Ljekovita kopriva (Urtica dioica L.) - Hrvatske šume
Ljekovita kopriva (Urtica dioica L.) - Hrvatske šume
Ljekovita kopriva (Urtica dioica L.) - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
o`ujakKre}etrgova~kodru{tvoUsjeni krize vladanja udr‘avi odvija se ‘ivot.Pro{lih su dana u ‘i‘iinteresa hrvatske javnosti osimsva|a koalicijskih partnera bilei saborske rasprave o privatizacijijo{ dviju velikih dr‘avnihtvrtki, HEP-a i INE. Sasvim jeizvjesno da su pobudile dalekovi{e pozornosti od restrukturiranjaHrvatskih {umakoje se, ako se mo‘e re}i,odvija u ti{ini, po planu, u rokovima.Tako su dono{enjemodluke i izjave o osnivanju, nasjednici Vlade Republike <strong>Hrvatske</strong>7. o‘ujka <strong>Hrvatske</strong> {umeformalno iskora~ile izdru{tva dr‘avnih i javnih poduze}ai postale trgova~kodru{tvo d.o.o. Imenovan jeNadzorni odbor, Skup{tina,Uprava, odnosno direktor.Stvoren je okvir za daljnje promjenekoje }e po~eti usvajanjemjedne od ponu|enihopcija restrukturiranja. Op{irnustudiju izradila je irska tvrtkaCoillte. O studiji se raspravlja,a na~in njena provo|enjaobavit }e ovih dana posebnopovjerenstvo koje je jo{ ranijeimenovano od Ministarstvapoljoprivrede i {umarstva. Reklobi se, sve ide prema planu,no ipod povr{ine ipak vrije.Mnogo toga se mijenja, procjenjujese da ima vi{ka zaposlenih,svatko gleda gdje }e sena}i u novoj raspodjeli posla.O tome pi{emo op{irnije nasljede}ih nekoliko stranica.Svoju posljednju poslovnugodinu kao javno poduze}e<strong>Hrvatske</strong> su {ume uspje{nozavr{ile ostvariv{i dobit odoko 25,4 milijuna kuna.Usporedo s pripremama zapreoblikovanje poduze}a doga|ajuse i mnoge druge stvari,operativni poslovi i aktivnostibez kojih se ne mo‘e. Uovome trenutku najaktualnijesu promjene u Pravilniku opla}ama, vezane za terenskidodatak kao poseban (nov-~ani) dodatak “za rad na terenu”.On }e se ugraditi u pla}e,o ~emu su poslodavac i sindikatizapo~eli pregovarati. (m)IRSKA TVRTKA COILLTE PREZENTIRALA STUDIJU ORESTRUKTURIRANJU HRVATSKIH [UMAPredlo`ene triopcijePoslije vi{e od tri mjeseca snimanjastanja u Hrvatskim {umama,obavljenih razgovora uVladi, ministarstvima, fakultetu i institutu,kao i u nekim dijelovima drvneindustrije, konzultanti irske tvrtkeCoillte sredinom velja~e na sastanku u[umarskom institutu Jastrebarsko, uprisutnosti svih zainteresiranih partnerai sudionika procesa restrukturiranjaHrvatskih {uma, prezentirali suprijedlog restrukturiranja Hrvatskih{uma. Konzultanti Vivian Ryan i PaulByrne istaknuli su kako je Studija radnidokument koji je napravljen kao polazninacrt koji bi zainteresiranim stranama,Hrvatskim {umama, Ministarstvupoljoprivrede i {umarstva, Ministarstvuza{tite okoli{a, [umarskomfakultetu, [umarskom institutu i drugimatrebao omogu}iti informativnupodlogu za uklju~ivanje u raspravu opredlo‘enim opcijama restrukturiranjaHrvatskih {uma. Povratne informacije}e se uzeti u obzir prije kona~nogdovr{enja identifikacije opcija.Studija restrukturiranja sastoji se odtri faze: pregled sada{njeg stanja,identifikacija opcija i razvojni plan zaodabrane opcije.U fazi pregleda konzultanti su snimili<strong>Hrvatske</strong> {ume – ispitali financijske,kadrovske i organizacijskestrukture, te operativnu u~inkovitostkako bi potpuno i objektivno razumjelisada{nje stanje poduze}a. Nalazii zaklju~ci do kojih su do{li nisuiznena|uju}i uzimaju}i u obzir povijesnoi kulturno naslije|e te politi~ki izakonski okvir koji danas postoji,isti~u konzultanti. Podr‘avaju nastojanjaHrvatskih {uma da odr‘e ravnote‘uizme|u financijskih, ekolo{kihi socijalnih komponenti svoje djelatnosti.Nagla{avaju kako su ekolo{ke isocijalne komponente relativno jake,posebno isti~u kako poduze}e imazdrave i ekolo{ki dobre {ume te danjima dobro gospodari, na ponos{umarske struke, no financijski jepoduze}e u lo{em stanju.Konzultanti su uzeli u obzir ‘elje iodluke Vlade kako u Hrvatskoj trebapostojati poduze}e za gospodarenje{umama u ime Dr‘ave. Ono bi trebalobiti dru{tvo s ograni~enom odgovornostipod nazivom <strong>Hrvatske</strong> {umed.o.o i bit }e u vlasni{tvu Dr‘ave.Poduze}e mora imati komercijalnimandat.studijaPrvom se opcijom predla‘ezadr‘avanje sada{njestrukture poduze}a, drugomsmanjenje broja uprava i{umarija, a tre}om sepredla‘e ukidanje svihuprava, a zadr‘avanje istogbroja {umarija. Predlaga~ostavlja mogu}nost i nekihpodopcija.[to se predla‘eU fazi identifikacije opcija konzultantipredla‘u mogu}nost restrukturiranjakroz tri opcije – A, B i C.Tri klju~ne opcije restrukturiranjaodnose se na glavne karakteristikeorganizacijske strukture koje su sastavnidijelovi upravlja~kih slojeva koji isada postoje u Hrvatskim {umama –Direkcija, 16 uprava i 170 {umarija.<strong>Hrvatske</strong> {ume su dobro o~uvanei s njima se dobro gospodariloOpcija A govori o zadr‘avanjusada{nje strukture, ali s ciljemsmanjenja op}ih ili indirektnihtro{kova, bilo bi potrebno zna~ajnosmanjiti upravo te upravlja~ke slojeve.Dakle, osnovne je ciljeve, smanjenjeindirektnih tro{kova za 50%, aPi{e:Antun ZlatkoLon~ari}Foto:A. Z.Lon~ari}Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 1
S prezentacije studije o restrukturiranjupove}anje profita prije oporezivanjaza 10%, mogu}e u ovoj varijantiostvariti samo uz zna~ajno smanjenjezaposlenika.Opcija B govori o smanjenju brojauprava za 50% kao i o smanjenjubroja {umarija za 30%. Na taj na~in bise opet ostvarili isti ciljevi od 50%smanjenju indirektnih tro{kova.Opcija C govori o ukidanju uprava{uma, jer isti~u kako je redukcijaupravlja~kih struktura u skladu sasada{njim me|unarodnim trendovima.Vi{ak od 2000 radnikaVremenski okvir, prikladan za restrukturiranjeHrvatskih {uma, bezobzira koja od triju opcija bilaprihva}ena, bio bi tri do pet godina.Nakon toga, <strong>Hrvatske</strong> bi {ume trebaleostvarivati financijski rezultat od oko150 milijuna kuna dobiti godi{nje,ekolo{kih promjena ne bi bilo, ali bilebi zna~ajne socijalne promjene, oko2000 zaposlenika manje.Paul Byrne tako|er je naglasio kakorestrukturiranjem javnog poduze}a utrgova~ko dru{tvo s ograni~enomodgovorno{}u <strong>Hrvatske</strong> {ume postajune{to sasvim drugo. U trgova~komdru{tvu vladaju tr‘i{ni zakoni i uzance,a du‘nost poslovodstva je da posti‘eciljeve koje samo odredi. Ministarstvopoljoprivrede i {umarstva nemo‘e se vi{e uplitati u vo|enjetrgova~kog dru{tva. Dru{tvom rukovodiposlovodstvo (uprava) i nadzorniodbor koji imaju slobodu upravljanja istvaranja profita.Poslije dvosatnog izlaganja konzultanata,otvorena je rasprava o predlo‘enojStudiji restrukturiranja Hrvatskih{uma.Ima li dovoljnovremena, {to s OKF[…Dr. Ivan Martini} iz Ministarstvaza{tite okoli{a i prostornog planiranjaizrazio je sumnju u mogu}nost lakerazdjelbe hrvatskih {uma na kontinentalnidio, kr{ i neki tre}i dio, kao ilakog odgovora na pitanje {to je toproizvodnja drveta, koje je bitno za{umare, ali ne i za dr‘avu kao vlasnika{ume. Isto tako, izdvajanje zaOKF[, ustaljeni je mehanizam koji jedo sada dobro funkcionirao, a te{ko}e biti ostvariv ako se bude moraloizdvojiti u neku posebnu agenciju ilisli~no. Sli~no je o dva podru~ja, kontinentalnomi kr{u, razmi{ljao i HranislavJakovac iz Hrvatskog {umarskogdru{tva. Pitanje sporednih proizvodapo njegovu mi{ljenju tako|er nije takojednostavno rje{ivo, a nije se slo‘io nisa stavovima konzultanata o tomekako do sada hrvatsko {umarstvo nijedovoljno davalo dr‘avi, jer se mnogaizdvajanja nisu bilje‘ila kao profit, ve}se jednostavno ulagalo u nove {umskeceste, zna~ajno su se obnavljale {umeu jednostavnoj i jo{ vi{e u pro{irenojreprodukciji, a velika se pozornostdavala za{titi od po‘ara, te nizu drugihaktivnosti. Smatra kako je dalekohumanije {iriti nove djelatnosti uzpostoje}i broj zaposlenika, jer biotpu{tanje tolikog broja radnika biloposve kontraproduktivno u javnosti udana{njem trenutku u Hrvatskoj.Opcija A: Direkcija, 16 uprava, 170 {umarija, smanjenjeindirektnih tro{kova za 50%, a pove}anje profita prijeoporezivanja za 10%.Opcija B: Direkcija, 50% manje uprava, 30% manje{umarija.Opcija C: Direkcija bez uprava, 170 {umarija, redukcijaupravlja~kih struktura.Sve opcije: smanjenje broja zaposlenih za oko 2000 uroku od 3–5 godina, prirodnim odljevom, otpremninama,zbrinjavanjem u novim djelatnostima.»Izdvajanje za OKF[, ustaljeni je mehanizam koji je dosada dobro funkcionirao, a te{ko }e biti ostvarivo ako sebude moralo izdvojiti u neku posebnu agenciju ili sli~no«.U svijetu danas vladaju »4 M« temeljna faktora: money(novac), man (~ovjek), market (tr‘i{te) i manufacturing(proizvodnja), a tako bi trebalo biti i u novom trgova~komdru{tvu <strong>Hrvatske</strong> {ume.Slavonski {umski krajolikMlada sastojina2Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
Zamjenik direktora Hrvatskih {umaIvan Hodi} smatra kako neke tvrdnje ikonstatacije konzultanata ne stojeizdvojiv{i kao neto~nu tvrdnju da postojistrah i otpor prema procesu restrukturiranjaunutar Hrvatskih {uma,ve} naprotiv, inicijativa za to poteklaje upravo od poslovodstva poduze}a,a Ministarstvo je prihvatilo i pokrenuloproces restrukturiranja. On prihva}aosnivanje raznih agencija, ali smatrakako ne bi bilo uputno sada u Ministarstvuzapo{ljavati nove ljude za teposlove. Kod racionalizacije, odnosnosmanjenja broja uposlenih treba voditira~una o socijalnoj komponenti, jerracionalizacija – da, ali ne na u{trbotpu{tanja ve}eg broja radnika.Opredjeljuju}i se za opciju C, IvanHodi} smatra kako bi osnova {umarstva,a to je {umarija, dobila svojupravu vrijednost i ve}i zna~aj.Prof. dr. Branimir Prpi} zala‘e se zave}u ozbiljnost kod sagledavanja problemasu{enja na{ih {uma, jer se ve}gotovo 30 posto etata u hrastovimsastojinama sastoji od su{aca, a dostignutuekolo{ku stabilnost hrvatskih{uma treba zadr‘ati pod svaku cijenu,ponajprije zbog vrijednosti op}e korisnihfunkcija {uma. Upravitelj {umarijeZadar Bo‘idar Longin isti~e kako }edokument koji se upravo dovr{ava, ato je Nacionalna strategija razvoja {umarstva,trasirati put kojim treba i}ibudu}e trgova~ko dru{tvo i ostvarivatiprofit. Boji se da zahtjeve za pove}anjemod 10% profita, ne}e biti mogu-}e ispuniti u prvim godinama nakonrestrukturiranja bez dubljih socijalnihzahvata. Ivan I{tok iz Ministarstva poljoprivredei {umarstva zala‘e se zave}im valoriziranjem op}e korisnihfunkcija {ume, jer u na{oj javnosti oneto jo{ nisu postigle niti su te funkcije{ume dovoljno jasno prezentirane.Dekan [umarskog fakulteta Ivica Grbac,isti~e visok stupanj obrazovanostina{ih {umarskih radnika i stru~njakakoji }e znati provesti restrukturiranjeprema socijalnim i kadrovskim prilikamau na{oj zemlji.Predsjednik Glavnog radni~kogvije}a Vlado Dro‘dan upitao je konzultantekako to da }e <strong>Hrvatske</strong> {umeimati samo 3–5 godina vremena zaprovo|enje restrukturiranja, dok je zairsko {umarstvo trebalo dvostrukovi{e, ~ak deset godina uz ~injenicu daje tamo znatno manje {uma nego uHrvatskoj gdje zauzimaju 34 postopovr{ine dr‘ave.U svijetu vlada »4M«Na kraju rasprave konzultanti suistaknuli kako njihova mi{ljenja ne reflektirajustavove Hrvatskih {uma i Ministarstvapoljoprivrede i {umarstva<strong>Hrvatske</strong>. U svijetu danas vladaju »4M« temeljna faktora: money (novac),man (~ovjek), market (tr‘i{te) i manufacturing(proizvodnja), a tako bi trebalobiti i u novom trgova~kom dru{-tvu <strong>Hrvatske</strong> {ume.IZRA\EN ME\UIZVJE[TAJ STUDIJE ORESTRUKTURIRANJU HRVATSKIH [UMARentgentska[to je dobro, a {to nevalja[to se ti~e poduze}a ustanovili suda postoji nedostatak komercijalnekulture, da je velika usredoto~enostna gospodarenje {umama te da jeprisutna kultura i tradicija kontrole inadziranja.U H[ ima premalo poslovnihvje{tina, mala je usredoto~enost nakontrolu tro{kova te ima premaloosobne odgovornosti. Gledano s pozitivnestrane, H[ imaju visoko obrazovano{umarsko osoblje koje prihva}anu‘nost promjena mada trenutno postojinedostatak kapaciteta za razvojljudskih resursa.Aktivnosti se ne doga|aju na pravommjestu u poduze}u rezultiraju}i uduplikaciji i visokim tro{kovima osobitofinancijskih i informati~kih uslugana upravama. Nema djelotvornog poslovnoginformati~kog i GIS sustavana snazi ili u planu, a ra~unovodstvenije sustav zbunjuju}i i netransparentan.Iz toga je proiza{ao njihov zaklju-~ak da su “<strong>Hrvatske</strong> {ume” prekapacitirane,neu~inkovite i ne proizvodeonu razinu dobiti koja se mo`e posti}iiz dr`avne {umske imovineNa postoje}u situaciju utje~e istanje u okolini poduze}a, dr‘avi iprivatnom te drvnoindustrijskom sektoru.Trenuta~no, funkcija podr{kedr‘ave nema dovoljno resursa i uglavnomje neu~inkovita. Dokaz teneu~inkovitosti se manifestira na razli~itena~ine. Npr., ne postoji podr{kamnogobrojnim privatnim {umovlas-slika poduze}aIrska tvrtka Coillte Consult predala je nicima. Ne postoji program javnog22. velja~e Ministarstvu poljoprivredei {umarstva Me|uizvje{taj Studije o O~ekivane promjene u H[ }e zah-osvje{}ivanja po pitanju {umarstva.restrukturiranju za strate{ki razvoj “Hrvatskih{uma”. Navedeni je izvje{taj Ministarstva poljoprivrede i {umarstva.tijevati poja~anje kapaciteta potporebio dio njihovih ugovornih obaveza Gledano prema sektoru drvne industrijepregled nazna~uje da je taj sek-koje su trebali obaviti prema projektnomzadatku i ugovoru. Time su tor nedovoljno uspje{an u profitabilnostii produktivnosti i da se ne mo‘eokon~ane prve dvije faze projekta, aobra|ena je i polovica tre}e faze s uspje{no usporediti s usporedivimidentifikacijom i analizom opcija restrukturiranja.Ostaje jo{ odabir najpo-Sada{nja praksa dodjele oblovine kojame|unarodnim trgova~kim sektorima.voljnije opcije te izrada kona~nog planarestrukturiranja.podr‘ava fragmentiranost i neu~inko-nije niti transparentna niti u~inkovitaMe|uizvje{taj ima ~etiri sekcije: vitost koja postoji u industriji. CijeneSa‘etak za poslovodstvo, Pozadina i drva nisu vezane uz tr‘i{te i ne postojimetodologija, Faza pregleda i Identifikacijai analiza opcija.jako tr‘i{te za tanku oblovinu.U okviru faze pregleda irski su konzultantipregledali stanje u “Hrvatskim{umama” i u operativnoj okolini.Polazne to~keU razmatranju budu}eg izgledapoduze}a (trgova~kog dru{tva) moralase prvo ustanoviti ‘eljena pozicija.U razgovorima izme|u poslovodstvaH[ i Ministarstva poljoprivrede i {umarstvado{lo se do sljede}ih to~aka.• Jedinstveno poduze}e u dr‘avnomvlasni{tvu s komercijalnim mandatomkoje }e gospodariti svimpostoje}im H[.• Upravljati i razvijati svoju imovinuu skladu s najboljom poslovnom praksomi pridr‘avanjem me|unarodnihkonvencija.• Maksimizirati financijski povratDr‘avi ne ‘rtvuju}i time ekolo{ki integritethrvatskih dr‘avnih {uma.• Motivirati, obu~avati i prikladnonagra|ivati svoje zaposlene.• Igrati klju~nu ulogu u razvojutr‘i{nih odnosa u drvnoindustrijskomsektoru u Hrvatskoj.Tek nakon {to je definirana ‘eljenapozicija mo‘e se i}i na identifikaciju ianalizu opcija restrukturiranja.Postoje neke zajedni~ke to~ke kojevrijede za sve opcije. Trg. dru{tvo trebauvijek biti usredoto~eno na dobituz osiguranje potrajnosti gospodarenja.Postoji potreba za dr‘avnom institucionalnomreformom i jasnim odnosomizme|u dr‘ave i trg. dru{tva. Predlo‘enoje i razdvajanje poslova trg.dru{tva u tri glavna podru~ja: Proizvodnjadrva, Uslu‘ne {ume (kr{) te Sporednedjelatnosti (novi poslovi). Trebauvesti u~inkovit poslovni informacijskisustav i treba osigurati upravljanje procesompromjena, uz formiranje jediniceza poticanje promjena. Stalan posaotreba biti i razvoj {umskih radnikai privatizacija.Pi{e:RatkoMato{evi}Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 3
Sada{nja praksa dodjele oblovine koja nije nititransparentna niti u~inkovita podr‘avafragmentiranost i neu~inkovitost koja postoji uindustriji. Cijene drva nisu vezane uz tr‘i{te i nepostoji jako tr‘i{te za tanku oblovinu.Kako bi se do{lo do ‘eljene pozicijetreba postaviti odre|ene ciljeve zadostizanje. Ti ciljevi moraju biti realisti~ni,ali opet dovoljno izazovni i me-|usobno uravnote‘eni. Mo`emo ihpodijeliti u tri grupe: financijske, ekolo{kei socijalne ciljeve.[to se ti~e financijskih ciljeva, predvi|ase da bi na kraju razdoblja restrukturiranjadobit u odnosu na promettrebala iznositi 10 %. To bi sepostiglo smanjenjem direktnih tro{kovarada na tr‘i{ne cijene (kod privatnihpoduzetnika koji posluju legalno)uz poticanje privatizacije.Drugo veliko podru~je na kojem semogu posti}i u{tede su op}i tro{kovikoji se moraju smanjiti za 50 %. To biuklju~ivalo smanjenje re‘ijskog osobljaza oko 40 %, zavisno o odabranojopciji. Zadovoljavanjem tih uvjeta,re‘ijski bi se tro{kovi sveli na razinuusporedivu sa sli~nim dr‘avnim {umarskimpoduze}ima. Tako|er, udionedrvnih prihoda i novih poslova trebaobi biti oko 5 % vanjskog prihoda.Tri su glavne opcije restrukturiranja:A. Zadr‘ati sada{nju strukturuB. Smanjiti broj uprava i {umarijaC. Ukinuti razinu upravaOsim tih opcija, postoji cijeli nizpodopcija kao {to su veze me|u poslovnimpodjedinicama H[, brzinapromjena te odnos dr‘ava – poduze}e.Odabir najpovoljnije opcije bit}e sljede}a zada}a u projektu. (Oopcijama je vi{e rije~i bilo u prethodnomtekstu)Sve ove dokumente mo‘eteprona}i u punom obliku na web stranicama“Hrvatskih {uma” http://www.hrsume.hr.Zavr{en je opse‘an posao organizacijeradionica po upravama {umana kojima su zaposleni imali priliku iznijetisvoje stavove, mi{ljenja i zapa‘anjau vezi restrukturiranja poduze}a.Taj hvale vrijedan posao obavilo je18-ero ljudi koji su prethodno obu~enio tehnikama potrebnim za uspje{novo|enje radionica, o na~inu organizacijeprostora i ljudi, te o osnovnimpostavkama studije za restrukturiranjeH[. Obuka je bila u organizaciji irsketvrtke Coillte Consult i Radne grupeza restrukturiranje.Svaki je od voditelja imao zada}u usvojoj upravi organizirati 3-4 radionicekojima je treba(la)o obuhvatiti okostotinjak ljudi prema kriterijima zastupljenostisvih organizacijskih razina istru~ne, dobne i spolne strukture.Odr‘ana je 51 radionica u organizaciji“Hrvatskih {uma”, a na njima jesudjelovalo ukupno 1432 osobe. Kadase tome pribroji dvjestotinjak osobakoje su sudjelovale na radionicama uorganizaciji Coillte-a dolazimo do1650 osoba koje su bile direktnouklju~ene u proces sudjelovanja uokviru Studije. To zna~i da je ukupnoOdr‘ana je 51 radionica u organizaciji »Hrvatskih {uma«,a na njima je sudjelovalo ukupno 1432 osobe. Kada setome pribroji dvjestotinjak osoba koje su sudjelovale naradionicama u organizaciji Coillte-a dolazimo do1650 osoba koje su bile direktno uklju~ene u processudjelovanja u okviru Studije. To zna~i da je ukupnoobuhva}eno oko 17 % osoblja H[.ORGANIZIRANE RADIONICE U SKLOPU PROCESARESTRUKTURIRANJA[to se radilo u radionicamaobuhva}eno oko 17 % osoblja H[ {toje vrlo respektabilan podatak. Mo‘emoslobodno ustvrditi da se radilo onajsveobuhvatnijoj akciji ikad poduzetoju ovome poduze}u {to bi trebaloimati velikog utjecaja na uspje{nostprovo|enja restrukturiranja.Sudionici radionica su zaklju~ili dapoduze}e treba obavezno decentraliziratiuz davanje ve}ih ovlasti {umarijite da treba uvesti sustav motivacijezaposlenih. Zala‘u se za smanjenjeadministriranja uz nu‘nost uvo|enjatr‘i{nih uvjeta u prodaji drva te pro-{irenja djelatnosti. Od novog trg.dru{tva o~ekuju ve}e pla}e i kreativnijirad, ali se pribojavaju otkaza istihijske privatizacije trg. dru{tva i{uma.Sve ove zaklju~ke mo‘ete na}i udetaljnoj analizi na web stranicamahttp://www.hrsume.hr.Ova je akcija pokazala da unutar“Hrvatskih {uma” postoji veliki potencijalizra`en u ljudskim resursima. Rezultatiovih radionica bit }e predo~eniposlovodstvu te irskoj tvrtci CoillteConsult te }e se uzeti u obzir u izradikona~nog plana restrukturiranja. Nakraju, mada ne manje va`no, na overadionice treba gledati kao po~etakjednoga novog stila upravljanja koji }eomogu}iti osoblju da u budu}nostiaktivnije sudjeluje u procesu dono{enjaodluka.Ovo je tako|er dobra prilika da sezahvalimo voditeljima radionica kojisu izvanredno obavili ovaj veliki iva‘an posao.4Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
