim činom odalo bi se priznanje prof. Fertu i <strong>za</strong> dugogodišnju<br />
aktivnu znanstvenu suradnju koju on i njegovi suradnici održavaju s djelatnicima<br />
Fizičkog odsjeka PMF-a (čime doprinose i razvoju fizike kondenzirane materije u<br />
Zagrebu). Senat Sveučilišta u Zagrebu je, na svojoj sjednici 13. studenog 2007.<br />
godine, na temelju izvještaja svog povjerenstva (u sastavu: prof. dr. sc. Amir Hamzić,<br />
akademik Slaven Barišić, akademik Leo Budin, prof. dr. sc. Marijan Šunjić i profesor<br />
emeritus Boran Leontić), donio odluku o dodjeli počasnog doktorata profesoru<br />
Albertu Fertu.<br />
Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je 29. svibnja 2008. godine počasni doktorat profesoru<br />
Albertu Fertu. Na ceremoniji dodjele održanoj u auli Sveučilišta u Zagrebu,<br />
profesora Ferta je počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu proglasio rektor<br />
Aleksa Bjeliš. Dan nakon dodjele počasnog doktorata, 29. svibnja, profesor Fert<br />
održao je u predavaonici Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta<br />
predavanje pod nazivom The Present and the Future of Spintronics.<br />
Prof. Fert održao je u predavaonici Fizičkog odsjeka PMF-a predavanje pod nazivom The Present<br />
and the Future of Spintronics<br />
2
Čudo znanosti<br />
Albert Fert, dobitnik<br />
Nobelove nagrade <strong>za</strong> fiziku<br />
2007. godine<br />
„Za fizičare je fascinantno otkriti da se ideja nečega što postoji samo u umu, nakon nekog<br />
vremena može realizirati i u stvarnosti te ljudi tada koriste proizvod kreiran prema toj<br />
ideji. To je čudo znanosti. Sva znanstvena dostignuća potječu iz nečije imaginacije.”<br />
InfoTrend: Kada je <strong>za</strong>počela suradnja<br />
fizičara sa Zagrebačkog sveučilišta s<br />
onima na Université Paris-Sud?<br />
Albert Fert: Suradnja je <strong>za</strong>počela<br />
pripremom magisterija, a potom i<br />
doktorata profesora Slavena Barišića<br />
na Université Paris-Sud u Orsayu, pod<br />
vodstvom profesora Jacquesa Friedela.<br />
Nakon toga nastavila se suradnja s<br />
dosta istraživača iz Hrvatske. Ja sam suradnju<br />
<strong>za</strong>počeo s Amirom Hamzićem,<br />
profesorom na Sveučilištu u Zagrebu<br />
koji je 1976. godine došao pripremiti<br />
svoj doktorat na Orsay. Imali smo veoma<br />
dobru suradnju i postigli značajne<br />
rezultate u našem laboratoriju. Dijelovi<br />
toga rada s vremenom postaju sve značajniji.<br />
To je bio početak nekoliko suradničkih<br />
projekata. Sada surađujemo<br />
na polju istraživanja spintronike. Prošle<br />
godine jedan je moj suradnik došao<br />
u Zagreb raditi određene eksperimente<br />
u laboratoriju Amira Hamzića, a Amir<br />
je bio kod nas.<br />
IT: Što mislite o hrvatskim fizičarima,<br />
imaju li dobru perspektivu?<br />
Fert: Da. Kod njih postoji dobra tradicija<br />
u teoriji i eksperimentima te kvalitetan<br />
rad u laboratorijskim istraživanjima.<br />
Pretpostavljam da će sada, s<br />
integracijom u Europu, moći pojačati<br />
međunarodnu suradnju i veze.<br />
IT: Zovu vas pionirom izgradnje suradnje<br />
između javnih istraživačkih laboratorija<br />
i industrije?<br />
Fert: Važno je razvijati istraživanja u<br />
poduzećima. U Europi se sada sve više<br />
razvija suradnja između javnog istraživanja<br />
i privatnog istraživanja unutar poduzeća.<br />
Pretpostavljam da bi također i<br />
u Hrvatskoj trebalo jačati tu suradnju.<br />
U Francuskoj sam osnovao <strong>za</strong>jednički<br />
laboratorij između Nacionalnog znanstvenog<br />
istraživačkog centra (CNRS –<br />
Centre National de la Recherche Scientifique),<br />
najveće državne istraživačke<br />
organi<strong>za</strong>cije i kompanije Thales, koja<br />
se prije zvala Thomson-CSF. Smatram<br />
da je to dobar put. To nam omogućuje<br />
da radimo na istraživačkom polju fun-<br />
3<br />
damentalne fizike, ali u uskoj suradnji<br />
s Thalesovim laboratorijem te kroz suradnju<br />
s ljudima iz Thalesa moguće je<br />
(kada imamo neku ideju ili prijedlog <strong>za</strong><br />
novo istraž<strong>ivanje</strong>) brže napredovati u<br />
razvoju tehnologija.<br />
IT: Sudjelujete li, i na koji način, u prihodu<br />
koji kompanije širom svijeta ostvaruju<br />
od tehnoloških rješenja čije su stvaranje<br />
omogućila vaša istraživanja?<br />
Fert: Imam nekoliko patenata. Općenito,<br />
kada u laboratoriju imamo <strong>za</strong>nimljiva<br />
istraživanja koja se kasnije<br />
mogu pretočiti u primjenu, pripremamo<br />
patente. Postotak prava iz istraživanja<br />
nije vrlo velik i ovisi o situaciji.<br />
Industrija, kompanije dobivaju veliku<br />
većinu prava, a sudionici javnih istraživanja<br />
samo mali postotak. Ne znam<br />
kakva je situacija u Hrvatskoj, ali mi-<br />
Hobiji<br />
Volim slušati glazbu. Kad putujem sat<br />
vremena na posao i još sat vremena s<br />
posla, uvijek slušam glazbu. Ljubitelj<br />
sam jaz<strong>za</strong>. Tijekom godišnjeg odmora<br />
čitam dosta starih i novih romana.<br />
Od Nobelovaca, pročitao sam <strong>za</strong>dnji<br />
roman Doris Lessing. Otkada sam dobio<br />
Nobelovu nagradu, nemam dovoljno<br />
vremena <strong>za</strong> čitanje, što je jedan<br />
od nedostataka te nagrade.<br />
slim da viši postotak prava istraživačima<br />
predstavlja ohrabrenje, čime se<br />
ljude može uvjeriti da razmišljaju o primjeni<br />
njihovih istraživanja.<br />
IT: Izdvaja li se u Europi dovoljno<br />
sredstava <strong>za</strong> znanost i znanstvena istraživanja?<br />
Fert: Iznos od 3% BDP-a, kojim se u<br />
Europi financiraju znanstvena istraživanja,<br />
je premalen. Moramo povećati<br />
iznos <strong>za</strong> financiranje i javnih i privatnih<br />
istraživanja. U Aziji se odvija snažan razvoj<br />
istraživanja u Kini, Indiji, Singapuru,<br />
Tajvanu... Vidimo i da se višestruko<br />
povećava kvaliteta istraživanja u tim<br />
Na ceremoniji dodjele održanoj u auli<br />
Sveučilišta u Zagrebu, profesora Ferta je<br />
počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu<br />
proglasio rektor Aleksa Bjeliš<br />
zemljama koje će uskoro dostići stupanj<br />
istraživanja i tehnologija u Europi,<br />
SAD-u i Japanu. Svoj razvoj na tom<br />
polju moramo ubr<strong>za</strong>ti i mi u Europi,<br />
ako želimo ostati konkurentni i <strong>za</strong>držati<br />
industriju visokih tehnologija.<br />
IT: Dobitnici Nobelove nagrade iz fizike<br />
svojim su istraživanjima omogućili<br />
stvaranje tehnologija koje, osim što su<br />
korisne, mogu potencijalno biti opasne,<br />
npr. korištenje atomske energije. Otvara<br />
li spintronika, čijem razvoju su vaša<br />
istraživanja dala poticaj, mogućnost razvoja<br />
„opasnih” tehnologija?<br />
Fert: Mnoga istraživanja donose<br />
dobre i loše stvari. Čim se pojavi nešto<br />
novo, postoje neke opasnosti. Tada<br />
odgovornost leži i na vladi i građanima<br />
da ne dopuste razvoj tehnologije<br />
u lošem smjeru. U mom polju, istraživanja<br />
koja računalima omogućuju pohranu<br />
sve veće količine informacija su<br />
korisna, ali u slučaju pohrane podataka<br />
o pojedincima imaju i svojih opasnosti.<br />
Građanima trebamo prepustiti<br />
da dopuste korištenje dobrih strana<br />
i spriječe korištenje loših te <strong>za</strong>konom<br />
moramo spriječiti zloporabu nove tehnologije,<br />
npr. u slučaju ograničavanja<br />
građanskih sloboda.<br />
163/07/2008<br />
33<br />
e G O V E R N M E N T / e H R V A T S K A
e G O V E R N M E N T / e H R V A T S K A<br />
Nakon što je Albert Fert govorio o<br />
patentima, razvoju znanosti u Europi<br />
i Aziji, suradnji privatnih i javnih/državnih<br />
laboratorija, <strong>za</strong>nimalo nas je<br />
kakva je situacija u vezi toga u Hrvatskoj.<br />
Odgovore smo dobili od Amira Hamzića,<br />
redovitog profesora u Fizičkom <strong>za</strong>vodu<br />
PMF-a.<br />
IT: Koliko se sredstava u Hrvatskoj izdvaja<br />
<strong>za</strong> znanstvena istraživanja? Je li to<br />
dovoljno?<br />
Amir Hamzić: Koliko mi je poznato,<br />
MZOŠ navodi podatak od oko 1,1%<br />
BNP-a, s namjerom porasta do 3% do<br />
2010. godine. Za istraživanja u fizici (znanstveni<br />
projekti, ali bez plaća znanstvenika)<br />
MZOŠ godišnje izdvaja oko 8-10 milijuna<br />
kuna. To je puno bolje nego što smo imali<br />
prije; ta sredstva u velikoj su mjeri dostatna<br />
<strong>za</strong> redovnu aktivnost, a povrh toga pristižu<br />
redovno i bez kašnjenja, što je vrlo<br />
značajno <strong>za</strong> planiranje našeg rada. Postoje<br />
i međunarodni projekti te ugovori s dodatnom<br />
financijskom podrškom. Naravno,<br />
ne mogu reći da je to dovoljno – to se<br />
nikada ne može reći! Kao eksperimentalni<br />
fizičar smatram da bi bilo potrebno povećati<br />
sredstva <strong>za</strong> nabavu kapitalne opreme.<br />
Nabava tih uređaja nije moguća sa<br />
sredstvima naših znanstvenih projekata, a<br />
MZOŠ <strong>za</strong> sve prirodne (fizika, kemija, biologija,<br />
geologija), ali i biomedicinske struke,<br />
godišnje izdvaja ukupno oko 30-ak milijuna<br />
kuna, što sigurno nije dovoljno. Isto<br />
tako, nije u potpunosti riješeno financiranje<br />
rada već nabavljene kapitalne opreme<br />
(servisi, kriogenika).<br />
IT: Postoji li u Hrvatskoj <strong>za</strong>dovoljavajuća<br />
suradnja između znanstvenih državnih<br />
istraživačkih laboratorija s privatnim laboratorijima<br />
poduzeća?<br />
Hamzić: Nije mi poznato da postoje<br />
laboratoriji u privatnim (privatiziranim)<br />
kompanijama u Hrvatskoj u kojima<br />
se istražuju teme iz fizike. Postoji međutim<br />
dobra suradnja u nekim drugim po-<br />
34 163/07/2008<br />
Amir Hamzić, redoviti profesor u Fizičkom <strong>za</strong>vodu PMF-a<br />
Kvalitetni<br />
i uspješni,<br />
„Naši znanstvenici su kvalitetni i uspješni u sredinama koje<br />
ulažu u znanost. Kod nas, međutim, broj takvih sredina nije<br />
velik, a percepcija znanosti (unatoč paroli ‘Hrvatska - zemlja<br />
znanja’) nije previše pozitivna.“<br />
…<br />
dručjima (npr. suradnja između kemičara<br />
s PMF-a i Plive – poznato je da su analize<br />
provedene na PMF-u bile vrlo značajne u<br />
razvoju Sumameda).<br />
IT: Mogu li hrvatski istraživači fizičari <strong>za</strong>štititi<br />
rezultate svojih istraživanja patentima<br />
ili na neki drugi način?<br />
Hamzić: Da, patentna <strong>za</strong>štita je moguća<br />
bez ikakvih poteškoća, i osobno znam<br />
neke kolege koji su to učinili. Treba ipak<br />
reći da to kod nas fizičara nije česti slučaj,<br />
jer smo u svom istraživačkom radu orijentirani<br />
prvenstveno na fundamentalne aspekte<br />
problema, a u našoj zemlji i nema<br />
(osim časnih izuzetaka, npr. Končar) značajnih<br />
industrijskih centara koji su <strong>za</strong>interesirani<br />
<strong>za</strong> primjene fizikalnih pojava.<br />
IT: Koje su državne mjere potrebne,<br />
po vašem mišljenju, da se povećaju rezultati<br />
i kvaliteta znanstvenih istraživanja<br />
u Hrvatskoj?<br />
Hamzić: Za eksperimentalne struke<br />
to je sigurno povećanje ulaganja u nabavu<br />
kapitalne opreme. Postojanjem takve<br />
opreme (u mom laboratoriju, na primjer)<br />
proširili smo suradnju sa skupinom<br />
prof. Ferta; francuski istraživači dolaze u<br />
Zagreb, a planiramo i izradu doktorata<br />
u suradnji dva Sveučilišta (tzv. cotutelle).<br />
Drugi uvjet je daljnje pooštrenje kriterija<br />
<strong>za</strong> dob<strong>ivanje</strong> projekata (u posljednjem<br />
natječaju krenulo se donekle tim putem,<br />
ali mislim da to još nije bilo dovoljno) i<br />
znanstvenog statusa. Za to su potrebna<br />
i redovna međunarodna vrednovanja<br />
i recenzije. Jasno je da znanstveni kriteriji<br />
nisu i ne mogu biti <strong>za</strong> sva područja i<br />
struke isti, ali čini mi se da su oni u prirodnim<br />
strukama puno stroži i bliži svjetskim<br />
standardima. Potrebna su i određena poboljšanja<br />
u visokoškolskom obrazovnom<br />
sustavu, a posebno doktorskom studiju.<br />
Naši znanstvenici su kvalitetni i uspješni<br />
u sredinama koje ulažu u znanost. Međutim,<br />
broj takvih sredina kod nas nije velik,<br />
a percepcija znanosti (usprkos parole „Hr-<br />
Amir Hamzić, Albert Fert i Aleksa Bjeliš<br />
vatska - zemlja znanja“) nije previše pozitivna.<br />
Srećom, postoji još uvijek veliki broj<br />
mladih entuzijasta koji se žele baviti znanošću,<br />
i <strong>za</strong>to imamo perspektivu.<br />
Mirko Duić<br />
Razvoj MRAM memorija<br />
Na kojim projektima fizičari sa Zagrebačkog<br />
sveučilišta surađuju s<br />
g.Fertom i fizičarima iz Francuske?<br />
Hamzić: Suradnja s prof. Fertom i članovima<br />
njegove skupine u posljednjih<br />
se nekoliko godina odnosi isključivo<br />
na teme iz spintronike. Tu mogu istaknuti<br />
istraživanja efekata reorijentacije<br />
magneti<strong>za</strong>cije koji se postižu sa spinski<br />
polariziranom strujom u troslojnim<br />
Co/Cu/Co strukturama, te istraživanja<br />
magnetotransportnih svojstava razrijeđenih<br />
oksidnih materijala. Prva tema<br />
je osnova <strong>za</strong> razvoj novih MRAM memorija<br />
(koje su po svojim značajkama,<br />
usporedive ili bolje od postojećih poluvodičkih<br />
memorija, pri čemu je posebno<br />
značajno da MRAM ne ovise o<br />
napajanju, pa informacije ostaju u njima<br />
pohranjene i nakon isključivanja<br />
uređaja, npr. računala). Zahvaljujući<br />
pak eksperimentalnim tehnikama kojima<br />
raspolažemo u našem laboratoriju<br />
u Zagrebu (izuzetno jaka magnetska<br />
polja, 18 T, i vrlo niske temperature,<br />
0,3 K) bili smo u stanju otkriti nove pojave<br />
u razrijeđenim oksidnim heterostrukturama<br />
tipa Co-(La/Sr)TiO3, koje<br />
su potencijalne elektrode u budućim<br />
metalnim tzv. spin-FET tranzistorima<br />
(<strong>za</strong> razliku od postojećih poluvodičkih<br />
FET struktura). Suradnja <strong>za</strong>grebačkih i<br />
francuskih fizičara inače je vrlo bogata<br />
i široka a, pored ostalih francuskih laboratorija<br />
u Orsayu (kraj Pari<strong>za</strong>) i Grenobleu,<br />
održavaju je i drugi <strong>za</strong>grebački<br />
fizičari čvrstog stanja i atomske fizike.<br />
4
5<br />
Regionalni projekt Njemačkog društva <strong>za</strong> tehničku suradnju<br />
Dana 8. srpnja u prostoru rektorata Sveučilišta<br />
u Rijeci održana je radionica Unapređenje<br />
procesa razvoja softvera – put do zrelosti s ciljem<br />
ukazivanja na važnost primjene industrijskih<br />
standarda u industriji softvera kako bi se<br />
unaprijedio proces razvoja softvera. Radionicu<br />
je, u organi<strong>za</strong>ciji cro.ict-a – Save<strong>za</strong> hrvatskih<br />
ICT udruga/klastera, vodio Ivaylo Gueorguiev<br />
iz Europskog softverskog instituta, Centar u<br />
Bugarskoj.<br />
Kroz četiri modula radionice (Poslovna izvrsnost i unapređenje<br />
procesa razvoja softvera; Mogući pristup unapređenju procesa malih<br />
i srednjih tvrtki u jugoistočnoj Europi; Kratkoročne i dugoročne<br />
koristi od unapređenja procesa razvoja softvera <strong>za</strong> male i srednje<br />
tvrtke; IT komponenta GTZ Open Regional Fund programa) sudionici<br />
iz domaćih ICT poduzeća su se mogli upoznati s prednostima<br />
Unapređenja procesa razvoja softvera (SPI – Software Process<br />
Improvement) i koristima od implementacije CMMI i ITMark<br />
standarda, dobiti pregled glavnih koncepcija i problema pri implementaciji<br />
tih standarda, te naučiti kako procijeniti što, <strong>za</strong>što i<br />
kako svaki <strong>za</strong>poslenik tvrtke treba činiti u ključnim operativnim<br />
područjima kao što su posti<strong>za</strong>nje poslovnih ciljeva, stvaranje <strong>za</strong>dovoljnih<br />
kupaca i profitabilnosti.<br />
Radionica održana u sklopu projekta Otvorenog regionalnog<br />
fonda <strong>za</strong> jugoistočnu Europu (ORF) Njemačkog društva <strong>za</strong> tehničku<br />
suradnju (GTZ – Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit),<br />
bila je namijenjena predstavnicima tvrtki koje<br />
se bave razvojem softvera, osobama <strong>za</strong>duženim <strong>za</strong> primjenu informacijskih<br />
tehnologija u tijelima državne uprave i članovima<br />
akademske <strong>za</strong>jednice kojima su, ujedno, na radionici prika<strong>za</strong>ne<br />
mogućnosti potpore koje <strong>za</strong> Unapređenje procesa razvoja softvera<br />
pruža GTZ kroz ORF program. GTZ-ov partner SPI projekta<br />
u Hrvatskoj je cro.ict – Savez hrvatskih ICT udruga (klastera).<br />
Radionica u Rijeci koju je vodio Ivaylo Gueorguiev<br />
163/07/2008<br />
35<br />
e G O V E R N M E N T / e H R V A T S K A
e G O V E R N M E N T / e H R V A T S K A<br />
Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit<br />
(GTZ) provedbeno je poduzeće Vlade SR Njemačke<br />
<strong>za</strong> međunarodnu suradnju i održivi razvoj koje djeluje diljem<br />
svijeta. GTZ nudi rješenja političkog, gospodarskog,<br />
ekološkog i socijalnog razvoja u globaliziranom svijetu<br />
te podržava složene reforme i promjene. Cilj djelovanja<br />
GTZ-a je trajno poboljšanje uvjeta života u zemljama partnerima.<br />
GTZ danas ostvaruje oko 2700 razvojnih projekata<br />
i programa u preko 130 zemalja, prvenstveno po nalogu<br />
Saveznog Ministarstva <strong>za</strong> gospodarsku suradnju i<br />
razvitak SR Njemačke. Više informacija na www.gtz.de.<br />
cro.ict – Savez hrvatskih ICT udruga (klastera) osnovan<br />
je u rujnu 2007. godine. Osnivači su regionalni ICT<br />
klasteri iz Rijeke, Čakovca, Varaždina, Splita, Osijeka i Pule,<br />
<strong>za</strong>tim I3 – Institut <strong>za</strong> informatičke inovacije i dvije udruge<br />
iz Zagreba – Initium i Internet institut.<br />
Među važnijim ciljevima regionalnih klastera su razvoj<br />
potencijala znanja intenzivnog dijela hrvatske ICT industrije,<br />
a da bi regionalni klasteri postali ključni resursi <strong>za</strong><br />
inovacije, istraž<strong>ivanje</strong> i razvoj u svojim regijama, oni izgrađuju<br />
partnerstva sa sveučilištima i veleučilištima u<br />
svojim županijama kao i s regionalnim razvojnim agencijama.<br />
Nacionalnoj inicijativi je preko regionalnih klastera dosad<br />
pristupilo više od 70 tvrtki, a cro.ict i dalje produbljuje suradnju<br />
sa znanstvenim ustanovama i potiče razvoj regionalnih<br />
klastera.<br />
Glavni cilj cro.ict-a kao save<strong>za</strong> regionalnih ICT udruga je<br />
daljnja izgradnja kapaciteta i povećanje konkurentnosti<br />
znanja intenzivnog dijela hrvatske ICT industrije na europskom<br />
i svjetskom tržištu. Osim toga, cro.ict aktivno<br />
promiče kulturu znanja, kvalitete i etičkoga poslovanja.<br />
Više informacija na www.cro-ict.org.<br />
ESI-Tecnalia privatni je tehnološki centar i neprofitna organi<strong>za</strong>cija<br />
osnovana 1993. godine od strane Europske<br />
komisije uz podršku vlade španjolske pokrajine Baskije.<br />
Tranzicijski je partner Software Engineering Instituta Sveučilišta<br />
Carnegie Mellon iz Pittsburgha, SAD.<br />
Misija instituta ESI je pridonijeti razvoju informacijskih<br />
znanosti i povećati konkurentnost na područjima znanja<br />
i inovacija te trajnom napretku, promicanju i širenju informacijskih<br />
tehnologija. Glavna aktivnost se temelji na<br />
pomoći softverskoj industriji pri izradi kvalitetnijih proizvoda,<br />
poštivanju vremenskih rokova i smanjenju troškova.<br />
ESI potiče veliki broj inicijativa usmjerenih prema razvojnom<br />
promicanju informatičkih znanosti korištenjem<br />
ICT-a <strong>za</strong> građane i tvrtke, poglavito <strong>za</strong> malo i srednje poduzetništvo.<br />
European Software Institute (ESI) Center Bulgaria centar<br />
je izvrsnosti European Software Instituta iz Španjolske <strong>za</strong><br />
istočnu Europu osnovan 2003. godine. ESI Center Bulgaria<br />
objedinjuje opsežna znanja o softverskoj organi<strong>za</strong>ciji i svjetski<br />
priznate ekspertize.<br />
Misija ESI Centra Bulgaria je implementirati vodeći strateški<br />
menadžment i metodologije softverskog inženjeringa<br />
te tako povećati kapacitete tvrtki. ESI Center Bulgaria<br />
potiče organi<strong>za</strong>cije da primjenjuju Software Process<br />
Improvement (SPI) metode i da postignu bolje rezultate<br />
pri ulaganju i inoviranju korištenjem raznih alata kao što<br />
su analize, planiranje, trening, implementacija i certificiranje.<br />
Više informacija na www.esicenter.bg.<br />
36 163/07/2008<br />
��� 3�+ ���5<br />
6��� 2�������+ 3�&<br />
��� ������� &�������<br />
���<br />
���!��+ �����<br />
��� ������<br />
�����+ ��������<br />
��� ������ ��� �� ��������� ��� ������ ����<br />
0������"���+ ��'���<br />
�����+ �����<br />
��� ������ �������� &�����<br />
������+ �����!��<br />
��� ������ 34���4 �<br />
��� 0����� �� ���+ ������<br />
��� ������ ���� ���<br />
������ &����+ &��������<br />
��� ������<br />
2�������+ &��������<br />
��� ������ ���&�<br />
��������+ �����<br />
O�� ��� ���� �� / ������<br />
�����������<br />
������������������<br />
���� �������������������<br />
����� � ����������� �����<br />
�����������<br />
� ��&4O RRR<br />
6
Sustavno korištenje dobrih praksi<br />
O projektu Unapređenje procesa razvoja softvera razgovarali smo s Ivaylom Gueorguievim iz<br />
Europskog softverskog instituta – Centar u Bugarskoj, organi<strong>za</strong>cije partnera Njemačkom<br />
društvu <strong>za</strong> tehničku suradnju (GTZ) u provedbi projekta.<br />
Ivaylo Gueorguiev: Glavni cilj regionalnog projekta Unapređenje<br />
procesa razvoja softvera (SPI) je povećati kompetitivnost<br />
poduzeća u Hrvatskoj i ostalih u projekt uključenih<br />
zemalja iz regije jugoistočne Europe, kako bi regija postala IT<br />
centar razvoja <strong>za</strong>snovan na kvaliteti. U ovom projektu podupiremo<br />
poduzeća da implementiraju SPI u svojim aktivnostima<br />
i tako povećaju svoju kompetitivnost. Važna korist koju donosi<br />
SPI je bolje upravljanje projektima i procesima u poduzeću.<br />
SPI poduzećima pomaže smanjiti troškove razvoja, smanjivši<br />
vrijeme potrebno <strong>za</strong> izla<strong>za</strong>k na tržište s novim proizvodom. Također,<br />
njime se može unaprijediti sama kvaliteta softverskog<br />
rješenja. Vjerujemo da kvaliteta proizvoda/softverskog rješenja<br />
ovisi o kvaliteti procesa koji su uspostavljeni i koji se održavaju<br />
unutar poduzeća i da SPI time može unaprijediti samu<br />
kvalitetu softverskog rješenja.<br />
Kvalitetan SPI program pomaže poduzeću na održiv način<br />
stvoriti kvalitetan proizvod koji nije <strong>za</strong>snovan samo na znanjima<br />
i talentu <strong>za</strong>poslenika i njihovim požrtvovnim naporima da<br />
rade npr. 12 sati dnevno. Put do stvaranja kvalitetnog proizvoda<br />
<strong>za</strong>sniva se na sustavnom korištenju dobrih praksi.<br />
InfoTrend: Kao referentni model <strong>za</strong> utvrđ<strong>ivanje</strong> dobrih praksi<br />
koristite CMMI model?<br />
