Croatian Real Estate Newsletter - Filipović poslovno savjetovanje doo

1. INTERVJUVanja Mojzeš, dipl.ing.arh.,voditelj Teamconcept-aStrabag d.o.o.RAZVOJNI PROJEKTI NA HRVATSKOM TRŽIŠTU NEKRETNINAKao predstavnik velikog stranogkoncerna, koji u Hrvatskoj djelujeveć više od 10 godina, kako bisteokarakterizirali stanje hrvatskogtržišta nekretnina s Vašeg gledišta?Cilj Stabaga bio je na hrvatskomtržištu nekretnina uključiti se u sektorstanogradnje. S obzirom da jetrenutno trend da se proda sve što seizgradi, mi se nismo našli u tomkonceptu. U zadnje dvije godine nismonašli niti jedan projekt koji bismo htjeliizvoditi. Radi se o tome da sveprojekte koje smo dobivali bili sunapravljeni isključivo za dobivanjelokacijske dozvole. Građevinskozemljište u Zagrebu je „vruća roba“, paprema tome, nema previše prostoraniti vremena za kvalitetnoprojektiranje.Zaključak bi bio da se na tržištunekretnina u Republici Hrvatskojvidimo isključivo kao građevinskafirma, držimo se našeg core -businessa, a to je građenje.U sklopu usluga koje nudimo je i oblikpartnerstva s investitorom koji se zove„temconcept“. Uključujemo se uprojekt u najranijim fazama kaokonzultanti, preuzimamo na sebeprojektiranje, planiranje, kontrolutroškova te konačno građenje,puštanje u pogon i upravljanjegrađevinom. Tako zajedno sinvestitorom i projektantima formiramooptimalni konačni proizvod. Trenutnoimamo jedan projekt s elementima„teamconcepta“ koji je u realizaciji.Riječ je o poslovno stambenoj zgradi uAgatićevoj ulici u Rijeci. U bliziniriječkog kosog tornja, preko putabuduće biblioteke. Investitor je ZoranMaržić, firma Superator, projektanti suRandić i Turato a Strabag je izvođač.Gradilište je vrlo zahtjevno s aspektatemeljenja, jer je dio Rijeke južno odKorza otet moru odnosno nasipan.Radovi na temeljenju trajat će još parmjeseci a useljenje je planirano zakolovoz 2008. godine. To je atipičnaposlovno – stambena kuća a radi se ovrhunskoj arhitekturi te o tzv. pametnojkući s jakom automatikom.Molim Vas da ukratko predstaviteKoncern Strabag. Na hrvatskojrazini, možete li reći koliko Strabaggodišnje izvede projekata i u kojimomjerima po segmentima tržišta.Karakteristično za Strabag je da jeoperativno podijeljen na cestogradnju,tunelogradnju, visokogradnju iinženjerske građevine. Na svimpodručjima operativno ti sektori djelujunezavisno. U Zagrebu je sjedištedirekcije Jugoistočne Europe-Zapad,koja uključuje Sloveniju, Hrvatsku,Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru,Albaniju i djelomično Grčku. Za sadasu otvoreni uredi Strabaga u Bosni iCREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 2 / 23

Hercegovini i u Crnoj Gori, a u toku jeosnivanje ureda u Albaniji. Promet napodručju Hrvatske u sektoruvisokogradnje za 2006. iznosio je 850mil. kuna. Za 2007. godine predviđenje promet od 1mld. kuna.Koji su najčešći problemi na kojenailazite pri realizaciji projekta?Mnoge probleme će nam riješiti noviZakon o građenju i prostornomuređenju s jedne strane i licenciranjefirmi s druge strane. Učestala pojava,posebno u stanogradnji, koja bi setrebala spriječiti novim Zakonom, ješto je do sada jedan projekt veći od 10milijuna eura mogla ugovoriti firmakoja je registrirana jučer, npr. Antegradnja, i te radove izvoditi na bilo kojinačin. Nama i svim ozbiljnim tvrtkamaide u prilog da će takve velike projektemoći ugovoriti samo kvalificiranefirme.S druge strane nailazimo na problemeprojektiranja i arhitekture općenito. UHrvatskoj je, za razliku od drugiheuropskih zemalja, vrhunskaarhitektura još uvijek dostupna - koštaisto kao i “loša“ arhitektura.Konkurencija među arhitektima,pogotovo u stanogradnji, nije baziranana