za{tita {umaSEMINAR BILJNE ZA[TITE U OPATIJIZabrana uporabe pesticidabila bi katastrofa za {umarstvoSeminar biljne za{tite u Opatiji imao jeme|unarodni zna~aj, a {umari susudjelovali s 19 od ukupno 72 izlo‘enastru~na referataUorganizaciji Agronomskog fakultetau Zagrebu i Hrvatskogadru{tva biljne za{tite, a podpokroviteljstvom Ministarstva poljoprivredei {umarstva, polovicomvelja~e odr‘an je u Opatiji, u Grandhotelu Adriatic, 46. seminar biljne za-{tite koji je imao me|unarodnizna~aj, a ukupno su izlo‘ena 72 stru-~na referata. Na vrlo aktivnoj {umarskojsekciji, u nazo~nosti {ezdesetakstru~njaka Hrvatskih {uma, [umarskogfakulteta, [umarskog institutaJastrebarsko te gostiju iz Slovenije,pozdravnim rije~ima obratili su sepredsjednik Hrvatskoga dru{tva biljneza{tite, prof. dr. sc. Bogdan Cvjetkovi},~lan Organizacijskog odbora seminaraprof. dr. sc. Milan Glava{ iprof. dr. sc. Miroslav Harapin, dobitnikZlatne plakete za za{titu bilja. Na{umarskoj sekciji izlo‘eno je, uz slikovnepriloge i grafikone, 19 referata,me|u kojima i tri slovenskih {umarskihstru~njaka iz Ljubljane, s Biotehni~kogfakulteta, [umarskog instituta iZavoda za {umarstvo. Zanimljivopredavanje o utjecaju klimatskihpromjena na su{enje {uma odr‘ao jedr. sc. Miroslav Harapin, istaknuv{ikao najva‘nije uzroke su{enja: klimatskepromjene (su{a), infektivne agense(patogene gljive i bakterije), defolijatore(kukci), na~in gospodarenja(jake prorede, ~iste sje~e na velikimpovr{inama) i ambijentalne promjene(prosjeke, prometnice i kanali). Zbogfiziolo{kog slabljenja stabala i{umskih sastojina, veliko zna~enje zagradaciju {tetne entomofaune i zaepidemijsku pojavu biljnih bolestiimaju klimatski ~initelji, a hrast lu‘njaki obi~na jela najugro‘enije su {umskevrste drve}a.^ovjekov utjecaj nasu{enje {umaKao najugro‘enija {umska vrstajela se su{i i propada u cjelokupnomarealu na{e dr‘ave, a su{a je poga|aposebice stoga {to jela raste na ve}imnadmorskim visinama, prete‘ito nakamenitim tlima. ^ovjekov (antropogeni)utjecaj na su{enje i propadanje{uma je izravan (gospodarenje, ambijentalnepromjene) i neizravan (kemijskozaga|enje i u~inak staklenika),i jedan je od prvih i najzna~ajnijih unizu. Kad ne bi bilo ~ovjeka, klimaksU usporedbi s poljoprivredom, {umarstvopesticide rabi u znatno manjoj mjeri, arije~ je o koli~inama izra‘enim tek upromilima. Svako racionalno smanjenjenjihove uporabe pridonosi odr‘anjubiolo{ke raznolikosti i stabilnostiekosustava.Pi{e:IvicaTomi}Foto:I. Tomi}Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 5
[umarskusekciju otvorioje prof. dr. sc.BogdanCvjetkovi}vegetacije na zemlji bile bi {ume. Utom slo‘enom procesu zna~ajan ~initeljje globalna promjena klime ismanjenje razine podzemnih voda nasjevernoj polutki.Vi{estruke koristi{titnikaZanimljivo predavanje o ekolo{kimprednostima obnove {uma uporabompolipropilenskih {titnika dr‘ao je mr.sc. Boris Liovi} iz [umarskog institutaJastrebarsko. Uspore|uju}i upotrebupesticida u poljoprivredi i {umarstvu,napomenuo je kako ih {umarstvo rabiu znatno manjoj mjeri, a svako racionalnosmanjenje njihove uporabe pridonosiodr‘anju biolo{ke raznolikostii stabilnosti ekosustava. Na temeljuvlastitih istra‘ivanja, Liovi} dolazi dozaklju~ka da se kod pripreme stani{taza sadnju, uz uporabu {titnika koristi50 %, a za njegu sadnica 75 % manjeherbicida u odnosu na klasi~an na~in.Osim toga, lu‘njakove sadnice nepokazuju znakove zaraze pepelnicomdok su unutar {titnika pa se prskanjefungicidima mo‘e potpuno izostaviti.Primije}eno je tako|er da pagusjenicehrastove ose listarice znatno manje[umari su najve}i protivnici kori{tenjaza{titnih sredstava, ali zasad boljarje{enja nemaju. Potpuna zabrana bilabi prava katastrofa za hrvatsko{umarstvo, a {umari se moraju boriti zanajmanje otrovna sredstva – naglasio jeprof. dr. sc. Milan Glava{.Eksperimenti sferomonimaO primjeni seksualnih aktranata,feromona nekih {umskih {tetnika uhrvatskom {umarstvu govorio je dr.sc. Boris Hra{ovec sa [umarskogfakulteta. Istaknuo je kako se u integralnojza{titi {uma koristi biolo{kapojava da ‘enka kukaca izlu~uje feromone,tvari kojima se kukci koristeradi pronalaska spolnoga partnera uprostoru. Naime, sintetski proizvedeniferomoni rabe se radi primamljivanja ilova mu‘jaka pojedinih vrsta udijagnosti~ke, a manje u represivnesvrhe. U nas je primjena nekih feromonau samom za~etku i s njima sejo{ eksperimentira, a inozemna iskustvagovore u prilog nastojanjima dase u na{u praksu uvedu neki ve} komercijaliziraniproizvodi i primijene usklopu dijagnozno-prognozne slu‘be.Primjerice, rije~ je o feromonima vrstaLymantria dispar, Erannis defoliaria,Operoptera brumata i drugih vrstakukaca. Europska i pozitivna doma}aagronomska iskustva nude mogu-}nost primjene seksualnih atraktanatau {umarstvu, u suzbijanju {tetnika u{umskim rasadnicima, klonskim sjemenskimplanta‘ama, {umskim kulturamai sl., dakle u objektima intenzivne{umarske proizvodnje.Dr. sc. Maja Jurc, s ljubljanskogBiotehni~kog fakulteta, govorila je ovrstama kukaca koji se istra‘uju i prateu slovenskim {umama te o njihovomposebnom zna~enju na pojedinimfitogeografskim regijama i teoretskimmetodama prognoziranjanjihove pojave. O razmjerima {teta iaktualnim metodama suzbijanja “hrastovemu{ice” predavao je dipl. ing.\uro Jendrijev iz koprivni~ke Uprave{uma. Osvrnuo se na hrastovepotkornjake ljestvi~are ili drva{e kojisu u {umarskoj praksi obuhva}eniskupnim nazivom “hrastova mu{ica”.Rije~ je o skupini sekundarnih {tetnihkukaca koji svojom biolo{kom aktivno{}uizazivaju goleme {tete tehni-~ke naravi, ponajvi{e na najvrednijimdrvnim sortimentima, uspje{no naseljavaju}isamo fiziolo{ki oslabjela stablau na{im hrasticima. Tako dolazido smanjenja komercijalne vrijednostitrupaca i izravnih nov~anih gubitaka.Na {umarima je da racionaliziraju ismanje uporabu za{titnih sredstava,koja su dosad tro{ili u znatnim koli~inama.Cilj je posti}i ekonomskura~unicu u okviru ekolo{kog gospodarenja{umskim resursima.Dipl. ing. Milan Pernek ([umarskiinstitut Jastrebarsko) govorio je oiskustvima primjene Theysonovihklopki za ulov potkornjaka u {umarstvu.Rije~ je o najkori{tenijim klopkamana europskom kontinentu, no~injenica je da se u hrvatskom {umarstvuzasad daje prednost jeftinijimklopkama, koje prema iskustvimaobi~no ne daju o~ekivane rezultate.Trogodi{nja istra‘ivanja primjene feromonskihklopki protiv smrekinihpotkornjaka pokazala su da oneimaju vi{estruku prednost. Naime,daju ve}e ulove bez obzira na to skojim se feromonima kombiniraju, visokuselektivnost i po potrebimogu}nost lakog pove}anja lovnepovr{ine kombinacijom s jo{ jednomili dvjema klopkama.O dono{enju i usvajanju Pravilnikao za{titi {uma u praksi govorio je dr.sc. Jak{a Jo{t iz Zavoda za {umarstvoSlovenije. Pravilnik je uskla|en s europskimzakonodavstvom na tompodru~ju, a postoje tri glavna razlogaza dono{enje i usvajanje pravilnika:{umarska struka se mora prilagoditinovim izazovima i djelovati cjelovitijenego dosad, poznavanjem {tetnihbiotskih i abiotskih ~initelja omogu}ujuse dugoro~ne {umskouzgojnepreventivne i kurativne za{titnemjere, a i me|unarodni pravni akti,~ija je potpisnica i Republika Slovenija,obvezuju provo|enje slu‘be zabiljnu za{titu, sprje~avaju}i tako velike{tete u slovenskim {umama.6Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
napadaju sadnice unutar {titnika, {topokazuje i mogu}nost smanjenja iliizostavljanja tretiranja insekticidima.Bitno je istaknuti da su {titniciizra|eni od polipropilena inertne,neotrovne i fotoosjetljive tvari, kojase tijekom 5–7 godina raspadne.Referat o formiranju i za{titi mladehrastove sastojine tijekom procesaZa{tita je posebno potrebna upo~etnom stadijuSudionici {umarske sekcijepotpomognute prirodne obnoveoplodnim sje~ama imao je dipl. ing.Darko Posari} iz Uprave {uma Vinkovci.Tijekom obnove nu‘an je stalannadzor, jer jedan negativan ~initeljmo‘e u relativno kratkom vremenuzna~ajno o{tetiti ili ~ak uni{titi mladusastojinu. Osim za{tite od biotskih~initelja, stabalca mlade sastojine treba,koliko je mogu}e, za{tititi odga‘enja tijekom privla~enja trupacazglobnim traktorima nakon dovr{nogsijeka. Zbog visokih tro{kova obnove{uma, u vinkova~koj Upravi {umaposve}uje se velika pozornost obnovioplodnim sje~ama i za{titi mladih hrastovihsastojina. Kombinacijom upotrebekemijskih sredstava, ljudskog istrojnog rada osiguravaju se najni‘itro{kovi te istodobno omogu}uje kvalitetnoobnavljanje vrlo velikihpovr{ina.Redovito pra}enjeglodavacaO metodama utvr|ivanja brojnostipopulacija sitnih glodavaca u{umskim ekosustavima govorio je dr.sc. Josip Margaleti} sa [umarskogfakulteta, naglasiv{i kako je za pravodobnuza{titu {uma od sitnih glodavacaneophodno redovito pra}enjebrojnosti i dinamike njihovih populacija.U tu svrhu koristi se vi{e metodakojima se utvr|uje apsolutna i relativnabrojnost glodavaca. Rije~ je o primarnim,sekundarnim i tercijarnimmetodama. Apsolutnu brojnost mogu}eje odrediti “Y” metodom, metodomminimalnog kvadrata i metodomponovnog ulova, a za utvr|ivanje relativnebrojnosti koristi se metoda linearnogatransekta. Potonja metodanerijetko se koristi u {umarskoj praksizbog svoje jednostavnosti te brzera~unske obrade podataka, posebicena ve}em broju lokaliteta u kratkomvremenu. Tercijarne metode poznatesu i kao indirektne (neizravne) metode,jer se procjena brojnosti populacijaobavlja bez izravnog ulova jedinki.Dipl. ing. @eljko Kauzlari} iz delni~keUprave {uma u svojem je referatuobuhvatio {tete od velikog puhana smrekovim kulturama na podru~judelni~ke Uprave. Naime, veliki puhzadnjih dvadesetak godina ~ini velike{tete na ovom podru~ju u smrekovimkulturama podignutim u bukovim ijelovim sastojinama. U ciljuistra‘ivanja {teta postavljeno je pro{legodine osam ploha s ukupno 80puholovki, s roga~em kao glavnimmamcem. Utvr|eno je da {tete nastajuna mladim smrekama naodre|enoj visini stabla i debljini kore,u obliku grizotina kore ili prstenovanjastabla, posljedica ~ega je zaostajanjestabla u rastu ili odumiranje.Sudionici seminara mogli su vidjetikavez s nekoliko uhva}enih puhova.Najugro‘enije sadnicetopolaSa stanjem biljnih bolesti i {tetnikau {umama <strong>Hrvatske</strong> u 2001. godininazo~ne je upoznao dipl. ing. Miljenko@upani} ([umarski institut), atijekom izlaganja prikazao je biljnebolesti, kukce te ostale bioti~ke iabioti~ke ~initelje. Podaci o napadnutojpovr{ini, intenzitetu napada teprovedenim za{titnim mjerama, uznaj~e{}e kori{tene pesticide i upotrijebljenekoncentracije i doze, dobivenisu od Dijagnozno-prognozneslu‘be za za{titu bilja u {umarstvu uRepublici Hrvatskoj. Prof. dr. sc. MilanGlava{ govorio je o {teto~inamau {umskim rasadnicima i za{titnimmjerama provo|enim tijekom pro{legodine navode}i podatak da su se{umske i hortikulturne biljke uzgajaleu 35 rasadnika. Najvi{e su se me|u{umskim biljkama uzgajale hrastove,jasenove, topoline, johine te sadnicesmreke i bora. Premda su hortikulturnesadnice po vrstama brojne, uzgajaih se u neznatnim koli~inama. Pojava{teto~ina i {teta utvr|ena je u svimrasadnicima tijekom ljeta i jeseni, aneke {tete su prvi put utvr|ene lani urasadnicima na {umskim sadnicama.Najvi{e je {tetnih organizama evidentiranona sadnicama topola, a me|unjima prevladavaju hr|e i sme|apjegavost li{}a. Redovito prisutna pepelnicai dvije vrste kukaca uo~eni suna hrastovim sadnicama. Johine sadniceu jednom su rasadniku bile stopostozara‘ene hr|om, koja je dokonca listopada izazvala gotovopotpunu defolijaciju sadnica. Pojavapolijeganja uo~ena je na poniku~etinja~a, a zbog ljetne defolijacijeuzrokovane gljivom i minerom, me|uhortikulturnim je sadnicama najvi{estradao divlji kesten. Osim navedenihiznimaka, biljke su zahvaljuju}i redovitimza{titnim mjerama bile bez ja~ihnapada {teto~ina. Najve}a je pozornostusmjerena na za{titu hrastovihsadnica od pepelnice, a za{tita je provedenaprskanjem sistemi~nim i sumpornimfungicidima. Na temelju analizeprskanja zaklju~eno da se uspje{naBroj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 7
Sadnice u rasadnicima podlo‘ne su napadu {tetnika – grupa ~e{kihrasadni~ara u obilasku rasadnika Zdena~ki gaj u G. Poljuza{tita ostvaruje manjim brojem prskanja.PrednostiaviokemijskogasuzbijanjaO aviosuzbijanju hrastove pepelnicena podru~ju bjelovarske Uprave{uma izlagao je dipl. ing. BrankoBradi}. Napomenuo je kako se tabolest javlja kontinuirano dugi nizgodina, s ja~im ili slabijim intenzitetom.To ovisi o nizu ~initelja, anajvi{e o vremenskim prilikama.Nakon 1991. godine pepelnica sesuzbija avionom i to sve povr{inekoje nisu pod zastorom starih stabala.Bolest se osim u podmlatku i ponikusuzbija i u priznatim sjemenskimsastojinama, ako se prognozom doka‘eda }e biti dobar urod ‘ira.Prosje~no se na bjelovarskompodru~ju tretira 2500–3000 ha, od~ega se polovica povr{ine tretiraaviokemijskim putem. Suzbijanje jeobavljano sistemi~kim fungicidimaRubiganom EC, Anvilom 55 C i drugimfungicidima, krajem svibnja,krajem lipnja i eventualno polovicomsrpnja. Prednosti su aviotretiranja uusporedbi s terestri~kim suzbijanjemdaleko ve}e nego nedostaci, pa tretiranjeiz zraka treba primijeniti gdjegod je to mogu}e.Dipl. ing. @eljka Ku{an govorila jeo za{titi hrastovog podmlatka od pepelnicena podru~ju Uprave {umaZagreb. U lu‘njakovim sastojinamastarosti 120 do 140 godina zapo~injuoplodne sje~e, pri ~emu se poslijenaplodnoga sijeka pojavljuju prirodnopomla|ene povr{ine (ponik) hrasta,vrlo osjetljivog na pepelnicu.Godi{nje na podru~ju zagreba~keUprave ima 1000 do 1500 ha takvihpomla|enih povr{ina, koje treba {tititiod pepelnice. Tro{kovi za{tite za1500 ha iznose oko 560.000 kuna, ave}i dio povr{ine tretira se atomizerimai le|nim prskalicama. Usporedbomplaniranih i izvr{enih povr{inaza za{titu od pepelnice tijekom zadnjetri godine (1999.–2001.) uo~enaje velika disproporcija, a uspore|uju}ite podatke s meteorolo{kim podacimau navedenom razdoblju (temperaturazraka, relativna zra~na vlaga,koli~ina oborina) do{lo se do zanimljivihpodataka. Naime, ustanovljenoje da su pojava pepelnice, odnosnopotreba za za{titom sastojina, u ovisnostio zra~noj vlazi i temperaturizraka u vegetacijskom razdoblju.Zna~ajno je pritom napomenuti kakose redovitim pra}enjem meteorolo{kihpodataka i pravodobnimodlukama mogu u{tedjeti zna~ajnasredstva.Pomo}i ozdravljenjupitomoga kestenaO stanju i perspektivama pitomogakestena u Sloveniji u svezi s rakomkestenove kore izlagao je dr. sc.Du{an Jurc iz [umarskog institutaSlovenije. Podsjetio je kako pitomikesten u Sloveniji masovno propadaod po~etka 50-ih godina pro{logaProf. dr.sc. MilanGlava{stolje}a, {to se poklapa s pojavomnajopasnije kestenove bolesti – rakakestenove kore. Prije dvadeset godinana oboljelim kestenima uo~eni su hipovirulentnioblici gljive koji neugro‘avaju doma}ina. Rije~ je opovr{inskim nekrozama kore sa sitnoraspucalom korom te o zara{}uju}imnekrozama povr{inski zara‘enogaruba. Budu}i da hipovirulentne zarazemijenjaju letalne virulentne u bezopasnehipovirulentne zaraze, opasnostza kestenovu sastojinu smanjuje seporastom broja hipovirulentnih zaraza.Na temelju poznavanja togamehanizma promijenjeno je gospodarenjeu {umama s pitomim kestenom.Stoga se intenzivno uklanjaju stabla svirulentnim zarazama, a ostavljaju onas hipovirulentnim zarazama. Time sepoma‘e ozdravljenju i opstanku pitomogakestena. U dva predavanja dr.sc. Danko Dimini} sa [umarskogfakulteta govorio je o gljivi~nim bolestimakore topola te o zdravstvenomstanju borovih kultura na podru~juUprave {uma Buzet. Naj~e{}a i jo{uvijek naj{tetnija je fitopatogena gljivaCryptodiaporthe populea, odnosnonjezin konidijski stadij Discosporiumpopuleum, a {tetna uloga ostalih gljivamanje je izra‘ena, ali u pojedina~nimslu~ajevima nije zanemariva. Oboljenjekore topola naj~e{}e je u vezi spredisponiraju}im utjecajem nekihabiotskih ~initelja, ponajvi{e s pomanjkanjemvode, no stresno stanjemogu uzrokovati i neki biotski ~initelji.Primjerice, ranijem opadanju li{}auzrok je gljiva Melampsora sp., auzrok defolijacije nerijetko su i kukcivrste Hibernia defoliaria, Operophterabrumata i Byctiscus populi. Govore}i ozdravstvenom stanju borovih kulturana podru~ju buzetske Uprave {uma,dr. Dimini} je napomenuo da su napodru~ju Istre i Cresa tijekom 2000. i2001. godine utvr|eni lokaliteti s dobrimzdravstvenim stanjem borovihU Sloveniji je jo{ 1993. godine zakonskizabranjena uporaba pesticida u{umarstvu, osim u rasadnicima i {umamazahva}enim kalamitetima. Slovenski{umari usmjereni su na demokratskujavnost koja je protiv upotrebe za{titnihsredstava.8Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