CMMI model, razvijen prije petnaestak godina na Sveučilištu<br />
Carnegie Mellon je <strong>za</strong>snovan na praksama opisanim od<br />
strane lidera u ICT sektoru. Naše je iskustvo da kada <strong>za</strong>počnemo<br />
rad s nekim poduzećem, već oko 20 do 30% praksi u poduzeću<br />
u visokoj je mjeri sukladno s dobrim praksama iz CMMI<br />
modela. Radi se, između ostalog, o praksama planiranja procesa,<br />
nadzora i kontrole projekata, a poduzeća ovdje već imaju<br />
svoju dobru praksu. Naš je cilj sistematizirati iskustva, formalizirati<br />
postojeće dobre prakse u poduzećima jer iako u poduzeću<br />
postoje dobre prakse, vrlo ih je teško unaprijediti ako nisu<br />
formalizirane.<br />
Tako je naš prvi korak u radu s poduzećem <strong>za</strong>bilježiti njegove<br />
dobre prakse, način na koji rade te ih potom usporediti s<br />
CMMI modelom i podržati poduzeće kroz unapređenje njegovih<br />
procesa. Ideja je pomoći poduzeću, unaprijediti njegovu<br />
kompetitivnost na osnovi njegovih dobrih praksi, uz korištenje<br />
CMMI-a samo kao referentnog modela. To je praktičan pristup<br />
<strong>za</strong> koji smatramo da može biti uspješan u radu s malim i<br />
srednjim poduzećima u regiji.<br />
CMMI model je kao diferencijator. U svijetu nema više od<br />
3000 CMMI certificiranih poduzeća. CMMI je proces <strong>za</strong> ostvarenje<br />
izvrsnosti u ICT-u, i način da se ta izvrsnost na kraju procesa<br />
dokaže certificiranjem.<br />
Primjenom CMMI modela poduzećima se povećava kompetitivnost,<br />
učinkovitost operacija, omogućuju se bolji odnosi<br />
s klijentima i bolji pristup kvalitetnim klijentima, ostvaruje<br />
7<br />
se bolja organi<strong>za</strong>cija i razvojni ciklus u poduzeću. CMMI model,<br />
kao i danas najpopularniji model ISO 9000, <strong>za</strong>snovan je<br />
na stalnom unapređenju procesa. Razlika između dva modela,<br />
CMMI-a i ISO9000, je u tome što je ISO 9000 općenitiji model<br />
koji se može primijeniti u organi<strong>za</strong>ciji bilo kojeg tipa djelatnosti<br />
– u državnoj upravi, tvornici cipela, proizvođaču softvera<br />
itd., dok je CMMI specijalizirani model softverskog razvoja, namijenjen<br />
primjeni kod proizvođača softvera.<br />
IT: Koliko je poduzećima potrebno vremena da ostvare CMMI<br />
certifikaciju?<br />
Gueorguiev: Put do certifikacije koja dokazuje postignuti<br />
stupanj Unapređenja procesa razvoja softvera, odnosno<br />
SPI izvrsnosti, nije kratak. Statistike pokazuju da u prosjeku<br />
poduzeću treba godinu i pol do tri godine da bi ostvarilo certifikat<br />
prvog stupnja u tom procesu. U početnoj fazi s poduzećem<br />
radimo kako bi ono pokrenulo Unapređenje procesa razvoja<br />
softvera i uspjelo ostvariti IT Mark certifikat koji je bitan<br />
korak na putu do CMMI certifikata.<br />
IT:: Koliko su ICT poduzeća u Hrvatskoj upoznata s projektom<br />
Unapređenja procesa razvoja softvera?<br />
Gueorguiev: U Hrvatskoj usko surađujemo s cro.ict klasterom<br />
već oko dvije godine, a u poduzećima unutar nacionalnih<br />
i lokalnih klastera postoji početni stupanj upoznatosti. Imali<br />
smo do sada dvije prezentacije upućene članovima klastera, a<br />
jučer (8. srpnja) održali smo radionicu u kojoj smo radili s oko<br />
15 poduzeća iz nekoliko regija u Hrvatskoj. Bilo je prisutno oko<br />
tridesetak sudionika. Istu smo radionicu organizirali u svih šest<br />
zemalja sudionica projekta, a u Hrvatskoj je bilo možda i najveće<br />
<strong>za</strong>nimanje u odnosu na ostale zemlje. Čini nam se da u<br />
Hrvatskoj poduzeća razumiju potrebu <strong>za</strong> SPI aktivnostima; da<br />
svoju kompetitivnost izgrade na kvaliteti.<br />
IT: Koje aktivnosti planirate u Hrvatskoj u idućem razdoblju?<br />
Gueorguiev: Ove godine željeli bismo početi raditi s poduzećima,<br />
pružati im podršku u SPI implementacijama. Također<br />
ćemo sa <strong>za</strong>interesiranim poduzećima organizirati posebni<br />
trening na temu SPI, te CMMI i IPMark modela. Smatramo da<br />
ćemo tim treningom izgraditi ljudske kapacitete u hrvatskim<br />
poduzećima i udrugama, kao što je cro.ict, da podržavaju razvijanje<br />
ovih procesa.<br />
Nakon toga, najvjerojatnije sljedeće godine, nastavit ćemo<br />
s vrednovanjem postignutog – kroz GAP analizu utvrđivat<br />
ćemo kakvo je stanje u određenom poduzeću sudioniku projekta<br />
i kako procesi u poduzeću korespondiraju s CMMI modelom.<br />
Koristeći GAP analizu možemo utvrditi nedostatke kod<br />
procesa, koje potom možemo uklanjati kroz SPI inicijative.<br />
163/07/2008<br />
Mirko Duić<br />
37<br />
e G O V E R N M E N T / e H R V A T S K A
e G O V E R N M E N T / e H R V A T S K A<br />
VIJESTI<br />
Visoka škola <strong>za</strong> primijenjeno<br />
računarstvo<br />
Na svečanoj konferenciji održanoj u<br />
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu,<br />
Visoka škola <strong>za</strong> primijenjeno računarstvo<br />
predstavila je dva smjera studiranja:<br />
Programsko i Sistemsko inženjerstvo<br />
(engl. Software Engineering i Systems<br />
Engineering), mogućnost stjecanja 180<br />
ECTS bodova tijekom trogodišnjeg prvostupanjskog<br />
studija i nastavu temeljenu<br />
na praktičnim iskustvima s najnovijim računalnim<br />
tehnologijama<br />
Visoka škola <strong>za</strong> primijenjeno računarstvo<br />
nedavno je dobila dopuštenje <strong>za</strong> rad<br />
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta<br />
te je najavila početak upisa prvih studenata<br />
trogodišnjeg, prvostupanjskog<br />
studija u potpunosti usklađenog s tzv.<br />
Bolonjskim procesom. Time se, s obzirom<br />
na prioritetna područja razvoja Republike<br />
Hrvatske, ovo visoko učilište uklapa u područje<br />
obrazovanja kadrova u polju računarstva,<br />
što je cilj koji je definiran brojnim<br />
strateškim<br />
dokumentima.Studentima,<br />
koji će<br />
<strong>za</strong>vršetkom studija steći 180 ECTS bodova,<br />
bit će na raspolaganju dva smjera –<br />
Programsko inženjerstvo i Sistemsko inženjerstvo<br />
– ovisno o tome žele li se više<br />
baviti razvojem aplikacija ili razvojem računalne<br />
infrastrukture. Prvi sljedeći upisni<br />
rok najavljen je <strong>za</strong> 1. rujna 2008. kada će<br />
biti organizirani prijemni ispiti i intervjui s<br />
budućim studentima.<br />
U koncipiranju svojeg nastavnog programa,<br />
Visoka škola <strong>za</strong> primijenjeno računarstvo<br />
surađivala je sa <strong>za</strong>grebačkim<br />
Fakultetom elektrotehnike i računarstva<br />
(FER). Njegovi stručnjaci sudjelovali su u<br />
prikupljanju informacija <strong>za</strong> izradu prijedloga<br />
programa, obavili preliminarnu recenziju<br />
prijedloga programa te predlagali<br />
potrebne izmjene i dopune.<br />
Temeljem tako usklađenog plana i<br />
programa, Visokoj školi <strong>za</strong> primijenjeno<br />
računarstvo, kao jedinoj ustanovi<br />
na području računarstva i IT-a, na današnjoj<br />
je svečanosti dodijeljen certifikat<br />
„Odobreno od FER-a” <strong>za</strong> oba smjera<br />
stručnog studija.<br />
38 163/07/2008<br />
Sveučilište u Zagrebu i IGH<br />
potpisali Sporazum o suradnji<br />
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr.<br />
sc. Aleksa Bjeliš i direktor Instituta građevinarstva<br />
Hrvatske prof. dr. sc. Jure Radić<br />
u srijedu su, 16. srpnja 2008. godine, u<br />
maloj vijećnici Rektorata Sveučilišta u Zagrebu,<br />
potpisali Sporazum o suradnji u<br />
području visokog obrazovanja i znanosti.<br />
Dvije institucije surađivat će na znanstvenim<br />
projektima, u izvedbi preddiplomske,<br />
diplomske i integrirane nastave<br />
te sveučilišnih poslijediplomskih studija,<br />
uspostavi novih nacionalnih doktorskih<br />
studija, u sudjelovanju na međunarodnim<br />
programima te učinkovitijem korištenju<br />
i nabavi kapitalne opreme od <strong>za</strong>jedničkog<br />
interesa. Sporazum o suradnji<br />
potpisan je na neograničeno vrijeme.<br />
Sporazumom je također utvrđeno da<br />
će dvije institucije osnovati <strong>za</strong>jednički Savjet<br />
<strong>za</strong> suradnju u kojem će biti rektor<br />
Sveučilišta u Zagrebu i direktor Instituta<br />
građevinarstva Hrvatske te po dva i<strong>za</strong>brana<br />
predstavnika svake institucije.<br />
Koristeći infrastrukturu Instituta građevinarstva<br />
Hrvatske, Sveučilište u Zagrebu<br />
i IGH <strong>za</strong>jedno će raditi na uspostavi<br />
doktorskih studija na kojima će se obrazovati<br />
stručnjaci profilirani sukladno potrebama<br />
gospodarstva. Sporazumom će,<br />
između ostalog, istraživačima, znanstvenim<br />
novacima, doktorandima i studentima<br />
pri izradi diplomskih radnji Sveučilišta<br />
u Zagrebu biti dostupna infrastruktura i<br />
oprema te će im biti omogućen rad na laboratorijskim<br />
prostorima Instituta na postojećoj<br />
istraživačkoj opremi. Također,<br />
IGH će u okviru svojih programa i projekata<br />
omogućiti provođenje studentske<br />
prakse <strong>za</strong> studente Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Promovirana prva generacija sveučilišnih<br />
prvostupnika “bolonjaca”<br />
Fakultet elektrotehnike i računarstva<br />
Sveučilišta u Zagrebu promovirao je 336<br />
diplomanata prve generacije sveučilišnih<br />
prvostupnika koji su studijski program<br />
<strong>za</strong>vršili u skladu s Bolonjskim procesom.<br />
Riječ je o prvoj promociji sveučilišnih prvostupnika<br />
u Republici Hrvatskoj koji su<br />
preddiplomski studij <strong>za</strong>vršili su u skla-<br />
du s Bolonjskim procesom. Ova promocija<br />
ujedno je i najveća hrvatska promocija<br />
diplomanata ikad.<br />
Na promociji su prvostupnicima uručene<br />
nove svjedodžbe i, prvi put, dopunska<br />
isprava o studiju usklađena s predloškom<br />
Europske komisije, Vijeća Europe<br />
i UNESCO CEPES-a, odnosno Europskog<br />
centra <strong>za</strong> visoko obrazovanje, čija je misija<br />
promidžba suradnje europskih visoko-obrazovnih<br />
ustanova. Diploma sadrži<br />
biografske podatke, informacije o vrsti<br />
i trajanju studija te stručni naziv, a u dodatku<br />
diplomi su podaci i odredbe važne<br />
<strong>za</strong> razumijevanje programa <strong>za</strong>vršenoga<br />
studija i postignute razine obrazovanja.<br />
Na svečanosti je sudjelovao rektor Zagrebačkog<br />
sveučilišta prof. dr. sc. Aleksa<br />
Bjeliš, državni tajnik <strong>za</strong> visoko obrazovanje<br />
prof. dr. sc.<br />
Radovan Fuchs,<br />
predsjednik<br />
upravnog odboraNacionalne<br />
<strong>za</strong>klade<br />
<strong>za</strong> znanost, visoko<br />
školstvo<br />
i tehnologijski<br />
razvoj RH prof.<br />
dr. Pero Lučin, i dekan<br />
FER-a prof. dr. sc. Vedran Mornar.<br />
Govoreći pred prvom generacijom prvostupnika,<br />
dekan Fakulteta elektrotehnike<br />
i računarstva Vedran Mornar istaknuo<br />
je da je prva generacija prvostupnika diplomirala<br />
u rekordnom roku, što je najbolji<br />
poka<strong>za</strong>telj da je FER uspješno implementirao<br />
smjernice i principe Bolonjskog<br />
procesa. Dekan Mornar istaknuo je da je<br />
bilo određenih problema i <strong>za</strong>stoja u implementaciji,<br />
ali oni ne umanjuju uspješnost<br />
implementacije „Bolonje”.<br />
Na promociji, kojoj je prisustvovalo<br />
više od tisuću uzvanika, prika<strong>za</strong>na je<br />
i radna verzija promo filma o Fakultetu<br />
elektrotehnike i računarstva kojeg su snimili<br />
studenti fakulteta.<br />
8
InfoTrend je ovaj broj<br />
posvetio ICT-u u medicini<br />
i zdravstvu, s prilozima<br />
o različitim aspektima<br />
ovoga područja primjene<br />
raču-nalnih tehnologija.<br />
Namjera teme je pružiti<br />
pregled o tomu što<br />
suvremena tehnologija<br />
može ponuditi medicini i<br />
zdravstvu, što doista pruža<br />
u razvijenom svijetu i koje<br />
je, u tom pogledu stanje u<br />
nas. O problemima primjene<br />
računalnih tehnologija<br />
u medicini i zdravstvu<br />
razgovaramo s jednim od<br />
naših vodećih stručnjaka <strong>za</strong><br />
to područje, dr. Miroslavom<br />
Mađarićem.<br />
Informatička rješenja <strong>za</strong> <strong>zdravstvo</strong> u RH:<br />
Tvrtke i pojedinci su u okviru raspoloživih<br />
resursa u zdravstvu RH učinili značajan<br />
napor <strong>za</strong> informati<strong>za</strong>ciju pojedinih<br />
ustanova, odnosno izla<strong>za</strong>k na tržište.<br />
Kao najsustavniji pristup treba svakako<br />
pohvaliti natječaj na državnoj razini:<br />
odvojeno <strong>za</strong> primarnu zdravstvenu <strong>za</strong>štitu<br />
(PZZ), te <strong>za</strong> bolnički sustav (BIS).<br />
PZZ – Uspješniji je bio natječaj <strong>za</strong> PZZ, gdje<br />
je sustav <strong>za</strong>živio te je implementiran na<br />
središnjoj razini (tzv. Sustav G1 <strong>za</strong> HZZO,<br />
tvrtka Ericsson Nikola Tesla), te lokalno<br />
po ordinacijama liječnika PZZ (Sustav<br />
G2, 13 različitih rješenja certificiranih od<br />
strane HZZO-a). Ovaj pristup je kvalitetan<br />
<strong>za</strong>to što liječnicima PZZ-a omogućuje<br />
slobodan izbor rješenja, a dobavljače<br />
stavlja u zdrav konkurentski odnos<br />
(moguće je odustajanje od jednog rješenja<br />
i preuzimanje drugog). Popis rješenja i<br />
163/07/2008<br />
upute <strong>za</strong> pristup implementaciji mogu se<br />
vidjeti na http://www.cezih.hr/G2/<br />
Kao nigdje u ICT-u, niti ova implementacija<br />
nije prošla bez „šumova”: uvođenje po<br />
ordinacijama PZZ-a išlo je sporije od<br />
očekivanog, tako da je početkom 2008.<br />
HZZO morao „potaknuti” financijskim<br />
kaznama od 10% „glavarine” nekih 400 (od<br />
preko 2000) ordinacija da konačno počnu<br />
raditi s jednim od certificiranih sustava.<br />
Kažnjeni su nedavno ipak „pomilovani”<br />
te im je oko 1,8 milijuna kuna uskraćene<br />
„glavarine” vraćeno, a praktički svi timovi<br />
PZZ-a rade s jednim od lokalnih rješenja.<br />
Također je bilo rasprava o sigurnosti<br />
podataka u ovome sustavu, zbog sumnji<br />
da se krše propisi o povjerljivosti podataka.<br />
Svakako postoji rizik neovlaštene uporabe<br />
podataka o posjetima liječniku, budući<br />
da su mnogi <strong>za</strong>interesirani <strong>za</strong> iste (npr.<br />
Svima je postalo jasno da<br />
se niti jednom liječničkom<br />
ordinacijom, a kamoli<br />
bolnicom ili cijelim sustavom<br />
ne može upravljati bez<br />
integrirane informatike. Sada<br />
problemi implementacije<br />
tehnologije sele iz područja<br />
pouzdanosti i učinkovitosti<br />
u područje upravljanja i<br />
optimiziranja sustava.<br />
osiguravatelji, poslodavci, mediji i slično).<br />
Smatram da je sigurnošću najbolje<br />
upravljati središnje, budući da je na taj<br />
način ona u rukama profesionalaca.<br />
BIS – Ovdje, nažalost, nije uspio natječaj, jer<br />
se niti jedan od pilota koji su bili u pogonu<br />
(OB Sv. Duh, KB Dubrava, KB Rijeka)<br />
nije uspio nametnuti kao standardno,<br />
certificirano rješenje, po uzoru na PZZ.<br />
Tomu su različiti razlozi, a jedan je svakako<br />
i to da je IBIS neusporedivo složeniji od<br />
sustava PZZ-a. Zato je i prihvaćanje od<br />
strane korisnika teže, a ulaganja u razvoj<br />
sveobuhvatnog rješenja samo <strong>za</strong> tržište<br />
RH neprimjereno visoka. Iz tog se razloga<br />
nastavilo razvijati i koristiti nova lokalna<br />
rješenja po bolnicama.<br />
Ovdje je informativni popis (jer praktički<br />
svaka bolnica ima neko informatičko<br />
rješenje koje pokriva dio bolnice ili pak<br />
dio funkcionalnosti), navedeno samo<br />
39<br />
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU<br />
ilustrativno, bez pretenzija na potpunost:<br />
SPP (vlastiti razvoj OB Sv. Duh u Zagrebu)<br />
BIS (vlastiti razvoj OB Zadar, implementirao<br />
i u SB <strong>za</strong> dječje bolesti Srebrnjak u<br />
Zagrebu)<br />
IBIS (Fokus-Infoprojekt Sisak), 7 referenci<br />
mySAP healthcare (b4b d.o.o.) kao pilot u<br />
OB Sv. Duh, sveobuhvatni sustav<br />
lokaliziran <strong>za</strong> RH<br />
Ostali (pod)sustavi:<br />
Uz središnje module BIS-a (prijem/<br />
otpust/transfer pacijenata, naruč<strong>ivanje</strong>,<br />
medicinska dokumentacija i slično),<br />
imamo cijeli niz podsustava koji su, prije<br />
svega zbog intenzivne komunikacije<br />
s dijagnostičkom opremom ali i zbog<br />
povijesnih razloga, razvijani i nastavili<br />
postojati odvojeno. Oni se povezuju<br />
vlastitim ili standardnim sučeljima (npr.<br />
HL7, DICOM, XML) s BIS-om. Hrvatske<br />
su tvrtke prepoznale svoju priliku u tim<br />
„nišama”, a ovdje ćemo navesti samo neke.<br />
PACS/RIS: to je niša s najjačim razvojem<br />
u nas, s predstavnicima rješenja tvrtki.<br />
VAMSTEC i Infomedica, ali i spomenuti<br />
dobavljači BIS-a, kao i svi glavni strani<br />
dobavljači.<br />
LIS: Bionet (Labnet d.o.o. iz Osijeka), ZEUS<br />
(MAMM d.o.o. iz Zagreba), LABnet (Medico-<br />
Ing d.o.o., Zagreb) itd.<br />
Osim navedenih, postoji još cijeli niz<br />
rješenja (npr. <strong>za</strong> administraciju i obračun<br />
specifičnih <strong>za</strong> <strong>zdravstvo</strong>, tele<strong>medicinu</strong>,<br />
naruč<strong>ivanje</strong> putem Interneta, nuspojave<br />
lijekova itd.), <strong>za</strong> što bi potpuni popis<br />
trebala sačiniti organi<strong>za</strong>cija koja bi preuzela<br />
središnju brigu o zdravstvenoj informatici<br />
u Hrvatskoj.<br />
InfoTrend: Kod određivanja naslova intervjua<br />
izbjegli ste varijantu „ICT u medicini i zdravstvu”.<br />
Je li taj izbor motiviran stilom ili i sadržajem?<br />
Br<strong>za</strong>, privremena rješenja,<br />
primjenjiva lokalno, mogu<br />
uistinu kvalitetno načiniti<br />
pojedinci ili manje tvrtke. Ako<br />
želimo integrirano rješenje<br />
<strong>za</strong> velike bolnice, ili <strong>za</strong> cijeli<br />
zdravstveni sustav, treba<br />
snage ujediniti na državnoj<br />
a rješenje naći na globalnoj<br />
razini.<br />
Miroslav Mađarić: Mi informatičari moramo<br />
se naučiti da manje govorimo o tehnologiji,<br />
a više o businessu koji podržavamo. Kada vas<br />
netko pita „Koliko je sati?”, nemojte mu objašnjavati<br />
kako radi sat!<br />
InfoTrend: No, ne počiva li (i danas) informatika<br />
kao struka na tehnologiji? Ako stane poslužitelj<br />
ili se prekine komunikacijski kabel ili postoji<br />
veća greška u programskom sustavu, informatika<br />
ne može dati uslugu korisnicima.<br />
Mađarić: Dakako da informatika počiva na<br />
tehnologiji, no povećanjem „zrelosti” problemi<br />
se sele iz područja pouzdanosti i učinkovitosti<br />
tehnologije u područje upravljanja i optimiranja<br />
sustava. Može se povući dobra usporedba<br />
s nekom zrelijom industrijom, npr.<br />
automobilskom: živo se sjećam kako je glavno<br />
pitanje u vožnji od Zagreba do Rijeke bilo<br />
mogući kvar motora ili puknuta guma. Kako<br />
je danas velika rijetkost vidjeti auto u kvaru,<br />
isto vrijedi i <strong>za</strong> pokvareni poslužitelj, a prekinuti<br />
komunikacijski kabel najčešće ima rezervu<br />
po drugoj trasi. Najveći potencijal poboljšanja<br />
još uvijek postoji u programskoj potpori.<br />
No, dok je izrada hardvera čisto inženjer-<br />
ski posao, koji je globalno u velikoj mjeri konsolidiran,<br />
softver se zbog svoje prirode može<br />
razvijati u nekontroliranim uvjetima. Zato se<br />
možemo zbilja pouzdati samo u softver iz provjerenog<br />
izvora. To je naročito važno u medicinskom<br />
području, gdje je primjerice FDA<br />
(Food and Drug Administration, SAD) sav softver<br />
koji se bavi pacijentima proglasila „medical<br />
deviceom” (medicinskim uređajem). To<br />
znači da su takvi sustavi podvrgnuti strogom<br />
postupku prijave i otklanjanja kvarova. Zato<br />
u softverskom smislu tu nema mjesta improvi<strong>za</strong>cijama,<br />
a hardver je ionako u visokoj mjeri<br />
standardiziran.<br />
InfoTrend: Da li to znači da informatika postaje<br />
„roba široke potrošnje”?<br />
Mađarić: Ako pogledate na Internet pretraživačima,<br />
vidjet ćete da je u modi izraz „commoditi<strong>za</strong>tion”.<br />
Dio klasične informatičke potpore<br />
– periferija, mreže i <strong>telekom</strong>unikacije, računalni<br />
centri – svakako postaju komunalije,<br />
poput vode i struje. U svijetu je takav razvoj<br />
prisutan već godinama, a kod nas to tek treba<br />
postati trend. Kao primjer možemo uzeti<br />
vlastite računalne centre: osim najvećih kompanija,<br />
svi ostali korisnici ih jednostavno ne<br />
mogu koristiti ekonomično.<br />
Industrija će se naravno truditi biti prisutna<br />
u svakom segmentu i tome prilagoditi svoju<br />
ponudu, a naročito marketinške poruke. No<br />
praksa govori da su vlastiti poslužitelji vršno<br />
opterećeni često ispod 25%, a ponekad i ispod<br />
5%. Upravljanje nadogradnjom ili virtuali<strong>za</strong>cija<br />
profesionalno su <strong>za</strong>htjevni poslovi. Ne vjerujem<br />
da u Hrvatskoj ima više od nekoliko desetaka<br />
tvrtki koje si mogu/žele priuštiti stručnjaka<br />
u punom radnom vremenu koji bi se o<br />
tome brinuo.<br />
InfoTrend: Jesu li ove općenite postavke primjenjive<br />
i na zdravstvene ustanove? Općenito, kakve<br />
su razlike u pristupu informati<strong>za</strong>ciji u Austriji,<br />
u Ini i sada na KBC-u u kojima ste radili na<br />
sličnim poslovima?<br />
Mađarić: Prema mojem iskustvu, osnovne<br />
su postavke informatike – i na Zapadu i kod<br />
nas te u različitim industrijama – vrlo slične.<br />
Najbitnija razlika se očituje u veličini tvrtke<br />
te u važnosti koju ondje imaju informatički<br />
servisi. U konačnici se to svodi na budžet koji<br />
informatika ima na raspolaganju. Nažalost,<br />
zbog općenite situacije u zdravstvu u nas, ne<br />
možemo očekivati da se zdravstvene ustanove<br />
ravnaju prema „mjerilima” (benchmark)...<br />
Po Gartneru, koji je vjerodostojan izvor <strong>za</strong> uspoređ<strong>ivanje</strong><br />
po mjerilima, u zdravstvenim ustanovama<br />
se u 2008-oj planira utrošiti 3,9% ukupnog<br />
budžeta na informatiku. Tu su uključena i<br />
ulaganja i operativni troškovi (CAPEX, OPEX).<br />
Ukupni budžet <strong>za</strong> <strong>zdravstvo</strong> u RH, s povećanjem<br />
u nedavnom rebalansu, iznosi nekih 19<br />
mlrd. kn. Po tome bi ispalo da bi se <strong>za</strong> infor-<br />
40 163/07/2008
matiku trebalo trošiti nekih 750 milijuna kuna.<br />
Naravno, stvarne brojke su drastično niže, možda<br />
¼ od toga, <strong>za</strong>visno od ustanove do ustanove.<br />
InfoTrend: Je li primjereno uspoređivati se s<br />
bogatim, razvijenim zemljama, s obzirom na<br />
stupanj našeg ekonomskog razvoja?<br />
Mađarić: Smatram da je primjena ovakvih<br />
mjerila uistinu neprimjerena, i to iz više razloga.<br />
Naime, usporedba na osnovi budžeta<br />
(ukupnog prihoda) je neprimjerena <strong>za</strong>to jer su<br />
zdravstveni budžeti drastično viši u razvijenim<br />
zemljama, a cijene u informatici u RH iste, ili<br />
čak više. Na primjer, KBC-Zagreb ima godišnji<br />
