Ljekovita kopriva (Urtica dioica L.) - Hrvatske šume

pa{arenjepodatak kako je na po‘e{kom podru~juglodavac uginuo tek nakon 17 dana oduzimanja rodenticida. Za{titne mjereobuhva}aju primjenu rodenticida, aktranata,repelenata, polipropilenskih {titnika(mehani~ka metoda) i biolo{ke metode.Polipropilenski {titnici pokazali su se kaoodli~na za{tita protiv {umskih glodavaca.Pozornost migracijiglodavacaPodsje}aju}i nazo~ne na po~etkeza{tite protiv glodavaca u {umarstvu, KrunoslavJel~i} napomenuo je kako sumamci u plasti~nim cijevima primjenjivanipo~etkom sedamdestih godina navinkova~kom i na{i~kom podru~ju. Istaknuoje da se znanstvene i prakti~ne spoznajetrebaju dopunjavati, a obnovi sastojinasjemenom mora se posvetiti vi{e pozornosti,jer je znatno jeftinija od one sasadnicama. Va‘no je utvrditi koju hranu iu kojoj koli~ini uzimaju pojedini glodavci,PA[ARENJE NA KRKUI vuk sit i ovcena broju!Uz stalnu suradnjuznanosti i operative,pozornost trebausmjeriti naprou~avanje migracija{umskih glodavaca teproblem sagledati s vi{estajali{ta i detalja,posebno sa stajali{tapredatora – prirodnihneprijatelja sitnihglodavaca, a sve u ciljuo~uvanja stabilnosti{umskog ekosustava.ustanoviti njihovu migraciju te u startusmanjiti populaciju. Jel~i} je naglasiokako su tijekom za{tite protiv glodavacaUprave {uma koristile manje koli~ine rodenticidaod planiranih.Nadopunjavanjeznanosti i prakseTijekom rasprave istaknut je problemuspostavljanja odnosa brojnosti populacijesitnih glodavaca i za{titnih mjera. Pra}enjei utvr|ivanje brojnosti populacije va‘no jeobaviti prije za{tite kako bi se postigaoodgovaraju}i u~inak i u{tedjela zna~ajnasredstva. Neophodno je uskladiti znanstvenaistra‘ivanja i prakti~na iskustva naterenu, koja nadopunjuju znanstvenespoznaje, a svako {umsko podru~je imasvoje osobitosti. Zaklju~eno je kako, uzstalnu suradnju znanosti i operative, pozornosttreba usmjeriti na prou~avanjemigracija glodavaca (iz {ume na poljoprivrednepovr{ine i obratno) te problemsagledati s vi{e stajali{ta i detalja, posebnosa stajali{ta predatora – prirodnih neprijateljasitnih glodavaca, a sve u ciljuo~uvanja stabilnosti {umskog ekosustava.Pa{arenje na {umarijskom zemlji{tu kao oblik dobre suradnje slokalnom zajednicomFotografija »selidbe« magaraca upratnji policije pro{le je godineputem dnevnog tiska obi{la Hrvatsku.Snimljena je na Krku, a javnostje upozorila na »slu~aj« neispunjavanjaobveza vlasnika magaracaiz ugovora o zakupu dijela {umskogazemlji{ta ({umskih staza) i zgradakoji je potpisao sa [umarijom Krk.Podsje}amo na nju zbog toga {to seovih dana u kr~koj [umariji potpisujunovi ugovori o zakupu {umskogazemlji{ta, uglavnom pa{njaka s brojnimzainteresiranim pastirskim udrugamaili op}inama. To je uhodaniposao kojim se tamo{nji {umari ve}godinama bave i koji su tako na{lizlatnu formulu suradnje s lokalnomsamoupravom te istodobno uspje{novrednovali ostale koristi {to ihpru‘aju {uma i {umsko zemlji{te.– Ljudi se ovdje stolje}ima bavepa{arenjem. Stada od 10-15 ovacadr‘ali su za svoje potrebe, ~uvali ih ipazili kuda se kre}u. Po{tuju}i stareuzance, mi danas pronalazimo kompromisnarje{enja koja }e biti korisnai seljacima i [umariji – ka‘e upraviteljkr~ke {umarije dipl. ing. Antun Dijani}.– Osim pastirskih udruga i pojedinaca,kao koncesionari se pojavljuju iovda{nje op}ine s kojima odli~nosura|ujemo – dodat }e revirnik ^edomirDunato. Zemlji{te dajemo uzakup na godinu dana, ~ime [umarijaostvaruje dodatne prihode. Zajednoradimo na pobolj{anju uvjeta pa{arenjaizgra|uju}i ograde ili kopaju}inove bunare, {to se pokazalo iznimnova‘nim u ljetnim mjesecima.I tako, dok u nekim sredinama{umari i pastiri te{ko (ili te‘e) pronalazeputeve suradnje, na Krku, uz glavnuprometnicu {to sije~e otok i spajamost s gradom Krkom i ide dalje premaPuntu i Ba{koj, nije rijetkost vidjetistada ovaca pra}ena ov~arima. Sop}inama sura|ujemo i zbog toga {tooni poznaju socijalnu strukturu ljudina svom podru~ju, njihove potrebe izahjeve, re}i }e u [umariji.(A pri~a s po~etka, o magarcimakoji su trebali biti turisti~ka atrakcija,mogla se i druk~ije zavr{iti da je koncesionarispunjavao obveze. Ideje o{irenju turisti~ke ponude uvijek sudobrodo{le, samo ih treba provesti!)Pi{e:MiroslavMrkobradFoto:M.MrkobradBroj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 15