stabala, ali i lokaliteti s prisutnim simptomimaoboljenja te su{enja borovihkro{anja razli~itog intenziteta. Najzna-~ajnije {tete uo~ene u kulturama alepskogabora jesu vjetroizvale odraslihstabala, zbog jakih vjetrova u obalnompodru~ju zapadne Istre. Ne{tozna~ajniju {tetnu ulogu u navedenimkulturama ima gljiva Phellinus pini,uzro~nik trule‘i drva. U procesusu{enja borovih stabala podjednakova‘nu ulogu imaju i sekundarni {tetniciiz porodica Anobidae, Buprestidae iScolitidae. Iako tijekom zadnje dvijegodine {tete od borovog ~etnjakaop}enito nisu toliko izra‘ene na otokuCresu one su zna~ajne.Mr. sc. Sanja Novak Agbaba s jastrebarskog[umarskog instituta govorilaje o problematici zdravstvenogastanja i za{tite lu‘njakovog sjemena.Napomenula je kako je u naru{enimstani{nim uvjetima {uma hrastalu‘njaka urod ‘ira sve slabiji i rje|i, jer‘ir napadaju razli~iti patogeni, uzrokuju}irazli~ite bolesti, o{te}enja ismanjenje klijavosti. U cilju provo-|enja programa potrajnoga gospodarenja{umskim resursima, potrebno jesve ve}u va‘nost pridavati zdravstvenomstanju sjemena i metodamaza{tite. Kako bismo ‘ir sa~uvali odpropadanja, od sakupljanja do sjetve,Dr. sc.Du{an Jurcsa[umarskoginstitutaSlovenijenjegovu za{titu trebalo bi redovitoprimjenjivati u {umarstvu, primjenjuju}inakon sakupljanja razli~ite fungicide.O kolonizaciji gljiva na crvenomsrcu bukovine izlagao je dipl.ing. Krunoslav Ara~ iz Uprave {umaKoprivnica. Naglasio je kako je u{umama <strong>Hrvatske</strong> vrlo ~esta pojavapatolo{kog osr‘avanja bukovih ‘ivihstabala, a procjenjuje se da je u pojedinimsastojinama zahva}eno vi{e od30 posto stabala. Patolo{ki osr‘enobukovo drvo podlije‘e napadu razli~itihvrsta gljiva, uzro~nika specifi~netrule‘i, tzv. piravosti. Na podru~ju[umarije Sokolac odrezano je 220kolutova osr‘enog bukovog drva sa40 stabala na kojima se prati kolonizacijagljiva tijekom dvije godine.Osim toga, kolonizacija se prati i naosr‘enim panjevima i krupnim drvimau {umi. Ustanovljeno je da prevladavapet vrsta gljiva i da se trule‘ razvijavrlo sporo.Zakoni protiv uporabepesticidaTijekom zanimljive rasprave slovenskeje {umarske stru~njake zanimalaVoditelji seminara (slijeva): mr. sc. Petar Jurjevi}, prof. dr. sc. MiroslavHarapin i dipl. ing. Ivan I{tokuporaba pesticida u hrvatskom{umarstvu, o ~emu im je pojasnio mr.sc. Boris Liovi} istaknuv{i da je ciljsmanjivati koli~ine tih sredstava, posebiceuz rijeke, vodotoke i more, gdjenajvi{e treba koristiti biolo{ke ilibiolo{ko-tehni~ke preparate. Osobitoje smanjeno tretiranje protiv borovoga~etnjaka u Dalmaciji . Na‘alost, ukontinentalnom dijelu <strong>Hrvatske</strong> jo{uvijek se rabe sintetski piretroidi.Prof. dr. sc. Milan Glava{ upoznao jeslovenske kolege s na~inom odre-|ivanja koli~ine pesticida, napominju}ikako se odluka o tome donosina sastancima Dijagnozno-prognozneslu‘be Hrvatskih {uma. Dodao jekako su novi zakoni, Zakon o za{titiprirode i drugi, usmjereni na potpunuzabranu upotrebe pesticida u {umarstvu.[umari su najve}i protivnici tihsredstava, ali zasad boljeg rje{enjanemaju. Potpuna zabrana bila bi pravakatastrofa za {umarstvo te se{umari moraju boriti za racionalna inajmanje otrovna sredstva. Glava{ jeizrazio zabrinutost zbog »politikantskeekolo{ke svijesti« i uplitanja onihkoji o za{titi {uma nedovoljno znaju.Dipl. ing. Ivan I{tok iz Ministarstvapoljoprivrede i {umarstva podsjetio jenazo~ne na to kako su tijekom pro{legodine biolo{ko-tehni~kim sredstvimatretirani i parkovi prirode, a njihovose kori{tenje kani pro{iriti i na gospodarske{ume. Jednodobne sastojinete{ko je za{titi ako ne primjenjujemoherbicide i fungicide. Na{e su {umedobile me|unarodni certifikat kojijam~i njihovu za{titu prihvatljivimna~inom.Gosti iz Slovenije naglasili su kakoje kod njih jo{ 1993. godine zakonskizabranjena uporaba pesticida u{umarstvu, osim u izuzetnim okolnostima,u rasadnicima i {umamazahva}enih kalamitetima. Dr. Du{anJurc je kazao je da slovensko {umarstvosvjesno izbjegava tretiranje pesticidimaiako bi, s obzirom na intenzitet{teta, pojedine {umske povr{inetrebalo tretirati protiv hrastove pepelnicei borovog ~etnjaka. Naime, posljednjihtrideset godina u Sloveniji sete‘i uzgajanju {uma prirodnog sastavai strukture, jer nastale {tetepogre{nim uzgojem uzrokuje ~ovjek.Stoga su slovenski {umari usmjerenina demokratsku javnost, a ona je protivuporabe pesticida.Izme|u slovenskih i hrvatskih{umara povela se zanimljiva raspravao koli~inama upotrijebljenih pesticida.Naime, u Sloveniji se potro{i svega45 litara , a u Hrvatskoj znatno vi{e.No usporedbe su nezahvalne jer jerije~ o razli~itim {umskim sastojinamana razli~itim povr{inama. Hrvatsko{umarstvo mora rabiti vi{e pesticidaosobito u hrastovim sastojinama kojesu sve vi{e izlo‘ene su{enju. Prof. dr.sc. Miroslav Harapin napomenuo jekako {umari moraju odlu~iti koja susredstva neophodna za za{titu,premda u usporedbi s poljoprivredom,{umarstvo upotrebljava neznatnekoli~ine pesticida, izra‘ene tek upromilima.Poslije seminara odr‘ana jeskup{tina Hrvatskoga dru{tva biljneza{tite, na kojoj su aktivno sudjelovalii {umari. Urednik ~asopisa »Glasilobiljne za{tite« prof. dr. sc. MilanMaceljski pozvao je {umare na suradnjupritom o{tro kritiziraju}i Zakon oza{titi prirode, kojim su, kako je kazaoosim poljoprivrednih pogo|eni i{umarski stru~njaci.Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 9
protupo`arna preventivaPi{e:MiroslavMrkobradFoto:M.Mrkobrad[UMARIJA KRKCesta kao izvornesporazumaJedna nova protupo‘arna prosjekau [umariji Krk nepotrebnoje uzburkala duhove.U predjelu izme|u Njivica iOmi{lja, u blizini industrijskog kompleksaDINA [umarija Krk izgradila jenovu {umsku protupo‘arnu prometnicudu‘ine 2 km. Umjesto pohvala brizio protupo‘arnoj preventivi, okonove se ceste digla poprili~na (nepotrebna)buka, tako da predvi|ena trasaod 2,8 km nije ni dovr{ena! Uvrijeme kad u priobalju svakoga ljetaizbije stotine po‘ara (pro{le godine283 po‘ara i gotovo 16.000 ha opo-‘arenih povr{ina) i kad se ula‘u tolikasredstva u preventivu – u {to ponajprijespada i izgradnja protupo‘arnihprosjeka s elementima cesta – kr~ke{umare do~ekali su prigovori zboggradnje upravo takve prometnice. Novacesta naru{ava i devastira krajolik,ka‘u pojedinci!– ^udno je da je netko protiv gradnjeprotupo‘arnih prosjeka s elementimacesta, tim vi{e {to je sve to usugla{enona gradskom Poglavarstvu –Ozna~ena biciklisti~ka stazaNova (sporna?) {umska prometnicaka‘e revirnik u kr~koj {umariji dipl.ing. ^edomir Dunato. Naime, novaprometnica zapravo slijedi staru prosjeku(stazu) ome|enu suhozidom itek je malo pro{iruje omogu}avaju}ipristup protupo‘arnim vozilima. Vi{estrukaje funkcija nove prometnice –osim {to ide uz privatnepovr{ine do kojih nemadrugog pristupa, ona je iidealna {etnica, pa i biciklisti~kastaza (s ve} postavljenimoznakama!) za brojneturiste koji osim pla‘e isunca tra‘e i ne{to vi{e.Poznata je ~injenica dabez dovoljno {umskih prosjeka/cestanema uspje{-nog ga{enja po‘ara. [umarijaKrk je u vrlo uspje{nojsuradnji s lokalnom samoupravomu posljednjih desetakgodina izgradila 50 km{umskih prometnica. A do1990. godine nije bilo nimetra!– Ne treba se hvaliti jerse nikad ne zna {to semo‘e dogoditi, no moramre}i da u posljednjih 30 godinanismo imali ni jedanzna~ajniji po‘ar! Promatra~nice koristimove} 20-ak godina, ljeti de‘uramo24 sata, imamo uhodan sustavmotrenja i dojavne slu‘be i odli~nosura|ujemo s lokalnim stanovni{tvom.Po‘ar ne ~ekamo nego ga poku{avamosprije~iti. Kad i izbije, svi seuklju~uju u ga{enje – obja{njava dosada{njaiskustva u provo|enju preventiveupravitelj [umarije Krk dipl.ing. Antun Dijani}. Lani su izbila ~etirimanja po‘ara koja su odmah bilauga{ena.Ne treba izmi{ljati toplu vodu, misleu [umariji, ali niti ponavljati »ve}vi|ene« gre{ke. Podsje}aju kako jezbog takvih “velikih ideja” izgubljenposao ure|ivanja i odr`avanja zelenihpovr{ina, a ostao je zapu{ten i mali{umarijski rasadnik hortikulturnog bilja.Sad su te poslove preuzele privatnetvrtke i te{ko ih je ponovno dobiti.Pripreme za sezonu– Neutemeljeni su i prigovori o devastiranjupovr{ina uz DINU! Koristilismo jednostavno stari kolnik, a novaje prometnica ome|ena kamenom –veli Dunato.Izgradnjom te prometnice i {umarise uklju~uju u »veliko spremanje« kakoza po‘arnu tako i za novu turisti~kusezonu na na{em najve}em (410 km 2 )i najzelenijem otoku. [umarija Krk sa15.332 ha svojih {uma i {umskogzemlji{ta te nadzorom nad vi{e od10.000 ha privatnog {umoposjeda[umarija Krk je u vrlouspje{noj suradnji slokalnom samoupravom uposljednjih desetakgodina izgradila 50 km{umskih prometnica. A do1990. godine nije bilo nimetra!^edomir Dunato i Antun Dijani} ispredobnovljene zgrade [umarijezna~ajan je ~imbenik u osmi{ljavanjuukupne turisti~ke ponude otoka. GradKrk te {est op}inskih sredi{ta: Omi{alj,Malinska, Njivice, Vrbnik, Punat i Ba{-ka uz niz manjih mjesta odredi{ta suzahtjevnih suvremenih nomada-turistauvijek ‘eljnih ne~eg novogTurizam je do‘ivljaj. I vo‘nja biciklomkroz {umu medunca i crnike domora, tako|er je do‘ivljaj. Stoga te{ume moraju biti zelene, ure|ene idostupne. I u tome je svrha gospodarenjanjima u priobalju.10Broj 61 • velja~a 2002HRVATSKE [UME
[UMARIJA CRIKVENICAZimske pripreme zaljetoUcrikveni~koj {umariji i ove sugodine rano krenuli u protupo‘arnu“ofanzivu” ‘ele}i takonastaviti dobru tradiciju sezona bezpo‘ara ili bar bez zna~ajnijih {teta.Stoga su polovicom velja~e preventivniradovi bili ve} u punom tijeku. Ugospodarskoj jedinici Kotor planinasanirane su {tete od jedinogpro{logodi{njeg po‘ara (sje~a obgorjelihstabala crnoga bora), a iznadpo‘ari{ta, u te{ko pristupa~nom kamenjaru,ni~e nova {umska cesta.– I pro{le i svih ranijih godina imalismo dobro organiziranu preventivnuslu‘bu – isti~e upravitelj crikveni~ke{umarije dipl. ing. Emil Domijan. UCrikvenici postoji Profesionalna vatrogasnajedinica ali i Dobrovoljno vatrogasnodru{tvo s kojima odli~nosura|ujemo. Uz na{e motrenje, onivr{e ophodnju svojim vozilima osposobljenimza ga{enje po~etnogpo‘ara. U Kotor planini lani smo imalisamo jedan po‘ar i njegova je sanacijaupravo u tijeku. Kad po‘ar izbijenajva‘niji je pristup po‘ari{tu, dakle{umske prosjeke s elementima cestapo kojima se mogu kretati vozila.Upravo stoga smo ove godine krenuliu izgradnju jedne nove prometnice,Vidikovce – Helidrom, du‘ine 2,5 kmkoja }e se vezati na ve} postoje}ucestu te omogu}iti pristup i privatnimposjedima.Time }e se pove}ati i otvorenostove {umarije koja iznosi 14,5 km/1000 ha i koja gospodari s 11.000 ha{uma i {umskog zemlji{ta, od ~egaobraslih 8.900 ha. Radove na novojprometnici izvodi Radna jedinicagra|evinarstva senjske Uprave {uma.Saniranje po‘ari{taBager s te{kim ~eki}em probija trasuIza buldo‘era koji ravna i razgr}e kamen ve} se pojavljuju obrisiprometnice.Broj 61 • velja~a 2002 HRVATSKE [UME 11
voda22. O@UJKA, SVJETSKI DAN VODA[umske zajednice mogu uspijevatisamo unutar odre|enog rasponavla‘nosti i sna‘an su regulatorsvih hidrografskih pojava nekogakrajaKao vodeni pla{t zemaljske kugle inajzna~ajniji ~initelj ekosfere, hidrosferaje sastavljena od 1,4 milijardekm 3 vodene mase, koja zauzima gotovotri ~etvrtine povr{ine planeta Zemlje,zna~ajno utje~u}i na globalne klimatskeprilike. Tijekom dvije milijarde godina atmosferaje, zahvaljuju}i ovoj kolijevci ‘ivota,bila postupno oboga}ivana neophodnopotrebnim kisikom. Voda je nesumnjivova‘an ekolo{ki ~initelj, a gospodarenjevodama i za{tita voda osnovne sukomponente za provo|enje strategijeza{tite prirode i okoli{a. Biologija nas u~ida bez vode, kao osnovnoga sastojka‘ive stanice, ne bi bilo premje{tanjarazli~itih spojeva u biljkama, na koje imautjecaj putem oborina, vodom tla izra~nom vlagom. Bitno je istaknuti kakovoda s ostalim ekolo{kim ~initeljima, posebices toplinom, utje~e na izgled, sastavi rasprostranjenost biljnoga svijeta pai {ume. Op}epoznato je da {umskezajednice mogu uspijevati samo unutarodre|enoga raspona vla‘nosti i sna‘ansu regulator svih hidrografskih pojavanekoga kraja, koje su uglavnom u uskojvezi s opstankom velikih zatvorenih{umskih podru~ja. Voda je osobito povezanai s tlom, skladi{tem hrane {umskogadrve}a.[uma ekonomi~nopostupa s vodomIsparavaju}i u atmosferu i ponovno sevra}aju}i kao oborina na povr{inu Zemlje,{to se ponavlja 40 puta godi{nje,voda je obnovljivo prirodno bogatstvokoje neprekidno kru‘i u prirodi. Kao vegetacijskioblik, {uma znatno utje~e na~isto}u vode i njezin raspored u prostoru,a kao biljna zajednica mo‘e se razviti tekpod uvjetom da godi{nje padne vi{e od300 mm oborina. Potrebno je napomenutida {uma u usporedbi s drugim vegetacijskimoblicima vrlo ekonomi~no postupas vodom. Naime, kada padnu na zatvorenu{umsku povr{inu, oborinskevode ve}im se dijelom privremeno zadr‘avajuna li{}u, uglavnom ispare, a teku manjoj koli~ini padnu na tlo. Podza{titom {ume, voda dospjela na tlodjelomi~no ispari, a prete‘it dio zalazi uunutra{njost tla u obliku cjednice, rastvaraju}ina svom putu razli~ite mineralne~estice. Dolaskom do nepropusnihslojeva, voda se skuplja u obliku vode podzemnice,koja opskrbljuje pojedine izvore,potoke i rijeke. Izlazak vode iz {umeodvija se, dakle, transpiracijom (isparavanjemna povr{ini li{}a i drugih nadzemnihdijelova), intercepcijom (zadr‘avanjemna biljnom pokrovu), evaporacijom,povr{inskim i podzemnim otjecanjem iprocje|ivanjem u podzemne tokove.Va‘na je zna~ajka klime, visina evaporacije(isparavanja) koja znatno utje~e nasastav i uspijevanje{umske vegetacije tena osobine tla. Ona jena nekom {umskomstani{tu odre|enevla‘nosti ovisna o temperaturi,manjkuzasi}enja, tlaku i gibanjuzraka, a variratijekom godine. U zimskomrazdoblju jenajmanja, naglo sepove}ava u o‘ujku i[ume su zna~ajniKao vegetacijski oblik, {uma znatno utje~ena ~isto}u vode i njezin raspored u prostoru, amo‘e se razviti tek pod uvjetom da godi{njepadne vi{e od 300 mm oborina.travnju, da bi ljeti dosegla maksimum.Manja je u {umi nego u polju. [umsko tlogubi goleme koli~ine vode, osim evaporacijom,i transpiracijom, fiziolo{kim procesomneraskidivo povezanim s proizvodnjomorganske tvari. Rije~ je o procesukoji na ‘ivot biljke djeluje povoljno, ali inepovoljno. Adsorpcija i translokacija mineralnihtvari i stalno opskrbljivanje li{}avodom te sprje~avanje prevelikog turgorai prejakog zagrijavanja, rezultat su povoljnogdjelovanja transpiracije, a nepovoljnodjelovanje o~ituje se u suvi{nom gubitkuvode. Turgor tada opada, abiljka vene.ProtuerozijskodjelovanjeVoda na {umskom stovari{tu(posavske poplavne {ume)Zahvaljuju}i usporavanju povr-{inskog otjecanja vode iz {umskihsastojina, sprje~avaju se visokivodni valovi i poplave. Istra‘ivanjemse ustanovilo da u dobronjegovanoj {umi nema povr{inskogotjecanja vode, {to vrijedi iza strme {umske terene. Protuerozijskodjelovanje {ume o~ituje seu ubla‘avanju visokih vodnih valovai opskrbljivanju izvori{ta i vodotokavodom za vrijeme su{e,~ime se izjedna~uju vodni odnosiu nekom prostoru. Stoga je {umskiekosustav naju~inkovitiji za{-titnik od vodne erozije, budu}i da{uma {titi tlo od osiroma{enja, puzanja,klizanja te od odronjavanja kamenja.Poznato je da ogoljene povr{ine bez{uma nepovoljno utje~u na hidrografskeprilike nekoga kraja, a razorna snaga oborinskihvoda znatno se pove}ava sje~om{umskih povr{ina. Oborinske vode naogoljenim povr{inama odnose sa sobomhumus i mekane ~estice tla, pretvaraju}igorske potoke u prave bujice, koje nerijetkoodnose plodnu zemlju, zamuljuju}ipritom polja i oranice. Nerijetko,za ki{nih razdoblja, tlo neza{ti-}eno od oborinskih voda klizi na strmijim12Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
veli~inom ~estica, na disperziranim i zbijenimtlima s nepropusnom geolo{kompodlogom, te na ju‘nim polo‘ajima spove}anim topljenjem snijega. Protuerozijskinaju~inkovitije {ume su one s nagibimave}im od 15 stupnjeva, potom oneu buji~nim slivovima i {ume kojesprje~avaju klizanje tla. [umske sastojines nagibima manjim od 5 stupnjeva, sprekinutim i progaljenim sklopom te oneu razvojnoj fazi podmlatka, imaju najmanjiprotuerozijski u~inak.vrste drve}a u sastojini, starostsastojine i sklop kro{anja, zna-~ajni su ~initelji utjecaja {ume injezine u~inkovitosti na vodoza{titu.Hidrolo{ki utjecaj {umeposebice je izra‘en za vrijemedugotrajnih ki{a, naro~ito ljetnihobilnih pljuskova, te proljetnogotapanja snijega, kada se stvarajuvelike koli~ine oborina. Vodnodoma}instvo u {umi i njezinavodoza{titna u~inkovitostovise o koli~ini transpiriranevode pojedinih vrsta drve}a, intercepcijipojedine vrste, evaporaciji,tlu i njegovoj sposobnostiupijanja, mati~nom supstratu,slojevitosti sastojine, godi{njojkoli~ini oborina i njihovom rasporedu.One {umske sastojine,koje izravno obavljaju za{tituvoda dobivaju pritom najve}uocjenu, a radi se o svim nizinskim{umama koje {tite akumulacijepitke vode i hidrocentrala te o {umamasmje{tenim iznad vodocrpili{ta.One~i{}ene podzemnevodeNegativan utjecaj vode na {umuo~ituje se u podzemnoj vodi one~i{}enojkemikalijama, koje u nju dospijevajuizlijevanjem otrovnih tvari, a {ume kaoodli~an pro~i{}iva~ zraka zadr‘avajuotrovne tvari na povr{ini li{}a i iglica,koja je 7-15 puta ve}a od povr{ine koju{uma zauzima. Na‘alost, rahlo i ‘ivo{umsko tlo zadr‘ava ve}e koli~ine otrovakoji se nalaze u vodi, a posljedica je izravnougro‘avanje {umskog ekosustava.[umski ekosustav naju~inkovitiji je za{titnikod vodne erozije, budu}i da {uma {titi tlood osiroma{enja, puzanja, klizanja teodronjavanja kamenja.Vodoza{titna funkcijaValja istaknuti da je najve}a vrijednost{ume u pro~i{}avanju vode. Uz pretpo-spremnici i pro~i{}iva~ivodestavku da je srednja godi{nja koli~inaoborina u Hrvatskoj 1200 mm, a povr{ina{uma koje su u hidrolo{koj funkciji 2 milijunaha, iz {ume izlazi oko 13 milijardim 3 pitke vode. Zbog svega navedenog,obroncima, na kojima je prethodno izvr- me|u razli~itim ekolo{kim funkcijama{ena neracionalna sje~a. Pritom }e na {ume osobito mjesto zauzimaju hidrolo{kaili vodoza{titna te protuerozijskaja~inu erozije bitan utjecaj imati nagib,du‘ina i oblik padine, zna~ajke tla te funkcija. Hidrolo{ki utjecaj {ume dolaziizlo‘enost strani svijeta i oborinama. do izra‘aja tijekom pro~i{}avanja podzemnihi povr{inskih voda, stalne opskrbe[umari iz iskustva znaju da je opasnostod erozije pove}ana na tlima s nagibima vodom i sprje~avanja njezinog brzogve}im od 20 stupnjeva, sa smanjenom otjecanja. Reljef, geolo{ka podloga i tlo,Negativan utjecaj vode na {umu o~ituje seu podzemnoj vodi one~i{}enoj kemikalijama,koje u nju dospijevaju imisijom otrovnihtvari, a posljedica je izravno ugro‘avanje{umskog ekosustava.Slapovi KrkeZbog nepromi{ljenog i nemarnog odnosa~ovjeka prema prirodi i svome ‘ivotnomprostoru, {uma postaje pokazatelj stanjaone~i{}enosti biosfere, {alju}i tako jasneporuke homo sapiensu da je zajedno snjim ugro‘ena tekovinama suvremene civilizacije.Naime, hrastove nizinske {umestradavaju od industrijskog one~i{}enjazraka i zatrovanja poplavnim vodama injihovim ulaskom u nizinske {ume srednjegPosavlja. Nepovoljni ekolo{ki ~initeljinizinskih {uma u izravnoj su vezi snegativnim djelovanjem ~ovjeka. Intenzivnijesje~e mogu na vla‘nijim podru~jimaprouzrokovati suvi{no nagomilavanje vodeu tlu i zamo~varivanje, a sni‘enje razinepodzemne vode rezultat je, me|u ostalim,agresivnih vodotehni~kih zahvata.Stoga je zbog pogor{anja hidrolo{kih prilika,promjene mikroklime i dr. u {umamazahva}enim propadanjem vrlo ote‘ano, aponekad i gotovo nemogu}e provestiprirodnu obnovu. U cilju pove}anja stabilnosti{umskog ekosustava, treba razli~itimuzgojnim mjerama ostvariti njegovuraznolikost, a me|u ostalim na~initi povr-{insku odvodnju i propuste za poplavnuvodu. Radi smanjivanja pojave su{enja{uma, tijekom izvo|enja pojedinih ve}ihhidrotehni~kih zahvata neophodno jekoristiti se znanstvenim, {umarskim i drugimistra‘ivanjima.Pro{lo je deset godina od odluke Glavneskup{tine Ujedinjenih naroda o uspostaviSvjetskoga dana voda, 22. o‘ujka.Premda je rije~ o samo jednom simboli~nomdanu u godini, on nas upozoravada vodi, kao nezamjenjivom izvoru ‘ivota,ne posve}ujemo dovoljno pozornosti,nesvjesni njezinog golemog zna~aja za~ovjeka 21. stolje}a. Naime, zbog manjkapitke vode i njene one~i{}enosti, nedvojbenoje da }e ona u budu}nosti bitiva‘nija od energije. Stoga se jo{ jednomprisjetimo {umarske poruke da »{uma trebavodu, voda treba {umu, a ~ovjekoboje«!Pi{e:Ivica Tomi}Foto: I.Tomi}Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 13