budžet po jednoj bolesničkoj postelji oko<br />
500.000 kn, a KAGes u Grazu/Austrija oko<br />
1.355.000 kn ili cijelih 170% više! Nadalje,<br />
uvođenje kvalitetnih informatičkih sustava<br />
s takvim budžetom nije <strong>za</strong> očekivati iz jednostavnog<br />
razloga: mi smo imali desetljeća<br />
manjkavog ulaganja u informatiku u zdravstvu.<br />
Sada to dolazi na naplatu, dakle trebat<br />
će nam „kvantni skok” kojim ćemo preskočiti<br />
dosadašnje <strong>za</strong>nemar<strong>ivanje</strong> tog područja.<br />
Naravno da je posve <strong>za</strong> razumjeti da u uvjetima<br />
kroničnih gubitaka u zdravstvenim ustanovama<br />
nema dovoljno resursa <strong>za</strong> uvođenje informatičkih<br />
sustava. Upravama javnih bolnica<br />
nad glavom visi Damoklov mač obveze pozitivnog<br />
poslovanja u kombinaciji s medijskim<br />
otkr<strong>ivanje</strong>m svake sumnje na sužavanje prava<br />
pacijenata. Zato je posve nerealno očekivati<br />
da će bolnice same smoći dovoljno financijskih<br />
sredstava <strong>za</strong> uvođenje kvalitetnih informatičkih<br />
sustava. Jedino je rješenje financiranje<br />
izvana; kao izvore vidim centrali<strong>za</strong>ciju potrebnih<br />
sredstava u kombinaciji s razumnim<br />
modelom kojeg će ponuditi dobavljači.<br />
InfoTrend: Koja je razlika između središnjeg<br />
financiranja uvođenja informatičkih rješenja<br />
(Ministarstvo, HZZO) i lokalnog?<br />
Mađarić: U Hrvatskoj imamo, prema izvještaju<br />
HZJZ-a, ukupno 72 bolnice financirane<br />
iz javnih izvora. Najmanje polovica njih ne<br />
može si priuštiti više od jednog stručnog informatičara,<br />
koji se onda u pravilu brine o infrastrukturi<br />
ili pak o izvršenju ugovora s jednim<br />
ili nekoliko dobavljača ICT-a. Nema mnogo<br />
mogućnosti <strong>za</strong> izradu kvalitetnog tendera, <strong>za</strong><br />
primjeren izbor rješenja, vođenje implementacije<br />
i, konačno, barem nadzor funkcioniranja<br />
takvog sustava. U velikim bolnicama situacija<br />
nije mnogo bolja: u KBC Zagreb imamo 13<br />
djelatnika u informatici, a već spomenuti benchmark<br />
govori o 3% djelatnika: to bi bilo gotovo<br />
150! No, ako se snage ujedine, mogu se<br />
postići značajni sinergijski učinci. Na primjer,<br />
važan je aspekt informatike u zdravstvu područje<br />
informatičke sigurnosti, naročito kvalitetnog<br />
upravljanja povjerljivošću podataka. O<br />
tome se sustavno treba brinuti CISO – Chief<br />
Information Security Officer – glavni dužnosnik<br />
<strong>za</strong> informatičku sigurnost. Takav položaj<br />
163/07/2008<br />
ne može popuniti čak ni jedna INA, niti druge<br />
„bogate” državne kompanije, jednostavno<br />
<strong>za</strong>to jer <strong>za</strong> takvim kadrom vlada prava glad na<br />
tržištu rada, i ono malo što je u ponudi odlazi<br />
u banke i druge tvrtke koje nude neusporedivo<br />
povoljnije uvjete. Budući da je informatička<br />
sigurnost ista <strong>za</strong> sve bolnice, 90% CISO<br />
posla (izrada politika, postavljanje organi<strong>za</strong>cije,<br />
nabava alata, kontrola provedbe) dade se<br />
načiniti iz jednog centra.<br />
Za mnoge druge aspekte informatike u zdravstvu<br />
također važe postavke iz ovoga primjera.<br />
Zato treba ustrojiti središnje mjesto koje će<br />
upravljati uvođenjem i operativom informatičkih<br />
sustava u zdravstvu. Uostalom, to je već<br />
i načinjeno <strong>za</strong> mnogo jednostavniji segment –<br />
primarnu zdravstvenu <strong>za</strong>štitu, pa na sličan način<br />
to treba provesti i <strong>za</strong> ostale dijelove sustava<br />
zdravstvene <strong>za</strong>štite.<br />
InfoTrend: Ljudi se boje centrali<strong>za</strong>cije iz ni<strong>za</strong><br />
razloga. Neće li se time, recimo, zbog slijevanja<br />
podataka na jedno mjesto, lakše ostvariti prijetnja<br />
<strong>za</strong> povjerljivost osjetljivih podataka?<br />
Mađarić: Takav je strah prisutan u svim situacijama<br />
u kojima su podaci „negdje drugdje”!<br />
Na to imam jednostavan odgovor: gdje<br />
vi držite vašu ušteđevinu? Doma u čarapi ili<br />
U ogromnim i složenim<br />
sustavima kao što je<br />
<strong>zdravstvo</strong>, upravljanje<br />
mora biti maksimalno<br />
automatizirano. Dakle,<br />
zdravstvenim sustavom<br />
se upravlja daleko ispod<br />
optimuma<br />
u banci? U više od 80% slučajeva odgovor je<br />
ovo drugo! Zašto? Zato jer je banka sigurnija<br />
od čarape! Ako imate bolnicu koja ima 1-2<br />
„informatičara”, kako možete očekivati da oni<br />
kvalitetno <strong>za</strong>štite svoje podatke? Iskustva uostalom<br />
pokazuju da se problemi s informatičkom<br />
sigurnošću događaju u više od 80% slučajeva<br />
zbog grešaka/zloporaba vlastitih djelatnika.<br />
Ako sigurnost podataka povjerimo jednoj<br />
središnjoj, visokoprofesionalnoj organi<strong>za</strong>ciji<br />
(ona može imati 100-200 <strong>za</strong>poslenih, pa i<br />
kvalitetnu ekipu <strong>za</strong> informatičku sigurnost!),<br />
onda smo svakako sigurniji nego ako to prepustimo<br />
lokalnim informatičarima.<br />
No sigurnost ne <strong>za</strong>visi samo o djelatnicima,<br />
već i o primijenjenoj tehnologiji: koliko si naših<br />
bolnica može priuštiti kvalitetno upravljanje<br />
rizicima <strong>za</strong> poslovnu neprekidnost: pristup<br />
računskom centru, <strong>za</strong>štitu od fizičkih prijetnji<br />
(poplava, požar), besprekidno napajanje,<br />
ukidanje SpoF-a (Single Point of Failure – pojedinačno<br />
mjesto kvara), upravljanje sa SLA<br />
(Service Level Agreements – ugovori o razini<br />
usluge) itd? Umjesto da imamo 72 „računska<br />
centra”, nije li kvalitetnije i ekonomičnije imati<br />
samo dva koji su otporni na katastrofu (disaster<br />
tolerant)?<br />
InfoTrend: Ne znači li to da onda sve bolnice<br />
imaju isto rješenje? Nije li to neka vrsta monopola?<br />
Mađarić: Zavisi o pristupu! Naravno da bi<br />
najzdravije bilo imati više dobavljača glavnog<br />
dijela – integriranog bolničkog informatičkog<br />
sustava (IBIS-a). To nema veze sa centrali<strong>za</strong>cijom<br />
implementacije i operacija jer takva središnja<br />
institucija može napraviti kvalitetan izbor<br />
2 ili više rješenja/dobavljača. No treba voditi<br />
računa i o cijeni: ako se s jednim dobavlja-<br />
41<br />
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU<br />
čem napravi ugovor na državnoj razini, uvjeti<br />
mogu biti bitno bolji nego <strong>za</strong> manje količine<br />
u slučaju više ugovora. Negativnosti monopola<br />
su dvojbene: kada 2. ili 3. dobavljač „dobije”<br />
10 ili 20 bolnica tada je vrlo teško napraviti<br />
prela<strong>za</strong>k s jednog rješenja na drugo.<br />
InfoTrend: Vidimo da je sadašnja situacija po<br />
bolnicama otvorila prostor domaćim dobavljačima.<br />
Neće li ovakva centrali<strong>za</strong>cija stvoriti priliku<br />
samo <strong>za</strong> velike dobavljače, dakle nužno inozemna<br />
rješenja?<br />
Mađarić: Vidite, to je (pored financiranja)<br />
„majka svih pitanja” u informati<strong>za</strong>ciji hrvatskog<br />
zdravstva, naročito bolnica! O tome<br />
smo opetovano raspravljali na raznim mjestima;<br />
osobno sam <strong>za</strong>stupao stav koji se baš nije<br />
sviđao domaćim proizvođačima programskih<br />
rješenja. Naime, kad govorimo o IBIS-u, to je<br />
toliko obimno i složeno rješenje, da treba postojati<br />
veliki potencijal na strani proizvođača<br />
i distributera, da bi sustav bio uspješan.<br />
Pod uspješnošću se ne podrazumijeva samo<br />
kvalitetno softversko rješenje u užem smislu,<br />
nego održiv tržišni uspjeh. To je bio veliki<br />
i<strong>za</strong>zov čak i <strong>za</strong> svjetski poznate proizvođače<br />
kao što su Bazis/HISCOM, Siemens, Philips,<br />
IBM itd. Ljudi iz nekada vodećeg svjetskog<br />
rješenja Bazis/HISCOM navodili su da je <strong>za</strong><br />
razvoj IBIS-a nužno čak 350 čovjek/godina.<br />
Postoji i druga računica koja uz razumnu cijenu<br />
licence i godišnjeg održavanja nameće<br />
mjerilo od najmanje 50.000 prodanih licenci<br />
koje treba imati u portfoliju, dakle bitno<br />
više negoli u Hrvatskoj ima svih zdravstvenih<br />
djelatnika!<br />
Tu ne pomažu nikakve jadikovke tipa Samo<br />
kad biste im dali priliku, već važi preporuka<br />
koja je dana u ICT strategiji još prije nekoli-<br />
ko godina. Ona glasi da se domaći proizvođači<br />
trebaju prilagoditi svjetskim globali<strong>za</strong>cijskim<br />
trendovima; u ovom slučaju da svoje<br />
stečeno iskustvo iskoriste kao partner nekog<br />
od velikih svjetskih rješenja, te budu jaki<br />
lokalni i regionalni implementatori, sistem<br />
integratori. Stjecanjem visokog statusa u takvoj<br />
djelatnosti, dolaze do mogućnosti <strong>za</strong> sudjelovanje<br />
u razvoju samog rješenja. Samo će<br />
tako steći ime i moći procijeniti je li moguć<br />
i njihov samostalan proboj na tržište s vlastitim<br />
proizvodom. Za ovo posljednje im želim<br />
svaku sreću, no ujedno sam vrlo skeptičan:<br />
naše tržište je premalo da bi se razvio održivi<br />
proizvod s kojim bi se moglo konkurirati<br />
na svjetskom tržištu. To je moguće samo<br />
u nišama koje ne <strong>za</strong>htijevaju glomaznu lokal-<br />
Domaći proizvođači trebaju<br />
prilagoditi svjetskim<br />
globali<strong>za</strong>cijskim trendovima;<br />
u ovom slučaju da svoje<br />
stečeno iskustvo iskoriste<br />
kao partner nekog od velikih<br />
svjetskih rješenja, te budu<br />
jaki lokalni i regionalni<br />
implementatori, sistem<br />
integratori.<br />
nu potporu: plug&play SW–IBIS sigurno to<br />
nije. Osim toga, <strong>zdravstvo</strong> je toliko osjetljivo<br />
područje da će se korisnik htjeti <strong>za</strong>štititi na<br />
sve moguće načine (certifikati, standardi, bonitet,<br />
reference, lokalna potpora itd.), što <strong>za</strong>htijeva<br />
milijunska ulaganja (u €!), što niti jedan<br />
od domaćih proizvođača rješenja jednostavno<br />
ne može ostvariti.<br />
Ovdje se može primijeniti stara kineska poslovica<br />
„Ako želiš nekamo stići brzo, idi sam! Ako<br />
pak želiš stići daleko, idite <strong>za</strong>jedno!“. Dakle,<br />
br<strong>za</strong>, privremena rješenja, lokalno primjenjiva,<br />
mogu uistinu kvalitetno načiniti pojedinci<br />
ili manje tvrtke. Ako pak želimo imati integrirano<br />
rješenje <strong>za</strong> velike bolnice, ili, što bi<br />
bilo najbolje, <strong>za</strong> cijeli zdravstveni sustav, treba<br />
ujediniti snage na državnoj razini i naći rješenje<br />
na globalnoj razini.<br />
InfoTrend: Ima i viđenja da su veliki sustavi<br />
skupi, slabo fleksibilni i teški <strong>za</strong> uporabu krajnjem<br />
korisniku.<br />
Mađarić: Pođimo od fleksibilnosti i prilagođenosti<br />
korisniku: ako netko unutar bolnice razvija<br />
vlastito rješenje, mi u žargonu kažemo da<br />
mu „korisnik sjedi u krilu”. To je rješenje po<br />
mjeri, zovemo ga „tailored” ili „custom”. Tako<br />
dolazimo do usporedbe šivanja po mjeri s konfekcijom:<br />
naravno da svakome bolje stoji odijelo<br />
sašiveno po mjeri, no činjenica je da se danas<br />
valjda 99% odjeće kupuje u konfekcijskom dućanu.<br />
To je dakle medalja s dva lica: ugodnije<br />
je nositi cipelu od dobrog postolara, no takvih<br />
je majstora sve manje i manje...<br />
InfoTrend: No konfekcija ima prednost nižih cijena.<br />
Mađarić: Odgovor na pitanje cijene je dvojak:<br />
kao prvo, treba usporediti funkcionalnosti<br />
koje se nude. Velika rješenja nude sve što<br />
bolnici treba, dok lokalni ponuđači nude u<br />
pravilu samo najvažnije funkcije. Zato su njihova<br />
rješenja bitno jeftinija i bitno preglednija<br />
<strong>za</strong> korisnika. No staro je pravilo u razvoju softvera<br />
da <strong>za</strong> 80% funkcija upotrijebiš 20% resursa,<br />
a kasnija dogradnja ostalih 20% „košta”<br />
80% od ukupnog troška razvoja.<br />
Ima još jedan element koji govori u prilogu<br />
velikim rješenjima, a to je održivost sustava.<br />
Naime, bolnica ili veliki sustav ne može si dopustiti<br />
da zbog potresa u maloj informatičkoj<br />
kući, ili čak kod one-man-band developera,<br />
ostane bez potpore u radu sustava. Kod velikih<br />
kuća, čak i u slučaju preuzimanja, ostaje<br />
barem minimalna razina održavanja, koja<br />
omogućuje više ili manje bolan prela<strong>za</strong>k na<br />
drugi sustav.<br />
S druge strane, moram se složiti da su cijene<br />
velikih rješenja neprimjerene našim mogućnostima.<br />
Zato sam ranije dao poruku o „razumnom<br />
modelu” implementacije.<br />
U <strong>za</strong>dnjim se desetljećima poka<strong>za</strong>lo da je posve<br />
nerealno očekivati velika ulaganja u zdravstvenoj<br />
informatici u Hrvatskoj. Korisnička<br />
strana (prije svega bolnice) nije bila spremna<br />
ući u ozbiljnije poslove, prije svega zbog kroničnih<br />
problema s financiranjem u kojem nije<br />
bilo dovoljno niti <strong>za</strong> prioritete: lijekove, prehranu,<br />
plaće, smještaj, nabavu medicinske<br />
opreme. Dobavljačka strana jednostavno nije<br />
prepoznala to stanje kao trajno i sveudilj se<br />
42 163/07/2008
nada da će ipak doći neka „dobra vremena” u<br />
kojima će se otvoriti financijski ventili <strong>za</strong> ulaganja<br />
u informatiku u zdravstvu.<br />
Kao što vidimo, to se nije dogodilo i <strong>za</strong>to nikada<br />
u Hrvatskoj nije bilo uspješne implementacije<br />
IBIS-a. Zapravo me čudi da dobavljači<br />
nisu promijenili taktiku i kratko ili srednjoročno<br />
odustali od svojih planiranih margina<br />
i ostvarili nekoliko „pokaznih” velikih projekata,<br />
pa makar i s gubitkom. Demonstrirajući<br />
korist koje bi cijeli zdravstveni sustav ostvario<br />
od integrirane informati<strong>za</strong>cije, ne bi bilo<br />
povratka natrag te bi se srednje do dugoročno<br />
mogao ostvariti i neki isplativi posao i <strong>za</strong> njih<br />
(npr. kroz održavanje sustava).<br />
InfoTrend: Koji je razlog takve, po vama, kratkovidne<br />
politike?<br />
Mađarić: Vidite, mi uvijek ističemo da država<br />
nije dobar vlasnik. Ovdje imamo situaciju<br />
koja pokazuje da se niti privatne korporacije<br />
ne ponašaju održivo poduzetnički: glavni<br />
KPI (Key Performance Indicator – ključni poka<strong>za</strong>telj<br />
uspješnosti) privatnih tvrtki, a naročito<br />
njihovih podružnica ili distributera/partnera<br />
u tranzicijskim zemljama, je tzv. tough shareholder<br />
value – čvrsta vrijednost <strong>za</strong> dioničare.<br />
Ona se iskazuje najčešće u rastu, ukupnom<br />
prihodu i dobiti.<br />
Distributeri i partneri izvješćuju kratkoročno<br />
(kvartalno) i to im je glavni fokus. Baš <strong>za</strong>to je<br />
kod nas još uvijek toliko popularno baviti se<br />
prodajom gotovih jedinica, eventualno prodajom<br />
licenci, a mnogo manje složenim ili, nedajbože,<br />
razvojnim projektima. Preslikano u<br />
okoliš velikih informacijskih sustava u zdravstvu,<br />
izgleda da je bilo nemoguće od strane<br />
hrvatskog distributera/partnera velikog<br />
proizvođača takvih rješenja poslati poruku:<br />
„Instalirajmo naše rješenje bez ograničenosti,<br />
u tri velike bolnice u RH, da bismo senzibilizirali<br />
korisnika s prednostima koje se time<br />
ostvaruju; to je investicija koja će nam se srednjoročno<br />
isplatiti!”<br />
Jedan od modela kojeg mogu dogovoriti dobavljači<br />
i ustanove te donositelji odluka je i<br />
JPP (Javno-Privatno Partnerstvo): <strong>za</strong>što se ne<br />
bi, po načelu „ključ u ruke”, ugovorio IBIS<br />
<strong>za</strong> 35 kn po jednom b.o. danu (to je 3,9%<br />
po benchmarku!)? Bolnice bi bile oslobođene<br />
nužnosti ulaganja u informatiku, a HZZO i<br />
Ministarstvo bi mogli upravljati sustavom,<br />
čime bi najviše dobili pacijenti. Uostalom, ne<br />
bi li to bio najbolji dokaz provedivosti koncepta<br />
SaaS – SW as a Service?<br />
InfoTrend: Jeste li sigurni da bi takav sustav<br />
poka<strong>za</strong>o prednosti koje bi prepoznala država i<br />
onda ih primijenila na ostale bolnice?<br />
Mađarić: U sustavu zdravstvene <strong>za</strong>štite sudjeluje<br />
nekih 40.000 fizičkih davatelja usluga<br />
i 100 puta toliko primatelja usluga. Osim toga<br />
imamo još nekoliko desetaka tisuća pravnih<br />
osoba koje opslužuju sustav (ustanove, prak-<br />
163/07/2008<br />
Budući da je sada već<br />
svima postalo jasno da se<br />
niti jednom liječničkom<br />
ordinacijom a kamoli<br />
bolnicom ili cijelim sustavom<br />
ne može upravljati bez<br />
integrirane informatike,<br />
želim vjerovati da će takav<br />
pristup naći svoje mjesto i u<br />
glavnim postavkama reforma<br />
zdravstva<br />
se, dobavljači). Teorija sustava kaže da sustav<br />
funkcionira onoliko dobro koliko se kvalitetno<br />
upravlja ve<strong>za</strong>ma između elemenata sustava.<br />
To upravljanje može se <strong>za</strong>snivati na osjećaju i<br />
iskustvu <strong>za</strong> malen broj ve<strong>za</strong> i elemenata (do<br />
stotinjak). U ogromnim i složenim sustavima<br />
kao što je <strong>zdravstvo</strong>, upravljanje mora biti<br />
maksimalno automatizirano. Dakle, zdravstvenim<br />
sustavom se upravlja daleko ispod optimuma.<br />
To opet, po teoriji sustava, vodi ili<br />
prema eksploziji (npr. troškova) ili prema gašenju<br />
(= smanjenje funkcionalnosti, u ovom<br />
slučaju na štetu prije svega pacijenata, pogotovo<br />
<strong>za</strong>to što se troškovi ne mogu povećavati<br />
unedogled).<br />
U takvoj situaciji nije uopće nužno podrobno<br />
analizirati koristi, nego jednostavno ustvrditi<br />
da samo upravljanje sustavom mora donijeti<br />
najmanje 10% veći output s istim inputom.<br />
Novčano je to 1,9 mlrd. kuna u 2008:<br />
dakle 2,5 puta više nego što bi bila projekcija<br />
prihvatljivog godišnjeg troška <strong>za</strong> informati<strong>za</strong>ciju<br />
zdravstva. Da su moguće koristi uistinu<br />
ogromne, pogledajmo jedan primjer iz ino-<br />
zemstva: bolnica Odense University Hospital<br />
u Danskoj je implementacijom IBIS-a smanjila<br />
vrijeme pristupa povijesti bolesti s ranijih 7<br />
minuta na samo 7 sekundi. Ako pogledamo<br />
što ta sitnica znači na razini cijele Hrvatske s<br />
oko 8 milijuna b.o. dana (pretpostavka: jednom<br />
dnevno potražiti povijest bolesti!), dobivamo<br />
satnicu od 12 <strong>za</strong>poslenika s punim radnim<br />
vremenom! A ova korist sigurno znači<br />
manje od 1% sveukupnih ušteda koje se mogu<br />
ostvariti: neke studije pokazuju da se medicinske<br />
sestre i do 40% svojeg radnog vremena<br />
bave traženjem dokumenata, prepis<strong>ivanje</strong>m<br />
već postojećih podataka ili suradnjom s drugim<br />
odjelima, a što se sve može obaviti IBISom.<br />
Budući da smo svjedoci kroničnog nedostatka<br />
zdravstvenog osoblja, ovo može biti jedan<br />
od načina da se postojeći djelatnici oslobode<br />
nepotrebnih poslova i time im ostane<br />
više vremena <strong>za</strong> liječenje i skrb o pacijentima.<br />
S druge strane, troškovi su također nešto<br />
čime se mora upravljati: integriranim informatičkim<br />
sustavom to je moguće dovesti do<br />
prihvatljive razine. Sada je to praktički nemoguće<br />
i svodi se na uprosječavanje ili reakcije<br />
temeljene na anegdotama. Kao primjere<br />
možemo navesti: ponavljanje pretraga zbog<br />
nedostatka informacije da su iste već načinjene;<br />
neopravdano upuć<strong>ivanje</strong> u centre visokodiferencirane<br />
medicine o čemu ne postoje<br />
analize temeljene na dokazima; te bespotrebno<br />
dug boravak u bolnici zbog sporosti<br />
komunikacije. Kada bismo na primjer imali<br />
umrežene radio loške službe, slika bi istog<br />
časa bila na odjelu, a nalaz bi radiolog diktirao<br />
programu <strong>za</strong> prepoznavanje glasa, bez<br />
potrebe čekanja na daktilobiro! To bi značilo<br />
ujedno i skrać<strong>ivanje</strong> puta do dijagnoze, s financijski<br />
nemjerljivom, ali ipak najvažnijom,<br />
koristi <strong>za</strong> pacijenta!<br />
43<br />
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU<br />
InfoTrend: Koje su te nove mogućnosti što ICT<br />
nudi <strong>za</strong> samog pacijenta?<br />
Mađarić: Slažem se da je ovo što je spomenuto<br />
- neizravna korist. Naravno, ICT donosi i<br />
neposredne koristi <strong>za</strong> pacijente, neke su sitne<br />
i već vidljive. Primjerice, Ministarstvo zdravstva<br />
i socijalne skrbi obve<strong>za</strong>lo je sve bolnice da<br />
objavljuju liste čekanja na planirane <strong>za</strong>hvate.<br />
Pacijenti mogu vidjeti SEBE (inicijali i ID osiguranika)<br />
u kalendaru, čime se postiže transparentnost<br />
na ovom osjetljivom području.<br />
Naravno, kvalitetni ICT bi mogao i više: BIS<br />
bi se mogao integrirati s ovom listom i pokazivati<br />
koji su <strong>za</strong>hvati uistinu obavljeni, to<br />
jest, ima li „padobranaca“. Osim toga, već danas<br />
imamo pilot projekt naručivanja putem<br />
Interneta <strong>za</strong> pregled kod specijalista, koji treba<br />
promovirati da <strong>za</strong>živi i kod pacijenata i kod<br />
liječnika PZZ-a.<br />
Jedno od <strong>za</strong>nimljivih područja je CPR (Computer<br />
Based Patient Record – kompjutorizirana<br />
povijest bolesti) na Internetu, u što je jače<br />
<strong>za</strong>gazio Google sa svojim GoogleHealth servisom.<br />
Osobno matram da je to budućnost pohranjivanja<br />
podataka o povijesti bolesti i da će<br />
slijedeće generacije BIS i PZZ sustava biti neposredno<br />
pove<strong>za</strong>ne na takve „javne“ sustave.<br />
Naravno, treba se čuvati pretjeranih očekivanja<br />
kako je izloženo u medijima s naslovima<br />
tipa „Liječenje preko Interneta“.<br />
Mogućnosti zdravstvene primjene ICT-a, prema predviđanjima Gartnera <strong>za</strong> narednih 2,5 ili 20 godina.<br />
Sudjelovanje profesionalaca je neizostavno, ali<br />
očekivanja trebaju ići u smjeru computer assisted<br />
ili computer aided (uz pomoć računala), a ne<br />
očekivati da će Internet <strong>za</strong>mjeniti liječnika.<br />
Kada govorimo o pretjeranim očekivanjima,<br />
opet bih se pozvao na Gartner koji u svojem<br />
standardnom prikazu „Hype Cycle“ opisuje<br />
koje tehnološke mogućnosti treba očekivati u<br />
narednom razdoblju, što je prika<strong>za</strong>no na slici.<br />
InfoTrend: Ovo što navodite u mnogim je dijelovima<br />
prilično radikalna inovacija. Je li realno<br />
očekivati takav <strong>za</strong>okret u najavljenoj reformi<br />
zdravstva?<br />
Mađarić: Promjene u poimanju uloge zdravstvene<br />
informatike su vidljive kod svih političkih<br />
opcija. Hoće li to biti ostvareno unutar<br />
zdravstvene reforme ili nekim projektom vodećih<br />
snaga zdravstva u RH, posve je svejedno.<br />
Budući da je sada već svima postalo jasno<br />
da se niti jednom liječničkom ordinacijom a<br />
kamoli bolnicom ili cijelim sustavom ne može<br />
upravljati bez integrirane informatike, želim<br />