arhitektonskim vrijednostima većna postizanju što veće isplativostiprojekta. Rezultat je taj da se ustambenoj arhitekturi rijetko dogodinešto što se uopće može objaviti ustručnoj literaturi . Svjetli primjer bi bilestambene zgrade arhitekta HrvojaNjirića koje je nedavno prezentirao na2. Kongresu arhitekata u Opatiji. Radise o izoliranom primjeru drugačijegkoncepta stanovanja upodsljemenskom području i iskače odtrenutne ponude na tržištu..Problem s kojim se takođersusrećemo je što u RepubliciHrvatskoj više nema velikiharhitektonskih biroa. Prilikomugovaranja jednog složenog projektau kojem sudjeluje više arhitekata imnoštvo suradnika, projekt seodrađuje na puno različitih mjesta. Nepostoji arhitektonski biro u koji možeteući i gdje vam mogu pokazati sve,gdje se crta armatura, gdje se radetroškovnici itd. To je jedan objektivninedostatak, jer arhitekti su unatočvelikoj trenutnoj potražnji vrlo opreznipri zapošljavanju novih ljudi irazvijanju posla.Mi se tom problemu dovijamo na načinda koordiniramo izradu projekataputem vlastitog odjela arhitekture.Imamo i odjel pripreme u kojemprojektiramo tehnologiju građenja odorganizacije gradilišta do oplate, štonam sve skupa olakšava sam procesgrađenja.Na hrvatskom tržištu, djelujete urazličitim sektorima tržištanekretnina, od turističkog,trgovačkog, do industrijskog iposlovnog. Do sada još jedinoniste radili stambenu izgradnju.Koji su razlozi tome? Što čini dobarprojekt stambene izgradnje?U Strabagu smo odustali odinvestiranja u stambenu izgradnju. Minudimo naš „brand“, jako smozainteresirani za suradnju sadeveloperima, ali od početka projekta.Postoje samo dva uvjeta za našulazak u određeni projekt. To je da seradi o dobroj i smislenoj lokaciji i odobroj arhitekturi.U sljedećih 3 do 5 godina očekuje seizgradnja satelitskih naselja. Mi sadaradimo na razvoju određenihstambenih projekata u okoliciZagreba, ali o njima još ne bih govoriodetalje. Naša želja je raditi naseljakoja su malo humanija od onih koja segrade sada. Veliki je problem naćiCREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 3 / 23

Zagrebačkoj aveniji, gdje se ne možeizaći ni u koje doba dana, ni radnimdanom ni subotom popodne. Jesu liurbanisti vodili računa o tome da će ublizini biti shopping centri, gdje jevikendom prava opsada? Zanimljivo jeda se iza POS stanova trenutno gradijoš dva puta toliko.Strabag je izvođač radova naIličkom neboderu koji je zaštićenispomenik, recite nam Vašaiskustva, kako je raditi na takvomprojektu? Koje su pojedinosti važnei koje ga razlikuju od drugihprojekata?O rekonstrukciji Iličkog neboderavažno je spomenuti dvije stvari. Prvo,tehnički vrlo zahtjevan projekt, radinedostatka prostora za formiranjegradilišta. Drugo, što se radi o starojkonstrukciji, na koju je biloproblematično čak i montirati kran.Radi se o projektu sanacije nečegašto bi bilo lakše i jeftinije srušiti inapraviti ispočetka. Rušili smoodozgora prema dolje i ponovnogradili, čuvajući zapravo ništa, tj. jedandio konstrukcije. To je bilo zbog zaštitekulturne baštine. Na kraju se dogodiloto da smo skoro godinu dana stajali sastrane i čekali odluke od strane Gradai Zavoda za zaštitu spomenika kulture.S aspekta organizacije građenja to jebio jako kompliciran projekt, a započetje bio prije nego su definirani nekielementi samog projekta. Kodnebodera se konkretno radilo oproblemu fasade. Izrađeno je oko 6različitih uzoraka koji su montirani napročelje kako bi se donijela konačnaodluka. Tu je bio i problem dodatnetehničke etaže - danas na tomneboderu postoji oprema koje prijenije bilo, postavljalo se pitanje kako tooblikovati odnosno sakriti. Ovih danaje zakazan tehnički pregled