Pi{e:IvicaTomi}Foto:I. Tomi}{umski glodavciZA[TITA A [UMA – SITNI GLODODAVCI U[UMSKIM EKOSUSTOSUSTAVIMAKontrolabrojnosti,pa za{titnemjereNa pove}anje broja glodavaca utje~ubrojnost populacije, uvjeti podneblja istani{ni uvjeti, a u cilju racionalne za{titeva‘no je znati stanje na terenu, kako bi sesprije~ilo nepotrebno tro{enje sredstavaNa inicijativu Odjela za ekologiju iProizvodnog odjela po‘e{ke Uprave{uma, a u organizaciji po‘e-{kog ogranka Hrvatskoga {umarskogdru{tva, odr‘ano je u Po‘egi krajemvelja~e zanimljivo predavanje pod nazivom”Sitni glodavci i njihova {tetnost u{umskim ekosustavima”. Predava~i su biliprof. dr. sc. Milan Glava{ i dr. sc. JosipMargaleti} sa [umarskog fakulteta u Zagrebu,a uz revirnike pojedinih {umarija injihove pomo}nike, predavanju su prisustvovalidipl. ing. Krunoslav Jel~i} iz DirekcijeHrvatskih {uma te za{titari {uma iznovogradi{ke, vinkova~ke, na{i~ke iosje~ke Uprave. Bilo je rije~i o problemimasa sitnim glodavcima u na{im {umama(mi{evi i voluharice), o njihovim biolo{kimsvojstvima, {tetama koje ~ine na {umskomsjemenu i mladim biljkama, metodamautvr|ivanja brojnosti njihove populacije iza{titnim mjerama koje treba poduzimati.Milan Glava{ podsjetio je sudionike pre-Ve}apozornostmigracijama{umskihglodavaca –dipl. ing.KrunoslavJel~i}davanja na to kako je problem mi{olikihglodavaca u {umarstvu dugo prisutan.Pro{lo je, naime, dvadeset godina od referatadipl. ing. Drage Crnkovi}a, a petnaestod ideje da se glodavci uvrste u znanstvenaistra‘ivanja. U pogledu znanstvenihspoznaja, kazao je, to je “crna rupa” u{umarstvu koju posljednjih 7–8 godinapoku{avamo popuniti istra‘ivanjima JosipaMargaleti}a nastoje}i ih usmjeriti na potrebe{umarske prakse.Tijekom izlaganja prof. dr. Milana Glava{aDr. sc. Josip Margaleti}Racionalizirati za{tituGovore}i o svojim istra‘ivanjima, JosipMargaleti} je u uvodnom izlaganju pojasnioutjecaj abiotskih i biotskih ~initelja naprirodnu i umjetnu obnovu sastojina hrastalu‘njaka, posebno se osvr}u}i nabiolo{ke osobine voluharica i pravihmi{eva. Od 529 vrsta mi{eva, za {umarstvosu najva‘nije tri vrste: ‘utogrli {umskimi{, {umski mi{ i poljski mi{. Zanimljiv jepodatak da sitni glodavci ne o{te}uju ‘irkojeg je prethodno napala neka gljiva, {tosu potvrdili brojni pokusi. U 80 postoslu~ajeva o{te}ivan je zdravi ‘ir. Napove}anje brojnosti glodavaca utje~u brojnosti pove}anje populacije, uvjeti podnebljai stani{ni uvjeti, a u cilju racionalneza{tite bitno je znati stanje na terenu,kako bi se sprije~ilo nepotrebno tro{enjeza{titnih sredstava. Tijekom daljnjeg izlaganjaMargaleti} je govorio o metodamautvr|ivanja brojnosti (primarne, sekundarnei tercijarne), kategorijama o{te}enosti‘ira, pokusima u rasadnicima te utjecajuo{te}enja od glodavaca na visinski i debljinskiprirast poljskoga jasena. Istra-‘ivanja su provedena u suradnji s nizomdoma}ih i inozemnih institucija.Polipropilenski {titnici– odli~na za{titaJedan od ciljeva istra‘ivanja bila je ianaliza strukture populacije, kemijskogsastava zdravog i oboljelog ‘ira, visinskogi debljinskog prirasta lu‘njakovih sadnicaizniklih iz ‘ira razli~itih kategorija teistra‘ivanje klijavosti o{te}enog lu‘njakovog‘ira, u~inka pojedinih metoda za{titei dr. Rezultati istra‘ivanja mogu se primijenitina otklanjanje nepovoljnih utjecaja,pravodobno poduzimanje za{titnihmjera, racionalizaciju tro{kova za{tite, spoznajuo novim metodama kao polazi{tebudu}im istra‘ivanjima, na nove spoznajeo utjecaju sitnih glodavaca na visinski idebljinski prirast jasenovih stabalaca i dr.Ustanovljeno je da glodavci utje~u i do 70posto na visinski i debljinski prirast jasena.Intenziteti {teta na ‘iru utvr|ivani su napodru~ju po‘e{ke, novogradi{ke, vinkova~kei zagreba~ke Uprave {uma, ao{te}enja su iznosila i do 59 posto ([umarijaJastrebarsko). Sitni glodavci su izvorzaraze (leptospiroza), koja se prenosi na~ovjeka i na divlja~. Predava~ je naveo14Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
pa{arenjepodatak kako je na po‘e{kom podru~juglodavac uginuo tek nakon 17 dana oduzimanja rodenticida. Za{titne mjereobuhva}aju primjenu rodenticida, aktranata,repelenata, polipropilenskih {titnika(mehani~ka metoda) i biolo{ke metode.Polipropilenski {titnici pokazali su se kaoodli~na za{tita protiv {umskih glodavaca.Pozornost migracijiglodavacaPodsje}aju}i nazo~ne na po~etkeza{tite protiv glodavaca u {umarstvu, KrunoslavJel~i} napomenuo je kako sumamci u plasti~nim cijevima primjenjivanipo~etkom sedamdestih godina navinkova~kom i na{i~kom podru~ju. Istaknuoje da se znanstvene i prakti~ne spoznajetrebaju dopunjavati, a obnovi sastojinasjemenom mora se posvetiti vi{e pozornosti,jer je znatno jeftinija od one sasadnicama. Va‘no je utvrditi koju hranu iu kojoj koli~ini uzimaju pojedini glodavci,PA[ARENJE NA KRKUI vuk sit i ovcena broju!Uz stalnu suradnjuznanosti i operative,pozornost trebausmjeriti naprou~avanje migracija{umskih glodavaca teproblem sagledati s vi{estajali{ta i detalja,posebno sa stajali{tapredatora – prirodnihneprijatelja sitnihglodavaca, a sve u ciljuo~uvanja stabilnosti{umskog ekosustava.ustanoviti njihovu migraciju te u startusmanjiti populaciju. Jel~i} je naglasiokako su tijekom za{tite protiv glodavacaUprave {uma koristile manje koli~ine rodenticidaod planiranih.Nadopunjavanjeznanosti i prakseTijekom rasprave istaknut je problemuspostavljanja odnosa brojnosti populacijesitnih glodavaca i za{titnih mjera. Pra}enjei utvr|ivanje brojnosti populacije va‘no jeobaviti prije za{tite kako bi se postigaoodgovaraju}i u~inak i u{tedjela zna~ajnasredstva. Neophodno je uskladiti znanstvenaistra‘ivanja i prakti~na iskustva naterenu, koja nadopunjuju znanstvenespoznaje, a svako {umsko podru~je imasvoje osobitosti. Zaklju~eno je kako, uzstalnu suradnju znanosti i operative, pozornosttreba usmjeriti na prou~avanjemigracija glodavaca (iz {ume na poljoprivrednepovr{ine i obratno) te problemsagledati s vi{e stajali{ta i detalja, posebnosa stajali{ta predatora – prirodnih neprijateljasitnih glodavaca, a sve u ciljuo~uvanja stabilnosti {umskog ekosustava.Pa{arenje na {umarijskom zemlji{tu kao oblik dobre suradnje slokalnom zajednicomFotografija »selidbe« magaraca upratnji policije pro{le je godineputem dnevnog tiska obi{la Hrvatsku.Snimljena je na Krku, a javnostje upozorila na »slu~aj« neispunjavanjaobveza vlasnika magaracaiz ugovora o zakupu dijela {umskogazemlji{ta ({umskih staza) i zgradakoji je potpisao sa [umarijom Krk.Podsje}amo na nju zbog toga {to seovih dana u kr~koj [umariji potpisujunovi ugovori o zakupu {umskogazemlji{ta, uglavnom pa{njaka s brojnimzainteresiranim pastirskim udrugamaili op}inama. To je uhodaniposao kojim se tamo{nji {umari ve}godinama bave i koji su tako na{lizlatnu formulu suradnje s lokalnomsamoupravom te istodobno uspje{novrednovali ostale koristi {to ihpru‘aju {uma i {umsko zemlji{te.– Ljudi se ovdje stolje}ima bavepa{arenjem. Stada od 10-15 ovacadr‘ali su za svoje potrebe, ~uvali ih ipazili kuda se kre}u. Po{tuju}i stareuzance, mi danas pronalazimo kompromisnarje{enja koja }e biti korisnai seljacima i [umariji – ka‘e upraviteljkr~ke {umarije dipl. ing. Antun Dijani}.– Osim pastirskih udruga i pojedinaca,kao koncesionari se pojavljuju iovda{nje op}ine s kojima odli~nosura|ujemo – dodat }e revirnik ^edomirDunato. Zemlji{te dajemo uzakup na godinu dana, ~ime [umarijaostvaruje dodatne prihode. Zajednoradimo na pobolj{anju uvjeta pa{arenjaizgra|uju}i ograde ili kopaju}inove bunare, {to se pokazalo iznimnova‘nim u ljetnim mjesecima.I tako, dok u nekim sredinama{umari i pastiri te{ko (ili te‘e) pronalazeputeve suradnje, na Krku, uz glavnuprometnicu {to sije~e otok i spajamost s gradom Krkom i ide dalje premaPuntu i Ba{koj, nije rijetkost vidjetistada ovaca pra}ena ov~arima. Sop}inama sura|ujemo i zbog toga {tooni poznaju socijalnu strukturu ljudina svom podru~ju, njihove potrebe izahjeve, re}i }e u [umariji.(A pri~a s po~etka, o magarcimakoji su trebali biti turisti~ka atrakcija,mogla se i druk~ije zavr{iti da je koncesionarispunjavao obveze. Ideje o{irenju turisti~ke ponude uvijek sudobrodo{le, samo ih treba provesti!)Pi{e:MiroslavMrkobradFoto:M.MrkobradBroj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 15
gospodarstvoPi{e:ZvonkoPei~evi}Foto:Z. Pei~evi}UPRAVA [UMA VINKOVCIRezultatiposlovanjakojiobvezujuUprava {umaVinkovci u protekleje tri godine poostvarenimrezultatimaposlovanja me|unajzna~ajnijima uHrvatskim {umama.Pro{le godineostvarena je dobitod 18 milijuna kunaUpraviteljUprave{umaVinkovcidipl. ing.{um. LukaVukovacUprava {uma Vinkovci od1991. godine u sastavu jeHrvatskih {uma Zagreb, gospodarisa 72.183 ha {uma i {umskogzemlji{ta i prostire se napodru~ju tri ‘upanije – najve}imdijelom (98 %) na podru~ju Vukovarsko-srijemske‘upanije i manjimdijelom na podru~ju Brodsko-posavskei Osje~ko-baranjske ‘upanije.U njenom je sastavu 12 {umarija odkojih samo [umarija Strizivojna nijena podru~ju Vukovarsko-srijemske‘upanije. [ume hrasta lu‘njaka uUpravi {uma Vinkovci zastupljenesu sa 80 % i slove jednim od najplemenitijihi najtrajnijih drvnih materijala,a uz poljoprivredu glavno subogatstvo Vukovarsko-srijemske‘upanije koje se mo‘e na}i samona plodnom i vla‘nom tlujugoistoka, na‘alost nekada bogateSlavonije. Godi{nji etat iznosi 382tisu}e kubika, a godi{nji prirast pohektaru 7,6 kubika.– To ogromno {umsko podru~jegdje su {ume hrasta lu‘njaka ostavilevidan pe~at u pro{losti, dominirajuu sada{njosti, a s njima se ozbiljnora~una u budu}nosti, nalazise u njedrima glasovitog {umskogbazena Spa~va (39.789 ha), ka‘edipl. ing. Luka Vukovac, upraviteljUprave {uma Vinkovci. U Upravi jezaposleno 1000 radnika, a uz 12{umarija u sklopu Uprave djeluju RJ[umatrans i RJ Quercus u Drveniku.Proizvodnja premaplanu– Nijedno prirodno blago zeleno-‘ute boje nije tako sna‘no utkanou ‘ivot Slavonaca kao {uma. Danasmo‘emo s punim pravom tvrditi dase razvoj {umarstva odre|ene upravemo‘e ocjenjivati prema razvoju,Lu`njakova {umastupnju uzgajanja {uma. Uzgojniradovi prate svaku sastojinu odnjenog osnivanja sve do sje~e zrelesastojine. U grupu uzgojnih radovaspadaju radovi na sjemenarstvu,rasadni~koj proizvodnji, te podizanjui njezi prirodnih sastojina iplanta‘a, govori upravitelj Vukovac.Pro{le godine na podru~ju Upravepo{umljavanje i popunjavanjeobavljeno je na 32 ha, posa|eno je310 tisu}a dvogodi{njih sadnica napripremljenim {umskim povr{inama,njega i ~i{}enje izvr{eni su na 1882ha, doznaka na 311.000 m 3 , a posebnapozornost bila je posve}enaza{titi od biljnih bolesti. Za sve teradove utro{eno je ukupno 32 milijunakuna. U Upravi {uma Vinkovci,odnosno u [umariji Vinkovci nalazise rasadnik Zalu‘je, prepoznatljivpo proizvodnji sadnica lu‘njakai poljskog jasena, u kome je od1982. godine zaklju~no sa 2001.Na podru~ju Uprave {uma Vinkovciminsko-eksplozivnim sredstvimazaga|eno je i radno nedostupno 8.500hektara {uma i {umskih zemlji{ta, {to jepribli‘no 12 % od ukupne povr{ine.16Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
godinom proizvedeno oko 98 milijunasadnica ovih lista~a. Prije trigodine u [umariji Otok osnovanaje klonska sjemenska planta‘a hrastalu‘njaka na 30 ha od ~ega je 25ha produktivne povr{ine. Ona trebaosigurati stalan urod ‘ira.– Sve to upe~atljivo govori dasve {to radimo, radimo po veomastrogim {umarskim internim pravilimai temeljem zakonskih propisa,nagla{ava upravitelj.Kod proizvodnje trupaca pro{legodine plan je ostvaren sa 103, kodogrjevnog drva sa 56, ukupno sa 81%. Sje~a i izrada drvnih sortimenataizvr{ena je sa 74 % u~e{}a vlastiteradne snage, dok je privla~enje drvnemase izvr{eno vlastitim strojevimai radnom snagom s u~e{}em od88 %. Ukupni prihod Uprave iznosi166 milijuna kuna, a dobit 18 milijunakuna. Ova mala analiza poslovanjaza pro{lu godinu ‘eli objektivnoprogovoriti o dugogodi{njemtradicijskom pristupu i primjernomgospodarenju ovim {umama, veliupravitelj. Stanje, planovi, proizvodnja,zada}e i ostali uspjesi Upravezasigurno ohrabruju i obvezuju dase radi jo{ bolje. To je putokazkako se sistematskim, organiziranimi discipliniranim radom dolazi dodobrih rezultata.Mine u {umiPlan proizvodnje za 2002. godinu,koji iznosi 261.566 tisu}a kubika,realno je ostvariv, ka‘e Vukovac.Potra‘nja drvnih industrija izcijele <strong>Hrvatske</strong> za kvalitetnim hrastomje velika, stoga je upitnoho}emo li mo}i udovoljiti njihovimzahtjevima koji su ve}i od na{egplana.Govore}i o radnim jedinicama[umatrans i Quercus, koje su svojimposlovanjem i radom pripomogleukupnom dobrom poslovanjuvinkova~ke Uprave u pro{loj godini,Vukovac je podsjetio na jo{uvijek prisutne probleme. Naime,na podru~ju Uprave {uma Vinkovciminsko-eksplozivnim sredstvima zaga|enoje i radno nedostupno8.500 hektara {uma i {umskihzemlji{ta, {to je pribli‘no 12 % odukupne povr{ine kojima ova Uprava{uma gospodari. Prema raspolo‘ivimpodacima na ovimpovr{inama nalazi se 1,8 milijunakubika drvne zalihe i to na {umskimpovr{inama [umarije Lipovac,Vukovar, Ilok, Stro{inci i Vinkovci.Trebat }e rje{avati i problem invalidarada, koji se mora razrije{itina zadovoljstvo i poduze}a i radnika.ProtutenkovskaneaktiviranaminaOtprematrupaca kupcimaPoslovna zgrada Uprave{uma VinkovciPrvoklasni trupci hrasta lu‘njakaBroj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 17
znanostZA[TITA [UMAAerosnimanjemdo podataka oo{te}enosti bukve i jeleGodine 1999. po narud‘bi Hrvatskih{uma a u suradnji sa [umarskimfakultetom, tvrtka Geofoto iz Zagrebaobavila je aerosnimanje {umabukve i jele na podru~ju sjevernog Velebita([umarija Krasno) i gospodarske jediniceBrlo{ko ([umarija Fu‘ine). Fotointerpretacijominfracrvenih kolor aerosnimki,koju je obavila stru~na ekipa s Fakultetapod vodstvom dr. sc. Vladimira Ku{ana,utvr|ena je o{te}enost {uma togDijagrami o{te}enosti {umapodru~ja. Iako se procjena o{te}enosti{uma na terenu provodi sustavno svakegodine, ova metoda pokazala se izuzenokorisnom.Prvo aerosnimanje {uma bukve i jelesjevernog Velebita i gospodarske jediniceBrlo{ko obavljeno je 1988. godine. Cijelopodru~je bukovo-jelovih {uma snimljenoje u prugama s razmakom od 8 km. Prugesu snimljene u smjeru sjever-jug i poklapalesu se s punim koordinatamaGauss-Krügerove mre‘e, na kojima jeprovedena terenska procjena o{te}enosti{uma 1987. godine. Du‘ina pruga iznosilaje 296 km, a snimkama je bila pokrivenapovr{ina od 40 000 ha. Snimanje jeobavljeno u vremenu od 1. do 10. kolovoza,gotovo u isto vrijeme kada je obavljenai terenska procjena o{te}enosti{uma.panj o{te}enosti jele, {to je i rezultat terenskeprocjene koja se provodi svakegodine na bioindikacijskim plohama izmre‘e 16x16 km.Prvo provedeno aerosnimanje ukazaloje na visok stupanj o{te}enosti jele (blizu40% stabala sa o{te}enjem kro{nje vi{eod 25%) , dok su ponovljeno snimanje ianaliza ukazali na blagi trend pobolj{anjastanja jele, iako je stupanj o{te}enosti idalje visok (35%).Pi{e:mr.JadrankaRo{aPostotak - Percent40,0030,0020,0010,000,00jela - firsmreka bukva -- spruce beech19881998ukupno- totalPostotak - Percent100.0080.0060.0040.0020.000.00jela - firsmreka- sprucebukva -beech19881998ukupno- totalSrednja o{te}enost na VelebituIndeks o{te}enosti stabala, o{te}enost kro{nje vi{eod 25 %Postotak - Percent50.0040.0030.0020.0010.0019881999Postotak - Percent100.0080.0060.0040.0020.00198819990.00jela firsmrekasprucebukvabeechukupnototal0.00jela firsmrekasprucebukvabeechukupnototalSrednja o{te}enost u gospodarskoj jedinici Brlo{koPonovljenim aerosnimanjem 1998.godine do{lo se do va‘nih podataka ostanju {uma bukve i jele. Usporedbomrezultata aerosnimki utvr|ene su promjenestanja {uma nastale u razdoblju od10 godina. Rezultati aerosnimanja prikazanisu dijagramima o{te}enosti {uma.Dobiveni podaci analizom aerosnimaka,prije svega potvrdili su visok stu-Bilo bi dobro aerosnimanje primijeniti napodru~je {uma hrasta lu‘njaka, kojitako|er pokazuje velik stupanj o{te}enjakro{anja.Indeks o{te}enosti stabala oko 25%Ukupno dobiveni podaci za sve vrstepokazuju da je o{te}enost sastojina naVelebitu ne{to manja 1998. godine nego1988. godine. Pobolj{anje u odnosu na1988. godinu vidljivo je kod bukve, dokje kod smreke uo~eno blago pogor{anjestanja kro{anja, {to se mo‘e tuma~itinapadima puhova na kulture smreke.Aerosnimanje {uma primjenom sofisticiranihtehnika snimanja, kao i kasnijeinterpretacije, otvara nove mogu}nosti upromatranju stanja {umskih ekosustava.Bilo bi dobro tu tehniku primijeniti napodru~je {uma hrasta lu‘njaka, kojitako|er pokazuje velik stupanj o{te}enjakro{anja.18Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
ekologija[to jei kakofunkcioniraekosustav?Svaki se ekosustav sastoji od `ivih(bioti~kih) i ne‘ivih (abioti~kih) sastojaka.Pod pojmom ‘ivotna zajednicaili biocenoza smatra se sveukupost‘ivih bi}a, kao {to su drve}e, prizemnavegetacija i ‘ivotinje koje ‘ive nato~no odre|enom (ne‘ivom) ‘ivotnomprostoru, stani{tu ili biotopu. Biotop i biocenozazajedno ~ine ekosustav. Ne‘ivisastojci ekosustava su primjerice zrak,voda, tlo (s karakteristi~nim sadr‘ajemmineralnih tvari i plinova kao {to su kisiki uglji~ni dioksid), intenzitet svjetlosti iklima (temperatura, vla‘nost zraka,vjetar).Organizmi biocenoze mogu se u ovisnostio tome kako prera|uju organske ianorganske sastavne dijelove biotopapodijeliti na:– proizvo|a~e (producente), koji anorgansketvari, kao {to su uglji~ni dioksid ivoda, uz pomo} sun~eve svjetlosti pretvarajuu organsku tvar (biomasu). Teprocese sposobne su provoditi samo zelenebiljke (pritom osloba|aju kisik) iodre|ene bakterije (pritom ne osloba-|aju kisik) koje posjeduju pigment klorofil(popularno zvan lisno zelenilo);– potro{a~e (konzumente), koji su direktnoili indirektno ovisni o producentima.Biljojedi se prehranjuju direktno organskimtvarima proizvedenim u biljnim organizmima,a mesojedi indirektno love}ibiljojede ili druge mesojede. Broj konzumenatau ekosustavu ovisi o koli~ini biomasekoju proizvode producenti. @ivotinje,ljudi i parazitske biljke pripadajukonzumentima;– razlaga~e (destruente) te– mineralizatore (reducente), koji mrtvuorgansku tvar (li{}e, odumrle dijelovebiljaka ili mrtve ‘ivotinje) ponovnopretvaraju u anorgansku tvar, koja je nataj na~in u obliku hranjivih tvari opet naraspolaganju biljkama. Razlaga~I, kao {tosu npr. gujavice, pu‘evi te razni kukci,usitnjavaju odumrlu biomasu, probavljajuje i mije{aju s mineralnim tvarima u tlu.Time ostvaruju preduvjete da mineralizatori,ve}inom bakterije i gljive, dovr{eproces razgradnje do anorganskih tvarikoje predstavljaju ishodi{ne tvari u procesunastanka biomase. Razlaga~i i mineralizatorisu neizostavna komponenta uodr‘avanju ravnote‘e protoka tvari ienergije u ekosustavu.Ekosustav je otvoren sustav u kojemabioti~ki faktori, primjerice svjetlost iklima, imaju promjenljiv utjecaj. Otvore-Stabilan ekosustav u stanju jesposobno{}u samoregulacijekompenzirati vanjske utjecaje. U takvomekosustavu broj vrsta te broj jedinkipojedinih vrsta ostaje manje-vi{enepromijenjen.nost ekosustava o~ituje se i mogu-}no{}u ulaska ‘ivotinja kao mobilnih organizamau ekosustav, ili pak napu{tanjaistog. Svaki se ekosustav sastoji od vi{emanjih podsustava. Unutar biocenozeproducenti, konzumenti, destruenti i reducentistalno me|usobno izmjenjujuorganske i anorganske tvari. Ukoliko jepostignuta ve} spomenuta ravnote‘aprotoka tvari i energije, tada je biocenoza,a time i ekusutav otporan na vanjskeutjecaje, do odre|ene mjere stabilan. Taekolo{ka ravnote‘a naziva se homeostaza.Stabilan ekosustav u stanju je sposobno{}usamoregulacije kompenzirativanjske utjecaje. Pod stabilnim ekosustavompodrazumijeva se onaj koji se spontanosam ne mijenja, koji se ne mijenjapod utjecajem kratkoro~nih ili dugoro~nihvanjskih smetnji, ili se pak nakonpromjene vra}a u prvobitno stanje. Ustabilnom ekosustavu broj vrsta te brojjedinki pojedinih vrsta, ostaje manje-vi{enepromijenjen. Svaki organizam ekosustavau trajnom je procesu prilagodbe tj.tra‘enja za njega najpovoljnijih ‘ivotnihuvjeta. Ukoliko neki organizam zaposjedneodre|eni ‘ivotni prostor koji odgovaranjegovim bioti~kim i abioti~kimzahtjevima spram okoli{a, tada govorimoo ekolo{koj ni{i. Intaktni, dakle “neozlije|eni”ekosustavi, pru‘aju biljkama i‘ivotinjama velik broj ekolo{kih ni{a zapre‘ivljavanje, te su time garantio~uvanja biolo{ke raznolikosti.Pi{e:Boris Fir{tFoto:@.GubijanBroj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 19
nacionalni parkoviNACIONALNI PARK KORNATIU carstvu mora, drve}e,sunca i kamenaNa sutoku zadarskih i {ibenskihotoka, u sredi{njem dijelu Jadrana,u nevjerojatnom spojuprirode i ~ovjeka, na granici mira inemira, nastanjenosti i nenastanjenosti,u carstvu mora, sunca i kamenanalaze se Kornati, skupina otokaprogla{ena 1980. godine Nacionalnimparkom. Ukupna povr{ina Parka iznosi21.800 ha, od toga na morskupovr{inu otpada 17.000 ha, a na kopnenu4.800 ha. U Nacionalni parkuklju~eno je ukupno 89 otoka,oto~i}a i hridi sa pribli‘no 185 kmobalne crte, a duljina granica Parkaiznosi 90 km. Najvi{a kota oto~ja nalazise na 237 m, vrh Metlina na otokuKornatu, a najdublja to~ka na 123m, nalazi se oko 1 morsku milju jugozapadnood oto~i}a Purara. ArhipelagKornati smje{ten je izme|u otoka@irja, Dugog otoka i otoka Pa{mana, adobio je ime po najve}em otoku Kornatu,koji ~ini 64 posto ukupnepovr{ine svih kornatskih otoka. Oto~jeje podijeljeno u dvije skupine, Gornjei Donje Kornate. Donje Kornate ~ineotoci Sit i @ut, a Gornje Kornate , otokKornat sa otocima oko njega. Arhipelagima ukupno 152 otoka.O nastajanju KornataKornati su nastali u posljednjih15 000 godina, kada je zbog globalnogzatopljenja do{lo do topljenja le-Jedan od 152 otoka u Kornatskom arhipelagu»Posljednjeg dana stvaranja Bog je po‘eliookruniti svoje djelo i stvorio je Kornate odsuza, zvijezda i daha«(George Bernard Shaw)denih kapa stvorenih tijekom posljednjegledenog doba, te do podizanjarazine mora za gotovo 100metara. Danas kao tragovi tihdoga|anja iz mora vire nekada{njabrda kao otoci, koji su svjedoci izuzetnozanimljive kornatske geolo{kepro{losti. U vrijeme burne geolo{kepro{losti kroz ra|anje i umiranje morai oceana, stvarali su se novi oblici‘ivota na zemlji. Planine su postajaleotoci, a na mjestima gdje su nekadobitavale kopnene ‘ivotinje i raslozamijenile su ih ribe i alge.Najstarije stijene koje i danas nalazimona oto~ju nastale su prije 100milijuna godina, u vrijeme krede. Tadase na ovim prostorima nalazio diovelikog oceana Tethys, koji je kao topao,~ist i prozra~an omogu}avaoKornatski otoci i danas su svjedociPogled na suhozidove, danas jednu od najve}ih atrakcija Kornata20Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