vjerovati da će takav pristup naći svoje mjesto<br />
i u glavnim postavkama reforma zdravstva.<br />
Pri tome informatika nije cilj nego sredstvo<br />
kojim se osigurava kvaliteta zdravstvene<br />
usluge, uz ekonomičnost funkcioniranja sustava.<br />
U tom pravcu trebaju biti usmjereni napori<br />
svih sudionika: davatelja usluga, dobavljača<br />
i države.<br />
Autor, dr. Miro<br />
s lav Ma đarić,diplomirani<br />
je inženjer<br />
ele k trotehnike,<br />
smjer ra ču narstvo.<br />
U informatici<br />
u zdravstvu<br />
po čeo je raditi u<br />
KBCu Zagreb,<br />
gdje je proveo 15<br />
go dina na svim<br />
pos lo vima u bolničkom<br />
informacijskom sus ta vu.<br />
Zatim 12 godina radi u najvećoj europskoj<br />
bolničkoj organi<strong>za</strong>ciji (KAGes/Graz/<br />
Austrija), gdje je razvijao kliničke aplikacije<br />
i sudjelovao u uvođenju integriranog<br />
bolničkog informacijskog sustava (IBIS)<br />
<strong>za</strong>snovanog na SAPu.<br />
Magistrirao je i doktorirao u području<br />
medicinske informatike, napisao vi še od<br />
80 stručnih i znanstvenih radova te predavao<br />
medicinsku informatiku na Medicinskom<br />
fakultetu i FERu u Za gre bu.<br />
Po povratku u Hrvatsku šest je godina<br />
vodio Sektor informatičkih servisa u Ini<br />
d.d. Od 2008. godine vodi informatiku<br />
u KBCu Zagreb na položaju pomoćnika<br />
ravnatelja <strong>za</strong> informatiku.<br />
44 163/07/2008
163/07/2008<br />
<strong>Istra</strong>ž<strong>ivanje</strong> analitičke kuće Gartner<br />
Tehnologija u personali<strong>za</strong>ciji<br />
zdravstvenih programa<br />
Samo znanje o tome kako se (p)ostaje zdrav mnogima od nas nije dovoljno da<br />
bismo prihvatili zdraviji način života. Pa ipak, tehnologija i tu može pomoći.<br />
Naime, personalizirane tehnike i motivacijski faktori temeljeni na tehnologiji<br />
pokazuju stanoviti učinak, smatra Gartnerova analitičarka Cynthia E. Burghard.<br />
Informacije o zdravom životu su lako raspoložive,<br />
pa ipak su prekomjerna težina i ostale bolesti ve<strong>za</strong>ne<br />
uz životni stil među vodećim zdravstvenim<br />
problemima u mnogim razvijenim zemljama svijeta,<br />
a sve više maha uzimaju i u Hrvatskoj.<br />
Motiviranje pojedinaca da promijene ponašanje<br />
nije samo kliničko pitanje. Uspješni programi,<br />
uz individualni pristup, uključuju i motivacijske<br />
faktore (nagrade), te u sve većoj mjeri<br />
primjenu načela biheviorizma (po kojem je ponašanje<br />
rezultat utjecaja okoline).<br />
Zdravi ljudi troše manje novca namijenjenog zdravstvu,<br />
produktivniji su na radnom mjestu i znatno<br />
manje izostaju s posla. Većina se slaže s ovom tvrdnjom<br />
koju potkrepljuju i nedavna istraživanja.<br />
No, očuvati zdravlje je veliki i<strong>za</strong>zov; <strong>za</strong>htijeva<br />
kvalitetnu prehranu, vježbanje, dostatnu količinu<br />
sna, kontroliranu količinu stresa i tako dalje.<br />
Znajući sve ovo, postavlja se pitanje <strong>za</strong>što smo suočeni<br />
s kroničnim bolestima koje bismo mogli<br />
spriječiti kad bismo se pridržavali zdravog stila života?<br />
Primjerice, <strong>za</strong>što još uvijek ima toliko pušača?<br />
Odgovor leži u činjenici da informacije, ma<br />
koliko god bile činjenično potvrđene, ne mijenjaju<br />
ponašanje većeg dijela stanovništva. U SAD-u<br />
je u 1970-ima među poslodavcima i osiguravateljima<br />
zdravstvenog osiguranja bio izražen trend<br />
podi<strong>za</strong>nja svjesnosti <strong>za</strong>poslenika i građanstva edukacijskim<br />
materijalima o zdravlju te promicanju<br />
preventivnih pregleda radi ranog prepoznavanja<br />
pojedinih bolesti. Tada se nakratko dogodio procvat<br />
zdravstvenih i wellness programa. S vremenom<br />
se poka<strong>za</strong>lo da većina nije polučila rezultate,<br />
pa su se polako gasili. Međutim, nedavno su<br />
poslodavci i osiguravatelji u SAD-u opet povećali<br />
ulaganja u zdravstvene i wellness programe. Tako<br />
Gartner bilježi neke od uspješnica:<br />
• Pitney Bowes, jedna od vodećih tehnoloških<br />
tvrtki koja poslovnim sustavima pruža usluge<br />
na području upravljanja informacijama, elektroničkom<br />
poštom, dokumentacijom i pošiljkama<br />
(www.pb.com) objavila je povrat ulaganja<br />
od 2-3 USD <strong>za</strong> svaki dolar uložen u svoj<br />
program „kultura zdravlja”. Program uključuje<br />
kliniku u tvrtki, specifične zdravstvene i wellness<br />
programe te modele zdravstvenih povlastica.<br />
Ušteda je ostvarena kroz izravnu uštedu<br />
kao i kroz smanj<strong>ivanje</strong> izostanaka s posla (što<br />
je uz produktivnost isticano kao najveći motiv<br />
<strong>za</strong> stvaranje wellness programa <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslenike).<br />
• Humana, tvrtka koja tržišno promiče i administrira<br />
usluge namijenjene poboljšanju zdravstvenog<br />
stanja korisnika usluga (www.humana.com),<br />
u travnju 2007. objavila je lansiranje proizvoda<br />
SmartResults. Ovo rješenje nudi trogodišnji partnerski<br />
odnos između Humane, brokera osiguranja,<br />
poslodavaca i <strong>za</strong>poslenika <strong>za</strong> koje se očekuje<br />
da rezultira učinkovitim upravljanjem i kontrolom<br />
troškovima zdravstvene <strong>za</strong>štite. Humana je postavila<br />
gornju granicu administrativnih troškova <strong>za</strong><br />
tri godine. Pilot program na kojem je rađen model<br />
SmartResults programa <strong>za</strong>bilježio je svega 4,2<br />
posto odštetnih <strong>za</strong>htjeva u odnosu na nacionalni<br />
trend od 11 posto. Fortune Magazine je u ožujku<br />
2008. proglasio Humanu jednom od Top 5 najcijenjenijih<br />
zdravstvenih kompanija u SAD-u.<br />
Ovi programi očigledno se razlikuju od programa<br />
provođenih tijekom 1970-ih. Današnji programi<br />
povećavaju personali<strong>za</strong>ciju usluga, programe<br />
čine pristupačnijima, programi su kolaborativni,<br />
a u nekim slučajevima programi kombiniraju<br />
bihevioristički pristup s medicinskim.<br />
Klijenti vrše pritisak na pružatelje zdravstvenog<br />
osiguranja da im omoguće potpuno integrirane<br />
zdravstvene programe upravljanja koji osiguravaju<br />
pozitivne financijske i kliničke ishode.<br />
Osiguravatelji također imaju mogućnost da<br />
uključe zdravstvene i wellness programe u svoju<br />
ponudu prema poslodavcima, ne samo <strong>za</strong> optimiziranje<br />
troškova već i kao mogućnost <strong>za</strong> rano<br />
identificiranje i uključ<strong>ivanje</strong> korisnika u programe<br />
upravljanja bolešću. I<strong>za</strong>zov je ponuditi programe<br />
koji su učinkoviti i koji stvaraju pozitivan<br />
ishod po cijeni koja onima koji plaćaju omogućuje<br />
da programe ponude većem broju korisnika<br />
osiguranja. Tržište edukacije o zdravlju i wellness<br />
programima je napredovalo iz programa temeljenih<br />
na papiru (koji su se poka<strong>za</strong>li neučinkovitima),<br />
preko programa temljenih na trenerskom<br />
modelu (vrlo skupi) do programa koji stvaraju visoko<br />
personalizirane programe koji se isporučuju<br />
kao Web iskustvo (manje skupi i vrlo učinkoviti).<br />
Čak i s učinkovitijim programima, vjerojatnije je<br />
da će se upotreba motivacijskih modela (nagrada)<br />
nastaviti kako bi se pojedince pridobilo da <strong>za</strong>počnu<br />
s programima. Dok je <strong>za</strong>dovoljstvo pacijenata<br />
u ovakvim programima visoko jer su uspješni, još<br />
uvijek je i<strong>za</strong>zov pridobiti pojedince da se upišu.<br />
Sama informacija ne mijenja ponašanje<br />
Gartnerovo istraž<strong>ivanje</strong> upućuje da gotovo svi pružatelji<br />
usluga osiguranja omogućuju svojim članovima<br />
pristup kliničkom sadržaju kroz Web stranice<br />
trećih partnera – najpopularniji su WebMD<br />
(www.webmd.com) i InteliHealth (www.intelihealth.com).<br />
Mnoge Web stranice su besplatne <strong>za</strong><br />
javnost, pa čak i većina osnovnoškolaca može reći<br />
da je pušenje opasno po zdravlje, te da je zdravo<br />
vježbati i hraniti se u skladu s preporukama nutricionista.<br />
Nije upitno da javnost u SAD-u ima<br />
pristup informacijama koje im mogu poboljšati<br />
zdravlje, no njih ipak koristi tek manji postotak<br />
stanovništva. Jedan od četiri Amerikanca i dalje<br />
puši, duhan se povezuje s 10 različitih zloćudnih<br />
bolesti te je razlog 30 posto smrti od raka. Kad<br />
bi sama informacija bila uzrok promjene ponašanja,<br />
tada pušača ne bi bilo. Zdravstveni osiguravatelji<br />
koji ulažu u zdravstvene i wellness programe<br />
temeljene „samo na informacijama” moraju ih i<br />
prihvatiti samo kao informativne – a ne očekivati<br />
promjenu njihovog ponašanja koja se može mjeriti<br />
kroz poboljšanje rezultata.<br />
45<br />
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU<br />
Personali<strong>za</strong>cija i nagrade daju rezultate<br />
Tijekom ovih pet godina <strong>za</strong>bilježen je rast sponzoriranih<br />
zdravstvenih i wellness programa. Nedavno<br />
istraž<strong>ivanje</strong> koje je provela tvrtka Guardian Life<br />
Insurance ukazuje da 82 posto malih poslodavaca,<br />
90 posto srednje velikih poslodavaca i 99 posto<br />
velikih poslodavaca smatraju da je omogućavanje<br />
zdravstvenih i wellness programa (kao što su joga<br />
i pilates) dobra ideja. Stvarni postotak poslodavaca<br />
u SAD-u koji su ponudili takve programe je nešto<br />
manji – 57 posto malih poslodavaca, 79 posto<br />
srednje velikih poslodavaca i 90 posto velikih poslodavaca.<br />
Opisani programi nisu bili samo edukacijski<br />
nego su nudili pristup raznim programima<br />
vježbanja. Tako, primjerice, IBM svojim <strong>za</strong>poslenicima<br />
nudi široku paletu fitnes i wellness programa,<br />
uključujući i alate <strong>za</strong> osobno upravljanje zdravljem,<br />
te druge programe <strong>za</strong> poboljšanje zdravlja. IBM,<br />
poput mnogih drugih poslodavaca, daje novčanu<br />
nagradu <strong>za</strong> zdravo ponašanje. Program odvikavanja<br />
od pušenja poslodavca košta 120 USD po sudioniku,<br />
te dodatnih 150 USD koje IBM plaća <strong>za</strong>posleniku<br />
koji sudjeluje u programu odvikavanja<br />
od pušenja. IBM procjenjuje da se programom godišnje<br />
uštedi 200-300 USD po pušaču; postotak<br />
onih koji nakon devet do dvanaest mjeseci od prestanka<br />
programa i dalje ne puše je veći od 24 posto,<br />
dok je nacionalni standard 12 posto. Iako malen,<br />
ovaj program pokazuje povrat uloženih sredstava.<br />
Programi koji se pokazuju uspješnima u sebi sadrže<br />
komponentu personali<strong>za</strong>cije – uobičajeno u<br />
obliku zdravstvenog trenera. Prevladavaju nagrade<br />
koje dodjeljuje poslodavac a koje uključuju<br />
smanjenu premiju zdravstvenog osiguranja, izravne<br />
gotovinske novčane isplate ili sniženje cijena u<br />
rekreacionim i wellness centrima. Edukacijski materijal<br />
je dostupan putem Interneta i omogućuje<br />
pojedincima da bilježe svoje zdravstvene aktivnosti<br />
i napredak, da se druže s drugim sudionicima,<br />
a ponekad da dobiju odgovor od stručnjaka.<br />
Iako ovi programi donose povrat uloženih sredstava<br />
i poboljšanje zdravstvenih rezultata, oni su<br />
i dalje dosta skupi, budući da najučinkovitiji programi<br />
<strong>za</strong>htijevaju posebnog zdravstvenog trenera.<br />
Programi temeljeni isključivo na tehnologiji (bez<br />
personali<strong>za</strong>cije) ne daju posebno dobre rezultate.<br />
Kao rezultat troškova ve<strong>za</strong>nih uz ove programe,<br />
njihov doseg je ograničen. Novi i<strong>za</strong>zov je kako<br />
programe temeljene na tehnologiji učiniti putem<br />
poboljšavanja personali<strong>za</strong>cije što uspješnijim.<br />
Biheviorizmom do personaliziranih<br />
Web programa<br />
Do spajanja nove znanosti i tehnologije došlo je<br />
radi želje da se poveća učinkovitost alata (temeljenih<br />
na tehnologiji) <strong>za</strong> upravljanje vlastitim zdravljem<br />
te zbog troškova programa s osobnim trenerima.<br />
Uklapanje biheviorizma u <strong>medicinu</strong> može rezultirati<br />
vrlo učinkovitim personaliziranim programima<br />
koji se mogu pružati putem Weba. U istraživanju<br />
objavljenom u časopisu Obesity (Izdanje<br />
14. br. 2, iz veljače 2006), Kaiser Permanente prikazuje<br />
rezultate kliničke studije temeljene na uspoređivanju<br />
rezultata dviju skupina pacijenata,<br />
<strong>Istra</strong>ž<strong>ivanje</strong> analitičke kuće Gartner<br />
odabranih slučajnim uzorkom, koji su željeli smršaviti.<br />
Prva je skupina putem Weba primala informacije<br />
o dijetama i vježbanju, dok je druga skupina<br />
dobivala visoko personalizirane informacije kao<br />
i dodatne upute koje su bile skladu s njihovim behaviorističkim<br />
i kliničkim potrebama. Primjerice,<br />
jednoj osobi koja nije mogla vježbati nisu bile slane<br />
informacije o vježbanju, dok su osobama koje<br />
su izrazile želju da postanu fizički aktivnije bili slani<br />
programi o vježbanju primjereni njihovom trenutnom<br />
stupnju fizičke aktivnosti, s dodatnim informacijama<br />
koje su im postupno pomagale da<br />
postignu željenu fizičku aktivnost. Značajniji gubitak<br />
težine unutar tri do šest mjeseci <strong>za</strong>bilježen<br />
je kod stručnih programa prilagođenih pojedincu.<br />
Sudionici programa su u prosjeku gubili 3%<br />
(+/- 0,3%) početne težine u odnosu na skupinu<br />
kojoj su bile dostupne samo informacije o zdravom<br />
životu a koja je izgubila 1,2% (+/-0,4%) u<br />
odnosu na početnu težinu. Primjena biheviorizma<br />
je još uvijek novina u industriji zdravlja i wellnessa,<br />
ali dokazi o poboljšanju rezultata – kako financij-<br />
EFMI Special Topic Conference 2008<br />
Open Source in European Health Care.<br />
London 9-11 September 2008<br />
skih, tako i kliničkih – sve su jači. Smanjeni troškovi<br />
distribucije potiču financijsku dobit, a sustavi<br />
temeljeni na tehnologiji mogu doprijeti do šire<br />
publike. Na ovom tržištu u razvoju, na kojem je<br />
ipak potreban oprez, dva vendora koji nude proizvode<br />
s ovim značajkama su HealthMedia i The<br />
Good Health Company (koju je u prosincu 2007.<br />
kupila tvrtka Focused Health Solutions iz savezne<br />
države Illinois; op. ur.).<br />
Prva iskustva pokazuju da ovakvi visoko personalizirani,<br />
stručni programi, <strong>za</strong>snovani na tehnologiji,<br />
daju dobre financijske i kliničke rezultate <strong>za</strong> dio<br />
troškova sustava temeljenih na osobnom treneru.<br />
<strong>Istra</strong>ž<strong>ivanje</strong> tvrtke Gartner, vodeće svjetske analitičke<br />
i savjetodavne tvrtke na području primjene<br />
informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovanju<br />
objavljeno je na www.gartner.com 21. lipnja<br />
2007. Članak je <strong>za</strong> InfoTrend pripremljen u<br />
suradnji s tvrtkom Gartner Adriatic/Calisto, ekskluzivnim<br />
distributerom Gartnera <strong>za</strong> Hrvatsku,<br />
Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Bugarsku.<br />
Europska federacija <strong>za</strong> medicinsku informatika (EFMI) od 2003. godine organizira konferencije posvećene<br />
posebnim temama i sadržajima iz područja medicinske informatike, odnosno razvoja, primjene I evaluacije<br />
informacijskih I komunikacijskih tehnologija u medicini I zdravstvu. Sve konferencije te vrste nose<br />
skraćeni naziv EFMI STC (engl. Special Topic Conference) I imaju definirani moto.<br />
- Prva konferencija EFMI STC održana 2003. u Rimu bila je posvećena elektroničkom zdravstvenom <strong>za</strong>pisu<br />
(engl. Electronic Health Record). Moto EFMI STC 2003 bio je “Sadržaj elektroničkog zdravstvenog <strong>za</strong>pisa:<br />
klinički podaci neophodni <strong>za</strong> osiguravanje kontinuiteta zdravstvene <strong>za</strong>štite i stjecanje znanstvenih<br />
spoznaja”.<br />
- EFMI STC 2004 održana u Muenchenu s motom “Doprinos medicinske informatike zdravlju” bavila se<br />
evaluacijom zdravstvenih informacijskih sustava i drugih medicinskoinformatičkih aplikacija.<br />
- Atenska EFMI STC 2005 s motom “Zdravstvene I medicinskoinformatičke aplikacije – edukacijski aspekti”<br />
posvećena je bila edukciji o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama I pomoću tih tehnologija.<br />
- Temišvarska konferencija EFMI STC 2006 usredotočila se na povez<strong>ivanje</strong> bazične I kliničke medicine, “Od<br />
e-stanice to e-pacijenta”.<br />
- EFMI STC 2007 s motom „Medicinska informatika u proširenoj Europi“ održana je na Brijunima i po prvi<br />
put u Hrvatskoj. Organiziralo ju je Hrvatsko društvo <strong>za</strong> medicinsku informatiku i posvetilo problemima<br />
aktualnim tada (ali i sada) u Hrvatskoj a to je informati<strong>za</strong>cija primarne zdravstvene <strong>za</strong>štite, nacionalni<br />
zdravstveni informacijski sustav i problemi sigurnosti i <strong>za</strong>štite podataka. Jedna je satelitska sjednica bila<br />
posvećena informatici <strong>za</strong> potrebe sestrinstva.<br />
Ove godine EFMI STC organizira Velika Britanija. Konferencija je opet posvećena aktualnoj problematici ali<br />
sada aktualnoj problematici europskog trenutka – otvorenosti europskog zdravstvenog sustava. Naime, protočnost<br />
ljudi, informacija i kapitala što obilježava globali<strong>za</strong>cijski proces u Europi i svijetu <strong>za</strong>htijeva promjene u<br />
zdravstvenim sustavima zemalja aficiranih tim promjenama. Ljudi žive u jednoj zemlji a borave, rade ili se školuju<br />
u drugoj. Da se ne bi morali radi zdravstvenih razloga vraćati u svoju matičnu zemlju, mora im se omogućiti<br />
liječenje u zdravstvenom sustavu zemlje u kojoj borave. Povez<strong>ivanje</strong> zdravstvenih sustava upravo kreće<br />
od informacijskog povezivanja, od ubikvitarnog pristupa medicinskoj dokumentaciji uz obavezna osiguranja<br />
i <strong>za</strong>štitu od neovlaštene uporabe do tehničkog/tehnološkog povezivanja informacijskih sustava i širenja medicinskog<br />
znanja. Premda „open source“ asocira u prvom redu na otvorene softvere, ovdje se misli ne samo<br />
na to nego na globalnu otvorenost zdravstvenih sustava u Europi (moguće i šire).<br />
Detaljnije informacije o konferenciji mogu se naći na stranicama EFMI-a (www.efmi.org)<br />
Prof.dr. Josipa Kern<br />
predsjednica Hrvatskog društva <strong>za</strong> medicinsku informatiku (HDMI) i predstavnica Hrvatske u Europskoj<br />
federaciju <strong>za</strong> medicinsku informatiku (EFMI)<br />
46 163/07/2008
Specijalizirana konferencija <strong>za</strong> Marketing i prodaju u farmaceutskoj industriji<br />
Sales Vision Pharma<br />
Summit 2008<br />
Za razliku od konferencija diljem Europe i svijeta,<br />
Sales Vision Pharma Summit posvećen je specifičnim<br />
potrebama marketinga i prodaje farmaceutskih<br />
kompanija na istoku Europe i specifičnostima<br />
koje vladaju na tim područjima. Konferencija,<br />
koja je prvotno <strong>za</strong>mišljena kao susret korisnika<br />
Media-Soft rješenja, prerasla je u regionalno<br />
najveću konferenciju <strong>za</strong> farmaceutska poduzeća.<br />
Summit je namijenjen višem i srednjem menadžmentu<br />
farmaceutskih poduzeća uključenim u<br />
strateški razvoj marketinga i prodaje. Cilj konferencije<br />
je praćenje svjetskih i europskih trendova<br />
te razmatranje njihove prilagodbe i primjene lokalnim<br />
tržišnim osobitostima i uvjetima.<br />
Posebnost konferencije također proizlazi iz njezinog<br />
oblika. Naime, ona se odvija u dva dana, od<br />
čega je prvi dan rezerviran <strong>za</strong> stručna predavanja<br />
i radionice uz prisustvo uglednih i <strong>za</strong>nimljivih<br />
predavača. Tako je prošle godine dr. Velimir<br />
Srića govorio o novim strategijama i trendovima<br />
na povećanju <strong>za</strong>dovoljstva korisnika.<br />
Ove godine delegati su se prvog dana konferencije<br />
mogli informirati u predavanjima stručnjaka<br />
<strong>za</strong> marketing i prodaju u farmaceutskoj industriji.<br />
Tatjana Divjak, najpoznatiji hrvatski life<br />
cach, održala je <strong>za</strong>nimljivo predavanje o Executive<br />
i Life Coachingu, temama koje <strong>za</strong>uzimaju sve važnije<br />
mjesto u poslovnom životu. Dejan Ljuština,<br />
menadžer Deloitte Touche ureda u Zagrebu, kao<br />
i Aleksandar Ružičić iz Roland Berger ureda u<br />
Zürichu, predstavili su nove trendove koji se nameću<br />
u farmaceutskom marketingu. Vrlo <strong>za</strong>nimljivu<br />
radionicu ve<strong>za</strong>nu uz implementaciju i korištenje<br />
CRM sustava održao je Alan Ramić, direktor<br />
konzultatnske kuće Aurantium d.o.o. a ujedno trener<br />
i savjetnik specijaliziran <strong>za</strong> područje marketinga<br />
i prodaje u farmaceutskoj industriji. Njegovo je<br />
predavanje rezultiralo brojnim praktičnim idejama<br />
<strong>za</strong> sam rad s CRM sustavima. Damir Šafarić, direktor<br />
Media-Softa, predstavio je novitete i ideje <strong>za</strong><br />
daljnji razvoj sustava Sales Vision Pharma CRM.<br />
Drugi dan konferencije bio je posvećen vrlo<br />
<strong>za</strong>nimljivom networkingu i team bulidingu u<br />
obliku jedriličarske regate na Jadranu. Ove<br />
163/07/2008<br />
Poduzeće Media-Soft, dugi<br />
niz godina pružatelj usluga<br />
<strong>za</strong> vodeća farmaceutska<br />
poduzeća u Europi i tržišni<br />
lider u istočnoj i jugoistočnoj<br />
Europi sa svojim CRM<br />
rješenjima, već tradicionalno<br />
organizira konferenciju Sales<br />
Vision Pharma Summit.<br />
se godine jedrilo od Biograda na moru kroz<br />
Kornatski ahipelag do otoka Ravni Žakan na<br />
Kornatima.<br />
„Sales Vision Pharma Summit postao je vodeća<br />
specijalizirana konferencija <strong>za</strong> farmaceutsku<br />
industriju u regiji sa stalnom tendencijom rasta.<br />
Uzimajući u obzir dosadašnje rezultate i povratne<br />
informacije delegata, očekujemo da će iduća<br />
konferencija, koja se održava u svibnju 2009,<br />
okupiti još veći broj delegata i <strong>za</strong>nimljivh, uglednih<br />
predavača te postaviti nove pravce razvoja <strong>za</strong><br />
marketing i prodaju u farmaceutskoj industriji<br />
u istočnoj i jugoistočnoj Europi”,<strong>za</strong>ključio je<br />
Damir Šafarić, direktor Media-Softa.<br />
Media-Soft – regionalni lider u CRM sustavima<br />
Media-Soft je poduzeće specijalizirano <strong>za</strong> razvoj CRM (Customer Relatioship Management) sustava. U 12<br />
godina postojanja Media-Soft se na tržištu učvrstio na mjestu tržišnog lidera sa svojim sustavom Sales<br />
Vison CRM. Iako Media-Soft proizvodi i generičke CRM sustave i industrijski specijalizirana CRM rješenja,<br />
najrasprostranjenije i najkorištenije rješenje je Sales Vision Pharma CRM s više od 4500 korisnika<br />
širom Europe.<br />
Media-Soft korisnici nalaze se diljem svih zemalja istočne i jugoistočne Europe, ukupno u 25 zemalja.<br />