i opet seradi o našoj nemogućnosti da nekestvari završimo jer mi jednostavno nedonosimo odluke, nego investitori iprojektanti. Naš je stav da nemaidealnih projekata, od 10 odrađenihposlova jedan će možda biti lakši odostalih. Sada kada pogledamo,trenutno ne radimo niti jedan projektza koji bi se moglo reći da jejednostavan.Koje projekte ste radili, odnosnoradite na Jadranskoj obali? Opišitenam te projekte?Unatrag godinu dana gradimo novi diohotelskog kompleksa Zagori u NovomVinodolskom za investitora HoteliNovi. Problem s projektima u turizmuje uvijek dinamika i nastojanjeinvestitora da ne propuste niti jednusezonu a to nije uvijek moguće anerealni rokovi mogu i nanijeti štetusamom projektu.Ekonomisti, bankari ili stručnjaci kojirade studije isplativosti trebali biobjasniti hotelijerima da se u velikomprojektu u turizmu ne može ne izgubititurističku sezonu. Bilo bi puno lakšekada bi banke i investitori imalipotpisane ugovore o kreditu 1. rujna,pa da se 15. rujna može početi raditi.Obično je tako da vam cijela tekućagodina završi u odobrenju kredita iostalih tehnikalija i onda se starta uprvom mjesecu, a sezona počinje 15.lipnja kada projekt mora biti gotov.Određene projekte moguće je završitiu tom roku ukoliko su do krajadefinirani svi parametri i isprojektirani,a kod nekih ne može.Prošle godine imali smo 3 projekta,koji su, kako bi se reklo, prvi red uzmore. Prvi projekt je vrlo specifičan,radi se o gradskom projektu, oplivalištu Kantrida u Rijeci. Vrlo jezahtjevan radi topografije Kantride.Problem je bio kako zaštititi cestu, adrugi problem je bio u tome što je tojedini bazen u Rijeci i Kao takav moraCREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 5 / 23

funkcionirati svaki dan, sa svimnatjecateljima, plivačima, sa svimaktivnostima. Poduzimaju se velikizahvati kako bi to izgledalo kakotreba. Projekt u 6. mjesecu 2008.godine mora biti gotov radi održavanjaEuropskog prvenstva.U Novom Vinodolskom riječ je onajvećem wellness centru u ovomdijelu Europe - postojeće naselje sawellnesom, shopping centrom,centralnim objektom, i garažom zapreko 500 automobila. Radi se o 4objekta ukupne površine 30.000metara kvadratnih koje ide od mora domagistrale, na 44 m nadmorske visine,a od svih tih etaža dvije nisu slične.Konstrukcija je potpuno dovršena, tj.garaža je potpuno gotova, centralniobjekt završavamo, a u wellnes diosada ulaze specijalizirane firme kojeće dovršavati taj objekt. Tehnologijanije hrvatska, jer Hrvatska to neproizvodi. Tu su dva dijela – jedan dioje spa, koji radi firma Balnea izNjemačke, a drugi je bazenski dio, kojiradi firma Makro pet iz Umaga. To jehrvatski inženjering, ali tehnologija jekompletno uvozna. Različitikonstruktivni sistemi, ogromni iskopi,zaštita građevinskih jama, bura prekozime itd. U takvim projektima izuzetnoje važna suradnja sa investitorom. Mismo tu suradnju ostvarili na obostranozadovoljstvo.Mi bi do kraja godine trebali biti gotovisa svojim dijelom radova, ali to jeveliki kompleks na kojem radi višefirmi. Strabag je samo jedan oduključenih tvrtki u tom projektu.Treći projekt je Malinska. To je bližeVantačićima, jedan mali resort zainvestitora Byder u kojem smo mizavršili svoj dio – konstrukcija dovisokog rohbau-a.Prema Vašem mišljenju i iskustvu upraksi, koji segment tržišta nudinajbolji povrat na investiciju. Da lije praksa pokazale iste rezultate ina europskoj razini, te da li zbogtranzicijskog perioda u kojem senalazi, hrvatsko tržište nekretninapokazuje drugačije rezultate?U Hrvatskoj najveći i preveliki povratna investiciju nosi stanogradnja. Zausporedbu s Austrijom - jedna članicanašeg koncerna, firma Mischek, kojagradi 