‘ivot brojnim organizmima, a skeletniostaci tih organizama u potpunosti idanas ~ine gra|u gotovo svih stijenakornatskog arhipelaga.Naseljenost oto~jakroz stolje}aIz povijesti oto~ja vidljivo je da suse ljudi ovdje naseljavali jo{ u vrijemeneolita, a prve prave kolonizacije dogodilesu se u vrijeme Ilira. Mnogobrojnemale ~etverokutne nastambe igradine i danas svjedo~e o naseljenostioto~ja u pretpovijesno vrijeme.Glavne gospodarske grane, od kojih jeu ono vrijeme stanovni{tvo Kornata‘ivjelo, bile su sto~arstvo i ribarstvo.Pored Ilira, na Kornatima se naseljavajui Rimljani, a u vrijeme Bizantskogcarstva gradi se po nekima i najzna~ajnijagra|evina koju danas nalazimoovdje, utvrda Tureta iz 6. stolje}ana otoku Kornati, a namjena jojje bila osiguranje i kontrola plovidbeJadranskim morem.Kako se mijenjaju gospodari oto~ja,tako se mijenja i sama situacija. Oto-~je je ~as naseljeno, ~as nenaseljeno,a u 16. stolje}u zahvaljuju}i ribarstvukao glavnoj grani privre|ivanja, Kornatiponovo o‘ivljavaju. Mleta~ka vlastnare|uje 1532. kornatskim ribarimada sav ulov ribe dovoze na oto~i}Velika Pintula, radi ubiranja poreza.Na otoku Pi{kera (Jadra) u to vrijemeribari grade i naselje od 36 ku}ica imagazina za svoje potrebe.U 17. stolje}u kornatsko oto~jenaseljavaju uglavnom te‘aci i pastiri izMurtera i ribari iz Salija. StanovniciMurtera (Murterini) na Kornatima seprvi puta spominju 1627.g kada suzbog najezde Turaka bje‘e}i tra‘ilive}e ‘ivotne prostore. Krajem 19.Ukupna povr{ina Parka iznosi 21.800 ha, od ~ega namorsku povr{inu otpada 17.000 ha i na kopnenu 4.800 ha.U Nacionalni park uklju~eno je ukupno 89 otoka, oto~i}a ihridi sa pribli‘no 185 km obalne crte, a duljina granicaParka iznosi 90 km.Pi{e:VesnaPle{eFoto:B.Ple{edoga|anja od prije 15 000 godina, kada su umjesto planina iz mora topljenjem ledenjaka nastali otocistolje}a po~inju se na oto~ju graditiprve te‘a~ke i pastirske nastambe (stanovi),smje{tene uz rubove polja. Istovremenozadarska vlastela, kaodotada{nji vlasnici kornatskog kopna,zbog nove agrarne politike u Dalmacijinisu vi{e u stanju pla}ati poreze inamete pa su sve kornatske otokeprodali. Godine 1885. Murterini sukupili otok @ut, a 1896. zajedno saBetinjanima i Zaglavcima i otok Kornatsa svim pripadaju}im otocima. StanovniciMurtera tako su i danas vlasnici90 posto kornatskog kopna.Gospodarski ‘ivot Kornata najve}upromjenu do‘ivljava krajem 19. ipo~etkom 20. stolje}a, u vrijeme najve}ihagrarnih aktivnosti. Islju~ivo dotada pa{nja~ki krajolik do‘ivljavapromjenu u smislu pove}anja obradivihpovr{ina ( broj kr~evina i ograda uto se vrijeme udeseterostru~io). Po~injuse graditi i suhozidne ograde, danasnajve}a turisti~ka atrakcija Kornata.Suhozidi su gra|eni tehnikomsuhog zidanja tako da kamenje nijespajano nikakvim vezivom, a ~vrstinuzidu daje samo vje{tina slaganja kamenjatako da jedan kamen dr‘i drugi.Zidovi gra|eni tehnikom suhozidanjazahtijevaju tek ve}e popravke nakon30 odnosno 50 godina od po~etakagradnje. Gradnja suhozida na oto~jubila je potrebita jer je {krtu kornatskuzemlju i nasade trebalo za{tititi od stokekoja je uokolo pasla, a isto tako iod vjetra i soli. Zidovi su bili i graniceizme|u posjeda. Najdu‘i takav suhozidje na otoku @utu, duga~ak je 1500metara, a prote‘e se od uvale Tvrdedo uvale Saru{}ice. Interesantan jepodatak da dva ~ovjeka koji znajukako se to radi mogu podi}i ziddu‘ine 2000 metara, visine do dvametra i debljine 50 do 80 cm uz istodobnusje~u {ikare i va|enja korijenjaza 150 do 200 dana. Ve}ina kornatskihsuhozida izgra|ena je 1885. i1897, a zadnja poznata dogradnjasuhozida napravljena je 1996. godine.Posljednjih nekoliko desetlje}a, tradicijskegrane privre|ivanja sto~arstvoi ribarstvo na oto~ju nestaju, a ljudi seokre}u isplativijem turizmu, posebicesedamdesetih i osamdesetih godinapro{log stolje}a.Flora i fauna oto~jaKopnena vegetacija na Kornatimarezultat je dugotrajne i vi{emilenijskenazo~nosti ~ovjeka na ovim prostorima.Iako se prou~ava ve} vi{e oddvjesta godina, jo{ uvijek se o toj problematicipremalo zna. Dana{nja vegetacijamogla bi se svrstati u dvadesetakbiljnih zajednica. Me|u zna~ajnijimzajednicama mogu se navesti:– hazmofitska vegetacija pukotinastijena (zajednica busine i dubrova~keze~ine);– halofilna vegetacija vapnena~kihBroj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 21
U usporedbi s drugim podru~jima Jadrana i Sredozemljau akvatoriju Kornata ‘ivi barem 2500 do 3000 svojtimorske i pelagi}ke faune.U 17. stolje}u kornatsko oto~je naseljavaju uglavnomte‘aci i pastiri iz Murtera i ribari iz Salija . StanovniciMurtera (Murterini) na Kornatima se prvi puta spominju1627.g kada su zbog najezde Turaka bje‘e}i tra‘ilidodatne ‘ivotne prostoreU prirodnom skladu kamena, morai sunca, svaki zaljubljenik prirodemo‘e provesti ugodan inezaboravan odmorNacionalni park Kornati postajusve poznatija turisti~ka destinacijaUtvrda Tureta (izgra|ena u 6. st. uvrijeme Bizanta)obalnih grebena (zajednica uskolisnogtrputca i mrizice s karakteristi~nim vrstamauskolisni trputac i re{etkastamrizica);– sastojina drvenaste mlje~ike sastatusom rijetke vrste u na{oj zemlji;– {umska zajednica mirte i crnike sasvojim degradacijskim stadijima;– vetegacija kamenjarskih pa{njakakao najra{irenija na kornatskom oto-~ju sa zajednicom kovilja i ljekovitekadulje s kostrikom, vezana za razmjernojako degradirane vapnena~kekamenjare i zajednica vlasulje i smilice,i za povr{ine koje su relativnomanje degradirane od prethodnezajednice. Obje zajednice imaju izgledpustih kamenjara i nastale su kaokrajnji stadij u procesu degradacije{umske vegetacije.O kopnenoj fauni Kornatskogoto~ja zna se vrlo malo, jer se nijednaod skupina kopnene faune nije dosada sustavnije istra‘ivala. Na simpozijuo NP Kornati, odr‘anom u Murteru1995., prikazan je tek jedan prilogo kornja{ima. U posljednje vrijeme potaknutisu projekti s nakanomistra‘ivanja i inventarizacije oto~nefaune (sova, galebova, vodozemaca,gmazova, kopnenih pu‘eva i sl.).Siroma{tvo kopnene faune naoto~ju vjerojatno je posljedica oskudnogvegetacijskog pokriva~a, odnosnonazo~nosti ~ovjeka tijekom povijestina oto~ju.Za razliku od kopnene flore i faunemorska flora i fauna bolje je istra‘ena.Morska vegetacija Nacionalnog parkaKornati do sada broji 352 svojte {to~ini oko 52 posto od ukupnog brojazabilje‘enih morskih svojti u Jadranu(628 svojti) i 3 vrste morskih cvjetnica.Velika pozornost posve}ena jeistra‘ivanju posebno za{ti}ene zonepodmorja oko oto~i}a Purara, gdje jedo sada odre|eno oko 228 svojtimorskih algi, {to ~ini oko 64 posto odukupno odre|enih morskih algi u Nacionalnomparku.[to se ti~e morske faune u posljednjevrijeme njoj se posve}uje svevi{e pozornosti (posebice ‘ivotnimzajednicama morskog dna i naseljimariba). U usporedbi s drugim podru~jimaJadrana i Sredozemlja uakvatoriju Kornata ‘ivi barem 2500 do3000 svojti morske i pelagi}ke faune;primjerice koralji (u Jadranu 56 vrsta,Kornatsko oto~je 22 vrste – 39 postood ukupnog broja u Jadranu), meku{ci(951 vrsta, Kornatsko oto~je 177 vrsta– 19 posto od ukupnog broja u Jadranu),bodljika{i (103 vrste, Kornatskooto~je 64 vrste – 62 posto od ukupnogbroja u Jadranu), ribe (410 vrsta,Kornatsko oto~je 160 vrsta ili 39 postood ukupnog broja u Jadranu)…Turisti~ke posebnostiKornataRobinzonski turizam posebni jeoblik turizma, koji u na{oj zemlji postojisamo na Kornatima. Posebnost jeda turistima u potpuno sa~uvanojekolo{ki ~istoj prirodi pru‘i odmor, uambijentu odvojenom od suvremenecivilizacije. Odmor se provodi u usamljenimku}ama u uvalama otoka, a zahranu se gosti brinu sami ili je pakdovozi za to odre|en brod.Za ljubitelje planinarenja, napodru~ju NP »Kornati«, postoji osamure|enih i ozna~enih planinarskih stazakoje vode do vidikovaca s kojih jemogu}e vidjeti Kornate u cijelosti ilidijelom. Staze su ozna~ene podzajedni~kim nazivom »Kornati«, a posjetiteljikoji ‘ele pje{a~iti otocima uNacionalnom parku ne smiju se kretatiizvan ozna~enih staza, ne smiju brati io{te}ivati biljke i sl.Za one pak koji vole roniti, dozovoljenoje ronjenje u odre|enimpodru~jima podmorja. Dozvoljeno jepodvodno snimanje, ali ne i lovljenjeribe, ubiranje {koljaka i o{te}ivanjemorskog dna.Prostor Nacionalnog parka za{ti}enje od zaga|ivanja nizom strogih mjerai propisa, a svako nepridr‘avanje Pravilao unutarnjem redu nosi sa sobomi odre|ene kazne. U Nacionalnomparku zabranjeno je bacanje otpada,kako na kopnu tako i na moru. Stogase preporu~uje sav otpad iz Nacionalnogparka iznijeti van, a ako to nijemogu}e u Parku postoji 18 posebnoodre|enih mjesta za odlaganje otpada.Isto tako ima dvadesetak lokalitetas ugostiteljskom ponudom za turiste i34 odre|ena lokaliteta – pristani{ta zaplovila.Da bi sve u Nacionalnom parkufunkcioniralo kako treba o tome briguvodi Javna ustanova NP Kornati sasjedi{tem u Murteru. Zakonom oza{titi prirode ova ustanova brine oza{titi, odr‘avanju i promicanju za-{ti}enih dijelova prirode, a po potrebimo‘e obavljati i druge djelatnosti,kako je to utvr|eno aktom o osnivanjui statutom Ustanove.22Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
mala enciklopedija {umarstvaOSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A-@)stabloBagrem(Robinia)Bagrem (Robinia) je rod listopadnogadrve}a i grmlja iz porodicemahunarki (Leguminosae), odoko 20 vrsta iz Sjeverne Amerike iMeksika. U Europu ga je 1601. godinedonio francuski botani~ar Jean Robin,po kojemu je dobio naziv. Ovaj rodznakovit je po neparno perastom li{}ui uglavnom nasuprotnim listi}ima teskrivenim pupovima u nabreklom podno‘jupeteljke. Cvjetovi su u oblikuvise}ih grozdova, ~a{ka ima pet zubaca,zastavica je natrag zavinuta,pra{nici dvobratni (9 sraslih i 1 slobodan).Plod mahuna je splo{ten, sa 6-8sjemenki, puca uzdu‘no. Vrsta obi~nibagrem (Robinia pseudoacacia), kojuu narodu pogre{no nazivaju akacija iliagacia, potpuno je udoma}ena na europskomkontinentu, znatno je umjetnopro{irena, a u nas posti‘e visinu do30 m te promjer do 50 cm. Kro{njaovoga listopadnoga drveta je rijetka,svijetla, kod pojedina~nih stabalaokrugla, a duguljasta u sastojinama.Tijekom po~etnoga rasta razvija ‘ilusr~anicu 1 - 1,5 m, a kasnije postranepovr{inske ‘ile duge 20 i vi{e metara.Dubinsko korijenje ima funkcijumehani~koga vezivanja stabla za tlo iopskrbe vodom, a povr{insko ima uloguopskrbe mineralnim tvarima. Koramladoga stabla je glatka i siva a starijegauzdu‘no izbrazdana, smre‘asto razgranatim pukotinama.Izbojci su bridasti i goli. Palisti}i seoblikuju u jake, na bazi pro{irene idrvenaste trnove, koji su oko 2 cmdugi i uglavnom ravni, a na svakojstrani pupa je po jedan trn. List jeKao izrazito heliofitna vrsta, koja najboljeuspijeva u ~istim sastojinama, na stani{timagraba, sladuna i cera , obi~ni bagrem imaveliku izdana~ku snagu , vrlo brzo raste te ve}u petoj godini posti‘e visinu od 8 do 10 mkorasastavljen od 9 do 25 elipti~nih, slabijedlakavih , 3-5 cm dugih listi}a, acvjetovi su bijeli i vrlo mirisavi, ugrozdovima dugim do 20 cm. Mahunaje 10 cm duga i gola.Niska ophodnjaNa korijenu obi~noga bagrema sukvr‘ice, ~ije su stanice ispunjene bakterijama(Bacterium radicicola), kojeiskori{tavaju elementarni du{ik izzraka. Lista potkraj travnja i po~etkomsvibnja, a list opada koncem rujna. Zanimljivoje da tijekom dana listovi nagrani stoje uspravno, a no}u suusmjereni prema dolje. Bagrem cvjetapolovicom svibnja, katkada i drugiput, uo~i jeseni. Fizi~ku zrelost dosti‘eu tre}oj ili ~etvrtoj godini, obilnog plodaizme|u 15. i 20. godine, vi{e ilimanje svake godine, u rujnu ili listopadu.Sjeme zadr‘ava klijavost 3-4 godine,a mlada biljka u prvoj godini dostignevisinu do jednog metra. Potrebnoje istaknuti da bagrem ima velikuizdana~ku snagu, jer izdanci izbijaju izadventivnih pupova, ‘ila, ‘ili{ta, panja,debla i grana. U sklopu sastojineobi~ni bagrem dosti‘e fizi~ku starostve} oko 60. godine, a na osami ‘ivi ivi{e od 100 godina.U Hrvatskoj je {iroko rasprostranjen,njime se po{umljuju obe-{umljeni tereni, buji~na podru~ja ipijesci (\ur|eva~ki pijesci), a nalazimoga u ~istim sastojinama ili sporadi~nou mje{ovitim. Dobro uspijevana stani{tima graba, sladuna i cera,najbolje raste na rastresitom, dubokomi plodnom pjeskovitom tlu, a nevoli kamenita podru~ja, neplodnepijeske te tla sa stagniraju}om vodomi visokom razinom podzemne vode.Obi~ni bagrem je izrazito heliofitnavrsta, najbolje raste u ~istim sastojinama,ali znatno iscrpljuje tlo, jer od svihlista~a ima najve}e potrebe zadu{ikom, kalcijem, kalijem i fosforom.U bagremovim sastojinama mo‘e segospodariti visokim i niskim uzgojnimoblicima. Sadnja se kod gospodarenjavisokim uzgojnim na~inom obavlja uprolje}e. Bagrem vrlo brzo raste pave} u petoj godini ostvaruje visinu od8 do 10 m. Donja granica ophodnjetijekom gospodarenja bagremovimjednodobnim sastojinama visokog uzgojnogoblika je 40 godina, dok je ubagremovim panja~ama 20 godina.Zbog niske ophodnje i ~estih prinosa,list, cvijet, izbojak i plodbagremove sastojine nerijetko se uzgajajuu niskom uzgojnom obliku(panja~e). Ova lista~a slabo je otpornana snijeg i vjetar, neotporna na vrloniske temperature zraka, no ne stradaod zimotrenosti i upale kore.U po~etku se bagrem u Europi uzgajaokao parkovna vrsta, kasnije sera{irio, pa se danas upotrebljava za‘ive ograde, drvorede i dakako parkove.Postoje njegovi mnogobrojni varijetetii oblici koji se razmno‘avajucijepljenjem, u hortikulturne svrhe.Drvo je jedri~avo s vrlo uskombjeljikom (3-5 godova) i prstenastoporoznim,o{trim godovima te tamnomzonom kasnoga drva. Trajnost iogrjevna snaga drva su velike, dobrose obra|uje, glatko se blanja i dobropolira. Upotrebljava se , me|u ostalim,za rudni~ko i gra|evno drvo, stupove,poku}stvo, ba~ve, i vinogradarskokolje, a sporedni proizvodi su liko zavezanje. Li{}e se koristi za sto~nu hranu,a cvijet za p~elinju pa{u i hranu.Pi{e:IvicaTomi}Fotodokumentacija~asopisaH[-aBroj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 23
ljekovito biljeUPOZNAJMO NA[E BILJE<strong>Ljekovita</strong><strong>kopriva</strong> (<strong>Urtica</strong> <strong>dioica</strong> L.)Pi{e:V. Ple{eDrugi nazivi za ovu biljku suvelika <strong>kopriva</strong>, obi~na <strong>kopriva</strong>,dvodomna <strong>kopriva</strong>, ‘ara,‘arnica, ‘egavica...Velika <strong>kopriva</strong> je trajnica s~etvrouglastom nadzemnom uspravnomstabljikom do 1,5 metaravisokom. Listovi su nasuprotni speteljkama, sivozeleni, produ‘enojajasti, izdu‘ena vrha, pri bazi srcasti,a na rubu krupno pilastonazubljeni, s obje strane pokrivenimekim kratkim dlakama. Stabljika ilistovi obrasli su jo{ duljim, krhkimdlakama ‘aokama, koje se kodnajmanjeg dodira lome i zabadajuu ko‘u, izlijevaju}i otrovni sadr‘ajkoji pri najmanjem dodiru izazivacrvenilo i plikove na ko‘i.Biljka je dvodomna, cvate neuglednimzelenkastim cvatovima,koji se razvijaju u pazu{cima odlipnja do rujna.Mrtva <strong>kopriva</strong>(Lamium maculatum)Raste kao najobi~niji ~esto putavrlo visok i otporan korov okoograde, uz rijeke i potoke… Posebnoje zastupljena na zemlji{timabogatim du{ikom – smeti{ta,{umske ~istine, po me|ama, uzstaje, po zapu{tenim zemlji{timaKao svestrani lijeksmatra se da<strong>kopriva</strong> povoljnodjeluje u lije~enjuanemije, bolestiprobavnih organa,reumatizma,ateroskleroze,tuberkuloze plu}a,bubre‘nih bolesti imigrene.bum L.), crvena mrtva <strong>kopriva</strong> (Laminumpurpureum L.) i dr.Mala <strong>kopriva</strong> (<strong>Urtica</strong> urens L.)jednako je kod nas rasprostranjenakao i velika <strong>kopriva</strong>. Zarazliku od velike, mala je <strong>kopriva</strong>jednogodi{nja i jednodomna biljka,a naraste najvi{e do 60 cm. Zarast joj je potrebno manje vlagenego li prethodnoj vrsti. Mala se<strong>kopriva</strong> mo‘e brati za jelo i u ljetnimmjesecima, a po sastavu jevrlo sli~na velikoj koprivi. Ovdje}emo spomenuti jo{ jednu vrstukoprive koja kod nas raste u Pri-Mala <strong>kopriva</strong> (<strong>Urtica</strong> urens L.)ili dobro nagnojenim vrtovima –gdje raste u gustim nakupinama.Koprive koje rastu u vrtu ne treba~upati niti posipati herbicidima (toje opasno za sve druge biljke izdravlje ljudi), jer <strong>kopriva</strong> nijesamo korov ve} pospje{uje rastosjetljivih biljaka, naro~ito ljekovitihkoje se sade uz nju.Njezinu hranjivost i ljekovitostpoznavali su ve} i stari Egip}anikoji su je kultivirali kao povr}e.Cijenili su je zbog tih njenih sposobnostiGrci i Rimljani, spominjuje i Hipokrat i Horacije, a Plinijepi{e da mlada <strong>kopriva</strong> u prolje}edaje dobru i zdravu hranu kojacijele godine ~uva od bolesti.Ima vi{e vrsta <strong>kopriva</strong>, a ovdjeuz veliku koprivu isti~emo jo{neke vrste vrlo sli~ne i vrlo jestive:mala <strong>kopriva</strong> (<strong>Urtica</strong> urens L.),bijela mrtva <strong>kopriva</strong> (Lamium almorju,(<strong>Urtica</strong> pilulifera L.). Visokaje do 60 cm s okruglim ‘enskimcvatovima na du‘im stapkama,dok su joj mu{ki cvatovi metli~asti.Mlada se biljka mo‘e koristiti kaopovr}e. Kopriva je vrlo ljekovitabiljka pa se tijekom ~itavog ljetaskupljaju listovi, zatim ~itava biljkaprije ili za vrijeme cvatnje, a uprolje}e i jesen kopa se korijen.Bere se mlado, jedro, zdravo li{}es vrhova stabljike, su{i u tankomsloju na jakom propuhu, ~estoprevr}u}i da se sa~uva zelenaboja. Sjeme se bere u kolovozu irujnu. Mlada biljka u prolje}e dajedobru i zdravu hranu, a tko je u todoba jede bit }e zdrav tijekomcijele godine. Korijen koprive koristimoprotiv mokra}nog pijeska ikamena, a od davnine je <strong>kopriva</strong>lijek protiv opadanja kose. Sjemekoprive u starom je vijeku slovilokao protuotrov otrovnim gljivama,otrov za zmije i {korpione. Narodnaju medicina propisuje protivka{lja.Kopriva sadr‘i vitamine C i A,mnogo klorofila, glukominina, tanina,mineralne tvari (‘eljezo, kremenekiseline, mangana, sumpora)i mnogo drugih korisnih tvari.Kao svestrani lijek smatra se da<strong>kopriva</strong> povoljno djeluje u lije-~enju anemije, bolesti probavnihorgana, reumatizma, ateroskleroze,tuberkuloze plu}a, bubre‘nihbolesti i migrene. Poznato je injezino antibakterijsko djelovanje,zbog ~ega se meso i riba uvijeni ukoprivine listove mogu neko vrijemeodr‘ati svje‘ima i bez hla-|enja.24Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