Osim centrale u Hrvatskoj, djeluje uz pomoć partnera ili lokalnih ureda u Slovačkoj, Rumunjskoj, Poljskoj<br />
i Rusiji.<br />
Dokaz kvalitete <strong>za</strong>sigurno je dob<strong>ivanje</strong> mnogih poslova na temelju preporuka korisnika, kao i vlasništvo<br />
ISO 9001 certifikata.<br />
Sales Vision Pharma CRM<br />
Sales Vision Pharma CRM je sustav posebno osmišljen i prilagođen specifičnim potrebama farmaceutskog<br />
marketinga i prodaje. Naime, uz bazu korisnika, planiranje i praćenje samih kontakata, sustav dodatnim<br />
modulima pruža daleko veće mogućnosti poput: nekoliko načina praćenja prodaje, coachinga<br />
<strong>za</strong> suradnike, inteligentnog targetiranja klijenata i, naravno, brojne mogućnosti <strong>za</strong> analizu podataka i sustav<br />
<strong>za</strong> potporu pri odlučivanju.<br />
Neki od korisnika Sales Vision Pharma CRM sustava su Krka, Lek, Sandoz, Alkaloid, Bayer, Pfizer, GSK,<br />
Roche, Actavis, Berlin-Chemie Menarini, Abbott, Solvay, Farmal, Bosnalijek, Medis, Oktalpharma, Medika<br />
i brojni drugi <strong>za</strong>dovoljni partneri. Neke kompanije koriste sustav globalno na području čitave Europe, regionalno<br />
na području regije istočne i jugoistočne Europe, ili pak lokalno na pojedinim tržištima.<br />
Media-Soft d.o.o. • Braće Graner 14 • 40000 Čakovec • www.media-soft.hr<br />
Pripremljeno u suradnji s tvrtkom<br />
47<br />
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU<br />
Poslovna inteligencija u bolnicama<br />
Moćni saveznik u<br />
re<strong>za</strong>nju troškova<br />
Biti ravnatelj bolnica, morate priznati, na prvi pogled zvuči kao jako <strong>za</strong>nimljiva i primamljiva funkcija <strong>za</strong> jednog liječnika<br />
ili ekonomista. Zamišljamo ga kao osobu koja zrači karizmom i spremna je, s puno optimizma, uhvatiti se u koštac s<br />
mnoštvom i<strong>za</strong>zova s kojima se, u sadašnjem stanju privrednog razvoja, <strong>zdravstvo</strong> suočava. No, podignete li pogled, vidjet<br />
ćete ogroman uteg nagomilanih problema, <strong>za</strong>konskih propisa, <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> boljom, sveobuhvatnom njegom pacijenata, rastućih<br />
konkurencija, povećanja troškova, kao i rastući <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> potpunim i sveobuhvatnim zdravstvenim sustavom. I taj<br />
ogromni uteg koji visi nad glavom našeg ravnatelja čeka prvu grešku kako bi pao na ravnatelja koji će <strong>za</strong> sobom povući i sve<br />
svoje suradnike, pitajući se kako je moguće da nisu, na vrijeme, uočili prijeteće probleme.<br />
Postoji li način da se ravnatelj spasi od ove vrlo izgledne a neugodne situacije?<br />
*svi prika<strong>za</strong>ni podaci na BI portalu su izmišljeni!<br />
BIti ili ne BIti... BI mora BIti<br />
Dakako da postoji. Poduzeće Grad d.o.o. Pula<br />
koje je godinama lider na hrvatskom tržištu<br />
bolničkih informacijskih sustava, prvi donosi<br />
rješenje problema u vidu novog BIS BI sustava<br />
<strong>za</strong> potporu odlučivanju u bolnicama, i sve to u<br />
cilju boljeg liječenja, ali i učinkovitog nadzora,<br />
te optimalnog korištenja svih resursa.<br />
Danas je većina bolničkih procesa informatički<br />
podržana: automatiziralo se poslovanje na<br />
odjelima, koji su postali generatori velikih količina<br />
podataka o pacijentima, postupcima, lijekovima,<br />
<strong>za</strong>poslenicima, poslovanju i slično<br />
i svi se ti podaci skladište i gomilaju u velike<br />
baze podataka. No ipak, događa se da i dalje<br />
ne raspolažemo pravim informacijama u pravo<br />
vrijeme. I upravo je snaga poslovne inteligencije<br />
u tome što sirove podatke pretvara u<br />
informacije. Te informacije se <strong>za</strong>tim analiziraju<br />
i koriste u procesu odlučivanja u bolnici.<br />
U konkurentnom poslovnom svijetu, opstanak<br />
bolnica ovisi o brzini prepoznavanja dinamičnih<br />
promjena i i<strong>za</strong>zova, brzih odgovora i reakcija.<br />
„Obveze” koje postavlja tržište su npr. praćenje<br />
trendova, uočavanje novih poslovnih prilika,<br />
promjena poslovne strategije i optimi<strong>za</strong>cija<br />
resursa kako bi se nadmašila konkurencija.<br />
Svakim danom postaje sve očitija činjenica<br />
da BI predstavlja konkurentsku prednost, a<br />
bolnice koje se odluče ulagati u ovakav sustav<br />
te prihvate BI sustav kao „novog člana” svoje<br />
Uprave, mogu sve više pratiti rastuće i<strong>za</strong>zove i<br />
uhvatiti se s njima u koštac.<br />
Za uspješno upravljanje bolnicom potrebno je<br />
sve više kvalitetnih informacija. Brze i pravilne<br />
odluke oslanjaju se na informacije koje su<br />
u danom trenutku na raspolaganju, a uspješne<br />
uprave razlikuju se od drugih upravo po tome<br />
što na promjene u okruženju najbrže reagiraju.<br />
Suvremeni informacijski sustavi, poput BIS-a, <strong>za</strong><br />
podršku u odlučivanju upravo to omogućuju.<br />
Projekti skladištenja podataka (Data Warehouse)<br />
temelje se na izgradnji jedinstvenog skupa svih<br />
poslovnih podataka ustanove, koji korisniku<br />
omogućuju pristup do poslovnih informacija.<br />
Na osnovu podataka, odnosno informacija,<br />
dobivamo poslovno znanje, a poslovne odluke<br />
koje donosimo odražavaju se u promjenama po-<br />
Pripremljeno u suradnji s tvrtkom<br />
48 163/07/2008
slovnih procesa. Poslovno izvještavanje obilježava<br />
sposobnost da na osnovu pravilnih i pravovremenih<br />
informacija pratimo, razvijamo, mijenjamo<br />
i prilagođavamo poslovnu strategiju.<br />
Korisnici BI sustava, pomoću skladišta podataka,<br />
pristupaju cjelokupnom poslovnom sadržaju,<br />
potrebnom <strong>za</strong> izvršavanje radnih <strong>za</strong>dataka.<br />
Poslovni sadržaj bolnice čine poslovni procesi i<br />
procesi rada, poslovne aplikacije i/ili poslovne<br />
informacije. Djelatnicima bolnice u korištenju<br />
BI sustava na raspolaganju su akcije pristupanja,<br />
dijeljenja i grupiranja navedenog sadržaja: informacija,<br />
znanja i aplikacija, i to s pacijentima,<br />
partnerima, <strong>za</strong>poslenima te dobavljačima.<br />
Osnovne značajke novog BIS BI sustava jesu:<br />
• sažet i pregledan uvid u informacije u cilju donošenja<br />
odluka<br />
• dostupnost ključnih poka<strong>za</strong>telja u raznim formatima,<br />
uključujući grafički prikaz<br />
• mogućnost fokusiranja problema drill-down<br />
analizom podataka<br />
• izvještavanje po više organi<strong>za</strong>cijskih razina bolnice<br />
Takav sustav omogućuje sljedeće:<br />
• bolje obavještavanje donositelja odluka<br />
• brz odziv na promjene (primjerice promjena cijena<br />
ili način financiranja od strane HZZO-a)<br />
• optimi<strong>za</strong>ciju poslovanja<br />
• troškovnu učinkovitost<br />
• kvalitetniju analitiku<br />
• bolje iskorištavanje resursa<br />
BIS BI sustav tvrtke Grad možemo, slikovito rečeno,<br />
opisati kao integraciju na razini korisničkog<br />
sučelja. Naime, postoji mogućnost povezivanja i<br />
sa sustavima drugih proizvođača ukoliko takvi<br />
postoje u bolnici, ali se pritom naglasak ne stavlja<br />
na integraciju poslovnih procesa i aplikacija, već<br />
se jednostavno radi o integraciji na ekranu.<br />
Ovakav sustav nudi mogućnost prika<strong>za</strong> sadržaja<br />
iz različitih informacijskih sustava, koji imaju podatke<br />
u različitim formatima, pa korisnik stječe<br />
dojam kako se, u biti, radi o jednom sustavu. Kod<br />
složenih sustava, bez BI-a, Uprava na čelu s rav-<br />
163/07/2008<br />
Zdravstvene ustanove u Hrvatskoj koje će prve biti u prilici implementirati BI<br />
sustav korisnici su Bolničkog informacijskog sustava tvrtke GRAD:<br />
1. Klinička bolnica Dubrava<br />
2. Opća bolnica Pula<br />
3. Opća bolnica Slavonski Brod<br />
4. Opća bolnica Karlovac<br />
5. Županijska bolnica Čakovec<br />
6. Opća bolnica Dubrovnik<br />
7. Opća bolnica Zabok<br />
8. Opća bolnica Bjelovar<br />
9. Opća bolnica Požega<br />
10. Opća bolnica Virovitica<br />
11. Opća bolnica Nova Gradiška (*u tijeku)<br />
12. Opća bolnica Ogulin (*u tijeku)<br />
13. Sveučilišna klinika “Vuk Vrhovac” Zagreb<br />
14. Specijalna bolnica <strong>za</strong> kardiologiju i kardiokirurgiju ‘’Magdalena’’, Krapinske Toplice<br />
15. Specijalna bolnica <strong>za</strong> rehabilitaciju i ortopediju, Rovinj<br />
16. Specijalna bolnica <strong>za</strong> medicinsku rehabilitaciju “Daruvarske toplice”, Daruvar<br />
17. Specijalna bolnica <strong>za</strong> plućne bolesti i TBC Klenovnik<br />
18. Specijalna bolnica <strong>za</strong> medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma<br />
“Thalassotherapia”, Opatija<br />
19. Specijalna bolnica <strong>za</strong> medicinsku rehabilitaciju “Thalassotherapia”, Crikvenica<br />
20. Psihijatrijska bolnica Rab<br />
21. Psihijatrijska bolnica Ugljan<br />
22. Lječilište Istarske Toplice<br />
nateljem mora nekoga vući <strong>za</strong> rukav i stalno hvatati<br />
telefon u ruke kako bi na mukotrpan način<br />
došli do informacije koja im je hitno potrebna.<br />
Takva „hitnost” pristupa informacijama ponekad<br />
se broji u satima, a u nekim slučajevima i u danima.<br />
Sada, uz ovakav BIS BI sustav, pijući jutarnju<br />
kavicu, samo ih sekunde dijele od analize trenutnih<br />
podatka u svojoj ustanovi, a telefon u ruke<br />
hvataju samo kada je potrebno nekoga izgrditi ili<br />
pohvaliti <strong>za</strong> obavljen posao. A da stvar bude još<br />
bolja, mogu to obaviti i u svom domu, na službenom<br />
putu ili bilo gdje, potreban im je samo pristup<br />
Internetu, šalica kave i malo šećera.<br />
U proteklim godinama stručnjaci tvrtke GRAD,<br />
u radu s korisnicima iz bolničkih ustanova, dobro<br />
su upoznali bolničke poslovne procese u više od<br />
20 hrvatskih bolnica, pa im poznavanje poslovnih<br />
sadržaja omogućuje strateško iskorištavanje informacija<br />
iz raznih područja: procesa njege i liječenja<br />
pacijenata, obračuna rada, nabave, materijalnog<br />
poslovanja, financija, obračuna plaća i tako dalje.<br />
Implementirano znanje omogućit će korisnicima<br />
BIS sustava, nadogradnjom s BIS BI sustavom, suvremen<br />
i učinkovit način dolaska do informacija.<br />
BI sada i odmah<br />
Trenutno, poslovne se odluke u bolnicama donose<br />
pretežno u tromjesečnim i mjesečnim razdobljima,<br />
ponajprije zbog vremena potrebnog <strong>za</strong><br />
pripremu podataka, izradu anali<strong>za</strong> i prijenos informacija<br />
unutar bolnica, dok BI sustavi omogućuju<br />
analizu informacija na dnevnoj razini, budući<br />
da svako <strong>za</strong>nemar<strong>ivanje</strong> trendova i anali<strong>za</strong> poslovanja<br />
rezultira opadanjem financijskog priliva.<br />
Vidljivo je da izravna poslovna korist od potpore<br />
poslovnom odlučivanju kroz sustav poslovne inteligencije<br />
danas u zdravstvu znači razumijevanje<br />
uzroka i posljedica između zdravlja pacijenta, liječenja,<br />
te praćenja izvršenja i rezultata poslovanja,<br />
što mora rezultirati pravovremenim odlukama.<br />
Svakodnevnom analizom poslovnih rezultata<br />
pojednostavljuje se i nameće optimi<strong>za</strong>cija poslovnih<br />
procesa; smanjuje se ukupan rizik poslovanja<br />
primjenom analize rizika; omogućuje<br />
se optimalno korištenje ostalih podsustava<br />
Bolničkog i poslovnog informacijskog sustava,<br />
a plod pravovremenih odluka pridonosi drugim<br />
izravnim i posrednim uštedama. Uskoro se<br />
može očekivati da svaka odgovorna osoba u bolnici,<br />
od najniže organi<strong>za</strong>cijske jedinice, kao element<br />
velikog sustava, tj. tržišnog aktera, analizira poslovne<br />
podatke do određenog stupnja, primjenjujući<br />
alate sukladne svojim potrebama. Njihove analize<br />
sadržajem variraju od promišljenih analitičkih<br />
konceptualnih pristupa do onih uobičajenih, rutinskih,<br />
koji, integrirani u jednu cjelinu, BI uključuju<br />
u svakodnevnu primjenu.<br />
BI se više ne smatra nedostižnom naprednom<br />
tehnologijom koju si zdravstvene ustanove ne<br />
mogu priuštiti; ona je naime, trenutna i ne<strong>za</strong>obilazna<br />
potreba u zdravstvu kako bi uprava bolnice<br />
bila u mogućnosti postići <strong>za</strong>dane ciljeve,<br />
smanjiti troškove i upravljati bolnicom na jedan<br />
brz, suvremen i kvalitetan način.<br />
Anđeo čuvar u zdravstvu<br />
Bez sveobuhvatne informati<strong>za</strong>cije bolničkog poslovanja,<br />
koje danas nudi poduzeće GRAD d.o.o<br />
iz Pule, gotovo je nemoguće očekivati pravovremene<br />
odluke ravnateljstva kako bi se obistinilo<br />
obećanje Ministarstva zdravstva RH da bolničkom<br />
sustavu predstoje bolji dani, te da bi kvalitetne<br />
i pravovremene odluke temeljene na pouzdanim<br />
informacijama optimizirale vođenje bolnice<br />
i sveobuhvatnu reformu zdravstva.<br />
U današnje vrijeme, kada kuna novoga duga<br />
smjenjuje ravnatelja bolnice, sustav poslovne<br />
inteligencije je njihov pravi anđeo čuvar.<br />
Grad d.o.o.<br />
Pula, Trg 1. istarske brigade 14<br />
tel 052/212-150, fax 052/212-960<br />
www.bis.hr<br />
49<br />
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU<br />
Put<br />
do<br />
uspjeha<br />
Bolnica Akromion,<br />
Krapinske toplice – prava<br />
e-bolnica<br />
Opremljenost<br />
Bolnica Akromion je do sada najveća privatna ortopedska<br />
bolnica u Republici Hrvatskoj, a prostire se<br />
na oko 2000 četvornih metara u tri etaže. Zgrada<br />
je iznajmljena od Specijalne bolnice <strong>za</strong> medicinsku<br />
rehabilitaciju Krapinske Toplice i posve je obnovljena.<br />
Svaka od jedanaest soba ima <strong>za</strong>sebnu kupaonicu<br />
i WC te TV prijemnik i Internet priključak, što<br />
pacijentima osigurava najveću udobnost.<br />
Investicija, stručni tim i vodstvo<br />
Specijalna bolnica <strong>za</strong> ortopediju i traumatologiju<br />
koštano-zglobnog sustava Akromion osnovana je<br />
od strane društva Osteon d.o.o. čiji su ulagači Fond<br />
Quaestus Private Equity Kapital i četvoro vrhunskih<br />
ortopeda. Predvodnici su sveučilišni profesori,<br />
prof.dr. Nikola Čičak i prof.dr. Miroslav Hašpl, a u<br />
timu su još dr. Hrvoje Klobučar i dr. Denis Tršek.<br />
Anesteziološki tim sačinjavaju dr. Siniša Šoštarić i<br />
dr. Krešimir Oremuš. Ravnatelj bolnice je gospodin<br />
Branimir Ćurić, dipl.ing., koji ima dugogodišnje<br />
iskustvo u sektoru a koji je prvenstveno <strong>za</strong>dužen<br />
<strong>za</strong> opće i financijsko poslovanje bolnice, dok stručno<br />
medicinski sektor vodi prof. dr. Nikola Čičak.<br />
Prva prava e-bolnica<br />
Bolnica je u potpunosti kompjutorizirana. Nema<br />
papirnatih kartona pacijenata, papirologije i liste<br />
čekanja u klasičnom smislu. Akromion je prva prava<br />
e-bolnica u Hrvatskoj.<br />
Središnji dio bolničkog informacijskog sustava<br />
(HIS – eng. Hospital Information System) čini<br />
sustav Medicus.Net, program poduzeća MCS<br />
Grupa, vodećeg proizvođača medicinskih informacijskih<br />
sustava u Hrvatskoj. Na centralni sustav<br />
Medicus.Net integrirani su najmoderniji softveri,<br />
vodeći hrvatski i svjetski proizvodi, svaki u<br />
svom segmetnu.<br />
Tako poslovni dio procesa obrađuje program<br />
Imperios poduzeća Omega Software, a operacijske<br />
sale su opremljene Olympusovom HD<br />
EndoALPHA tehnologijom – tehnologijom integriranih<br />
operacijskih sala. Obrada rentgenskih i<br />
standardnih snimaka nastalih prije, <strong>za</strong> vrijeme ili<br />
nakon operacije ili pregleda, obrađuje se i čuva preko<br />
Vamstec sustava. Informati<strong>za</strong>ciju sale <strong>za</strong> buđenje<br />
napravio je Dräger.<br />
Hardversku osnovu ovako tehnološki složenog sustava<br />
čini devet IBM-ovih dvoprocesorskih Xeonservera<br />
x3650 opremljenih četverojezgrenim procesorima.<br />
To su Windows bazirani aplikacijski i database<br />
serveri, Drägerov server <strong>za</strong> potrebe upravljanja<br />
sobom <strong>za</strong> buđenje, medicinskim nadzorom pacijenata<br />
i čitavim anesteziološkim segmentom klinike,<br />
Exchange server, storage, <strong>za</strong>tim kontrole kamera,<br />
operacijskih sala...<br />
Komunikacijski, svi katovi kompleksa pokriveni<br />
su novom generacijom Linksysovih bežičnih APova<br />
i preklopnika, a bežična mreža dostupna je svima<br />
– kako liječnicima, koji vizite obavljaju korištenjem<br />
tablet PC-a (Lenovo X6I), tako i pacijentima<br />
koji također imaju neograničeni pristup Internetu.<br />
Opremanje hardverom i komunikacijama te integraciju<br />
sustava izvela je tvrtka Badurini iz Zagreba.<br />
Ambulanta i u Zagrebu<br />
Uz ambulantu u samoj bolnici u Krapinskim<br />
Toplicama, pregled pacijenata obavlja se i u ambulanti<br />
u Zagrebu, u Poliklinici Nemetova. S obzirom<br />
da centralni program <strong>za</strong> bolnicu čini Medicus.<br />
Net web bazirano rješenje, sestra i liječnik koriste<br />
program korištenjem Internet veze i VPN-a, izravno<br />
na serveru u Krapinskim Toplicama, čime je <strong>za</strong>htjev<br />
<strong>za</strong> informatičkom infrastrukturom minimalan<br />
– samo funkcionalno računalo s Windows operativnim<br />
sustavom i pristupom Internetu. U ambulanti<br />
u Zagrebu također je instaliran i visokokvalitetan<br />
skener <strong>za</strong> rentgenske snimke, čime se izravno<br />
u sustav mogu spremiti svi materijali pacijenta<br />
koje je imao prije dolaska u Akromion.<br />
Narudžbe <strong>za</strong> pregled<br />
Naruč<strong>ivanje</strong> pacijenata <strong>za</strong> pregled izravno u sustavu<br />
Medicus.Net obavlja sestra na prijemu koja <strong>za</strong>prima<br />
narudžbu telefonom ili osobno. Ukoliko pacijent<br />
do trenutka <strong>za</strong>primanja nije <strong>za</strong>bilježen u sustav,<br />
točnije ukoliko do tog trenutka nije bio u bolnici<br />
Pripremljeno u suradnji s tvrtkom<br />
Akromion, sestra na prijemu upisuje najmanji niz<br />
podataka u narudžbu, ali se isti podaci i automatski<br />
upisuju u matičnu bazu pacijenata i od tog trenutka<br />
upisani su mu podaci dostupni u svim daljnjim<br />
obradama.<br />
Pregled u ambulanti<br />
Prijem pacijenta u bolnicu radi sestra na prijemu<br />
izravnim upisom u sustav Medicus.Net. Pacijenta<br />
može upisati preko zdravstvene iskaznice ili korištenjem<br />
brze abecedne tražilice. Odabirom pacijenta,<br />
isti odsjeda u tzv. „virtualnoj čekaonici”, čime je<br />
dostupan liječniku koji trenutno radi u ambulanti.<br />
Liječnik odabire pacijenta iz „virtualne čekaonice”<br />
i obrađuje ga. Upisuje mu nalaz i/ili povijest<br />
bolesti, a uz dola<strong>za</strong>k pacijenta može ve<strong>za</strong>ti i prijaš-<br />
nje materijale koje pacijent donese sa sobom. To<br />
radi skeniranjem preko sustava Vamstec, izravno<br />
integriranog u centralni program <strong>za</strong> medicinske<br />
podatke Medicus.Net. Pri svakom sljedećem dolasku<br />
pacijenta u ustanovu, te materijale liječnik<br />
može vidjeti jednim klikom miša. Na ovaj način<br />
izrađuje se i liječniku postaje stalno dostupan dinamički<br />
Elektronski karton pacijenta sa svim podacima<br />
o pacijentu dobivenih obradom u bolnici<br />
Akromion.<br />
Ukoliko liječnik procijeni da je pacijentu potrebna<br />
operacija, može ga izravno u sustav naručiti <strong>za</strong><br />
operaciju ili samo napraviti predbilježbu. Liječnik<br />
upisuje i procijenjeno vrijeme trajanja operacije i<br />
sve ostale podatke radi lakšeg planiranja <strong>za</strong>uzetosti<br />
operacijskih sala i planiranja operacije.<br />
50 163/07/2008
Operacije<br />
Prijem pacijenata u bolnicu također radi prijemna<br />
sestra, na sličan način kao u slučaju dolaska u ambulantu.<br />
No, sada ga virtualno smješta na odjel.<br />
Po dolasku pacijenta na odjel, odjelne sestre u<br />
Medicus.Net upisuju pacijenta u sobu, tj. krevet.<br />
Time je pacijent i informatički „smješten” u bolnicu<br />
i dostupan je svima koji mogu (i smiju) nešto<br />
upisivati u vezi pacijenta – liječnici ortopedi, liječnici<br />
anesteziolozi, sestre, tehničari, fizioterapeuti itd.<br />
U tom razdoblju prije operacije liječnici anesteziolozi<br />
ispunjavaju anesteziološki upitnik. Ukoliko je<br />
pacijent informatički dovoljno educiran, spomenuti<br />
upitnik može i samostalno upisati na jednom od<br />
računala dostupnih pacijentu.<br />
Neposredno prije početka operacije, tehničar u<br />
sali kroz Medicus.Net označava početak operacije,<br />
čime je svima u sustavu dana informacija o<br />
<strong>za</strong>uzeću sale, svim potrebnim podacima o pripremi<br />
i trajanju operacije, kao i o vrsti operacije<br />
koja se obavlja te o cijelom timu koji je u sali. To<br />
se vidi na prikazu OPERACIJSKI PROGRAM,<br />
koji vizualno iznimno pregledno, izrađen u oku<br />
ugodnim bojama, prikazuje mnoge korisne informacije<br />
o događanjima u operacijskim salama.<br />
Operacijski program potanko planira jedan<br />
od liječnika, dan prije. Predviđeno je da će se instalirati<br />
i veliki LCD monitor koji će biti svojevrsni<br />
info monitor postavljen na vrhu predoperacijskog<br />
prostora, na kojem će sve informacije<br />
o događanjima u operacijskom bloku biti vidljive<br />
iz svih dijelova predoperacijskog prostora.<br />
Integracijom s ostalim spomenutim sustavima,<br />
osoblju u sali je omogućeno da i tijekom operacije<br />
na velikom ekranu vide sve medicinske podatke<br />
i multimedijalne materijale ve<strong>za</strong>ne uz pacijenta<br />
iz cijelog bolničkog sustava. Tijekom operacije,<br />
liječniku koji operira omogućeno je da jednim<br />
klikom pohrani neograničen broj slikovnog<br />
i video <strong>za</strong>pisa same operacije, što se automatski<br />
pohranjuje uz ime i broj pacijenta izrađenog u<br />
Medicus.Netu.<br />
163/07/2008<br />
gore: Screenshot<br />
operacijskog<br />
programa<br />
Temperaturna lista<br />
Iako izraz „temperaturna lista” u drugim bolnicama<br />
sugerira prikaz vrlo malo podataka sitno pisanih na<br />
jednom komadu papira, u bolnici Akromion sve je<br />
to u digitalnom obliku te je u stvarnosti ovo najvažniji<br />
i najkorišteniji dio programa Medicus.Net, jer<br />
sadrži sve relevantne medicinske podatke ve<strong>za</strong>ne uz<br />
pacijentov boravak u bolnici. Tu je dominantna tzv.<br />
„To Do lista” (lista <strong>za</strong>dataka). Liječnici ondje bilježe<br />
sve što je potrebno obaviti oko pacijenta: terapiju lijekovima,<br />
njegu pacijenta, razne odjelne poslove, fizikalnu<br />
terapiju itd. Odjelne sestre evidentiraju izvršenje<br />
<strong>za</strong>dataka iz To Do liste i upisuju eventualne<br />
dodatne napomene izravno na notebooku ili tablet<br />
PC-u kojeg imaju sa sobom prilikom obilaska<br />
pacijenata. Sestre imaju mogućnost upisa podataka<br />
o sestrinskoj skrbi (procjena stanja bolesnika, intervencije,<br />
dekubitus, Norton skale itd.), potrošnji materijala,<br />
laboratorijskih nala<strong>za</strong> itd. Uz To Do listu,<br />