90% stanova u Beču i tom dijeluAustrije uopće nema privatnihinvestitora. Beč ima dvije neprofitnedeveloperske agencije koje razvijajuprojekte, ono što rade su socijalnistanovi, koji su vrlo dobre kvalitete, dokojih je austrijskim građanima lakodoći.Da bi u Beču kupili neku staru zgradu,pa je srušili i gradili nove stanove, nebi ih lako prodali. Ako je riječ o dobrojlokaciji, da bi prodali takav projekt,investicija mora biti iznimno dobrorazrađena jer tada se kupac stana uneku ruku ponaša kao da kupujedionice. Procjenjuje lokaciju, tržište,opremu… Ono što definitivno uhrvatskoj stanogradnji ne funkcioniraje to što je u potpunosti prepuštenazakonu tržišta i što je mnoštvonekvalitetne izgradnje, a ljudi kupujuzato što moraju.Ima velikih nelogičnosti koje nikako dase promijene. Na primjer Grand centaru kojem je sjedište Strabaga uZagrebu ima tro-etažnu podzemnugaražu. Tri etaže umjesto jedneposkupile su cijelu garažu za 30% radiizrade dijafragme. Međutim ta garažaje poluprazna, jer u generalnomurbanističkom planu Grada Zagrebapiše da je investitor dužan osiguratiparking na parceli, a to što on trebaraditi sa tim parkingom nigdje ne piše.Znači on je osigurao parking poCREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 6 / 23

Zadar 2 te ostalih prometnih terminala(zračne luke, trajektnog terminala,rekonstrukcija željeznice), razvoj Zadrase ne ograničava više samo naHrvatsku već Zadar želi biti spojnicaZapadne Europe i Mediterana.Recite nam nešto o razvojnimprojektima grada Zadra koji su upripremi ili u realizaciji.Sljedeći razvojni projekti: razvojniprojekt, trajektna i gospodarska lukaGaženica, gospodarska zona Crno,sportsko-rekreativni centar Višnjik,sveučilišni kampus, terminal za„cruisere“ na istočnoj obali gradskejezgre, turizam. Kada kažem turizamsvakako mislim na selektivni turizam isve njegove manifestacije: odribarskog i planinskog do težačkog iznanstvenog. Zadarski akvatorij, mnogiotoci, zaleđe, Velebit i brojni nacionalniparkovi u okruženju pružaju turističkimpoduzetnicima beskrajne mogućnosti.Na trećoj godišnjoj međunarodnojkonferenciji o hrvatskom tržištunekretnina predstavili ste projektnove luke u Zadru. U kojoj je fazitrenutno taj projekt i koja jeosnovna ideja tog projekta?Za projekt nove luke u Zadru izrađenaje projektna dokumentacija, uproceduri je ishođenje građevinskedozvole. Osigurana su financijskasredstva u vrijednosti 240 milijunaEUR-a.Izgradnjom spojne ceste Zadar 2 –Gaženica, povezan je lučki prostorizravno s autocestom, što je jedinstvenprimjer u Hrvatskoj. U narednihnekoliko mjeseci započeti će izgradnja.U Zadru je trenutno vrlo intenzivnastambena izgradnja. Molim Vas Vaškomentar.Izgradnjom autoceste, interes zaživljenjem u Zadru, zbog ranijenavedenih prednosti je povećan, a timei potreba za novim stanovima, što suinvestitori prepoznali. Interes zakupnjom stanova je velik kako odZadrana, tako i od vikendaša.Pored stanogradnje, u Zadru jeizgrađen, gradi se i planiran je velikibroj trgovačkih centara. Koji sutrenutno trgovački centri u izgradnjii koji su planirani?Već desetak godina počela je izgradnjatrgovačkih centara (Trgovački centarZadar, Billa, Kaufland, Getro, Plodine,Mercator, Metro, Konzum, Interspar,Merkur, Pevec). U najavi su Bauhaus iIkea, moguće i neki drugi. Izgradnjomcentara došlo je do promjeneodređenih navika korištenja starejezgre grada, što je ispraznilopovijesnu jezgru. To je proces koji nijeslučaj samo Zadra, i ostali gradoviprolaze tu fazu. Grad Zadar se ozbiljnobavi tim problemom i uvjerena sam daćemo novim programima omogućiti iživot na poluotoku.Molim Vas da opišete servis kojideveloperi mogu dobiti od straneGrada Zadra vezano za projekterazvoja nekretnina i kome da seobrate?Zainteresirani investitori mogu seobratiti Gradskoj upravi, Zadarskojžupaniji i Gospodarskoj komori uZadru. Omogućit će im se uvid uprostorno plansku dokumentaciju, teuputiti na daljnje radnje koje supotrebne za realizaciju pojedinihprojekata za koje su zainteresirani.CREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 8 / 23

