Ljekovita kopriva (Urtica dioica L.) - Hrvatske šume

za{tita {umaSEMINAR BILJNE ZA[TITE U OPATIJIZabrana uporabe pesticidabila bi katastrofa za {umarstvoSeminar biljne za{tite u Opatiji imao jeme|unarodni zna~aj, a {umari susudjelovali s 19 od ukupno 72 izlo‘enastru~na referataUorganizaciji Agronomskog fakultetau Zagrebu i Hrvatskogadru{tva biljne za{tite, a podpokroviteljstvom Ministarstva poljoprivredei {umarstva, polovicomvelja~e odr‘an je u Opatiji, u Grandhotelu Adriatic, 46. seminar biljne za-{tite koji je imao me|unarodnizna~aj, a ukupno su izlo‘ena 72 stru-~na referata. Na vrlo aktivnoj {umarskojsekciji, u nazo~nosti {ezdesetakstru~njaka Hrvatskih {uma, [umarskogfakulteta, [umarskog institutaJastrebarsko te gostiju iz Slovenije,pozdravnim rije~ima obratili su sepredsjednik Hrvatskoga dru{tva biljneza{tite, prof. dr. sc. Bogdan Cvjetkovi},~lan Organizacijskog odbora seminaraprof. dr. sc. Milan Glava{ iprof. dr. sc. Miroslav Harapin, dobitnikZlatne plakete za za{titu bilja. Na{umarskoj sekciji izlo‘eno je, uz slikovnepriloge i grafikone, 19 referata,me|u kojima i tri slovenskih {umarskihstru~njaka iz Ljubljane, s Biotehni~kogfakulteta, [umarskog instituta iZavoda za {umarstvo. Zanimljivopredavanje o utjecaju klimatskihpromjena na su{enje {uma odr‘ao jedr. sc. Miroslav Harapin, istaknuv{ikao najva‘nije uzroke su{enja: klimatskepromjene (su{a), infektivne agense(patogene gljive i bakterije), defolijatore(kukci), na~in gospodarenja(jake prorede, ~iste sje~e na velikimpovr{inama) i ambijentalne promjene(prosjeke, prometnice i kanali). Zbogfiziolo{kog slabljenja stabala i{umskih sastojina, veliko zna~enje zagradaciju {tetne entomofaune i zaepidemijsku pojavu biljnih bolestiimaju klimatski ~initelji, a hrast lu‘njaki obi~na jela najugro‘enije su {umskevrste drve}a.^ovjekov utjecaj nasu{enje {umaKao najugro‘enija {umska vrstajela se su{i i propada u cjelokupnomarealu na{e dr‘ave, a su{a je poga|aposebice stoga {to jela raste na ve}imnadmorskim visinama, prete‘ito nakamenitim tlima. ^ovjekov (antropogeni)utjecaj na su{enje i propadanje{uma je izravan (gospodarenje, ambijentalnepromjene) i neizravan (kemijskozaga|enje i u~inak staklenika),i jedan je od prvih i najzna~ajnijih unizu. Kad ne bi bilo ~ovjeka, klimaksU usporedbi s poljoprivredom, {umarstvopesticide rabi u znatno manjoj mjeri, arije~ je o koli~inama izra‘enim tek upromilima. Svako racionalno smanjenjenjihove uporabe pridonosi odr‘anjubiolo{ke raznolikosti i stabilnostiekosustava.Pi{e:IvicaTomi}Foto:I. Tomi}Broj 63 • o`ujak 2002. HRVATSKE [UME 5