Mlada se <strong>kopriva</strong> za jelo mo‘epripremiti na mnogo na~ina, nonajbolje ju pripremiti kao {pinat.Od nje se prire|uju i umaci, salate,juhe, pite i druga jela. Mladi seizdanci mogu pr‘iti na ulju, aosu{eni i samljeveni u prah moguse spremiti za kasniju uporabu.Od svje‘ih i osu{enih listova mo-‘e se pripremati ~aj. Otrovni sadr‘ajiz koprivinih ‘aoka (prete‘nomravlja kiselina) kuhanjemishlapi i neutralizira se.Kopriva se ~esto bere kao hranaza svinje, goveda i perad, a slu‘i iu tehni~ke svrhe, za tekstilna vlaknai dobivanje klorofila.Tako|er, u nekim se krajevimareumati~ari doslovno bi~uju koprivom,a uspjeh ovako radikalnekure uglavnom je uvjerljiv. Tko seza to odlu~i ne smije tretman provoditidulje od dva do tri dana,dnevno jedanput do dvaput. Dijelovitijela koji se na taj na~inobra|uju }e sna‘no prokrviti, aistovremeno ko‘a preuzima djelotvornetvari koje iznutra djelujuantireumatski. No, naj~e{}e se <strong>kopriva</strong>uzima u obliku salate, soka,~aja, praha i variva. Salata od mladogli{}a (staro nadra‘uje ‘elu-~anu sluznicu) se jede u prolje}e,4 do 6 tjedana uz glavno jelo ilinave~er. Mo‘e se mije{ati smasla~kom ili izmjeni~no koristiti.^aj od koprive (cijela biljka ) pripremase tako da se tri ~ajne ‘licesvje‘e ili su{ene biljke stave udvije litre vode, to se mo~i 10–20sati, a nakon toga kuha pola sata.Ostavi se jedan sat izvan {tednjakai onda se procije|eno pijetri puta dnevno prije jela. To jelijek koji odvaja sluz iz plu}a, ~isti‘eludac, jetra i crijeva, a dobar jei protiv slabokrvnosti.Od osu{ene koprive tucanjemili mljevenjem dobivaju se pra-{kovi, koji se koriste za lije~enjeunutarnjih ili vanjskih bolesti ilipak za izradu raznih lijekova uljekarnama.Sok od koprive priprema setako da se istiskuje svaki dan svje‘i to kroz laneno platno, i odmahpije da se ne pokvari. Soku semo‘e dodati vina ili meda. Sirupod koprive priprema se tako da sejedan kilogram ~istog procije|enogsoka kuha s dva kilogramameda petnaest minuta. Piju se trido ~etiri velike ‘lice na dan.OSTALE DJELATNOSTI[umskaprodavaonicana MedvedniciOd pro{le jeseni Medvednicukrase stolovi,klupe, ku}ice za odlaganjesme}a, drvene posudeza otpatke, nadstre{nice splo~ama za obavje{tavanjeposjetitelja, {umske knjige idrugi turisti~ki predmetiizra|eni od masivnog drveta,lijepo oblikovani i svrhoviti.U razgovoru s upraviteljem[umarije Zagreb, dipl.ing. Herbertom Krauthakerom,saznali smo da je ovaideja ve} dugo sazrijevala u[umariji, jer se nametalo pitanjekako iskoristiti slabijidrvni sortiment i otpatkekod sje~e bukovih stabalana Medvednici. Tako }emnogi ljubitelji Medvednice,posjetitelji, planinari i drugigra|ani Zagreba mo}i sve teizlo‘ene predmete kupiti ipostaviti ih u svojim vrtovima,vo}njacima ili vikendicama.(zlo)medvednicaPi{e:AntunZlatkoLon~ari}Foto:A. Z.Lon~ari}Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 25
zdrobljenu masu. Posljedica toga je {upljina u gotovocijelom stablu. Zanimljivo je da stablo ostaje ‘ivo jo{ dugovremena, jer ‘ivu}i dio bijeli i koru, gljiva te{ko mo‘enapasti. @uti kruh i dalje fruktificira na prelomljenim stabli-ma i na panjevima oborenih stabala, a bjelkastaodumrla plodna tijela nalazimo i sljede}e godine.gljivePi{e:Ivica Tomi}Foto: ArhivaGLJIVE KAO UZRO^NICI BOLESTI [UMSKOGA DRVE]AHrastova labirintica(Daedalea quercina)Uzro~nik sme|e prizmati~ne trule‘i hrastova drveta, kojiprete‘ito kao saprofit raste na odumrlim stoje}im ilioborenim stablima ili debelim granama, a vrlo ~esto namrtvom drvetu je gljiva hrastova labirintica (Daedaleaquercina)Na toj poznatoj lista~i oblikuje plodi{ta, s gornje stranetamnosiva, a s donje svjetlo‘uta. Osim na hrastovim stablima,nalazimo je na pitomu kestenu, a vrlo rijetko na drugimlista~ama ili ~etinja~ama. Gljiva rijetko napada ‘iva stabla,a kada to ~ini u njih ulazi samo kroz velike rane debla nanekoliko metara visine ili kroz ostatke odlomljenih grana svidljivom sr‘i, te raste kao parazit. Ko‘aste je gra|e, a nagornjoj zoniranoj strani ne stvara ~vrste krpe.Ova gljiva lako se raspoznaje s donje strane po labirintimakoji sadr‘e spore (otuda naziv), a gornja joj je stranavi{e-manje koncentri~no zonirana i gotovo gola, uglavnomsme|asto obojena. Zanimljivo je da se hrastova labirinticazbog svoje ‘ilavosti jedva mo‘e slomiti.Ze~arkaNa bazi starih hrastova ili pitomoga kestena kao paraziti uzro~nik bijele trule‘ ‘ivi gljiva ze~arka (Grifolafrondosa), koja u jesen svojim 20-40 cm {irokim, pa ive}im plodi{tima ~esto privla~i pozornost. Lijepa lepezasta,poluokrugla ili {koljkasta plodi{ta, sa zup~astim rubomi stapkom 3-6 cm, nekada i do 12 cm, nerijetko su jednoiznad drugoga krpasto povijena, fine bar{unaste povr{ine,a izbijaju u velikom broju iz zajedni~kog stru~ka, promjeraod 15 do 40 cm. Meso gljive je bijelo, krhko, ugodnaokusa, miri{e na bra{no, a jestiva je samo dok je mlada.Ze~arka je vrlo ra{irena gljiva, raste od kolovoza dolistopada, a na oborenim stablima mo‘e godinama rasti teputem korijena zaraziti i druga susjedna stabla. Mo‘e jo{vrlo dugo fruktificirati (oplo|ivati) na panjevima poslijeobaranja stabala..@uti kruh(Laetiporus sulphureusOd svibnja do jeseni pojavljuje se na starijim ‘ivim itrulim hrastovim stablima, od osnove i visoko uzdu‘debla i po granama, vrlo prepoznatljiva i uo~ljiva gljiva‘uti kruh (Laetiporus sulphureus). Lako je prepoznajemopo velikim plosnatim, poput crijepa slo‘enim plodnimtijelima, na gornjoj strani crvenkasto-‘utim (kod starih gljivablijedim), a na donjoj sa sumporno‘utim rupicama.Zbog toga je u narodu zovu i sumporasti ‘bunac. Velikimesnati i jednostrano spljo{ten klobuk, {irok je do 50 cmi te‘ak ~ak do 20 kg(!). Iz debla naj~e{}e raste vi{e gljiva,poredanih jedna iznad druge. Meso mladih gljiva je meko,so~no, te{ko i jarko‘uto, a okus mu je kiselkastogorak,ugodna mirisa. Nakon su{enja postane lak{e, tvdo i lomljivo.Valja napomenuti kako su jestive samo mlade gljive,dok im je meso so~no. Treba ih vi{e sati namakati u vodite ih prokuhati u drugoj vodi i narezane ispe}i.Gljiva se pojavljuje i na drugim lista~ama: vrbama, bagremu,topolama i vo}kama, a nalazimo je u {umama,parkovima ili na stablima uz cestu. Kao uzro~nik sme|etrule‘i i parazit, opasan je neprijatelj starih hrastova,pretvaraju}i {irenjem micelija sr‘ debla i debljih grana usme|ocrvenu, svjetlosuhu, kockasto ispucanu i u prahhrastova labirintica (Daedalea quercina)Ze~arka (Grifola frondosa)ze~arka (Grifola frondosa)(Laetiporus sulphureus)‘uti kruh (Laetiporus sulphureus)26Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
druga rundaO TR@I[TU [UMARSKE STRUKE KAO UVJETU PREOBLIKOVANJA [UMARSTVAHrvatska {umarskakomoraRestrukturiranje poduze}a<strong>Hrvatske</strong> {umeje izuzetno veliki obiman posao. Stogaovaj zahvat u hrvatskodru{tvo mora imati svojuidejnu, a moglo bi se re}ii politi~ku podlogu, odnosnopolazi{te s kojeg trebakrenuti. Osnovno polazi{tebi svakako trebalabiti demokracija, koja jeosnova svakog naprednogdru{tva. Demokracija,u slobodnom svijetuzna~i tr‘i{te! Pitanje glasi,postoji li u Hrvatskojtr‘i{te {umarske struke?Naravno, ono ne postojijer je prakti~ki monopoliziranopoduze}e, a novimprijedlogom odluke o jedinstvenompoduze}u nastojise ovakvo stanje zacementirati.To ne nosini{ta dobroga ni {umarskojstruci, a samim timeni hrvatskom dru{tvu. Hrvatsko{umarstvo je doistazatvoreno samo usebe, slabo komuniciraju}is drugim subjektima udru{tvu s kojima imamoprirodnih dodirnih to~aka.Ta pasivnost {umarstva,koja ne prati promjene usvijetu multidisciplinarnihtr‘i{nih i znanstvenih odnosa,~ini na{u struku sve slabijom uop}im dru{tvenim kretanjima. [umaribi trebali znati da je samopromjenjivost stalna u kojoj obi~noobjekti za razliku od subjekataizvuku deblji kraj. Zbog toga valja uprocesu restrukturiranja na{eg poduze}adjelovati prije svega kao subjektdru{tvenih promjena, a nena{ih ugoda. Dakle, na{ osnovni zadatakje kako uspostaviti tr‘i{te{umarske struke i tako pridonijetirazvoju hrvatske demokracije idru{tva. Odgovor na to pitanje valjatra‘iti u gospodarenju {umsko-gospodarskimosnovama na temeljukoncesijskih odnosa gdje bi postoje}e<strong>Hrvatske</strong> {ume p.o. Zagreb krozjedan ciklus restrukturiranja postalaHrvatska {umarska komora. Na tajna~in bi se {umarska struka oslobodilapoliti~kog balasta koji je prije~i uPasivnost {umarstvakoja ne pratipromjene u svijetumultidisciplinarnihtr‘i{nih i znanstvenihodnosa ~ini na{ustruku sve slabijom uop}im dru{tvenimkretanjima. Dakle,na{ osnovni zadatakje kako uspostavititr‘i{te {umarskestruke i takopridonijeti razvojuhrvatske demokracijei dru{tva.razvoju. Prioritet svakogdru{tva je prona}i sposobnapojedinca koji }eto dru{tvo povesti naprijed,a put do njega ideisklju~ivo demokracijom itr‘i{nim odnosima. Vrijemeje da se oslobodimopodijeljene odgovornosti ida je personaliziramoprepu{taju}i pojedincu lovorike,ali i sankcioniranukritiku. Na taj na~in seosloba|amo svih sitnihproblema koji nas smetajuu vo|enju hrvatskog{umarstva. ^ak i ove radionicekoje sada odr‘avamopo upravama bivajunepotrebne, jer }e tr‘i{teprovjerenim metodamaodbaciti sve ono {to nijesposobno pre‘ivjeti utr‘i{nim uvjetima, a oni sujedino mjerilo vrijednosti.U 21. stolje}u ne trebavi{e toliko gledati na materijalnuvrijednost {umekoliko na njene op}e korisnefunkcije. Iako {uma idanas predstavlja strate{kuvrijednost ona niapsolutno ni relativnonema toliki udio u materijalnojvrijednosti zajednicekao {to je to imalaprije 100 godina. Stoga,ako je mogu}e graditi koncesionarskiodnos prema drugim dobrima kao{to su mineralne sirovine, vodeni potencijal,zdravlje ljudi ili pak divlja~ /Lovno gospodarska osnova/ ne postojinijedan valjani razlog kojisprje~ava ulaz tr‘i{ta i demokracije u{umarsku struku. Dobro bi bilo daprvo mi {umari shvatimo kako suovo neizbje‘ni procesi u kojimasamo sudjelovanjem mo‘emo u~initine{to dobro. Hrvatska {umarska komoramo‘e biti samo jedno odponu|enih rje{enja, izlo‘eno opravdanimili pak neopravdanim kritikama.Zapravo oblici organiziranjamogu biti razli~iti, ali na~ela tr‘i{tasu osnova demokracije, i oni su na{cilj, kao prirodni oblik organiziranjaljudi preslikan iz biolo{ke raznolikostisvijeta na koji se toliko pozivamo!Pi{e:Ivan [imi},dipl.ing.{um.Foto:ArhivaBroj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 27
turizamOBJEKTI ZA ODMOR HRVATSKIH [UMAPi{e:VesnaPle{eFoto:M.MrkobradZgrada odmarali{ta s terasom – biv{i hotel Alpe AdriaPansion Selce –najbr`e do mora!Odmarali{te u Selcu, kategoriziranokao pansion II. kategorije s dvijezvjezdice, nalazi se u vlasni{tvuHrvatskih {uma, Uprave {uma Bjelovar,od 1978. godine. Sastoji se od dvaodvojena objekta od kojih se jedan(biv{i hotel Alpe Adria) nalazi u samomcentru mjesta, udaljen pedesetak metaraod glavne gradske pla‘e. Povr{inamu je 768 m 2 , a u svom sastavu imakuhinju, restoran, caffe bar s TV salomi otvorenom terasom s koje se pru‘alijep pogled na more. Sve sobe (dvanaesttrokrevetnih i devet dvokrevetnih)imaju kupaonice s WC-om. Pored togapostoji i otvoreni WC u sklopu caffebara, a otvoren je u razdoblju od 20.lipnja do 30. rujna, dok je izvan sezonezatvoren.Odmarali{te je bilo iznimno popularnoodredi{te najprije bjelovarskih apotom i {umara iz cijele <strong>Hrvatske</strong>.Tijekom pro{le godine u odmarali{tu jeboravilo otprilike 700 gostiju, od kojihoko 600 {umara s obiteljima. Tijekomsezone odmarali{te zapo{ljava 12 radnika.Drugi objekt, Dran~e, 300-tinjak jemetara udaljen od mora i povr{ine je304 m 2 , ima ~etiri dvokrevetne i osamtrokrevetnih soba sa zajedni~kim kupaonicamai WC-om. Objekt ima prekrasanvrt u kojem su postavljeni masivnistolovi sa klupama, te parkirali{ni prostorza deset automobila. Gosti kojispavaju u njemu hrane se u restoranupansiona. Objekt nema turisti~ku kategorizacijui vodi se kao odmarali{tezatvorenog tipa, no u planu je njegovoskoro ure|ivanje i kategorizacija.Popularni su izvansezonski sindikalniizleti u Selce, po~etkom rujna.CijeneU odmarali{tu Selce cijene boravkarazli~ite su s obzirom na vrijemekori{tenja. Od 10. VII. do 19. VIII. puniNastalo na mjestu rimske postaje Adturres (ostaci rimske arhitekture svodospremom iz II. stolje}a), Selce se prviput spominje 1366. u sastavu bribirske‘upe. Kasnije se razvija kao luka posjedaZrinskih u Vinodolu, skladi{ta za vino, soli carinarnica.Sve sobe imaju kupaonicu i WCpansion iznosi 165 kn, a mogu}e jekoristiti samo no}enje s doru~kom (115kn), ili polupansion (140 kn). U vremenuod 10. VI. do 10. VII. i 19. VIII. do18. IX. puni pansion iznosi 165 kn,no}enje s doru~kom 95 kn, polupansion120 kn. Kona~no, u razdoblju 21.V. do 10. VI. i 18. IX. do 8. X. cijene suza puni pansion 125 kn, no}enje sdoru~kom 75 kn i polupansion 100 kn.Selce – grad sastoljetnom turisti~komtradicijomSmje{teno je na Crikveni~ko-vinodolskojrivijeri uz Jadransku magistralu,gotovo je povezano s tri kilometraudaljenom Crikvenicom, a na izlazu izVinodolske uvale koju od druge manjeuvale Slane dijeli rt Selce. Obala jeniska i stjenovita, a mjesto obiluje mnogimpje{~anim pla‘ama. Ima 1.439 stanovnika,a od gospodarskih grana razvijenesu vinogradarstvo, maslinarstvo,poljodjelstvo i najzna~ajniji turizam.28Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
Grad se razvio na mjestu rimskoganti~kog naselja, uz izvore Jama, Polacai dr.Nastalo je na mjestu rimske postajeAd turres, o ~emu svjedo~e ostaci rimskearhitekture s vodospremom iz II.stolje}a. Mjesto se prvi put spominje1366. u sastavu bribirske ‘upe. Kasnijese razvija kao luka posjeda Zrinskih uVinodolu, zatim skladi{ta za vino, sol icarinarnica. U starom dijelu naselja sa-~uvana je originalna primorska ruralnaarhitektura. Od znamenitijih gra|evinavalja spomenuti crkvu sv. Katarine iz1886., koja nosi obilje‘ja kasnog historicizma.Na bre‘uljku Sveti Juraj nalazise istoimena goti~ka crkvica, a ispodbrijega je zavjetna crkvica sv. Fabijanai Sebastijana iz 1849. godine.To je mjesto sa stogodi{njom turisti~komtradicijom, pa se ve}po~etkom XX. stolje}a grade hoteli,pansioni i vile. Prvo morsko kupali{tegradi se 1894. pa se ta godina uzimakao po~etak razvoja turizma na ovompodru~ju.Turizam danasTuristi~ka ponuda toga slikovitoga ilijepoga primorskog gradi}a iz godineu godinu je sve bogatija. Sa lijepoure|enim hotelima, kojih je {est, i dvaautokampa, mjesto obiluje {ljun~animpla‘ama, te {etali{tem uz more, lungomare,koje se prote‘e sve do Dramlja iNovog Vinodolskog. Na njegovimpla‘ama vijore se i dvije europske plavezastave, znak za{tite okoli{a i~isto}e mora. Pokraj hotela Vara‘dinsagra|en je 1996. ugostiteljskoturisti~kicentar s bazenima. Isto takovalja spomenuti da je jo{ davne 1950.g. u starom mlinu za masline na obali,otvorena galerija To~ koja predstavljalijep spoj sadr‘aja galerije i konobe sdobrom ponudom doma}ih jela.Ima i mnogo sportsko-rekreacijskihterena za tenis i minigolf, a postojemogu}nosti i za sportove na vodi. Ve}desetak godina u Selcu radi i djelujePoliklinika »Terme« gdje se uspje{nolije~e mnoge bolesti.Za turiste ‘eljne odmora i zabaveorganiziraju se i fe{te – ribarska fe{tana rivi 12. srpnja i 12. kolovoza kao iribolov s gostima 17. kolovoza.U atraktivnoj izletni~koj ponudimjesta izdvajamo neke: izlet na otokKrk i posjet starom gradu Vrbniku, gdjese mo‘e ku{ati poznato vino Vrbni~kaDvori{ni nadogra|eni dio‘lahtina, posjet Ba{koj, pa Klimnu(zaljev {koljaka), [ilu (najstarija trajektnaluka na Jadranu) i obilazak {piljeBiserjuka. Mogu}i su izleti i na otokRab, a turisti mogu iznajmiti jedrilicu,brodi} ili gliser kojim mogu sami posjetitimnogobrojne uvale Crikveni~kovinodolske rivijere ili otoka Krka.Mogu}i su i izleti autobusom uunutra{njost, na primjer u 5 km udaljenBribir i posjet starom gradu, u Gri‘ane,Drivenik (posjet Frankopanskoj gradini).Zanimljiv je i obilazak obli‘njeg gradi}aTriblja, posjet jezeru, jahanje ili pakbavljenje ekstremnim sportovima. Organizirajuse tako|er izleti na Plitvi~kajezera, u Gorski kotar, na Platak i Bjelolasicu.Bogate kulturno-zabavne programenudi i susjedna Crikvenica a tijekomvelja~e vrijeme je karnevala i ma{karakoje na ovom podru~ju imaju izuzetnodugu tradiciju.CIJENE, DATUMI...Sve sobe u pansionu Selce(dvanaest trokrevetnih i devetdvokrevetnih) imaju kupa- onices WC-om a u svom sastavu imakuhinju, restoran, caffe bar s TVsalom i otvorenom terasom sakoje se pru‘a lijep pogled namore. Pansion radi od 10. lipnjado 20. rujna u smjenama od po 10dana. Cijena punog pansiona uglavnoj sezoni je 165 kuna poosobi, mo‘e se koristiti i samono}enje s doru~kom ilipolupansion. U dvije smjeneprije i poslije glavne sezonecijene su oko 15% ni‘e, apo~etkom sezone 25% ni‘e.Kontakt osobe: DaliborFeren~ak, tel 043/247-120 JosipSlobodnjak, tel 043/647-154.Panorama – ispred odmarali{ta mala je lu~ica, a pedesetak metara dalje, glavno kupali{te.Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 29
lovno gospodarstvoTetrijeb gluhanPi{e:VesnaPle{eSnimili: B.Ple{e i D.Prokopovi}DR@AVNO LOVI[TE SMREKOVA DRAGA-GUMANCE VIII/21Brdsko lovi{teDarioMajnari},dipl. ing.,{ef Odjelaza lovstvodelni~keUprave{umaLovi{te Smrekova draga – Gumancejedno je od dva dr‘avnalovi{ta kojima gospodaridelni~ka Uprava {uma. To brdskoplaninskolovi{te, u cijelosti seprote‘e na podru~ju Primorskogoranske‘upanije te zauzimasjeverni dio op}ine Klana i ve}idio podru~ja grada ^abra, osimdijela koji grani~i s Nacionalnimparkom Risnjak. Prostire se nanadmorskoj visini od 600 do1450 metara. Najvi{a kota lovi{tasu Veliki Medvejci (1483 m), anajni‘a kota Velika Voda kraj Klane(541 m).Klimatski lovi{te le‘i u zoni srednjoeuropskeklime sa sjevernojadranskomvarijantom mediteranskeklime. Zimsko razdobljezapo~inje po~etkom studenog itraje do sredine travnja.Povr{ina lovi{ta iznosi 18.443ha, od ~ega je pod {umom 88posto povr{ine, a pod poljoprivrednimkulturama 12 posto,isklju~ivo livada. Lovi{te najve}imdijelom pokriva {uma bukve sjelom, koja se prostire od najni‘ihto~aka lovi{ta sve do 1100 metaranad morem. Na visinamave}im od 1100 metara nalazi sesubalpska {uma bukve, a nanajvi{im vrhovima subalpska{uma jele i smreke.U lovi{tu se nalaze i ~etirilova~ke ku}e, {est lova~kih skloni{ta,visoke ~eke (19 zatvorenih),ostale ~eke (67), te 45 kmizgra|enih lova~kih staza.I sitna i krupna divlja~ obitava ulovi{tu. Prema lovnogospodarskojosnovi koja vrijedi za razdobljeod 1. travnja 1998. do 31. o‘ujka2005. od krupne divlja~i u lovi{tuobitava 30 grla medvjeda mrkog,210 grla jelena obi~nog, 150 grlasrne obi~ne te 85 grla divljesvinje. Od sitne divlja~i tu ‘ivezec obi~ni, divlja ma~ka, lisica,jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica,puh, {ojka kre{talica i tetrijebgluhan.Od za{ti}enih sisavaca udoma}ilisu se vuk i ris.– Ciljevi gospodarenja u lovi{tuSmrekova draga – Gumance suuzgoj, za{tita, lov i kori{tenje autohtonedivlja~i. Kroz gospodarenje‘elimo posti}i popunjenostlovi{ta s divlja~i do optimalnogbroja te na osnovi toga ostvariti{to ve}i odstrel i posti}i {to ja~eLOVI[TE SMREKOVADRAGA – GUMANCE– Povr{ina 18.443 ha– Krupna divlja~ (prema lovnogospodarskojosnovi: medvjedmrki 30 grla, jelen obi~ni210 grla, srna obi~na 150, divljasvinja 85– Sitna divlja~: zec obi~ni,divlja ma~ka, lisica, jazavac,kuna zlatica, kuna bjelica, puh,vrana siva, {ojka kre{talica– Za{ti}ene vrste: vuk, ris,tetrijeb gluhan, lje{tarka gluha– Lova~ke ku}e: Smrekovadraga, [kodovnik, Suho, Milanovvrh– Lova~ki dom Delnice, 23le‘ajatrofeje, naro~ito medvjeda i jelena– isti~e rukovoditelj Odjela zalovstvo delni~ke Uprave dipl. ing.Dario Majnari}.Lova~ka ku}a Tu~ka plana30Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