3. PREDSTAVLJAMO VAM...ROSES FASHION OUTLET CENTERSPILLER FARMER d.o.o.U rujnu 2008. godine otvorit će se prvioutlet centar u Hrvatskoj - RosesFashion Outlet u Svetom KrižuZačretju. Ovaj novi trgovačkikompleks karakterizirati će različitistilovigradnje,kojiodražavajutradicijombogatupovijestregijeizmeđuMediteranai Alpa, teće seizvesti uobliku„VillageStila“. Elementi kao što su stupovi,lukovi, tradicionalni cigleni krovovi,mostovi, rijeke i mala jezera stvaratiće poseban ambijent. Shoppingkompleks će imati oko 70 dućana saraznim brandovima, kafićima terestoranima koji su smješteni uzanimljivo dizajniranim objektima.Neki od pristunih brandova biti će:Champion, Tom Tailor, Broadway,Puma, Wrangler, Lee, Skiny, Falke,X-nation, Schiesser, Slam, Mustang,Je*S, Jack&Jones, Vero Moda, TallyWeijl, Bata, Guliver, GF Ferre,Versace Jeans, Just Cavalli...Za projekt Fashion outlet centar bitnoje istaknuti da oživljava ekonomijucijele regije. U centru će se otvoritipreko 1.000 novih radnih mjesta, a isa samom izgradnjom centra će se uKrapinsko Zagorskoj regiji stvoritidodatna radna mjesta u okruženjucentra. Samo taj učinak proizvodinekoliko makroekonomskih efekata,kao što su smanjenje odseljenjastanovništva ali ipovećanja kupovne moći.Jedan Fashion outletcentar je inicijator zadaljnja ekonomskadoseljenja, koje ćepojačavati ekonomiju teregije.PoložajRoses Fashion Outletnalazi se u izvanrednomprometnom položajudirektno kod izlaza zaSv. Križ Začretje auto-ceste A2/E59,glavne prometne osi izmeđujugoistočne i srednje Europe, odZagreba u smjeru Maribora. Centar jevidljiv u cijelosti sa autoputa, te senalazi na njegovom izlazu. Isto takotreba spomenuti da se u velikompodručju radi o trgovinskoj i turističkojregiji.Projekt se nalazi na prometno visokoj,frekventnoj i kvalitetnoj lokaciji, aliipak jasno izvan naseljenog područjašto je samo po sebi posebnost takvogfashion outlet centra. Ponuda svjetskedizajnerske obuće po cijenama kojesu značajno povoljnije nego uobičajnetržne cijene, ne smije biti u direktnojkonkurenciji sa trgovačkim centrima iliklasičnoj ponudi kao što je možemonaći na Zagrebačkoj Ilici.CREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 10 / 23

Status projekta• Otkupljene sve parcele• Dobivena lokacijska dozvola• Dobivena građevna dozvola• Građevna dozvola pravomoćna• Započeli građevinski radoviInvestitorDayland Group djeluje u centralnojistočnoj Europi na razvoju trgovačkihcentara.Osnivačka društva djeluju u DaylandImmobilien GmbH sa 60% i SonevaImmobilien GmbH sa 40%. Izaprojektnih društava stoje osobe mag.Manfred Schlager (Soneva) i mag.Thomas Seikmann (Dayland).Izvoditelji projekta Roses stekli susvoje iskustvo među ostalim ukompletnom razvoju jedne od najvećetrgovačke zone Slovačke, ShoppingPalacea u Bratislavi.ArhitektRadna zajednica izmeđuarhitektonskog ureda Kiekenap Beč(Shopping Palace Bratislava) usuradnji s Fred Davis Design London(Bluewater London) i hrvatskimarhitektonskim uredom AMG Studio.Osnovne činjenice• Frekvencija prometa cca. 37.000vozila dnevno (brojevi rastu svakegodine)• Frekvencija kontakta cca. 60.000osoba dnevno (brojevi rastusvake godine)• Odlična vidljivost cijelog kompleksasa autoputa• Investicijski volumen ukupnogprojekta: 50 mil. €• Veličina parcele 140.000m²• Faza I: 14.250 m², 72 dućana• Otvaranje: rujan 2008. god.• Ekspanzija (Faza II): 10.000 m²,otvaranje 2009, cca. 50 dućana• Više od 1.000 parkirališnih mjesta• Tax Free (za EU-zemlje)• 2,6 mil. stanovnika u području• Radno vrijeme: pon. do ned.10.00 – 21.00 sati• Položaj: direktno na auto-cestiizmeđu Zagreba i Maribora (izlazSveti Križ).CREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 11 / 23