na temperaturnoj listi su i vrlo važni, grafički prika<strong>za</strong>ni,<br />
podaci: temperatura, tlak, puls, VAS boli, stolica<br />
i mokraća. Svi lijekovi i materijali upisani kroz<br />
temperaturnu listu automatski se bilježe u poslovni<br />
sustav Imperios, čime administrativni korisnici,<br />
kao i uprava bolnice, mogu u svakom trenutku vidjeti<br />
stvarnu potrošnju i financijske poka<strong>za</strong>telje poslovanja<br />
bolnice.<br />
MCS Grupa<br />
Otpust pacijenta<br />
Po <strong>za</strong>vršetku boravka pacijenta u bolnici, liječnik<br />
na osnovu upisanih podataka u povijest bolesti, nala<strong>za</strong>,<br />
opisa operacije i podataka s temperaturne liste,<br />
piše otpusno pismo. Pacijent pri odlasku iz bolnice<br />
uz otpusno pismo dobiva i slikovni i video <strong>za</strong>pis<br />
svoje operacije. Na prijemu ili recepciji pacijentu<br />
se, na osnovu upisanih administrativnih podataka,<br />
izrađuje račun, a sustav prihvaća i evidentiranje različitih<br />
načina plaćanja, odnedavno i HZZO-a.<br />
Zaključak<br />
Uz vrhunske stručnjake liječnike, ali i ostalo osoblje<br />
bolnice, samo ovako suvremen i sveobuhvatan medicinski<br />
informacijski sustav može biti od velike koristi<br />
te <strong>za</strong>dovoljiti današnje potrebe <strong>za</strong> kvalitetnim,<br />
učinkovitim i ekonomski isplativim liječenjem pacijenata<br />
u bolnicama. Uz visoki standard boravka i vrhunske<br />
medicinske skrbi, informacijski sustav u kojem<br />
su, na siguran način, pohranjeni i liječniku uvijek<br />
dostupni podaci o svim detaljima ve<strong>za</strong>nih uz<br />
preglede, operacije i boravke pacijenata, je još jedan<br />
bitan detalj koji doprinosi ostvarivanju najviših<br />
standarda liječenja i brige <strong>za</strong> pacijenta. Bolnica<br />
Akromion – uz svoj stručni tim i podršku ovakvog<br />
informacijskog sustava – <strong>za</strong>ista je vrhunska ustanova<br />
u europskim, ali i svjetskim razmjerima.<br />
Poduzeće MCS Grupa d.o.o. osnovano je 1999. godine i vodeći je proizvođač informacijskih<br />
sustava zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. MCS Grupa trenutno ima 19 stalno<br />
<strong>za</strong>poslenih djelatnika uz veći broj vanjskih suradnika, što je čini vodećom tvrtkom u<br />
ovom segmentu. Svi sustavi su inovativni, Web bazirani, i kao takvi jedinstveni na tržištu.<br />
Medicus.Net<br />
Medicus.Net je suvremeno, Web bazirano, programsko rješenje namijenjeno radu u liječničkim<br />
ordinacijama svih djelatnosti, bolnicama, poliklinikama, domovima zdravlja,<br />
klinikama i drugim zdravstvenim ustanovama.<br />
e-naruč<strong>ivanje</strong><br />
Screenshot temperaturne liste<br />
e-naruč<strong>ivanje</strong> je iznimno cjelovit i suvremen programski sustav koji služi <strong>za</strong> elektronsko<br />
naruč<strong>ivanje</strong> pacijenata na preglede u ordinaciju, laboratorij, dijagnostiku ili specijalistiku<br />
putem Interneta, izravno iz ordinacije primarne zdravstvene <strong>za</strong>štite te registraciju<br />
dola<strong>za</strong>ka pacijenata.<br />
51<br />
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU<br />
Kada smo prije deset godina počeli raditi na<br />
programu AMBULANTA, željeli smo iskoristiti<br />
suvremenu tehnologiju, uobičajenu u poslovnom<br />
svijetu u obradi podataka, kako bismo<br />
olakšali rad u ordinaciji.<br />
Razvoj programa počeo je u ordinaciji koja ima<br />
velik broj pacijenata, tako da smo od samog početka<br />
bili suočeni sa <strong>za</strong>htjevom da se kvalitetno riješi<br />
obrada pacijenata, kako bi oni koji imaju stalne<br />
terapije mogli biti vrlo brzo obrađeni.<br />
Nadalje, kako većinu podataka u ordinaciji generira<br />
liječnik, nastojali smo napraviti kvalitetnu podjelu<br />
poslova između članova tima, liječnika i sestre,<br />
koja će omogućiti učinkovit rad ali neće biti<br />
ograničavajuća. Trebalo je omogućiti paralelnu<br />
obradu pacijenata, brze preglede i pronalaženje<br />
potrebnih podataka po raznim kriterijima.<br />
Stoga je naš izbor od početka rada bila profesionalna<br />
informatička okolina, s pravom bazom podataka<br />
kao središnjim mjestom <strong>za</strong> pohranu povjerljivih<br />
i dragocjenih <strong>za</strong>pisa.<br />
Sigurnost<br />
Medicinski podaci svakog pacijenta predstavljaju<br />
osobne podatke najveće moguće tajnosti. Podaci<br />
koji odlaze u CEZIH elektronski su potpisani i<br />
kriptirani, te tako <strong>za</strong>štićeni od neovlaštenog pristupa<br />
najsnažnijom <strong>za</strong>štitom, inače standardnom<br />
u bankarskom poslovanju.<br />
Uvažili smo vaše iskustvo<br />
Analizom podataka<br />
do ukupne slike<br />
Stoga su ordinacije prema važećim <strong>za</strong>konima 1 dužne<br />
osigurati punu <strong>za</strong>štitu podataka od krađe i uništenja.<br />
Koristeći bazu podataka ORACLE, na raspolaganju<br />
su nam svi traženi oblici <strong>za</strong>štite. Što ako<br />
netko ukrade računalo s podacima? Moramo biti<br />
sigurni da neće uspjeti dešifrirati podatke i time<br />
doći u priliku da ih zloupotrijebi. Podaci smješteni<br />
u našem programu, ba<strong>za</strong> podataka i njene arhive,<br />
<strong>za</strong>štićeni su u svim oblicima.<br />
Jednostavnost rada<br />
Znajući samo osnovne temelje uporabe računala<br />
i snalazeći se u uporabi tipkovnice i miša, članovi<br />
tima mogu vrlo brzo ovladati radom s našim<br />
programom.<br />
Program +AMBULANTA jedan je od pet odabranih<br />
programa na natječaju Ministarstva zdravstva<br />
iz 2003. godine, s probnim radom u Požegi.<br />
U sljedećoj tablici prikazujemo dnevni broj pacijenata<br />
triju liječničkih timova koji su se s programom<br />
susreli prvi put tijekom pokusnog rada.<br />
Vidimo da su timovi vrlo brzo dosegli obradu<br />
svog redovnog broja pacijenata, pri čemu dva od<br />
tri tima dotad uopće nisu radila na računalu.<br />
Prosječan dnevni obrađeni broj pacijenata u<br />
sve tri ambulante padao je ispod 50 samo tijekom<br />
godišnjih odmora. U godinama 2004-oj i<br />
2005-oj, kada su timovi koristili računala cijele<br />
godine, prosječan dnevni broj obrađenih pacijenata<br />
u ovim ordinacijama bio je:<br />
1 Zakon o informacijskoj sigurnosti (»Narodne novine«, broj 79/2007)<br />
i Uredba o mjerama informacijske sigurnosti (NN 46/2008)<br />
Program +AMBULANTA<br />
jedan je od pet<br />
odabranih programa na<br />
natječaju Ministarstva<br />
zdravstva iz 2003.<br />
godine, s probnim radom<br />
u Požegi.<br />
Godina Tim 1 Tim 2 Tim 3<br />
2004. 57 58 52<br />
2005. 60 59 55<br />
Česta je pojava da se u programu obradi dnevno<br />
i više od 80 pacijenata. Zahvaljujući dobroj<br />
podjeli posla, u kojoj liječnik postavlja dijagnoze,<br />
određuje lijekove, piše uputnice i prijedloge<br />
a sestra štampa sve nastale dokumenta i unosi<br />
serijske brojeve recepata i uputnica, svi se ovi<br />
podaci uredno odašilju u CEZIH.<br />
Usredotočenost na bitno<br />
U radu ordinacije neke poslove češće izvodimo<br />
od drugih. Višegodišnjim smo proučavanjem<br />
tako uredili ekranske obrasce da se broj izmjena<br />
ekrana, kao i potrebni pokreti mišem svedu<br />
na najmanju moguću mjeru.<br />
Dnevnik doktora sadrži većinu informacija<br />
koje su u obradi potrebne. Pacijent kojeg obrađujemo<br />
jasno je označen. Pacijenti su poredani<br />
tako da su najnoviji na vrhu. Važne informacije,<br />
poput alergija, broja poslanih poruka, broja<br />
štampi i slično prika<strong>za</strong>ne su na kraju.<br />
52 163/07/2008
Donji dio ekrana sastoji se od ni<strong>za</strong> odjeljaka –<br />
tabova – na koje dolazimo tako da mišem kliknemo<br />
na njih. Tabove koje želi, liječnik može<br />
sakriti od sestre. Time se sestri olakšava snalaženje<br />
na ekranu te ona ne mora prolaziti kroz<br />
podatke koji je ne <strong>za</strong>nimaju.<br />
Raspored unosa najpotrebnijih podataka nastao<br />
je kao rezultat brojnih usavršavanja, tako da je<br />
slijed pomicanja na ekranu vrlo prirodan.<br />
Ordinacija „bez papira” ostaje san koji se ne može<br />
realizirati dokle god svi sudionici u procesu liječenja<br />
i obrade pacijenata ne budu pove<strong>za</strong>ni na<br />
CEZIH. Do tada možemo postojeću praksu<br />
štampe različitih obra<strong>za</strong>ca samo optimizirati.<br />
Ambulanta osigurava veze između podataka.<br />
Postavljanje dijagnoze preduvjet je <strong>za</strong> izdavanje<br />
lijeka, uputnice, prijedloga ili pomagala.<br />
Pri odabiru dijagnoze možemo koristiti sve ili<br />
samo pacijentove dijagnoze.<br />
Cjelovita informacija<br />
Proces slanja poruka u CEZIH potpuno je pod<br />
nadzorom tima. Sve poslane poruke u CEZIH<br />
mogu se pregledati pojedinačno, a statusi pokazuju<br />
uspješnost slanja poruka. Razlikuju se poruke<br />
koje još čekaju na slanje, poslane poruke<br />
koje su <strong>za</strong>dovoljile kontrole, te poslane poruke<br />
koje nisu <strong>za</strong>dovoljile svojim sadržajem.<br />
Prije slanja poruke, ukoliko nisu ispunjeni svi podaci<br />
potrebni <strong>za</strong> ispravnost svih poruka, ispisuje se<br />
upozorenje koje je podatke potrebno popraviti.<br />
163/07/2008<br />
Pristup vašim podacima<br />
Liječnički tim vlasnik je podataka koje je unio.<br />
Jednom unešene podatke pregleda možete iskoristiti<br />
kadgod vam <strong>za</strong>trebaju. Od jednog posjeta možete<br />
načiniti povijest bolesti, ali i dodavati u nju podatke<br />
iz drugih posjeta. Sve to možete i urediti prema potrebi,<br />
kako biste izradili što kvalitetniji dokument.<br />
Svaka napisana povijest bolesti ostaje pohranjena,<br />
može se po volji mijenjati i ponovo štampati, štedeći<br />
vaše vrijeme kod pacijenata koje često šaljete<br />
na različite pretrage.<br />
Analizom podataka do ukupne slike<br />
Kod baze podataka možete izvoditi upite nad une<br />
senim podacima. Kada tijekom rada prikupi do-<br />
voljno podataka, liječnik može od informacijskog<br />
sustava očekivati odgovore i na neka druga pitanja<br />
na koja je u ordinaciji potrebno odgovoriti,<br />
poput:<br />
• Koje pacijente treba preventivno pregledati?<br />
• Koliko je terapija kroničnih bolesnika određene<br />
dijagnoze u skladu sa strukom?<br />
• Kamo najčešće upućujemo pacijente na daljnju<br />
obradu?<br />
Na primjer, ako nas <strong>za</strong>nima spisak lijekova koje<br />
smo prepisali <strong>za</strong> sve dijagnoze I42, pacijenticama<br />
ženskog spola rođenim 1935 godine, postavimo<br />
sljedeći upit:<br />
d<br />
Izvođenjem upita dobivamo sljedeći spisak pacijentica:<br />
Svaki tako dobiveni spisak, kao i sve ostale podatke<br />
koje vidimo na obrascima, možemo prebaciti u<br />
Excel <strong>za</strong> daljnje proučavanje:<br />
Komu je namijenjen program +AMBULANTA<br />
Razmotrite uporabu našeg programa ako želite<br />
u vlastitoj ordinaciji imati potpuno sigurnu<br />
bazu podataka sa sigurnošću koja odgovara<br />
najvišim standardima.<br />
Bavite li se stručnim ili znanstvenim radom,<br />
zbog čega često trebate izvještavanja i uvid u<br />
podatke koji nadilaze potrebe redovitog izvještavanja<br />
HZZO-a, moći ćete iskoristiti prijenos<br />
podataka u Excel.<br />
Radite li u ordinaciji koja ima mnogo pacijenata,<br />
kada slanje u CEZIH postaje usko grlo, razmislite<br />
o našem programu koji podjelom rada<br />
omogućuje obradu velikog broja pacijenata.<br />
Želite li kvalitetan uvid u prošle posjete, pregledan<br />
elektronski karton i pouzdan rad, naš će vam<br />
program sigurno biti izuzetno <strong>za</strong>nimljiv.<br />
53<br />
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU
TELEKOMUNIKACIJE<br />
Zbog pomanjkanja uvjeta <strong>za</strong> tržišno natjecanje, jedna od danas najprodornijih<br />
industrija u nas stagnira<br />
Želeći osvijetliti<br />
stvarno stanje razvoja<br />
<strong>telekom</strong>unikacijskih<br />
usluga u Hrvatskoj,<br />
poslužili smo se s dva<br />
polazišta: stručnom<br />
analizom sačinjenom<br />
na osnovu usporedbe<br />
poslovnih rezultata naše<br />
<strong>telekom</strong> industrije u<br />
2006. i 2007. godini te<br />
najnovijih tehnoloških<br />
dostignuća <strong>telekom</strong><br />
tehnologije na svjetskoj<br />
razini.<br />
Opširan prikaz hrvatskog<br />
<strong>telekom</strong> trenutka,<br />
<strong>za</strong>jedno s pripadajućim<br />
brojčanim podacima,<br />
naći ćete u posebnom<br />
prilogu ovog broja<br />
InfoTrenda, TOP 50. A<br />
što tehnologija doista<br />
može i čini u drugačijim<br />
gospodarskim i<br />
poslovnim uvjetima,<br />
pročitajte na ovim<br />
stranicama, na kojima<br />
smo saželi saznanja o<br />
<strong>telekom</strong> dostignućima s<br />
ovogodišnjeg CeBIT-a.<br />
KOMUNIKACIJE 2008.<br />
Kao najaktualnije ovogodišnje <strong>telekom</strong> teme<br />
odabrali smo: mobilnost (mobilna TV, mobilni<br />
telefoni nove 4. generacije, bežični pristup),<br />
VoIP, IPTV servisi, IT sigurnost, navigacija.<br />
Sveopće ispreplitanje mreža, uređaja i aplikacija<br />
omogućio je IP protokol koji je temelj svih<br />
vrsta komunikacija – glasa, teksta, slike, videa.<br />
To, zbog <strong>za</strong>jedničke infrastrukture, omogućuje<br />
stvaranje jeftinijih integralnih aplikacija kakve<br />
do sada nisu bile moguće. Elektronička rješenja<br />
<strong>za</strong>mjenjuju sve složenija programska rješenja.<br />
Primjerice, uz klasične digitalne IP telefonske<br />
centrale, sve su prisutnija jeftina programska<br />
rješenja <strong>za</strong> manje centrale, a VoIP je namijenjen<br />
manjim tvrtkama jer soft PBX podržava funkcije<br />
klasične centrale (call manager, call list, voice<br />
mail, address book, virtual conference room...).<br />
Mobilnost<br />
Tržište je preplavljeno ponudom temeljenom na<br />
mobilnoj telefoniji. Bežične UMTS mreže (<strong>za</strong><br />
mobitele 3,5 generacije GSM/EDGE <strong>za</strong> propusnost<br />
0,8-3,0 Mbps) uglavnom su već nadograđene<br />
na HSDPA i time je osigurano višestruko<br />
povećanje brzina (trenutno od 7,2 do14,4 Mbps,<br />
a Ericsson već nudi i 28,8 Mbs). GSA (Global<br />
mobile Suppliers Association) iznio je podatke<br />
da većina od preko 160 mreža nadograđenih<br />
na HSDPA radi s brzinama od 7,2 Mbps do 14,4<br />
Mbps (na popisu zemalja, uz 25 članica EU, nalazi<br />
se i Hrvatska).<br />
Tržište mobilnog prijenosa podataka povećalo<br />
se 2007. godine <strong>za</strong> 40%, odnosno na 7 milijardi<br />
eura, a 20 milijardi eura uloženo je u nadogradnju<br />
mreža i usluga. Na nekim europskim tržištima<br />
cijene mobilnog prijenosa podataka niže su<br />
od sličnih fiksnih širokopojasnih usluga. Slijedi i<br />
povećanje propusnosti <strong>za</strong> uplink HSUPA, što će<br />
biti prijelaz na mobilne mreže 4. generacije (42 –<br />
100 Mbps). U radu su i pilot mreže sa 42 Mbps,<br />
a <strong>za</strong> par godina najavljene su i brzine od 100<br />
Mbps što odgovara kabelskim mrežama.<br />
Mobilni Internet, <strong>za</strong>hvaljujući postignutim<br />
brzinama novih mobilnih protokola, omogućuje<br />
mobilni pristup Internetu u rangu fiksnih<br />
priključaka. Uređaji postaju sve složeniji<br />
te su GSM/EDGE/GPRS/UMTS/HSDPA<br />
danas standard <strong>za</strong> mobilne telefone (uz kameru,<br />
FM radio i MP3), a na to se dodaju razna<br />
rješenja. To dodavanje omogućuju moduli <strong>za</strong><br />
pojedine funkcije vrlo malih veličina. Trend je<br />
„sve u jednom uređaju”, sve se nastoji ugraditi<br />
u Smartphone <strong>za</strong> koji se već ove godine očekuje<br />
prodaja 33 milijuna.komada. Tako Sony<br />
Ericsson nudi XPERIA X1 koji uključuje telefoniju,<br />
Web i multimediju, Texlogix nudi svoj<br />
uređaj IKON koji uključuje i bazu podataka<br />
i bazu govornih <strong>za</strong>pisa, a RIM nudi svoj novi<br />
Blackbery Pearl 8110 smartfone u kojem je mo-<br />
54 163/07/2008
ilnim messaging rješenjima dodan GPS i dvadesetak<br />
drugih opcijskih aplikacija i slično. Uz<br />
te „skupe” uređaje, paralelno se razvija i serija<br />
jednostavnih, sa što manje funkcija ali <strong>za</strong>to izuzetno<br />
jeftinih uređaja koje tržište također sve<br />
više traži.<br />
Trenutačno na svijetu ima oko 3,3 milijarde mobitela,<br />
700 mobilnih mreža u 218 država, a širokopojasne<br />
mreže postoje u 73 države. Koristi<br />
ih 38 posto stanovništva pa je do <strong>za</strong>sićenja tržišta<br />
još daleko. Ovogodišnje istraž<strong>ivanje</strong> organi<strong>za</strong>cije<br />
Harris Interactive otkriva da 16 posto vlasnika<br />
mobilnih telefona koristi usluge mobilnog<br />
bankarstva, a <strong>za</strong> tu su uslugu <strong>za</strong>interesirani mnogi<br />
korisnici telefona. Trećina ispitanika izrazila<br />
je želju da putem telefona prima obavijesti od<br />
svojih financijskih ustanova, 25 posto korisnika<br />
mobitela koristi pristup Internetu, a uređaj koriste<br />
i u svrhu kupovanja dobara i usluga putem<br />
Interneta. Mobilni uređaji postaju novi kanal <strong>za</strong><br />
kupnju i nude velike mogućnosti <strong>za</strong> razvoj maloprodaje<br />
(uz „prave” trgovine, internetske stranice<br />
i kataloge). Porast društvenog umrežavanja<br />
i naprednih mobilnih tehnologija iznova definira<br />
ulogu Interneta, a uvođenje mobilnih strategija<br />
trgovcima nudi nove izvore i prihode.<br />
IP tehnologija omogućuje da se i TV program<br />
gleda kada i gdje to želite. U ožujku ove godine<br />
EU je prihvatila standard DVB-H <strong>za</strong> mobilnu<br />
televiziju. Taj korak omogućuje nastanak jedinstvenog<br />
europskog tržišta <strong>za</strong> mobilnu televiziju,<br />
koja će građanima omogućiti prijem televizijskog<br />
programa na mobilnim uređajima bilo gdje<br />
u EU. Očekuje se da bi tržište mobilne televizije<br />
do 2011. moglo postići vrijednost od 20 milijardi<br />
eura i privući 500 milijuna korisnika širom svijeta.<br />
DVM-H podržavaju tvrtke Nokia, Motorola,<br />
Philips, Sagem, Sony Ericsson i Samsung te nekoliko<br />
većih europskih mobilnih operatera. Tako<br />
mobilna televizija putem mobilnih telefona, PDA<br />
i navigacijskih uređaja na DVB-H (Digital Video<br />
Broadcasting-Handheld) platformi postaje ovogodišnja<br />
udarna tema, a osobito se to poka<strong>za</strong>lo<br />
<strong>za</strong> vrijeme nogometne groznice EURO 2008.<br />
Telekom operateri su tom prigodom odmah ponudili<br />
glazbu i mobilnu TV kao svoju novu mobilnu<br />
uslugu (T-com, O2, Vodafon...). Tu mobilnu<br />
digitalnu TV omogućili su proizvođači modula<br />
digitalnih TV dekodera <strong>za</strong> mobilne uređaje<br />
(modul DS-TD200C <strong>za</strong> TV uključuje DAB,<br />
MPEG4 i MP3 i SW dekoder s 30 frame/sek na<br />
QVGA displeju).<br />
163/07/2008<br />
Telekomunikacijski sektor najviše očekuje od novih<br />
usluga, npr. Triple Play paket usluga <strong>za</strong> mobilne<br />
telefone koji objedinjuje telefonske servise,<br />
brzi pristup Internetu i digitalnu televiziju visoke<br />
rezolucije.<br />
Bežične mreže <strong>za</strong>snovane na WiFi ušle su u<br />
masovnu primjenu i otvorio se je problem njihovih<br />
kapaciteta. Prika<strong>za</strong>ni su novi modeli većih kapaciteta<br />
pristupnih točaka. Primjerice, Foundry<br />
Networks objavio je povećanje kapaciteta <strong>za</strong> 20<br />
puta što omogućuje stvaranje konvergentnih fiksno-mobilnih<br />
mreža <strong>za</strong> tvrtke, sveučilišta, bolnice...<br />
Meru Networks nudi svoj All Wireless<br />
Enterprise, a slična rješenja nude Alcatel-Lucent,<br />
Ericsson, LG-Nortel, Siemens. Tamo gdje treba<br />
veća protočnost koriste se mikro pristupne ćelije<br />
koje rade s manje korisnika uz veću protočnost.<br />
WiMAX se je uspio probiti na tržište. Svi pričaju<br />
o mobilnom a fiksno više gotovo nitko ne spominje,<br />
iako se koristi na različite načine (<strong>za</strong> pojedinačne<br />
korisnike ili pristupne WiFi točke, povez<strong>ivanje</strong><br />
GSM ćelija...). Mobilna verzija ipak je tek<br />
na početku. Tako će se u SAD-u prva nacionalna<br />
mobilna WiMAX mreža uspostaviti do kraja<br />
2010. godine i signalom pokriti 120 do 140 milijuna<br />
stanovnika. Wimax će biti dostupan <strong>za</strong> mobilnu<br />
uporabu u Europi 2012. godine, po odluci<br />
Europske komisije koja trenutno usklađuje na-<br />
55<br />
TELEKOMUNIKACIJE
TELEKOMUNIKACIJE<br />
mjenu frekvencijskog područja od 3400 do 3800<br />
MHz <strong>za</strong> Wimax. Alvarion i Aperto Networks,<br />
uz neke druge, nude svoja fiksna a već i mobilna<br />
WiMAX rješenja <strong>za</strong> frekventna područja 2.x, 3.x<br />
i 5.x GHz. Nude se sustavi sa 6-54 Mbps po kanalu<br />
(s 1-13 kanala i 128 klijenata po sučelju), a<br />
kapaciteti su već <strong>za</strong>dovoljavajući <strong>za</strong> broadband nižih<br />
<strong>za</strong>htjeva te su, zbog dometa, naročito povoljni<br />
<strong>za</strong> slabije naseljena područja.<br />
U siječnju ove godine odobreno je novo frekventno<br />
područje UWB Ultra Wide Band (30 MHz-<br />
!0,6 GiHz) <strong>za</strong> bežično povez<strong>ivanje</strong> uređaja brzinom<br />
do 480 Mbs (USB, PC, media plejeri, audio<br />
komponenti i IT opreme...) te je izgleda odzvonilo<br />
silnim kabelima po stolu i podu. Prvi uređaji<br />
već su se pojavili na ovogodišnjem CeBIT-u.<br />
Digitalni dom<br />
Pretežna pristupna tehnologija njemačkim kućanstvima<br />
je DSL (18 mln.domaćinstava ili<br />
50%) no potrebne su veće brzine <strong>za</strong> IP TV (TV<br />
on Demand). Deutsche Telekom nudi mogućnost<br />
brzog pristupa Internetu (VDSL tehnologija<br />
s preko 50 Mbs) koji omogućuje prikaz televizije<br />
visoke rezolucije s Interneta u svakom domu, preko<br />
velikih plazma ili LCD ekrana. Radi se o mogućnosti<br />
gledanja 150 TV kanala koja je trenutno<br />
dostupna u 12 njemačkih gradova. Ericsson<br />
je najavio 10-gigabitnu optičku GPON (Gigabit<br />
Passive Optical Network) mrežu <strong>za</strong> IPTV, koja<br />
omogućuje četverostruko veće brzine od postojećih<br />
GPON mreža preko kojih ide i naš MAXtv.<br />
Istovremeno će predstaviti i GPON platformu s<br />
osam ula<strong>za</strong> kao najnoviji dodatak sustavu EDA<br />
1500 GPO, koji će udvostručiti njegov kapacitet i<br />
poboljšati troškovnu učinkovitost.<br />
Video na poziv (VoD), ravni ekrani i atraktivan<br />
sadržaj je ono što treba privući potrošače i donijeti<br />
nove prihode fiksnim operaterima koji gube<br />
dio prihoda u borbi s mobilnim operaterima. No<br />
Internet, video igre, video uz muziku (5.1 surro-<br />
und) samo su jedan dio novih usluga koje čine<br />
tzv. digitalni dom. Radi se o kućnoj mreži sa širokim<br />
mogućnostima upravljanja/optimi<strong>za</strong>cije<br />
grijanja, ventilacije, rasvjete, nadzornog sustava<br />
kuće, uključivanja raznih uređaja i slično. Za<br />
to su potrebne kućne mreže koje su ili bežične ili<br />
idu preko električne instalacije s brzinama do 200<br />