Lovi{te Bjelolasica brdsko-planinskogje tipa. Nalazi se u ju‘nomdijelu Gorskoga kotara napodru~ju Primorsko-goranske ‘upanijei ustanovljeno je 1994. godine.Smje{teno je u sjevernom masivuVelike Kapele, ju‘no od linije Fu‘ine-Mrkopalj - RavnaGora - VrbovskorijekaDobra. Teren u lovi{tu jetipi~no kr{ki s mnogo vrhova, glavica,kukova, vrta~a i ponikvi. Najvi{a jekota lovi{ta Bjelolasica (1533 m), anajni‘a na rijeci Dobri kod Oklinka(350 m nadmorske visine).Po svom polo‘aju, lovi{te se nalaziu zoni srednjoeuropskog, a pod jakimutjecajem mediteranskog podneblja.Osnovne su zna~ajke tog podnebljaduge snije‘ne zime, nagle vremenskepromjene, kratko vegetacijsko razdoblje,velika zra~na vlaga i jaki vjetrovi.Zima po~inje u studenom i traje dosredine travnja, a snije‘ni pokriva~dosegne i dva metra. Prolje}e po~injekasno, kratko je i ki{ovito. Ljetopo~inje sredinom lipnja i traje do sredinerujna. Unato~ velikoj koli~inioborina u tome kraju, u lovi{tu vladaoskudica vode. Od stalnih vodotokaondje izviru potoci Kama~nik i Ribnjak,a rubom lovi{ta protje~e rijekaDobra.DR@AVNO LOVI[TE BJELOLASICA VIII/2Najvrjednijavrsta medvjedmrkiOd {umskih zajednica prevladavajudinarsko bukovo – jelove {ume i pretplaninskabukova {uma. Na manjimpovr{inama u lovi{tu zastupljene su i{umska zajednica jele s rebra~om,pretplaninske smreke, te zajednicebrdske bukve i gorskog javora. Unutarlovi{ta postoji i mre‘a {umskihcesta koje imaju otvorenost 15 km/1000 ha.Povr{ina lovi{ta iznosi 28.243 ha.[uma pokriva 78 posto lovi{ta, 6 postosu livade, a 15 posto pa{njaci.Oranice ~ine manje od 1 postolovi{ta zato {to se uglavnom nalaze unaseljima.Lovnogospodarski objekti u lovi{tusu: 33 hranili{ta za jelensku i srne}udivlja~, 2 spremi{ta za hranu, 280soli{ta, 35 pojili{ta, te 57 kalju‘i{ta.Od lovnotehni~kih objekata ondje su:3 lova~ke ku}e, 1 lova~ka koliba, 6Lova~ki dom DelniceLOVI[TE BJELOLASICA– Povr{ina 28.243 ha– Krupna divlja~: medvjed mrki, jelenobi~ni, srna obi~na, divlja svinja.– Sitna divlja~: zec, jazavac, kuna zlatica,kuna bjelica, lisica, tvor, puh.– Za{ti}ene vrste: vuk, ris, tetrijeb gluhan,divlja ma~ka, lje{tarka gluha, kobac pti~ar,{kanjac mi{ar, gavran, vidra, vjeverica, {umskasova, }uk.– Lova~ke ku}e: Bukovica, Lipova~a, Tu~kaplana, Gluhe drage.– Osoba za kontakt za oba lovi{ta: DarioMajnari} tel. 00385 051 812 - 188, mobitel091 5643339.Gospodarskinajva‘nija vrstakrupne divlja~i ulovi{tu Bjelolasica jemedvjed mrki, anajve}i dio populacijeobitava na prostoruVelike Kapele.Populacija je stabilna izdrava.lova~kih skloni{ta, 30 zatvorenih visokih~eka, te 57 visokih zasjeda.Od krupne divlja~i u lovi{tu obitavamedvjed mrki, jelen obi~ni, srnaobi~na, divlja svinja, a od sitne: divljizec, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica,lisica, tvor, puh. Ondje sutako|er i za{ti}ene vrste sisavaca:vuk, ris, divlja ma~ka,vidra, vjeverica,obi~ni je‘ te za{ti}ene vrste ptica:tetrijeb gluhan, lje{tarka gluha, jastrebkoko{ar, kobac, pti~ar...Gospodarski najva‘nija vrsta krupnedivlja~i u lovi{tu Bjelolasica jemedvjed mrki, a najve}i dio populacijeobitava na prostoru Velike Kapele.Populacija je stabilna i zdrava.Kvalitete trofeja medvjeda su izuzetne,svjetske vrijednosti, pa i to govoriu prilog pogodnosti ovog lovi{ta zauzgoj medvjeda – isti~e ing. Majnari}.U Odjelu za lovstvo delni~ke Uprave{uma dva su zaposlenika zadu‘enaza provedbu lovnogospodarskeosnove, a po {umarijama ~uvari{uma i lovi{ta obavljaju potrebite poslovena terenu.Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 31
nepoznata prirodaPi{e:Prof. dr.RadovanKranj~evFoto:Kranj~evObi~ni ili sivi puh@IVOT U PRIRODIMoji susretis puhovimaObi~ni ili sivi puh (Glis glis)~esta je i ra{irena ‘ivotinjicaiz reda glodavaca. Imamnogo osobina po kojima seizdvaja od svojih ostalih srodnika,a me|u najzanimljivije ubrajamonjegov dug zimski san, osobitopona{anje i ‘ivotne navike. Odmnogobrojnih susreta s obi~nimpuhom izdvajam neke za kojemislim da bi mogli biti zanimljivi.Oplja~kana smo~nicaTijekom vi{ednevne planinarskeekspedicije [ar planinom grupaplaninara, mojih kolega, predahnulaje u planinarskom domuu Doljnoj Le{nici u srcu planine iispod najvi{ih vrhova. Dom sunaj~e{}e koristili tetovski lovci prilikomlova~kih pohoda na medvjede.Putne potrep{tine i hranuostavili smo u kuhinji, u prizemlju~vrstog objekta, ne slute}i da bi iovdje mogli do}i nepozvani gosti.Nakon ve~ere smjestili smo se uspavaonice u potkrovlju, mojihpet drugova u jednu, a ja u druguprostoriju, zapravo u predsoblje.^im smo pogasili svjetla, predstavaje zapo~ela. Barem za mene,jer nisam odmah zaspao kao mojidrugovi u susjednoj sobi. Spavatise i nije moglo jer je zapo~elazaglu{na tutnjava i buka. Neznaju}i to~no smjer odaklezvukovi dolaze, u~inilo mi se dasu posjetitelji posvuda oko mene.Najglasniji je bio zvuk koji serazlijegao ~itavom zgradom, kojije nalikovao valjanju nekoliko{upljih kugli po {upljem stropu isve to uz cijuke i skvi~anje. Kadsam ujutro pri~ao o toj cjelono}nojbuci, moji drugovi su mesamo sa ~u|enjem gledali jer suod umora ~vrsto spavali pa ih nitisav taj no}ni alarm nije mogaoprobuditi. Kad smo u{li u kuhinju,imali smo {to vidjeti. Tu se u zapravodoga|ao glavni dio predstavei odavde je dolazila ona sino}njabuka. U prvi mah nismomogli do}i k sebi od prizora kojismo zatekli. Jo{ su dva-tri puha,kao da se no}as ni{ta nije doga|alo,nemarno tr~ala nezanimaju}i se za ostatke hrane.Nismo znali ~ega se prvo prihvatiti,{to najprije dovesti u red, od~ega po~eti. Sva vrata na ormarimabila su otvorena, a sva hranakoja je bila raspore|ena po pretincimai ladicama bila je raskomadanapo stolovima i po podu.Od paprike, raj~ica i jabuka ostalisu samo komadi}i posve neupotrebljiviza jelo. Tako|er i suhomesnatiproizvodi koji su bili posvudarazbacani. ^inilo se kao dasu puhovi vi{e u‘ivali u rastepanjui komadanju namirnica nego uhranjenju. I ne samo to! Limenitanjuri, vilju{ke, ‘lice, no‘evi, sol,bra{no, {e}er i ostali sitni pribor ukuhinji rasut je uokolo, a dio razbijen.Trebalo je vremena dovestikuhinju u red, a ostatke hraneukloniti iz dohvata ovih prevejanihkradljivaca. Kad smo dolaziliovamo, doma}ini u Tetovu reklisu nam da je dom siguran odtakvih i drugih uljeza jer je ~vrstegra|e. ^inilo se doista tako, baremkuhinja, ali, puhovi su ipakprona{li put i pogostili se svime{to im je bilo na raspolaganju.Prilikom ~i{}enja prostorijejedan mali lupe‘ je bio ulovljen, aprije pu{tanja na slobodu ostavioje svoj lik na prilo‘enoj snimci. Izovog slu~aja ne bi trebalo izvla~itinikakve nove pouke. Dostatna je iona stara: ne ostavljaj prehrambenenamirnice na dohvat puhovima!Puhovi akrobateU jednom drugom planinarskomdomu, uop}e nije va‘nogdje se to dogodilo, ponovno sena{lo omanje dru{tvo planinara i– puhova. Nakon ve~ere iz prizemneprostorije popeli smo se upotkrovlje na spavanje. ^itavokrovi{te bilo je gra|eno od svje‘eobojenog drveta i pokriveno {indrom.Unutra{njost je djelovalaveoma lijepo i uredno.Kad smo pogasili svjetla i leglina svoje krevete u prostranoj spavaonici,po~ela je meni ve} poznatapredstava, ali u ne{to izmijenjenomobliku. Moja dva drugave} su ~vrsto spavala nekolikokreveta podalje. Jedan od njih,onaj najdalje od mene, na mojeinzistiranje, nije htio ostaviti zave‘ljajs hranom dolje u kuhinji,ve} ga je ponio sa sobom iobjesio o krovnu gredu, to~noiznad svog kreveta. Uzica je biladuga oko 150 cm. Oko mog uzglavljaneprestano su se kome{aliBoravak na Kobiljoj glavi pokazao je dasu goranske {ume pune sivih puhova, tihsedmomjese~nih spava~a, kako seuspje{no odr‘avaju i razmno‘avaju u tim{umskim sastojinama.Ve}ina je ipak bila mirna. Trebalo jepaziti kako se ‘ivotinje hvataju, jer jepostojala mogu}nost osjetnog ugriza.32Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
i vrzmali nepozvani posjetitelji,koje, dakako, nisam opa‘ao, ~akniti onda kad sam upalio d‘epnusvjetiljku. Ali ne{to podalje, iznadonog kreveta gdje je visjelavre}ica s hranom u snopu svjetlaimao sam {to vidjeti. Dva velikasiva puha najprije su se vje{toprimicala po okomitom drvenomzidu krovi{ta, pre{li su na velikudrvenu vodoravnu gredu i njomedo mjesta gdje je bila zavezanauzica s hranom. Jedan za drugim,kao da se radi o najobi~nijempentranju po nekoj grani u {umi,oni su po~eli silaziti uzicom premavre}ici. Prvi koji je stigao napolovicu duljine uzice u jednomtrenu ju je pregrizao, a vre}ica shranom u tresku je pala na trbuhplaninara spava~a, koji nije nitislutio {to se oko njega doga|a.Kad se razbudio, pokupio jedijelom rasutu hranu, stavio jeponovno u istu vre}icu, zavezaouzicu i ponovno objesio vre}icuna isto mjesto. Ali puhovi, onadva ista koja su se privremenosklonila u mraku, bili su uporniji.^im je nestalo svjetla vo{tanesvije}e i ~im je moj kolega ponovnozapao u tvrdi san, eto natragna{ih akrobata. Posebno samobratio pa‘nju na njihovu spretnostkojom su se kretali po okomitomi glatkom zidu ~eone stranekrovi{ta. ^inilo mi se to nevjerojatnim.Tako|er, kretanje poisto tako glatkoj donjoj strani vodoravnegrede, i to hitrim i naglimpokretima bez imalo opreznosti istraha od pada, a tek kretanje pouzici, bilo je prava akrobatika.^inilo se kao da jedan drugomestalno oduzima prednost i gura senaprijed gotovo preska~u}i tijeloovog drugoga i sve bez glasa, sveu najve}oj ti{ini. No, kad je jedanod njih, skoro na istom mjestu, utrenu ponovno pregrizao uzicu ikad je ona s treskom pala skorona lice na{eg spava~a, predstavije do{ao kraj. Planinar je tek tadapokupio hranu u vre}icu i odnioje u kuhinju. Kasnije, po povratkuu spavaonicu, batinom je lupaopo drvenoj oplati i popla{io puhovekoji se vi{e do jutra nisu pojavljivali.Dakako, od mog spavanjanije bilo ni{ta, a i baterijska svjetiljkaostala je posve neupotrebljiva.Bio je to jo{ jedan susret smeni poznatim no}nim posjetiteljima,koji mi je pokazao te ‘ivotinjeu posve neobi~nom svjetlunjihova pona{anja. I ovdje jenjihova glad bila glavni pokreta~svih aktivnosti.Na Kobiljoj glaviJednog ranojesenskog dana uGorskom kotaru, pridru‘io sam seskupini istra‘iva~a puhova. Bilo jeto u staroj {umi bukve i jele naKobiljoj glavi, oko 7 km udaljenojod {umarske i lova~ke ku}e u Lividragi.U toj {umi, do koje nijebilo lako doprijeti zbog lo{ih prometnica,bilo je postavljeno pedesetakdrvenih ku}ica ovje{enihpar metara visoko o debla. Bile suto puhare u kojima je trebalo u~initipregled naseljenih puhova,njihovo brojenje, i obaviti jo{neka promatranja i mjerenja nalicu mjesta. Dan je bio hladan itmuran, gusta magla prekrivala jeokoli{, a rosulja natapala sve uokolo.Teren na kojem su se nalazileku}ice s puhovima bio je osobitote‘ak glede prohodnosti.Mjestimice s nagibom i do 40 0 ,pun ve}ih i manjih vapnena~kihgromada i rupa, djelomi~no obrasaogrmljem, jednom rije~ju,te{ko pristupa~an. Kad je na{amala ~etvero~lana ekipa za{la u{umu, bilo je posla na pretek. Uzpomo} ljestava ku}ice je trebaloskidati sa stabala i nakon obavljenihposlova ponovno vje{atina svoja mjesta. U nekimku}icama nije bilo puhova, a udrugima moglo se na}i od jednog,dva, tri pa sve do desetakprimjeraka od kojih su neki bitite{ki i do 300 grama. I ovdje jeUhva}eni kradljivacbila rije~ o obi~nom, sivom ilivelikom puhu. Svaka se ‘ivotinjarukama vadila iz ku}ice, provjeravalajoj se identifikacijska oznaka,mjerila te‘ina, duljina i dr. Pri tomstanovnici nekih ku}ica odmah bise razbje‘ali ~im bismo se pribli‘ilinastambi, no ve}ina je ipakbila mirna. Trebalo je paziti kakose ‘ivotinje hvataju, jer je postojalamogu}nost osjetnog ugriza.Neki bi se puhovi razbje‘ali i trebaloih je hvatati po okolnomdrve}u i grmlju. Jedna ‘enka,sje}am se, obamrla od straha,tako je po svemu izgledalo,uko~ila se na vrhu jedne dvometarskegrane i mogla se rukomlako dohvatiti. U takvim situacijamatrebalo se snalaziti na razli~itena~ine. Tako mi se dogodilo da jejedan ove}i puh u{ao u mojunogavicu, popeo se gore i po drugojse spustio na zemlju. Nije bilonikakvih problema, kako za njegatako i za mene. Ne bih to nikomepovjerovao da nisam samdo‘ivio.Boravak na Kobiljoj glavi pokazaoje da su goranske {ume punesivih puhova, tih sedmomjese~nihspava~a, kako se uspje{noodr‘avaju i razmno‘avaju u tim{umskim sastojinama, unato~ povremenimbolestima, te zamjetnomizravnom ili neizravnomutjecaju ~ovjeka. Nije mi jedino ido danas jasno, za{to su se taistra‘ivanja trebala odvijati natako udaljenom i nepristupa~nomprostoru!?Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 33
feljtonPi{e:ZvonimirHorvatFoto:ArhivMuzejaBeli{}e T.Brate,[UMSKE @ELJEZNICE U HRVATSKOJ (2)[umske ‘eljezniceslu‘e i za javni prometPrva pruga pu{tena je u promet 27.studenoga 1884. i otada po~inje gradnja{umskih ‘eljeznica, poznatih kaoGutmannove ‘eljeznice, koje su slu‘ile iza javni prometTransport drveta {umskom ‘eljeznicomiz bogatih stani{ta hrastovih{uma u Slavoniji i Podravini,rezultat je potrebe za sirovinom novepilane i tvornice S. H. Gutmann uBeli{}u. Za {umske ‘eljeznice u Slavonijipostoje mnoga saznanja i povijesnagra|a koja govori da se radiloo jedinstvenim, originalnim privatnim{umskim ‘eljeznicama u Hrvatskojkoje su po nalogu ma|arskih organavlasti kori{tene i za javni promet. Bioje to odraz gospodarsko-politi~kih prilikatoga doba. [irenjem ‘eljezni~kihpruga povezivala su se mnoga malamjesta i tako dobivala gospodarskipoticaj za razvoj.Prva {umska prugaValpov{tineBudu}i da od {umskih predjela doBeli{}a nije bilo nikakvih cesta ili drugihprometnica, a da bi se rije{ilo pitanjedopreme trupaca do pilane,odlu~eno je da }e se prijevoz vr{iti‘eljeznicom. Stoga je bilo potrebnosagraditi {to jednostavniju {umsko-industrijsku‘eljezni~ku prugu, ali ipaktakvu da se vu~a vagoneta na njojmo‘e obavljati parnim lokomotivama.Dozvola za gradnju takve pruge moglase dobiti kratkim postupkom, bez[umska ‘eljeznica – prijevoz trupacaikakvih te{ko}a ({to poslije s drugimprugama nije bilo tako).Prva {umska ‘eljeznica i{la je do{ume “Gradina” kod sela Harkanovacai Ko{ke u kojoj je najprije zapo~elasje~a stabala. Kolosijek te pruge bioje duga~ak 16 km, a privla~enje trupacaobavljalo se tada uglavnomkonjskom vu~om. Pruga je sagra|enabez ikakvog {ljun~anog zastora na~istom zemljanom postroju i sa slabimtra~nicama, koje nisu dozvoljavalebrzine ve}e od 10 km/sat. [irinakolosijeka iznosila je 1000 mm. To jeva‘no zapamtiti jer je ova {irina bilaspecifi~na za sve ostale {umske‘eljeznice bra}e Gutmann – poslijekoncesionirane kao javna Slavonskopodravska‘eljeznica.»Gradilo se u‘urbano i ve} nakonnekoliko mjeseci, nakon tehni~kihpregleda pruge 25. studenoga 1884.uz prigodnu sve~anost, prvi vlakslu‘beno je pu{ten u promet i 27.studenoga sretno stigao u pilanskustanicu Beli{}e”, prijevod je snjema~kog teksta koji je objavio DragoAn|eli}, slu‘benik kombinataBeli{}e. Time su bili udareni temeljidaljnjoj izgradnji novih, ali sada{umsko-javnih ‘eljeznica, tzv. »Gutmannovih‘eljeznica.«Primitivna voznasredstvaI vozna sredstva na toj {umsko-industrijskojpruzi bila su posve primitivna.Vagoni-vagoneti bili su drveni,osim osovina i kop~e. U po~etku rabilesu se samo dvije male parne lokomotive,kupljene od jedne prigradske‘eljeznice u be~koj okolici. U ono sudoba parne lokomotive, osim svojihPilana S. H. Gutmann, fotografija s dopisnice pisane prije 1906.brojeva, nosile i posebne nazive.Tako je prva lokomotiva broj 11 imalaime »Valpovo«, po mjestu koje se uono vrijeme slu‘beno na njema~komtako zvalo, a druga lokomotiva, broj12, nazivala se »Gustav« po imenuonda{njeg vlastelina Gustava Prandaua.Snaga im je bila oko 30 KS (22kW), i lo‘ile su se otpacima drva, za~iji smje{taj su vukle posebnopreure|en vagon-vagonet. Nove{umske ‘eljeznice ve} se grade uzkoncesiju i za javni promet. Za njihovuizgradnju bili su potrebni stro‘itehni~ki uvjeti i uz koncesije, one su34Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
Jedna od tri novokupljene lokomotive, izgra|ene 1889., snage 160 KS(118 kW). Za smje{taj drva vukle su primitivan vagon.morale slu‘iti i za javni promet putnikai robe. U ovom slu~aju bra}aGutmann osnivaju posebno dioni~kodru{tvo pod imenom Slavonska Podravska‘eljeznica d.d. (Dravavidekivasut r.t. ili Slavonische DrauthalbahnA. G) sa sjedi{tem u Pe{ti. Dioni~kodru{tvo osnovano je 1. travnja 1889.godine.Nakon godinu dana, poslije izgradnjepruge Beli{}e-Viljevo Kapelna,12. travnja 1890., pruge se po~injugraditi prema jugu kroz nizine sve dopodno‘ja Papuka kod SlavonskeOrahovice i prema zapadu sve doVo}ina. Pu{tanje u promet uslijediloje 2. sije~nja 1907. I ove su prugegra|ene s kolosijekom {irine 1000mm.Kona~no pruga doOsijekaPruga do Osijeka nije bila samo uinteresu tvornice i pilane S. H. Gutmannu Beli{}u i stanovni{tva beli-{}anskog i valpova~kog kraja, ve} izbog gospodarske i kulturne potrebe‘itelja na potezu usporedo s Dravom.Pruga u duljini 29 km predana je upromet 29. studenoga 1908. Vidljivoje da se pruge nisu gradile ubrzano,nego prema potrebama, {to zna~ipune 24 godine i to u duljini od 182km. Nakon te pruge, 1. sije~nja 1909.bra}a Gutmann Slavonsko-podravsku‘eljeznicu, kao posebnu gospodarskujedinicu, formalno stavljaju pod svojuupravu. Otuda i dolazi u javnost (svedo danas) pridjevak “Gutmannove‘eljeznice”.Za{to su vlasnici {umskih ‘eljeznica,bra}a Gutmann, izabrali za svojepruge {irinu kolosijeka 1000 mm izbog ~ega su morale biti ure|ene i zajavni promet? Prednost pruge od1000 mm (iako rijetke u Europi) premauskom kolosijeku od 760 mm bilaje u tome, {to pru‘a ve}u stabilnostvozila i mogu}nost ve}eg prostornogiskori{tenja vagona. Jedan od razloga,sigurno je bio i taj {to se u tovrijeme nalazila u likvidaciji jednaprigradska ‘eljeznica s parnom vu-~om, u okolici Be~a, koja je imalaprugu {irine 1000 mm. Bra}a Gutmanniskoristili su povoljnu priliku ijeftino kupili nekoliko lokomotiva,vagona i tra~nica.Carevi u lovuIma jedna verzija (u povijesnojgra|i), po kojoj je tu okolnost prostornihi udobnih vagona iskoristiogrof \uro Majlath, vlasnik lova~kogdvorca u Donjem Miholjcu. Njemusu dolazili u posjete radi lova stranivladari. Osim dvorjana Vilima II. uDonji Miholjac je u lov dolazio i carFranjo Josip I. dvaput godi{nje (uprolje}e na {ljuke, u jesen na jelene).[to se ti~e pitanja za{to su {umskepruge bra}e Gutmann morale bitiPrva pruga sagra|ena je bez ikakvog {ljun~anog zastorana ~istom zemljanom postroju i sa slabim tra~nicama, kojenisu dozvoljavale brzine ve}e od 10 km/sat. [irinakolosijeka iznosila je 1000 mm. Ova je {irina bilaspecifi~na za sve ostale {umske ‘eljeznice bra}e Gutmann.U Donji Miholjac je u lov dolazio i car Franjo Josip I. dvaputgodi{nje (u prolje}e na {ljuke, u jesen na jelene).ure|ene i za javni promet, kao npr.Slavonsko-podravska ‘eljeznica, mo-‘da je najinteresantnije tuma~enjeJosipa Hakenbergera na simpoziju uBeli{}u 1978. Radi ve}e jasno}e,upravo u to vrijeme bile su u izgradnji»normalne privatne vicinalne ‘eljeznice«{irom <strong>Hrvatske</strong>. Izgradnjom tihpruga ‘eljeznica bi povezivala samove}a mjesta, a manja bi ostala beznje. Stoga je bilo sasvim opravdanotra‘enje uz koncesije i ma|arskogministarstva, da se i ta mala mjestapove‘u, uz ve} gra|enu uskotra~nu{umsku ‘eljeznicu sa ‘eljeznicomure|enom i za putni~ki i teretni promet.Takva mre‘a ‘eljezni~kih prugapostojala je do 60-ih godina pro{logstolje}a, kada dolazi zbog nerentabilnostiprijevoza, do postupnog ukidanjapruga.doga|ajiPRIPREME ZAPO[UMLJAVANJESakupljenooko 100tonasjemenaUnato~ slabom urodu, pro{le jejeseni sabrano blizu 60 tona‘ira hrasta lu‘njaka i kitnjaka.Sakupljena koli~ina lu‘njakovog ‘iratako }e biti zabilje‘ena kao jedna odnajslabijih, osobito u usporedbi s2000. godinom, kada je skupljeno~ak 237 vagona ‘ira.Ubrano je i 35 tona crnog oraha,a zabilje‘en je izniman urod bukvice,jele i smreke Sjemenari su istotako vrlo zadovoljni s pro{lom godinomkada su u pitanju bukva,smreka i jela, koje su pro{le jeseniobilato dale sjeme. Tako je skupljeno1835 kg bukvice, gotovo pola tonesjemena smreke i 1450 kg sjemenaobi~ne jele. Iznimno dobro je rodio icrni orah te ga je otkupljeno gotovo35 tona. Urod sjemena poljskog jasenaje posve izostao ve} dvije, tri godine,a ostale vrste drve}a rodile suosrednje.Prema podacima koje smo dobiliod stru~nog suradnika za sjemenarstvodipl. ing. Ivana [umanovca,pro{le je godine sakupljeno 98.271kg svih vrsta sjemenja. Za proizvodnju{umskih sadnica u na{im rasadnicimapro{le jeseni iskori{teno je28,6 tona od ubranog {umskog sjemenjaiz pro{le jeseni i dijelom izzaliha ranijih godina.U sastojine je pro{le jeseni uneseno69 tona sjemena lista~a, najvi{ecrnog oraha (35 tona), kitnjaka (25tona), lu‘njaka (8 tona), bukvice(650 kg), 1,1 tonu sjemena jele i okopola tone sjemena mediteranskogdrve}a. Dio sjemena, oko 3,8 tona,zasijat }e se ovog prolje}a.Stanje povr{ina sjemenskih sastojinau pro{loj godini je ne{to izmijenjeno,jer su pokrenuti postupciza upis novih odnosno brisanje pojedinihstarih sjemenskih sastojina izupisnika Ministarstva poljoprivrede i{umarstva, pa tako sada imamo5.487 hektara priznatih sjemenskihsastojina i 13.808 ha izabranih sjemenskihsastojina, istaknuo je Ivan[umanovac.Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 35