Mbps. Postoji i udruženje Home Plug Powerline<br />
Alliance (HPA) koje <strong>za</strong>jednički prikazuje rješenja<br />
mreža preko električne instalacije.<br />
Mreže<br />
Žičane mreže postaju gigabitne s 10 G-bitnim<br />
backboneom. Nude se 10 Gb preklopnici i 10<br />
Gb kartice <strong>za</strong> žičane mreže (ranije su bile isključivo<br />
optičke). Gigabit Ethernet je postao norma<br />
čak i na području jeftinije opreme.Tako Founrdy<br />
Networks najavljuje jeftine switcheve 10/100/1000<br />
sa 4 x10 Gigabit uplinkovima), a <strong>za</strong> mrežne operatere<br />
SO NET/SDH uređaje koji snažno konkuriraju<br />
Ciscu i Juniperu, uz daleko niže cijene.<br />
Proizvođači pasivne mrežne opreme nude nova<br />
rješenja <strong>za</strong> kabele (UTP Klasa 6,5, pa čak i 7 –<br />
barem tako tvrde), konektore i druga domišljata<br />
rješenja. Zbog dovođenja priključka na svako<br />
radno mjesto, ožičenja postaju problem te se <strong>za</strong><br />
velike koncentracije nude debeli kabeli koji objedinjuju<br />
32-64 UTP kabela s posebnim utičnicama<br />
<strong>za</strong> razvod i patch panele. Slično se radi i <strong>za</strong> op-<br />
tičke mreže jer stvari se kreću u pravcu dovođenja<br />
optike do stola <strong>za</strong>poslenog.<br />
No <strong>za</strong>nimljiv je i novi pristup strukturnog kabliranja<br />
<strong>za</strong> bežične mreže. Iako to izgleda kontradiktorno,<br />
grade se mreže malih bežičnih pristupnih<br />
čvorova vrlo male snage (mikro ćelije) <strong>za</strong> pojedine<br />
prostore (napajanih preko UTP-a), kako bi<br />
se svim <strong>za</strong>poslenima u prostoriji omogućio bežični<br />
pristup i veća propusnost a onemogućilo prislušk<strong>ivanje</strong><br />
s udaljenosti (slično kao kod DECT<br />
telefona).<br />
Video konferencije<br />
Zahvaljujući razvoju IP rješenja i HD TV videokonferencijskih<br />
sustava, najnoviji profesionalni<br />
sustavi omogućuju multipoint videokonferencije<br />
u virtualnoj sobi <strong>za</strong> sastanke s video, voice i multimedia<br />
sadržajima visoke rezolucije po jednoj liniji,<br />
sa <strong>za</strong>ista impresivnom kvalitetom, uz ekrane<br />
visoke rezolucije. Stvara se privid pravog sastanka<br />
u istoj prostoriji, ali uz cijenu od oko 10.000<br />
EUR po lokaciji koja se povezuje. Postoje dakako<br />
i znatno jeftinija rješenja koja također omogućuju<br />
rad na daljinu, povez<strong>ivanje</strong> odjela velikih tvrtki,<br />
rad virtualnih timova itd. ali ne pružaju takvu realnost<br />
prika<strong>za</strong>. Razvoj je pove<strong>za</strong>n sa snažnim razvojem<br />
videotelefonije i <strong>za</strong>ista je impresivan te se<br />
pojavljuju rješenja koja znatno olakšavaju primjenu.<br />
Tvrtka TrendNet nudi mobilni VoIP konferencijski<br />
sustav koji radi preko Bluetooth mobilnog<br />
priključka koji nema kabela i omogućuje kretanje<br />
govornika. Postoje i vrlo jeftina open source<br />
rješenja relativno loše kvalitete, ali i to će biti<br />
znatno poboljšano primjenom broadbanda veće<br />
propusnosti.<br />
Telematika i navigacija<br />
Navigacija je trend 2008. godine. Osobni uređaji<br />
<strong>za</strong> navigaciju (PND) imaju danas ugrađeni GPRS<br />
modem i SIM (npr. Tom Tomov model GO715).<br />
Svi smart telefoni i PDA uređaji imaju i opciju proširenja<br />
s navigacijskim modulom. Takvi uređaji se<br />
osim pomoći pri pronalaženju pravog puta koriste<br />
<strong>za</strong> lociranje i praćenje logističkog tijeka u automobilima,<br />
privrednim vozilima, plovilima, <strong>za</strong> vojne<br />
i policijske namjene i slično. Tvrtka Garmin je<br />
objavila da se od iduće godine vjerojatno niti jedan<br />
automobil, kamion ili brod neće isporučivati bez<br />
navigacijskog uređaja. Procjenjuje se da će samo u<br />
Njemačkoj ove godine ukupna prodaja navigacijskih<br />
uređaja biti 825 milijuna eura. U eksploataciju<br />
kreće i europski satelitski GPS sustav (Galileo<br />
kao konkurencija američkom GPS-u) te su u ponudi<br />
već proizvodi s ugrađenim A-GPS čipom <strong>za</strong><br />
Galileo GPS prijemnike.<br />
56 163/07/2008
Telemedicina<br />
Svjetski problem vi-<br />
sokih cijena zdravstvenih<br />
usluga i<br />
trend brige <strong>za</strong> zdra-<br />
vlje potaknuli su<br />
razvoj ni<strong>za</strong> mobilnih<br />
osobnih uređaja<br />
<strong>za</strong> praćenje<br />
zdravstvenog stanja<br />
ljudskog organizma(temperatura,<br />
tlak, srce/EKG,<br />
anali<strong>za</strong> šećera i<br />
ostalog u krvi, mogućnost<br />
praćenja i<br />
lociranja pacijenta<br />
i slično). To je potaknulo<br />
i otvaranje<br />
daljinskih laboratorija,<br />
nadzornih<br />
centara (i njihovih<br />
mreža u Švicarskoj<br />
i Francuskoj...) <strong>za</strong><br />
preventivno 24-satno praćenje zdravstvenog stanja<br />
pojedinog pacijenta, pokretnog ili nepokretnog.<br />
Ti centri rade na principu pretplate na uslugu<br />
analize, nadzora i pomoći (npr. 50-200 eura<br />
mjesečno – ponuda švicarskog zdravstvenog<br />
nadzornog centra). Pacijent opremljen senzorskim<br />
uređajima stalno je pod nadzorom, i nakon<br />
uočavanja nekog zdravstvenog problema stupa<br />
se s njim u kontakt mobilnim telefonom te šalju<br />
potrebne upute; upućuje ga se na adresu najbliže<br />
odgovarajuće ambulante ili se šalje ekipa <strong>za</strong> hitne<br />
intervencije. Tako sustav GlucoTel, namijenjen<br />
dijabetičarima, kontrolira i automatski upravlja<br />
održavanjem stabilnog stanja pacijenta.<br />
Slična rješenja rade se <strong>za</strong> mobilne ekipe (patronažne<br />
sestre, brodove i slično) koje dobivaju<br />
dodatne uređaje (kamere, videotelefon, rentgen<br />
i druga dijagnostička pomagala) pa mogu<br />
komunicirati s udaljenim lječnikom i primijeniti<br />
odgovarajuću terapiju. Posebna pažnja<br />
posvećena je <strong>za</strong>štiti podataka o pacijentima i<br />
toku podataka važnih <strong>za</strong> zdravlje.<br />
Web 2.0<br />
U tijeku je novo tumačenje uloge Weba, „nova<br />
verzija” pod novim nazivom Web 2.0. Pojavili<br />
su se YouTube i Facebook portali <strong>za</strong> individualne<br />
uratke i suradnju, nova generacija Web usluga,<br />
servisa, <strong>za</strong> korištenje Weba na novi način (stvaranje<br />
osobnih stranica), razmjenu i doprinos sadržaju<br />
na Webu (blogovi, Wikipedia, video uratci<br />
itd). Zbog jednostavnosti korištenja, i tvrtke su<br />
163/07/2008<br />
počele stvarati rješenja <strong>za</strong> svoje timove <strong>za</strong>poslenih<br />
(npr. prijenos iskustava prodavača).<br />
Zaštita podataka, mreža i prostora<br />
Sigurnost je postala tema broj jedan umreženog<br />
svijeta. Veliki projekti i rješenja državne uprave<br />
kao što su e-putovnice, e-osobne iskaznice, video<br />
nadzor, video anali<strong>za</strong>, biometrijski sustavi, praćenje<br />
napada na mreže (CERT) <strong>za</strong>htijevaju potpunu<br />
sigurnost. Kod tvrtki, više se vodi računa o<br />
kontroli pristupa, identifikacijskim karticama <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>poslene.<br />
Sigurnost rada današnjeg umreženog sustava<br />
poslovanja ugrožena je sve rafiniranijim ugro<strong>za</strong>ma<br />
koje se šire mrežom. Od integriranih složenih<br />
sustava <strong>za</strong>štite (HR/SW) do rješenja <strong>za</strong><br />
male tvrtke, <strong>za</strong>mjetna je orijentacija na razne<br />
metode aktivne <strong>za</strong>štite protiv sve prisutnijih<br />
malicioznih programa. Maliciozni programi,<br />
spyware, spam, phishing su u velikom porastu<br />
kod stolnih računala. Zaštita od svih vrsti<br />
prijetnji je vrlo značajna tema današnjice te poznati<br />
i nepoznati proizvođači nude razne proizvode<br />
s raznim oblicima <strong>za</strong>štite i rješenjima: od<br />
stolnih računala, lokalnih mreža ili korporacijskih<br />
mreža. U posljednje vrijeme, velik je problem<br />
postao <strong>za</strong>štita smart telefona a prijetnje su<br />
u velikom porastu, no <strong>za</strong>štitu, naravno, imamo<br />
i protiv njih.<br />
Stručnjaci <strong>za</strong> sigurnost David Hulton i Steve<br />
Muller na europskoj su konferenciji Black Hat<br />
predstavili problem sigurnosti u mobilnim GSM<br />
mrežama, koja je manjkava te ugrožava sigurnost<br />
i privatnost korisnika. <strong>Istra</strong>živači su poka<strong>za</strong>li da<br />
je uz uporabu relativno jeftine i široko dostupne<br />
opreme šifriranje poziva u GSM mreži moguće<br />
probiti <strong>za</strong> manje od 30 minuta. Metoda koju još<br />
razvijaju potom omogućuje prislušk<strong>ivanje</strong> poziva<br />
na udaljenosti od 32 kilometra ili više. Zbog<br />
toga je potrebno znatno unaprijediti sigurnost u<br />
novim generacijama mreža 4. generacije.<br />
Ante Polonijo<br />
57
Gdje <strong>za</strong>vršavaju stari mobiteli?<br />
Prema globalnom istraživanju čije je<br />
rezultate objavila Nokia, sa-mo tri posto<br />
potrošača reciklira mobilne telefone<br />
usprkos činjenici da većina u kući<br />
ima stare uređaje koje više ne žele. Tri<br />
od četiri ispitanika dodalo je kako ni ne<br />
razmišlja o recikliranju svojih uređaja, a<br />
gotovo polovica nije uopće bila svjesna<br />
da ta mogućnost postoji.<br />
<strong>Istra</strong>ž<strong>ivanje</strong> se temelji na razgovorima<br />
sa 6500 ljudi u 13 zemalja, uključujući<br />
Finsku, Njemačku, Italiju, Rusiju, Švedsku,<br />
Veliku Britaniju, Ujedinjene Arapske<br />
Emirate, Sjedinjene Američke Države,<br />
Nigeriju, Indiju, Kinu, Indoneziju i Brazil.<br />
Markus Terho, upravitelj Ureda <strong>za</strong> očuvanje<br />
okoliša u Nokiji rekao je: „Iz ovog<br />
istraživanja jasno se vidi da se vrlo malo<br />
mobilnih uređaja reciklira kada dođu do<br />
kraja svog životnog vijeka. Mnogi ljudi<br />
jednostavno nisu svjesni da se ti stari<br />
mobilni uređaji koji se više ne koriste i<br />
samo leže uokolo, u ladicama, mogu reciklirati,<br />
a ne znaju ni kako se to može<br />
učiniti. Kada bi svaka od 3 milijarde osoba<br />
diljem svijeta koje posjeduju mobilne<br />
uređaje vratila samo jedan uređaj kojeg<br />
više ne koristi, dobili bismo 240.000 tona<br />
sirovog materijala i time smanjili emisiju<br />
plinova koji uzrokuju efekt staklenika,<br />
što bi imalo isti učinak kao da s prometnica<br />
maknete 4 milijuna automobila!”<br />
STORM Computers postao<br />
Cisco partner<br />
Tvrtka STORM Computers danas objavljuje<br />
da je stekla Outdoor Wireless<br />
163/07/2008<br />
Mesh Authorized Technology Provider<br />
(ATP) status kojega dodjeljuje tvrtka Cisco<br />
Systems. Ovo postignuće je STORM<br />
Computers <strong>za</strong>služio ispunjavajući niz<br />
uvjeta i programskih preduvjeta prodaje,<br />
razvoja i održavanja Cisco Outdoor Wireless<br />
Mesh rješenja.<br />
Lokalne uprave i tvrtke diljem svijeta<br />
proširuju dostupnost Internetu u smislu<br />
poboljšanja djelovanja svojih službi te<br />
javnim službama kao što su policija, vatrogasci<br />
i slično daju pristup neophodnim<br />
informacijama koje trebaju u svom djelovanju.<br />
Cisco Outdoor Wireless Mesh ATP<br />
omogućuje partnerima distribuciju pouzdanog<br />
i visoko <strong>za</strong>štićenog Wi-Fi pristupa<br />
koristeći vrhunsku izvedbu i robusnu<br />
platformu koja se može lako instalirati na<br />
različitim vanjskim lokacijama.<br />
„Cisco Authorized Technology Provider<br />
partneri su instrumenti koji pomažu<br />
našim korisnicima da uspješno primjenjuju<br />
neka od najsofisticiranijih mrežnih rješenja<br />
na tržištu danas”, kaže Alex Thurber,<br />
viši direktor <strong>za</strong> bežične mreže u Ciscu.<br />
„Kao Cisco Outdoor Wireless Mesh ATP<br />
partner, STORM Computers uložio je sredstva<br />
u <strong>za</strong>htjevno osposobljavanje kako bi<br />
mogao pomoći <strong>za</strong>jedničkim korisnicima<br />
da na siguran način poboljšaju uspostavu<br />
kritičnih javnih usluga”.<br />
Da bi se kvalificirao <strong>za</strong> Cisco Outdoor<br />
Wireless Mesh ATP status, STORM Computers<br />
je morao <strong>za</strong>dovoljiti niz uvjeta, od<br />
postignuća Cisco Advanced Wireless LAN<br />
specijali<strong>za</strong>cije do održavanja visoke razine<br />
<strong>za</strong>dovoljstva korisnika. Partner mora<br />
imati osoblje koje može ispuniti specifične<br />
<strong>za</strong>htjeve posla. Od partnera se također<br />
<strong>za</strong>htijeva da izrade laboratorijsko okruženje<br />
gdje je moguće oponašati korisničke<br />
pogreške.<br />
Laboratorij<br />
mora<br />
sadržavati<br />
aktualna, nadograđena<br />
i održavana<br />
Cisco<br />
Outdoor Wireless<br />
Mesh rješenjakonfigurirana<br />
<strong>za</strong> testiranje<br />
stvarne simulacije<br />
pod uvjetima<br />
kakvi bi se<br />
našli kod krajnjih<br />
korisnika.<br />
Cisco AuthorizedTechnology<br />
Provider<br />
(ATP) program<br />
je dio Ciscovego-to-market<br />
strategije <strong>za</strong><br />
nove tehnolo-<br />
gije. Program pomaže Ciscu da definira<br />
znanje, vještine i usluge koje partner treba<br />
kako bi uspješno prodavao, razvijao i<br />
podržavao nove tehnologije.<br />
H1 ADSL bez pretplate<br />
H1 TELEKOM širi vlastitu <strong>telekom</strong>unikacijsku<br />
infrastrukturu u pojedinim<br />
gradovima, što omogućuje još veću pokrivenost<br />
govornim i ADSL uslugama u<br />
Hrvatskoj. Danas H1 TELEKOM pokriva<br />
55% kućanstava u Splitu i 35% kućan-stava<br />
na području Zagreba.<br />
„Dosljedno provodimo <strong>za</strong>crtanu politiku<br />
razvoja kompanije te kroz širenje<br />
vlastite infrastrukture povećavamo<br />
tržišni potencijal H1 TELEKOM-a, koji<br />
pruža naj-povoljnije kvalitetne usluge<br />
fiksne tele-fonije i ADSL pristupa Internetu<br />
na tržištu” – izjavio je Hrvoje Lapić,<br />
direktor marketinga H1 TELEKOM-a.<br />
U ožujku ove godine na tržište je plasirana<br />
Surf&Call usluga, koja uključu-je<br />
ADSL Internet i javnu govornu uslugu<br />
odabirom jednog od tri tarifna modela:<br />
Start, Action i Pro. Svi paketi omogućuju<br />
besplatno telefoniranje unutar<br />
H1 mreže i besplatan prikaz broja pozivatelja,<br />
sprečavanje prika<strong>za</strong> vlastitog<br />
broja, prosljeđ<strong>ivanje</strong> poziva te poziv na<br />
čekanju. Dodatna prednost Surf&Call<br />
paketa je što korisnik <strong>za</strong> ADSL i govornu<br />
uslugu dobiva samo jedan račun.<br />
59<br />
VIJESTI
Suradnja Googlea i Iskona<br />
Zahvaljujući <strong>za</strong>jedničkoj suradnji<br />
Googlea i Iskona, Iskonovi poslovni korisnici<br />
mogu do kraja ove godine besplatno<br />
iskoristiti mogućnost oglašavanja<br />
na najpoznatijem i najposjećenijem<br />
Internet pretraživaču Googleu putem<br />
promotivnih bonova.<br />
Korisnici trebaju sami odrediti ključne<br />
riječi koje najbolje opisuju njihovu<br />
tvrtku i poslovanje.<br />
Odabrane ključne riječi Google će<br />
prepoznati prilikom svakog pretraživanja<br />
te uz rezultate pretraživanja prika<strong>za</strong>ti<br />
i oglas korisnika desno ili iznad rezultata<br />
pretraživanja na Googleovoj tražilici te<br />
na Googleovoj sadržajnoj mreži. Oglas<br />
koji će se prikazivati korisnici izrađuju<br />
sami putem Google AdWordsa.<br />
Postojeći i novi poslovni korisnici<br />
trebaju od Iskona <strong>za</strong>tražiti vlastiti promotivni<br />
kod. Aktivacijom promotivnog<br />
koda bit će im omogućeno besplatno<br />
oglašavanje. Također, korisnici mogu<br />
sami mijenjati vlastitu kampanju online:<br />
tekst oglasa, ključne riječi, <strong>za</strong>tim mogu<br />
privremeno <strong>za</strong>ustaviti ili prekinuti kampanju,<br />
kontrolirati potrošnju, a promotivni<br />
bon će biti umanjen <strong>za</strong> određeni<br />
iznos samo kada netko doista i klikne<br />
na oglas.<br />
163/07/2008<br />
�������������������������<br />
���������������������������<br />
���������������������������<br />
��������������������������<br />
��������������<br />
�����������������<br />
�����������������<br />
������������������������������<br />
������������<br />
������������<br />
�������������������������<br />
�������������������<br />
�������������������������<br />
����������������������������������<br />
������������������������������������������������������������������������<br />
�����������������������������������������<br />
��������������������������������������������<br />
��������������������������������������������������������������������<br />
„Iskon je<br />
prva tvrtka u<br />
Hrvatskoj koja<br />
je s Googleomdogovorila<br />
ovakav oblik<br />
suradnje, na<br />
što smo posebno<br />
ponosni.<br />
Uvjeren sam<br />
da će naši poslovni<br />
korisnici<br />
prepoznati ovu<br />
pogodnost kao<br />
još jednu u nizu<br />
Iskonovih pogodnosti<br />
koje<br />
pridonose njihovomuspješnijemposlovanju”,<br />
istaknuo<br />
je Saša Kramar,<br />
predsjednik Uprave Iskona.<br />
Osim poslovnih korisnika Iskona, navedenu<br />
mogućnost mogu iskoristiti i korisnici<br />
Croadrije, tvrtke kćeri Iskona koja je<br />
specijalizirana <strong>za</strong> pružanje web hostinga.<br />
Mobitel će uskoro imati<br />
polovina svjetske populacije<br />
Više od polovine<br />
svjetske populacije<br />
koristit će<br />
mobilni telefon<br />
početkom 2010.<br />
godine, u odnosu<br />
na 40 posto koliko<br />
ih je mobilni telefon<br />
koristilo početkom<br />
2008, što<br />
je napredak pove<strong>za</strong>n<br />
s razvojem<br />
ovog tržišta na<br />
Bliskom istoku i<br />
u Africi, izvijestio<br />
je u petak institut<br />
Strategy Analytics.<br />
Broj korisnika<br />
mobilnog telefona<br />
u svijetu će 2008.<br />
prijeći 3,9 milijardi,<br />
a 2013. će biti 5,6<br />
milijardi korisnika<br />
mobitela.<br />
Azijsko-pacifičko<br />
područje, Bliski<br />
istok i Afrika „bit<br />
će pokretači rasta<br />
tržišta mobilne<br />
telefonije, doprinoseći<br />
općem<br />
povećanju broja<br />
korisnika do 2013.<br />
porastom od 80 posto”, navodi Institut.<br />
Na spomenuta tri područja nalazi se<br />
gotovo 60 posto korisnika i oko 40 posto<br />
poslovnih korisnika.<br />
Optima na Krku<br />
Optima Telekom je doveo vlastitu<br />
optičku mrežu na otok Krk, čime će<br />
se omogućiti povez<strong>ivanje</strong> kolokacija u<br />
svim većim otočkim mjestima. To znači<br />
da će stanovnicima Krka, kao i poslovnim<br />
subjektima, biti omogućen izbor<br />
najsuvremenijih <strong>telekom</strong>unikacijskih<br />
usluga.<br />
Optička trasa se sastoji od dva pravca:<br />
prvi prolazi kroz turistička odredišta<br />
Omišalj, Njivice, Malinsku, Krk i Punat,<br />
dok drugi prolazi kroz sela Gabonjin i<br />
<strong>za</strong>vršava u mjestu Kras. Naime, na posljednjoj<br />
točki je odašiljač na kojem je<br />
već aktivna mikrovalna ve<strong>za</strong> iz Rijeke<br />
prema Krasu, a planirana je ista ve<strong>za</strong><br />
prema Novom Vinodolskom i Senju te<br />
prema otoku Cresu. Ovom kombinacijom<br />
optičke i mikrovalne veze, uz već<br />
položen optički kabel između Rijeke i<br />
Novog Vinodolskog, omogućit će se prstenasta<br />
konfiguracija koja korisnicima<br />
<strong>telekom</strong>unikacijskih usluga velikog dijela<br />
Primorsko-goranske županije dodatno<br />
jamči sigurnost usluge, pa i u slučaju<br />
prekida na jednom dijelu spojnog<br />
puta.<br />
„U tijeku turističke sezone spojit ćemo<br />
najveće mjesto na otoku, grad Krk, čime<br />
ćemo njegovim stanovnicima omogućiti<br />
Optimin širokopojasni pristup Internetu i<br />
telefoniju. Omišalj, Malinsku, Njivice i Punat<br />
planiramo spojiti u postsezoni”, izjavio<br />
je Goran Jovičić, predsjednik uprave<br />
Optima Telekoma.<br />
61<br />
VIJESTI
Koji je najefikasniji način očuvanja i povećanja<br />
vrijednosti Vašeg novca? Je li to štednja u banci,<br />
životno osiguranje, stambena štednja ili neki drugi<br />
oblik ulaganja?<br />
Do prije nekoliko godina u Hrvatskoj je<br />
postojala mogućnost isključivo klasične<br />
štednje u bankama. Ulaganje na tržište<br />
kapitala izravno ili preko fondova relativno<br />
je novi oblik ulaganja <strong>za</strong> prosječnog stanovnika<br />
Hrvatske. Stoga je ulagačko iskustvo i kultura<br />
ulaganja u početnim fa<strong>za</strong>ma. Još uvijek se osobni<br />
financijski ciljevi postavljaju na kratke rokove<br />
i još nije <strong>za</strong>živjela veća potreba <strong>za</strong> dugoročnom<br />
štednjom ili ulaganjem, osobito <strong>za</strong> mirovinu ili<br />
školovanje djece.<br />
Koji je najefikasniji način očuvanja i povećanja<br />
vrijednosti Vašeg novca? Je li to štednja u ban-<br />
Utjecaj inflacije na vrijednost novca<br />
ci, životno osiguranje, stambena štednja ili neki<br />
drugi oblik ulaganja?<br />
Znate li kakav je utjecaj inflacije na vaš novac?<br />
Naime, svake godine stopa inflacije smanjuje kupovnu<br />
moć vašeg novca. Stoga bi prvenstveni cilj<br />
svakog ulaganja trebao biti pobjeda nad inflacijom.<br />
Pri kratkoročnom ulaganju, utjecaj stope inflacije<br />
je neznatan; ali pri ulaganju <strong>za</strong> osobnu mirovinu,<br />
školovanje djece ili neki treći dugoročni financijski<br />
cilj, njen utjecaj se ne smije <strong>za</strong>nemariti.<br />
U sljedećoj tablici prika<strong>za</strong>n je primjer utjecaja<br />
inflacije na „obezvređ<strong>ivanje</strong>” Vašeg novca.<br />
Iznos novca na početku razdoblja 10.000,00 HRK<br />
Očekivana prosječna stopa inflacije 4,50%<br />
Razdoblje (broj godina) 10 godina<br />
Kupovna moć novca na kraju razdoblja 6.439,28 HRK<br />
Dugoročno ulaganje ponajprije treba biti unaprijed<br />
osmišljeno. Svaki ulagatelj ima različita osobna<br />
primanja, različitu životnu situaciju, ciljeve, želje<br />
i mogućnosti. Kako nema jedinstvenog modela<br />
ulaganja, svaki bi pojedinac trebao osmisliti<br />
plan ulaganja prema osobnoj situaciji i sklonostima.<br />
Rijetki su oni koji se rode bogati. Veća je vjerojatnost<br />
da ćete popraviti svoju financijsku sliku<br />
počnete li s ulaganjima odmah, nego da čekate da<br />
sakupite nešto novaca.<br />
Odredite sebi cilj Rijetki su oni koji se jednog jutra<br />
probude i odluče početi s ulaganjem. Većina<br />
nas razmišlja i odlučuje određeno vrijeme, odabire<br />
proizvode, savjetuje se.... Kako utvrditi cilj?<br />
Nekoliko je ciljeva <strong>za</strong>jedničko svima:<br />
• školovanje djece<br />
• životni standard<br />
• sigurna mirovina<br />
Pri utvrđivanju cilja potrebno je biti što točniji.<br />
Primjerice, kada odete umirovinu, da li želite pro-<br />
dati stan/kuću i putovati svijetom, ili želite iznajmiti<br />
stan, ili ne želite ništa mijenjati, a znate da će<br />
vam mjesečna primanja znatno pasti.... Ako cilj<br />
nastupa u sljedeće 2-3 godine, ne izlažite se pretjeranom<br />
riziku, ali ako do cilja ima 10 i više godina<br />
tada je vrijeme Vaš najveći saveznik.<br />
Pazite na rizik Velike životne odluke uvijek u<br />
sebi nose dozu rizika. Kupujete li stan ili mijenjate<br />
posao, uspoređivat ćete potencijalne koristi<br />
i rizike Vašeg postupka. Jednako je s ulaganjem.<br />
Kod ulaganja je potrebno donijeti odluku<br />
hoćete li uložiti u dionički fond i možda<br />
godišnje <strong>za</strong>raditi 20%, ali možda neke godine i<br />
izgubiti 20%; ili ćete prihvatiti godišnje sigurnih<br />
5%, što je jedva dovoljno <strong>za</strong> „pokr<strong>ivanje</strong>”<br />
inflacije? Na <strong>za</strong>padnim tržištima popularna je<br />
sljedeća poruka: „Onoliko godina koliko imate,<br />
toliki bi trebao iznositi postotak imovine uložene<br />
u sigurne financijske proizvode (štednja, nekretnine).<br />
Sve ostalo uložite u fondove i dionice.”<br />
Diverzifikacija Kombinirajte različite vrste ulaganja:<br />
ulažite malo u depozite, malo u investicijske<br />
fondove, dionice, nekretnine itd. Zašto? Neki<br />
proizvodi donose miran, a neki nemiran san. Na<br />
nekima se ne <strong>za</strong>rađuje baš posebno, ali neće ni izgubiti.<br />
Rizičnija ulaganja kao što su ulaganja u<br />
fondove ili dionice mogu dati značajno veće prinose,<br />
ali imaju značajna kolebanja u kretanju vrijednosti.<br />
Općenito se savjetuje u visoko rizične<br />
proizvode ulagati isključivo ona sredstva bez kojih<br />
možemo preživjeti neko vrijeme.<br />
Investicijska kultura Ako ste uložili novac u neki<br />
fond, znači da ste ga povjerili profesionalcima i<br />
stručnjacima da se o njemu brinu. I ne trebate<br />
reagirati na svaku vijest, bila ona dobra ili loša.<br />
Držite se unaprijed <strong>za</strong>crtanog vremenskog razdoblja<br />
ulaganja. Potrebno je imati investicijsku kulturu<br />
i strpljenje. Potrebno je vrijeme!<br />
Prednosti ulaganja u investicijske<br />
fondove<br />
Za ulaganje u investicijske fondove nije potrebno<br />
posjedovati puno novca. Ulagati možete prema<br />
svojim mogućnostima i željama. Investicijski fondovi<br />
omogućuju ulagateljima koji imaju slobodnih<br />
sredstava (a nemaju potrebnih znanja <strong>za</strong> samostalno<br />
investiranje) odgovorno i profesionalno<br />
upravljanje njihovim novcem te povećane prinose<br />
uz smanjenje rizika, sigurnost i likvidnost.<br />
Profitabilnost Ulaganje u investicijske fondove<br />
na dugi rok pruža Vam mogućnost ostvariva-<br />
62 163/07/2008
nja većih prinosa od drugih oblika štednje. Dok je bankarska kamata po viđenju<br />
manja od 1%, a na oročene depozite od 4 – 6% na godišnjoj razini, prosječni<br />
godišnji prinosi od ulaganja u investicijske fondove kreću s e na razinama od<br />
8 – 15%. Dugoročno ulaganje sa sobom nosi i efekte kapitali<strong>za</strong>cije. Navodno je<br />
Albert Einstein jednom izjavio: Složeni kamatni račun najjača je sila u svemiru! Što<br />
to konkretno znači poka<strong>za</strong>t ćemo na sljedećem primjeru:<br />
Jedan od najstarijih otvorenih investicijskih fondova na svijetu, Pioneer Fund,<br />
osnovan je 1928. godine, a prosječni mu godišnji prinos do danas iznosi 12,3%.<br />
Osoba koja je 1928. u taj fond uložila 10.000 US$ danas ima nevjerojatnih 110<br />
milijuna US$.<br />
Likvidnost Novcem uloženim u fond možete raspolagati u svakom trenutku.<br />
Nema unaprijed određenih rokova niti iznosa, ulagatelj može u svakom trenutku<br />
prodati dio ili sve svoje udjele natrag fondu, a fond ih je obve<strong>za</strong>n otkupiti<br />
i isplatiti.<br />
Sigurnost Investicijski fond je imovina odijeljena od imovine društva; nema<br />
pravnu osobnost. Vlasnici imovine fonda isključivo su ulagatelji a ne društvo koje<br />
fondom upravlja. Osn<strong>ivanje</strong> i rad društava pod stalnim je nadzorom Hrvatske<br />
agencije <strong>za</strong> nadzor financijskih usluga (HANFA) koja kontrolira poslovanje<br />
fonda na dnevnoj osnovi. Pored toga, imovina fonda (novac i financijski instrumenti)<br />
nalaze se na računima kod depozitne banke koja također kontrolira poslovanje<br />
fonda, a depozitnu banku kontrolira Hrvatska narodna banka.<br />
Profesionalno upravljanje Ulagatelj ne mora pratiti podatke o događanjima na<br />
burzi kako bi u najboljem trenutku kupio ili prodao određeni vrijednosni papir,<br />
već <strong>za</strong> njega to obavlja stručni tim fond menadžera koji brine o upravljanju portfeljem<br />
fonda.<br />
Porezi Prema trenutno važećim hrvatskim <strong>za</strong>konima, <strong>za</strong>rada od ulaganja u investicijske<br />
fondove se ne oporezuje.<br />
Potencijal rasta industrije investicijskih fondova<br />
Da fondovska industrija u Hrvatskoj ima veliki potencijal daljnjeg rasta i razvoja<br />
pokazuju i usporedba ulaganja po stanovniku u investicijske fondove u nekoliko<br />
država Evrope. Dok npr. svaki Francuz u investicijske fondove prosječno ima uloženo<br />
preko 21 tisuće EUR, Austrijanac preko 11.500, a Slovenac oko 1400 EUR,<br />
Hrvati su po glavi stanovnika u fondove uložili tek 561 EUR.<br />
Država<br />
163/07/2008<br />
Imovina svih<br />
fondova (mln<br />
EUR)<br />
Broj stanovnika<br />
Imovina po<br />
stanovniku<br />
(EUR)<br />
Francuska 1.354.175 63.713.926 21.254<br />
Švicarska 119.977 7.554.661 15.881<br />
Švedska 132.686 9.031.088 14.692<br />
Austrija 94.405 8.199.783 11.513<br />
Norveška 50.847 4.627.926 10.987<br />
Velika Britanija 642.848 60.776.238 10.577<br />
Italija 285.637 58.147.733 4.912<br />
Njemačka 253.231 82.400.996 3.073<br />
Portugal 20.235 10.642.836 1.901<br />
Slovenija 2.871 2.009.245 1.429<br />
Poljska 30.996 38.518.241 805<br />
Slovačka 3.241 5.447.502 595<br />
Hrvatska *) 2.519 4.493.312 561<br />
Češka 5.169 10.228.744 505<br />
Izvor: European Fund and Asset Management Association (EFAMA), The Investment<br />
Company Institute (ICI), Hrvatska agencija <strong>za</strong> nadzor financijskih usluga (HANFA)<br />
* Podaci <strong>za</strong> Hrvatsku su od 30. 06. 2008, <strong>za</strong> ostale zemlje od 31. 12. 2007.<br />
Snaga<br />
koja pokreće!<br />
0800 77 66<br />
BESPLATNI TELEFON<br />
www.kd-group.hr<br />
63
ODMOROM<br />
PROTIV STRESA<br />
Mnoge putničke agencije nude svoje aranžmane<br />
<strong>za</strong> Barcelonu avionom ili autobusom,<br />
pa čak i brodom iz Genove. Ovaj grad je<br />
i česta meta maturalaca. Naravno, putem se posjećuju<br />
razni gradovi Italije i Francuske. Ako ste<br />
skloniji avio prijevozu možete sletjeti na glavni<br />
aerodrom Barcelone ili onaj nešto dalji u Gironi,<br />
gdje slijeće Ryanair. A to je i daleko najjeftiniji<br />
način da stignete na Tenerife, bilo da krenete iz<br />
Venecije ili Gra<strong>za</strong>. Mi smo upravo na svome putu<br />
ka Kanarima proveli dva dana u Barceloni.<br />
Barcelona se nalazi u pokrajini Kataloniji. Ima<br />
svoj parlament i predsjednika. Veoma je razvijena,<br />
uz vrlo malo ne<strong>za</strong>poslenih, a ondje se stvara<br />
četvrtina nacionalnog dohotka Španjolske.<br />
Službeni jezici su katalonski i kastiljanski. Po<br />
legendi, nastala je prije 4000 godina, kada se<br />
Hercules iskrcao iz svog broda kojim je stigao<br />
iz Afrike. S njime su stigli kolonisti na još osam<br />
barki. Sam grad ima 1,5 milijuna stanovnika a sa<br />
satelitskim gradićima regije tri puta više.<br />
Oko la ramble<br />
Ako ne idete preko agencije a želite biti u središtu<br />
zbivanja, naći ćete sasvim solidne hotele<br />
po normalnim cijenama oko glavne ulice<br />
La Rambla i Placa Catalunya. Odatle se pješice<br />
može obići mnogo toga. Centar grada je sam<br />
trg Placa Catalunya iz kojeg vodi nekoliko najvažnijih<br />
bulevara Barcelone. To su Passeig de<br />
Gracia i Catalunya. Ujedno su to i glavni prometni<br />
pravci, ali i mjesta s povijesnom arhitekturom<br />
i tradicijom. Čitavi distrikt, poznat pod nazivom<br />
Eixample, nastao je 1860. godine, a presijecaju<br />
ga paralelne široke ulice i veliki trgovi.<br />
Mnogobrojne terase s kafićima, galerije, trgovine<br />
i palače bivše španjolske aristokracije daju joj jedan<br />
poseban štih. Passeig de Gracia je osmišljen<br />
da bude glavna avenija aristokracije, s prekrasnim<br />
zgradama, a kasnije je Gaudi, najpoznatiji<br />
arhitekt Barcelone, projektirao nekoliko zgrada<br />
u samo sebi svojstvenom stilu. Najpoznatije<br />
su La casa Calvet, Casa Battllo i Casa Mila ili<br />
La Pedrera. Danas su tu skupe trgovine nakita,<br />
odjeće, skupi restorani, galerije i mini muzeji.<br />
S trga počinje i turistima naj<strong>za</strong>nimljivija ulica La<br />
Rambla koja se proteže sve do obale i trga na<br />
kojem se nalazi spomenik Kolumbu. To je istinsko<br />
srce grada – dugačka široka ulica, s drvoredom<br />
i šetalištem u sredini. S obje strane nalaze<br />
se mnoge trgovine, restorani, kafići i hoteli. Po<br />
danu je prepuna raznih štandova, gdje se prodaje<br />
sve, a najviše kanarinci, papagaji i druge egzotične<br />
ptice. Noću je sve podređeno <strong>za</strong>bavi i odmoru<br />
uz šetnju. Mladi umjetnici sa svojim slikama<br />
i performansima na svakom su koraku. Na njoj<br />
se nalazi i ulaz u tržnicu la Boqueria. Vrijedi ući i<br />
vidjeti kako izgleda. Nema čega nema, a fascinira<br />
izobilje i način kako je roba složena i izložena.<br />
Duž ulice su i neke povijesne zgrade, kao što su<br />
Licej i poznati Miroov mo<strong>za</strong>ik. Donji dio, onaj<br />
bliže moru, prepun je sexy i peep show klubova.<br />
Šetnju ovom ulicom možete <strong>za</strong>vršiti posjetom<br />
Kolumbovom spomeniku, a nešto malo dalje<br />
i fascinantnom pomorskom muzeju Museu<br />
Marítim, gdje ćete vidjeti mnoštvo slika, dokumenata,<br />
brodova i drugih izložaka ve<strong>za</strong>nih uz<br />
zlatno kolonijalno doba Španjolske.<br />
Tu je i najveći akvarij na Sredozemlju. Doživljaj<br />
je fantastičan. Može se vidjeti morska flora i fauna<br />
mediterana, ali isto tako i tropskih mora i<br />
oceana. Recimo samo da ima 11.000 životinja,<br />
oko 450 različitih vrsta. Čak postoji i dio <strong>za</strong><br />
mini organizme, koji postaju vidljivi <strong>za</strong>hvaljujući<br />
posebnim staklima bazena koja uvećavaju.<br />
Impresivno je kada šetate 80 metara dugim staklenim<br />
tunelom a oko vas na sve strane voda.<br />
Bočnim se ulicama s La Ramble ide u stari dio<br />
grada Barri Gotic, poznat po uskim i mračnim<br />
uličicama, malim trgovima s restoranima, kafićima<br />
i hotelima. Tu je ujedno i najjeftiniji smještaj<br />
u Barceloni. Barri Gotic je u stvari slika<br />
Barcelone kako je nekada davno izgledala kao<br />
mediteranski gradić, <strong>za</strong> vrijema španjolskih kraljeva,<br />
još iz vremena otkrića Amerike. Španjolska<br />
je kršćanska zemlja i Barcelona je prepuna što<br />
malih, što velikih crkvi i katedrala. I ovdje ih je<br />
jako mnogo. Najstarija je Katedrala Barcelona<br />
izgrađena u gotičkom stilu čija je gradnja <strong>za</strong>počela<br />
1298. godine na ruševinama bazilike uništene<br />
925. godine. Nadograđivana je sve do posljednjeg<br />
stoljeća. Ova je katedrala <strong>za</strong>nimljiva i<br />
po tome što ima unutarnje dvorište s malim ribnjakom<br />
i parkom po kojem se šepure patke i gu-<br />
Doživite grad po<br />
mjeri svakog od nas<br />
ske. Ništa slično tomu nisam vidio nigdje.<br />
Prolazeći kroz Barri Gotic, ili ako idete istočno<br />
s Placa Catalunya, doći ćete do trga Arc de<br />
Triomf, gdje su smještena trijumfalna vrata<br />
Barcelone. Izgrađena su <strong>za</strong> glavni ulaz <strong>za</strong> EXPO<br />
1888. godine. Odatle vodi široka promenada<br />
sve do ula<strong>za</strong> u Park Ciutadella, koji je velika zelena<br />
površina u samom centru grada s malim<br />
jezerom na kojem se iznajmljuju barke <strong>za</strong> <strong>za</strong>ljubljene<br />
te s prekrasnom kaskadnom fontanom<br />
na drugom kraju uz još jedna vrata. Unutar<br />
kompleksa je zoo, muzej geologije i muzej moderne<br />
umjetnosti te Parlament Katalonije.<br />
Vrijedi vidjeti<br />
Da biste upoznali ostatak Barcelone morate<br />
koristiti metro ili taksi ili turističke autobuse.<br />
T10, komplet karata <strong>za</strong> 10 metro i bus vožnji,<br />
košta 6,9€, a petnaest minuta vožnje taksijem<br />
5€. Niti rent-a-car nije skup.<br />
Jedan od <strong>za</strong>štitnih znakova Barcelone je i trg<br />
Placa d’ Espanya s velikom fontanom u centru<br />
i arenom <strong>za</strong> koridu na drugom kraju. Kako je<br />
ubijanje bikova u Kataloniji <strong>za</strong>branjeno, sada<br />
je to shopping centar, jer borbe bikova bez krvi<br />
Kataloncima očigledno nisu <strong>za</strong>nimljive. Na trgu<br />
su i dva tornja, sličnih onome u Veneciji, upravo<br />
ispred ula<strong>za</strong> u sajmište. Dalje se nastavljaju<br />
čarobne fontane i vodoskoci Montijuic, a na<br />
vrhu je palača National Art Museuma i vrtovi<br />
Montijuic s mnogo sportskih terena. Fontane se<br />
kaskadno spuštaju i čine praktično cijeli jedan<br />
bulevar na nizbrdici. Nešto predivno, a poseb-<br />
64 163/07/2008
no noću, kada su obasjane raznobojnim svjetlima<br />
koja se pale i gase u ritmu glazbe, kao i mlazovi<br />
vode. Predstave počinju u točno određeno<br />
vrijeme, a glazba je različita, od klasične do rocka.<br />
U ovom je obliku sve ovo nastalo 1929. godine,<br />
radi održavanja Svjetske izložbe.<br />
Pet minuta pješice odande nalazi se El Poble<br />
Espanyol ili Španjolsko selo – jedinstven kompleks<br />
građevina napravljenih u raznim stilovima<br />
iz čitave Španjolske. Tu ćete vidjeti kako izgledaju<br />
i kako su izgledali gradići na jugu i na sjeveru i<br />
sve što je osobito <strong>za</strong> pojedine oblasti. Sve te kućice<br />
danas su trgovine suvenira, kafići, restorani. Tu<br />
se pleše flamenko, karakterističan ples uz zvuke kastanjeta<br />
koje možete kupiti i kao suvenir, pa pokušati<br />
i sami plesati. Tu se održavaju i razni koncerti.<br />
Na jednom od velikih trgova na drugom kraju<br />
grada je i Placa de la Sagrada Familia, ispred<br />
istoimene katedrale, koju je <strong>za</strong>počeo poznati<br />
arhitekta Antoni Gaudi u svom jedinstvenom<br />
stilu. Još uvijek se gradi, ali odavno predstavlja<br />
simbol Barcelone.<br />
Nešto dalje, na jednom brdu i vidikovcu, smjestio<br />
se Parc Guell, kojeg je projektirao Gaudi u<br />
svom stilu. To je najčudniji park u svijetu i nalazi<br />
se pod <strong>za</strong>štitom UNESCO-a te je postao<br />
drugi simbol Barcelone.<br />
Od mnogobrojnih muzeja obavezno treba još po-<br />
163/07/2008<br />
sjetiti Fundacio Joan Miro, Museo Picaso.<br />
Barcelona je olimpijski grad. U njemu su se održale<br />
Igre 1992. godine. Mnogi sportski objekti<br />
danas su turističke atrakcije. Možete prošetati<br />
Olimpijskim selom, posjetiti Olimpijsku luku<br />
i Olimpijski prsten, kompleks sa stadionom,<br />
sportskom dvoranom. Možete posjetiti i stadion<br />
nogometnog kluba Barcelona Camp Nou u<br />
sklopu kojeg je i muzej, te kupiti suvenire ve<strong>za</strong>ne<br />
uz nogomet i Barcu.<br />
Izleti<br />
Jedan dan odvojite i <strong>za</strong> posjet rivijeri Costa<br />
Brava i Lloret de maru, Tossi, najpoznatijm turističkim<br />
središtima udaljenim od Barcelone 50<br />
km, ili posjetite Gironu. Ako ste vjernik, obavezno<br />
posjetite poznati samostan na Monserratu,<br />
u kojem se nalazi poznati kip Crne Madone<br />
ispred kojeg se moli <strong>za</strong> ispunjenje neke želje.<br />
Obično zdravlja.<br />
Noćni život<br />
Barcelona živi cijelu noć. U luci, nedaleko<br />
Kolumbovog spomenika, u sklopu shopping<br />
centra Mare Magnum, nalaze se vrlo poznate<br />
diskoteke i noćni klubovi. Na ulicama ispred<br />
diskotetaka nude vam se besplatne ulaznice. Svi<br />
ih nude, ali je opet lijepo čuti da vam netko<br />
daje nešto besplatno. U nekima je i prvo piće<br />
besplatno i zove se piće dobrodošlice. Obično<br />
je to čašica tekile ili sangrije, nacionalnog pića<br />
Španjolske. U drugima, opet, besplatno piće<br />
dobijete nakon prvog plaćenog. Za grupe se<br />
može dogovoriti i posebna cijena pića, čak upola<br />
jeftinije. Luda <strong>za</strong>bava traje sve do ranih jutarnjih<br />
sati. Lokali s glazbom i flamenko plesom<br />
su dosta brojni, a pogledati predstavu je<br />
pravi doživljaj.<br />
Hrana je izuzetno dobra a kako i ne bi kada<br />
možete birati između morskih specijaliteta i<br />
domaćih mesnih menija. Naime, ova oblast je<br />
jedna od najpoznatijih i najvećih u svijetu po<br />
proizvodnji svinja i svega od svinjskog mesa.<br />
Boris Pletikosa<br />
65<br />
ODMOROM<br />
PROTIV STRESA
Godišnji odmor<br />
• 59% ispitanika ne može na godišnji kada želi<br />
• Prosječno 23,4 dana godišnjeg odmora<br />
• Više od polovice ispitanika ne dobiva regres <strong>za</strong><br />
godišnji odmor<br />
• 40% godišnjeg odmora se ne iskoristi<br />
• 81% ispitanika na odmoru razmišlja o poslu<br />
<strong>Istra</strong>ž<strong>ivanje</strong> o godišnjem odmoru proveo je MojPosao (www.MojPosao.<br />
net) tijekom lipnja 2008. na uzorku od preko 600 ispitanika.<br />
1. Prosječno 23,4 dana godišnjeg odmora<br />
Prema provedenom istraživanju, prosječan broj dana godišnjeg odmora<br />
muškaraca i žena razlikuje se <strong>za</strong> 1,1 dan (muškarci 24, žene 22,9).<br />
Gledajući regionalno, najviše dana godišnjeg odmora imaju, redom:<br />
u Istočnoj Hrvatskoj (24,1 dan), u Središnjoj Hrvatskoj (23,8 dana),<br />
u Sjevernoj Hrvatskoj (23,6 dana), u Zagrebu i okolici (23,4 dana), u<br />
Dalmaciji 23, dok najmanji broj dana godišnjeg odmora imaju ispitanici<br />
s područja Istre i Kvarnera, i to u prosjeku 22,9 dana.<br />
Broj dana godišnjeg odmora u odnosu na veličinu<br />
primanja:<br />
• ispitanici s plaćom manjom od 2000 kuna imaju prosječno 19,6 dana<br />
• osobe s plaćom od 2001 do 3000 kuna imaju prosječno 18,9 dana<br />
• osobe s plaćom od 3001 kuna do 4000 kuna imaju prosječno 22,6 dan<br />
• osobe s plaćom od 4001 kuna do 6000 kuna imaju prosječno 22,7 dana<br />
• osobe s plaćom od 6001 kuna do 8000 kuna imaju prosječno 25,5 dana<br />
• osobe s plaćom većom od 8000 kuna imaju prosječno 25,2 dana<br />
Kao i prošle godine, ovogodišnje je istraž<strong>ivanje</strong> poka<strong>za</strong>lo da se broj<br />
dana godišnjeg odmora, naravno, povećava s godinama radnog iskustva,<br />
a u prosjeku tri godine radnog iskustva donose jedan dan godišnjeg<br />
odmora više.<br />
Ispitanici <strong>za</strong>posleni u manjim tvrtkama (do 19 <strong>za</strong>poslenih) imaju<br />
manje dana godišnjeg odmora (prosječno 21,7 dana) od onih u srednje<br />
velikim tvrtkama (23,3) i velikim tvrtkama (preko 200 <strong>za</strong>poslenih) koji<br />
imaju prosječno 24,9 dana.<br />
2. Polovica ispitanika nije <strong>za</strong>dovoljna brojem dana<br />
godišnjeg odmora<br />
Svaki drugi ispitanik (51%) nije <strong>za</strong>dovoljan brojem dana godišnjeg<br />
odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo 2% misli da je to<br />
previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 47%<br />
smatra da je njihov godišnji dovoljan <strong>za</strong> odmor.<br />
3. Povišica ili slobodni dani<br />
Da mogu birati između povišice i slobodnih dana u visini godišnje<br />
povišice, 16% ispitanika bi i<strong>za</strong>bralo slobodne dane. Ipak, većina ispitanika,<br />
njih 86%, i<strong>za</strong>bralo bi povišicu. Slobodne dane i<strong>za</strong>bralo bi podjednako<br />
muškaraca i žena.<br />
4. Godišnji odmor u dva ili više dijelova iskoristit će 81%<br />
ispitanika<br />
Većina ispitanika, njih 81%, na godišnji će odmor ići dva ili više<br />
puta, 15% ispitanika godišnji će iskoristiti jednokratno (što ne znači da<br />
će iskoristiti sve dane), a 4% ispitanika izjavilo je da uopće neće ići na<br />
godišnji odmor.<br />
Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko dijeljenja godišnjeg<br />
odmora u više dijelova. Samo 8% ispitanika izjavilo je da godišnji<br />
odmor mora iskoristiti jednokratno, u cjelini, dok 76% ispitanika godišnji<br />
odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem.<br />
Šesnaest posto ispitanika godišnji odmor ima pravo podijeliti na dva dijela<br />
te se ne može dogovoriti drugačije s poslodavcem.<br />
ISTRAŽIVANJE<br />
5. Neiskorišteno 40% dana godišnjeg odmora<br />
Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, svoj godišnji<br />
iz prethodne godine 32% ispitanika neće iskoristiti u potpunosti.<br />
U prosjeku, 9 dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno (10 dana<br />
muškarcima, 9 dana ženama), što je 40% dana cijelog godišnjeg odmora.<br />
Razlog <strong>za</strong> neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska<br />
na godišnji odmor u poželjno vrijeme. Za 45% ispitanika odla<strong>za</strong>k<br />
na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem,<br />
a <strong>za</strong> 14% ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju<br />
odobrenje <strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k na godišnji odmor. Ostali ispitanici, njih 42%,<br />
nemaju problema s odlaskom na godišnji odmor u vrijeme kada njima<br />
odgovara.<br />
Godišnji odmor se ne iskorištava najviše zbog previše posla (43%) i<br />
pritiska nadređenih (19%), a u manje slučajeva zbog loše organi<strong>za</strong>cije vremena,<br />
straha od prevelikog <strong>za</strong>ostatka ili straha od otka<strong>za</strong>.<br />
6. Čak 81% ispitanika na godišnjem odmoru razmišlja o<br />
poslu<br />
Na samom odmoru, 25% ispitanika često, a 56% njih ponekad, razmišlja<br />
o poslu. Samo 19% ispitanika na godišnjem odmoru može u potpunosti<br />
<strong>za</strong>boraviti na posao.<br />
Za vrijeme godišnjeg odmora 15% ispitanika svakodnevno provjerava<br />
službeni e-mail, a povremeno njih 35% (više muškaraca nego žena:<br />
40% naprema 29%), a nikad njih 50%.<br />
Po povratku s godišnjeg odmora, svakom trećem ispitaniku (32%),<br />
potrebno je prosječno 2-3 dana <strong>za</strong> uhodavanje u posao dok se preostalih<br />
68% uhoda u posao odmah ili najviše <strong>za</strong> jedan dan.<br />
7. Više od polovice ispitanika (52%) ne dobiva regres <strong>za</strong><br />
godišnji odmor<br />
Za 49% ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres, prosječan<br />
iznos regresa je 1716 kuna. Nema prevelike razlike u iznosu regresa kojeg<br />
dobiju muškarci i žene. Uspoređujući rezultate ovogodišnjeg istraživanja<br />
s rezultatima istog istraživanja iz 2007. i 2006, može se uočiti lagani<br />
porast prosječnog iznosa regresa kojeg ispitanicima isplaćuje njihov<br />
poslodavac. Tako je u 2006. prosječan iznos regresa iznosio 1638 kuna,<br />
a u 2007. godini 1665 kuna.<br />
S obzirom na veličinu tvrtke, regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama<br />
ili institucijama – 71% ispitanika <strong>za</strong>poslenih u velikim tvrtkama<br />
dobiva regres; <strong>za</strong> razliku od samo 26% ispitanika <strong>za</strong>poslenih u manjim<br />
tvrtkama.<br />
Više informacija te download cjelokupnog istraživanja potražite na<br />
www.MojPosao.net/GodisnjiOdmor2008.<br />
66 163/07/2008
Change language