mi{ljenjaPi{e:MarijanKoli}Dipl. ing.OSOBNI POGLED NA RESTRUKTURIRANJE I ULOGU [UMARIJEGdje je nestala {umarija?Vi{e od jednog stolje}a {umarstvou Hrvatskoj bilo je jedna od najnaprednijihdjelatnosti, a {umarisu se ubrajali me|u najcjenjenije ipo{tivanja vrijedne stru~njake. Svi zaposleniu biv{im {umskim gospodarstvimai {umarijama uvijek su s ponosommogli isticati da rade u {umarstvu.Promjenama u dru{tvu po~etkomdevedesetih, to se naglo mijenja. Stvorenaje organizacijska struktura u kojoj{umarije vi{e nisu pokreta~ uspje{nogposlovanja, ve} tapkaju na mjestu bezcilja. Na‘alost, zaposleni u na{im{umarijama ne mogu vi{e ponosnoisticati da rade u {umariji.Postavlja se pitanje za{to su nekedjelatnosti koje su djelovale isto tako u“ote`anim okolnostima” za ovih posljednihdesetak godina uspje{no napredovale,a {umarstvo nazadovalo.Odgovor je neminovno u nesretnokoncipiranoj organizaciji poduze}a, tenapose u na~inu provo|enja upravljanjapoduze}em. Mada u svim aktimapoduze}a stoji da je {umarija temeljnaorganizacijska jedinica, ona jeprakti~no nestala. To je rezultiralosveop}om apatijom i ko~enjem bilokakvih inicijativa u korist uspje{nostiposlovanja. Zavladao je moto “ni{tane pitaj, {uti i radi”.Kako iskoristiti stru~nipotencijalOgromni potencijal od tisu}u{umarskih in‘enjera i tisu}u i pol{umarskih tehni~ara iskori{ten je samodjelomi~no. Poznato je da sve modernekompanije najve}u pa‘nju pridajukori{tenju “human resources” (kadrova),te njihovo uklju~ivanje u razvoj.Unato~ organiziranju nekakvih okruglihstolova, ti stru~njaci uop}e nisuuklju~eni ni u restruktuiranje poduze}a.Hrvatsko je {umarstvo u pro{lostido‘ivjelo brojne reorganizacije, alivjerojatno ni jedna nije bila toliko radikalnakoliko }e biti ova predstoje}a.Stoga, s pravom se {umari pitaju kakvaim budu}nost predstoji, te kakav }estatus u dr‘avi imati kao pojedinci,stru~njaci i kao {umarstvo u cjelini. Sdruge strane, ovo je prilika da se iskoristirestruktuiranje poduze}a za iskoraku moderno koncipiranu organizaciju{umarstva gdje }e {umarski stru~njakopet dobiti zna~aj u svakom pogledu,te na kraju i po svojim priznanjima.Odabir tipa unutarnje organizacijeovisi o temeljnjim na~elima koja ta organizacijamora zadovoljiti. Smatramda me|u temeljnim na~elima svakakomoraju biti:Temeljna na~ela– Poduze}e za {ume mora gospodariti{umskim povr{inama kao jednimogromnim ekolo{kim resursom i sveradnje moraju biti odre|ene za{titi iunapre|enju tog ekolo{kog resursa.Kod toga je eksploatacija i sje~iviprihod samo nusprodukt takvog gospodarenja.– Po{tivati raznolikosti i organizacijupoduze}a prilagoditi tome, a neda se raznolikosti prilagode poduze}ukao do sada.– Gospodarenje {umama pro{iritisa gospodarenja fitocenozama na gospodarenjebiocenozama.– Poduze}e za {ume treba u javnostipostati glavni pokreta~ i tuma~ potrebaza za{titom i unapre|ivanjem{uma i krajolika, a ne da kaska za drugimstrukama i organizacijama u dr-‘avi. Otvaranje prema javnosti i hitnomijenjanje do‘ivljavanja {umara u javnostikao “to su oni koji sijeku {ume”.– Nova organizacija poduze}a trebaomogu}iti brzu promjenu struktureprihoda, tj. 20-50 % prihoda se trebasastojati od drugih novih djelatnosti.– Sveobuhvatni marketin{ki pristupu cilju zadovoljavanja potreba modernog~ovjeka i ostvarenje novih prihodasa ogromnim povr{inama kojimagospodari poduze}e.– Osigurati slobodni protok ideja iincijativa s terena bez zapreka kod rigidneupravlja~ke ma{inerije.Pojedine {umarije u Istri egzistirale su, i to netako lo{e, i bez OKF[, bez ikakvih dotacija. Ustrukturi prihoda {umarije svega 16% seodnosilo na prihod od prodaje drveta.– Uspostaviti motiviranost zaposlenih,nagra|ivanje uspje{nih i ka‘njavanjeneuspje{nih, kao i odgovornostza proma{aje na svim razinama.Sigurno je da nije jednostavno zadovoljitisva ova na~ela, me|utim uprotivnom dobit }emo jedan neuspje{anhibrid uz nezadovoljstvo idr‘ave i zaposlenih. Najve}u opasnostpredstavljaju linearna rje{enja kojane}e obuhvatiti velike razli~itosti pojedinihsegmenata djelatnosti i podru~japoduze}a. [teta {to je posljednjih godinapropu{tena prilika da se izdvojidesetak {umarija s cijelog podru~ja<strong>Hrvatske</strong> kao pilot program za inovacijei tr‘i{nu utakmicu. Vjerujem da bise na taj na~in do{lo do nekih saznanjakoja bi nam pokazala put zaodabir rje{enja u organizaciji poduze}a.Da ova razmi{ljanja nisu puka teorijapokazuje i ne tako davna pro{lost.Pojedine {umarije u Istri egzistirale su,i to ne tako lo{e, i bez OKF[, bezikakvih dotacija. U strukturi prihoda{umarije svega 16% se odnosilo naprihod od prodaje drveta. Me|utim,{umar je morao prona}i poslove kakobi iz {ume i {umarske djelatnostiizvukao prihod koji je osigurava egzistencijudvostruko vi{e zaposlenihnego danas. Me|utim, to se odvijalo usasvim drugom poslovno-organizacijskomambijentu, gdje je tada{njiupravitelj {umarije imao daleko ve}aovla{tenja i odgovornost nego dana{nji.To su ~injenice na koje se ne bitrebalo zaboraviti kod razmatranjanove organizacije poduze}a.36Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
PRVO DR@AVNO NATJECANJE [UMARA U SKIJA[KOM TR^ANJUDelni~ani najbolji skija{i!U okviru trodnevnemanifestacije»Memorijal mira«odr‘ano je i prvodr‘avno natjecanje{umara u skija{komtr~anju na kojem sunajvi{e uspjehaimali Delni~anisportPrvo dr‘avno natjecanje{umara u skija{kom tr~anjuodr‘ano je na VrbovskojpoljaniPrvo dr‘avno natjecanje {umarau skija{kom tr~anju, odr-‘ano je sredinom velja~e naVrbovskoj poljani (1150 m n. v.),ispod Bjelolasice kod Mrkoplja.Uz natjecatelje {umare iz delni~keUprave {uma, natjecali su sei {umari iz karlova~ke Uprave {umate gosti iz Slovenije, iz Postojne iKo~evja, tako da je ovo natjecanjeimalo i me|udr‘avni zna~aj. Natjecanjasu se odvijala u sklopu trodnevnihmanifestacija poznatihpod nazivom “Memorijal mira”, uznak sje}anja na 26 partizana kojisu se tijekom II. svjetskog rata smrznulina Mati} poljani. U sve~anomdijelu programa nastupili su rogistiiz Gerova.Natjecanje se odvijalo na stazidugoj tri kilometra. U konkurenciji{umara do 40 godina starosti,Delni~ani su osvojili prva tri mjesta.Najuspje{niji je bio Alen Abramovi},drugi Mladen [porer a tre}iSini{a Vukoni}. U skupini od 40 do50 godina starosti Miran Gornik izSlovenije osvojio je prvo mjesto, aDelni~ani Boris Kezele i Matija Belobrajdi}drugo odnosno tre}emjesto. Me|u natjecateljima od 51godine navi{e, najbolji su bili {umariskija{i iz Slovenije: 1. JanezKone~nik, 2. Jure Gornik i 3. FrancSterle. U natjecanju je nastupila ijedna skija{ica, Mirjana Mikuli}.U tradicionalnoj utrci Memorijalamira na 20 km, u konkurenciji 120natjecatelja hrvatski {umar MatijaBelobrajdi} osvojio je prvo mjesto.Uz dodjelu priznanja i medalja,najboljim su natjecateljima na postignutomuspjehu ~estitali upraviteljUprave {uma Delnice HermanSu{nik i predsjednik delni~kogogranka Hrvatskog {umarskog dru-{tva Damir Dela~.Rogisti iz GerovaSini{a Vukoni},nekada{nji hrvatskiolimpijac, natjecaose u kategorijiskija{a do 40godina starostiPi{e:VesnaPle{eSnimio:B. Ple{eBroj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 37
Pi{e: V.Ple{eFoto:B. Ple{eEKIPA HRVATSKIH [UMA NA SKIJA[KOM NATJECANJU UAUSTRIJIDobri rezultati uAustrijiNa skija{komnatjecanju u Austriji,hrvatski {umariravnopravni s ostalimaPod pokroviteljstvom Hrvatskog{umarskog dru{tva i u organizacijiHrvatskih {uma, petnaestak{umara delni~ke i jedan iz karlova~keUprave {uma, te jedan iz Drvenja~eFu‘ine, po~etkom velja~e sudjelovalisu na natjecanju {umara u skijanju uAustriji. Natjecanje se odvijalo podnazivom “Forstliche Alpe AdriaSchwettkampfe”, a odr‘avalo se umjestu Bodental kod Ferlacha. Ovo jedrugi puta zaredom da na{i {umaridoga|ajiUZ 50 . OBLJETNICU KUD-a[UMARI U VINKOVCIMAPROMOVIRANAVIDEOKASETAZavi~ajumilikrajuPi{e:Zvonko Pei~evi}Ekipa Hrvatskih {uma s osvojenim odli~jima na {umarskom skija{komnatjecanju “Alpe-Adria”Na{ natjecatelj Franjo Jakovacosvojio je drugo mjesto ukonkurenciji natjecatelja od 41do 50 godinasudjeluju na jednom ovakvom natjecanju.Uz ekipu <strong>Hrvatske</strong> na natjecanjimasu nastupili i {umari skija{iiz Italije, Slovenije i Austrije.Prvog dana odr‘ana su natjecanjau skija{kim {tafetama, a nastupile su23 ekipe. Na{a zemlja nastupila je stri ekipe po tri natjecatelja, i u ukupnomplasmanu {tafeta zauzela drugo,tre}e i osmo mjesto. Pojedina~no,natjecanja su odr‘ana u biatlonu i slalomu.Biatlon se tr~ao na 12 km, sjednim ga|anjem u metu, a natjecanjese odvijalo prema starosnojdobi natjecatelja. U konkurenciji natjecateljaod 21-30 godina na{ natjecateljAlen Abramovi} zauzeo jeprvo mjesto. U konkurenciji natjecateljaizme|u 31-40 godina na{i natjecateljizauzeli su sljede}a mjesta:Mladen [porer prvo, Sini{a Vukoni}tre}e, Tomislav Kranj~evi} peto i Denis[timac sedmo mjesto. U konkurencijinatjecatelja od 41-50 godina,Franjo Jakovac zauzeo je drugomjesto.S obzirom na jaku konkurencijumo‘emo biti zadovoljni postignutimrezultatima, jer gledano kroz ukupnerezultate u svim kategorijama natjecanja,hrvatska ekipa {umara postiglaje drugo mjesto. Prava je {teta {tona natjecanju nije bila zastupljena i‘enska ekipa i vi{e alpinaca, jer birezultati ukupno gledano bili jo{ ibolji. Najbolje plasirani natjecatelji naprvenstvu dobili su medalje, a {tafetepehare.Idu}e godine doma}ini {umarskognatjecanja u skijanju bit }e Talijani, a2004. natjecanje }e se odr‘ati u na{ojzemlji.Krajem prosinca pro{le godineu velikoj gradskoj vije}nici uVinkovcima u nazo~nosti ~lanovaKUD [umari i njihovih prijatelja,poklonika tradicijske narodneba{tine, sve~ano je promoviranadruga videokaseta ovih vrsnih glazbenikapod nazivom “Zavi~aju milikraju”. Vrijedno je spomenuti kakoje to nadaleko poznato i priznatodru{tvo, jedino u na{oj lijepoj Hrvatskojkoje amaterski djeluje podsponzorstvom Hrvatskih {uma Zagreb– Uprava {uma Vinkovci i DISpa~va Vinkovci, izraslo u pravoprofesionalno dru{tvo. Ove godinedru{tvo }e sve~ano obilje`iti 50.obljetnicu djelovanja proslavama uZagrebu i Vinkovcima.Videokaseta je 100 - minutni prikazpjesama i plesova iz svih hrvatskihkrajeva snimljenih tijekom svibnjaove godine na {oka~kom stanuSopot kod Vinkovaca u produkcijiVinkova~ke televizije. O zapa‘enojaktivnosti KUD-a [umarikao i o novoj videokaseti govorilisu predsjednik dru{tva dipl. ing.Zvonimir Mi{i}, upravitelj Uprave{uma Vinkovci dipl. ing. Luka Vukovaci umjetni~ki voditelj KUD-a dipl.ing. Ivan Ore{kovi}.38Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
lov i ribolovGrge~Ribolovnu sezonu, u vrijeme lovostajana mnoge atraktivnijevrste, najzahvalnije je po~eti sgrge~om, nevelikom, ali u sportskompogledu, vrlo atraktivnom ribom.Kada se tome pridoda kvaliteta njezinamesa, slika je potpuna. Grge~ jeriba tamnozelenih le|a, ‘u}kasto-zelenihbokova i{aranih popre~nim maslinastozelenimprugama. Na le|imadominira o{tra, bodljikava peraja kojuPO^ETAK RIBOLOVNE SEZONEU prolje}e na grge~a!grge~ nakostrije{i kad je ulovljen, paotuda i jedan od naziva u narodu zaovu ribu: kostrije{. Latinskim imenomPerca fluviatilis, u nas ga jo{ zovu ibandar, okan... Druga le|na peraja muje mekana, a krase ga i crvenkastetrbu{ne i sivozelene repne peraje.Mrijesti se od o‘ujka do lipnja, tada‘enka polo‘i i vi{e od 500.000 jaja.Grge~ u nas nije za{ti}en lovostajemni minimalnom veli~inom (kao npr. uNizozemskoj). Iako naraste i do 5 kgte‘ine i 50 cm du‘ine, vrlo su rijetkiprimjerci te‘i od 300 grama. Lanjskihrvatski rekord (u natjecanju za Veleulov<strong>Hrvatske</strong>) bio je grge~ te‘ak 1,01kg (39 cm), kojeg je u jezeru Lepenicakod Fu‘ina ulovio Stjepan Lipovacna varalicu leptir br. 2.Grge~a treba tra‘iti u na{im nizinskimrijekama, ali i kanalima, jezerimai ribnjacima. Nastanjuje i mrtvice tebajere, a osobito voli ~iste duboke{oder grabe. Iako ga ribolovci lovecijele godine, posebice dobri periodiza ribolov su velja~a i o‘ujak, te lipanj,studeni i po~etak prosinca. Grabe‘ljivacje, ‘ivi u jatima pa se zna dogoditida i po nekoliko grge~a juri{a za istimPi{e:Sini{a Slavini}mamcem. Mo‘e se loviti u pokretu ilinekom od »sjede}ih« tehnika. Dakako,najatraktivnija je ona u pokretu,blinkera{kim priborom ({tap du‘inedo 2,10 m, kotur br‘eg prijenosa snajlonom promjera do 0,25 mm) smanjim varalicama. Posebice suubojiti manji leptiri (br. 0, 1, 2 i 3), temanje gumene varalice, odnosno odvoblera, du‘ine 5 do 6 cm kao {to suiz Rapala arsenala Fat Rap, Shad Rapi sl. U ribolovu »~ekanjem« najbolje jekoristiti manje ‘ive kedere kao {to sugav~ice, male crvenperkice i sl.Budu}i da je grge~ meso‘der rado }eprimiti i gujavicu, komadi} ribice(repi})… Za takav ribolov najbolje jena najlon promjera do 0,30 mm(mo‘e zagristi i {tuka i smu|) navu}iplovak, opteretiti ga jednostavnimolovom i ispod na predvez montiratijednu do dvije udice {aranke.I to je to.PODSJETNIK ZA LOVNIKAO`ujakPi{e:Dra‘enSerti}Priroda se budi iz zimskoga sna, vra}aju se ptice selice,pare se i kote ze~evi. Kad zatopli iz brloga izlazi medvjedicas mladima; ve}ina divlja~i ima mladunce. Starijeleni su odbacili rogove, mladi ih odbacuju, a srnjak je ve}svoje ispru‘io pa se prema rogovima u ~upi mo‘e procijenitikvaliteta rogova za ovu sezonu.U ovom mjesecu po~inje proljetni prelet {ljuka na povratkuiz toplijih krajeva gdje su prezimili. To je oduvijek vrhunaclova. Prelet je najbolji oko Josipova. Nave~er, kada cijela{uma utihne, ~uje se njihovo glasanje. Kroz sumrak preleti{ljuka. Prelet traje desetak minuta. Sa dobrim psomdonosa~em taj je lov poseban u‘itak.Divlja~ prelazi iz zimske hrane na proljetnu. Potrebno jejo{ puniti hranili{ta kvalitetnom hranom. Ako je vrijeme toplopotkraj mjeseca po~inje i pjev tetrijeba gluhana. U lovi{timasada mora vladati mir.SASTANAK HRVATSKIH I SLOVENSKIH LOVNIH STRU^NJAKAO lovnom gospodarenju u grani~nom pojasuPotkomisija Ministarstva vanjskih poslova predvo|enaBrankom Ivi~ekom, vi{im savjetnikom uMinistarstvu poljoprivrede i {umarstva sastala sekrajem velja~e s kolegama iz Slovenije u Delnicamakako bi se dogovorili o rje{enju nekih pitanja lovnoggospodarenja u grani~nom pojasu. Dogovoreno je da seprikupe podaci o dosada{njem gospodarenju nekimvrstama krupne divlja~i (medvjed, divlja svinja, jelen,divokoza), a nakon razmjene podataka, razmatrati i omogu}oj suradnji u gospodarenju vukom i risom (koji supo slovenskom Zakonu u lovu, a po hrvatskom Zakonu oza{titi prirode za{ti}ene ‘ivotinjske vrste). Razgovaralo sei o unaprje|enju suradnje ‘upanijskih udruga za lovstvoobiju zemalja, me|usobnom informiranju o pojavi zaraznihbolesti divlja~i i njihovom sprje~avanju, na~inu prijavljivanjalova u pograni~nom pojasu, o unosu novih vrstadivlja~i u lovi{ta te o drugim pitanjima od zajedni~kogainteresa. (v)Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 39
informatikaGLAVNO RADNI^KO VIJE]E^edomirDunatoizabran za~lanaNadzornogodbora^edomir Dunato, revirnik u[umariji Krk, u sljede}em }emandatnom razdoblju biti predstavnikradnika u novom sedmero-~lanom Nadzornom odboru Hrvatskih{uma. To je odluka Glavnogaradni~kog vije}a sa sjednice odr‘ane22. velja~e u Vinkovcima. Prema~lanu 158. Zakona o radu i aneksuSporazuma o sustavu, ovla{tenjima teuvjetima za rad, Glavnom radni~komvije}u pripala je nadle‘nost imenovanjapredstavnika Hrvatskih {uma uNadzorni odbor novoga trgova~kogadru{tva <strong>Hrvatske</strong> {ume d.o.o. Dunatoje me|u osam kandidata, tajnim glasovanjem,u drugom krugu dobiodvotre}insku ve}inu. Ostala ~etiri~lana Nadzornoga odbora imenujeVlada.Na sjednici Glavnoga vije}a raspravljalose i o redovitom postupku dono{enjapravilnika o pla}ama. Zaklju-~eno je da je potrebno ubrzati ritamdono{enja pravilnika o dopunamaPravilnika o radu, o kojem obveznomoraju raspravljati ~lanovi Glavnogradni~kog vije}a. S obzirom na to dasada{njem Glavnom radni~kom vije-}u u o‘ujku isti~e trogodi{nji mandat,donesena je odluka da se po upravama{uma raspi{u izbori za nove ~lanoveradni~kih vije}a po upravama,~iji predsjednici postaju ~lanovi novogaGlavnoga radni~koga vije}a. Prvuradnu sjednicu, odnosno konstituiranjenovoga Glavnoga radni~kogavije}a obavit }e sada{nji predsjednikVladimir Dro‘|an. (zp)Informati~kaobuka u DelnicamaKrajem sije~nja pokrenuta je uHrvatskim {umama informati~kaobuka, koja }e se organiziranoodr‘avati tijekom mjesecavelja~e i o‘ujka. U Lova~kom domuu Delnicama ure|ena je u tusvrhu vrhunski opremljena i ure-|ena informati~ka radionica s osamradnih mjesta.Obuka }e se odr‘avati kroz nekolikoprograma, a prvi je dio zaosposobljavanje informati~ara poduze}ave} odr‘an. Kroz ~etiri organiziraneradionice obuku je dosada zavr{ilo 36 informati~ara Hrvatskih{uma, koji su u~ili i uvje‘bavaliznanja iz internetskog programiranja,podr{ke korisnicima i sistemskoodr‘avanje ra~unala imre‘a. Predava~i su im biliinformati~ari poduze}a.U tijeku je dvotjedna {kola za{estero glavnih programera u Hrvatskim{umama, gdje }e nau~itinove tehnologije programiranja idizajniranja baze podataka. Za tajprogram obuke anga‘irani suvanjski predava~i.Nakon toga odr‘avat }e se seminariza menad‘ment poduze}a ipojedine funkcije u poduze}u. Polaznici}e biti vrhovno poslovodstvoHrvatskih {uma uklju~uju}i i direktora,rukovoditelji slu‘bi u Direkciji,pa sve do razine upraviteljauprava {uma i {efova odjela za proizvodnjuu upravama {uma.Planirani su i seminari za radnikekoji obna{aju pojedine funkcijeu poduze}u, a samo postojanjeu~ionice trebalo bi iskoristiti iza potrebe daljnjeg i redovnog obrazovanjaradnika i stjecanja novihznanja koje nam je uvijek potrebno.(v.)PRIPREME ZA DONO[ENJE NACIONALNE [UMARSKE STRATEGIJEJavne konzultacije u tijekuOdr‘avanjem javne konzultacije u Karlovcu, 26.velja~e, projekt Nacionalne {umarske strategije ipolitike ~iju je izradu potaklo Ministarstvo poljoprivredei {umarstva, u{ao je u zavr{nu fazuodr‘avanja javnih rasprava u regionalnim centrima.Njih }e voditi predstavnici Ministarstva i koordinatoriprojekta @eljko Renduli}, Ivan I{tok i Joso Gra~an, kaoi neki ~lanovi radnih skupina. Na rasprave su tako|erputem lokalnih i javnih medija te pismenim putem,pozvani svi zainteresirani da iznesu svoje vi|enje ipredlo‘e nove strate{ke ciljeve. Pored Karlovca u prvojpolovici o‘ujka javne konzultacije odr‘ane su i u Splitu,Gospi}u, Delnicama i Osijeku, a do kraja o‘ujka uplanu je odr‘avanje skupova u Novoj Gradi{koj (14.o‘ujka), Bjelovaru (19. o‘ujka) te u Zagrebu 21.o‘ujka. (m)40Broj 63 • o`ujak 2002.HRVATSKE [UME
Change language