Prodaja na tržištuTvrtka Dayland d.o.o. se u prodaji natržištu kompletirala sa tvrtkom SpillerFarmer. S tvrtkom Spiller Farmer već jeuspješno otvoren projekt ShoppingPalace u Bratislavi unatoč jakojkonkurenciji na tržištu. Nakon kratkogvremenskog roka (početak iznajmljivanjakolovoz 2007.) već je 80% prodajnihjedinica iznajmljeno brojnim poznatiminternacionalnim brendovima.CREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 12 / 23

4. DOGAĐANJA....3. Hrvatski sajam nekretnina i prateće industrije3. Hrvatski sajam nekretnina i pratećeindustrije, koji se u organizaciji vodećegoglasnika za nekretnine,CentarNekretnina(www.CentarNekretnina.net), održao27. i 28. listopada u Boćarskomdomu Zrinjevac u Zagrebu, okupio je33 izlagača te više od 4000 posjetitelja.Manifestaciju su otvorili LadislavPrežigalo, pročelnik ureda zagospodarstvo grada Zagreba, teDomenico Devescovi, voditelj projekta3. Hrvatski sajam nekretnina i pratećeindustrije.Povodom otvorenja Sajma, voditeljprojekta, Domenico Devescovi, izjavioje: „Ovaj sajam smo odlučili organiziratiprvenstveno kako bismo potencijalnimkupcima nekretnina pružili uvid ustanje na tržištu nekretnina te imomogućili direktan kontakt sainvestitorima i agentima za nekretnine,koji im mogu dati sve potrebneinformacije vezane uz kupnju doma.”Hrvatski Sajam nekretnina i pratećeindustrije na jednome mjestu okupljainvestitore u stambene objekte iagencije za posredovanjenekretninama, a posjetitelji su po prviput u Hrvatskoj mogli uživo vidjetisustav Pametnog doma, hrvatskiproizvod nagrađivan u inozemstvu.Sponzori Sajma bile su tvrtke Promettransd.o.o., Hypo Alpe–Adria-Nekretnine d.o.o. i Profectus d.o.o, aglavni sponzor tvrtka Etruria d.o.o..Pokrovitelj Sajma bio je Filipovićposlovno savjetovanje d.o.o., amedijskisponzori Metro Express, Obiteljskiradio i Seebiz.Središnji događaj prvoga od dva dana3. Hrvatskog sajma nekretnina iprateće industrije bio je okrugli stolna temu „Tržište nekretnina uRepublici Hrvatskoj“, kojeg jemoderirala novinarka i urednica prilogao nekretninama u Jutarnjem listuBranka Stipić.Josip Tica, profesor s Ekonomskogfakulteta u Zagrebu, na početkudiskusije istaknuo je da su se obistinilapredviđanja od prije nekoliko godina, tj.da je tadašnja brzina rasta cijenanekretnina neodrživa te da će onausporiti, a ova godina pokazala je dasu cijene u Zagrebu čak stagnirale.„Sada se nalazimo u fazi prilagodbe,gdje bi daljnji rast cijena nekretninatrebao biti usklađen s rastom BDP-a,uzimajući u obzir i gornju granicuinflacije“, istaknuo je Tica.Vlasnik agencije za prometnekretninama Opereta, Boro Vujović,složio se s ovim stavom ističući da sudvije bitne činjenice utjecale nasmirivanje rasta cijena. „Prije svega,potražnja je smanjena jer se tržišteCREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 13 / 23

dobrim dijelom zasitilo, ali ne manjebitno je i povišenje kamatnih stopa nastambene kredite. Kupci, također, nekupuju više baš sve što se na tržištunudi, nego probirljivije odvaguju i težese odlučuju na kupnju nekretnine“,rekao je Vujović.Josip Aničić iz agencije ADBnekretnine naglasio je da se po prvi putna hrvatskom tržištu pojavila potrebamarketinga za nekretnine, ali i novifenomen na kojega mnogi agenti nisubili spremni, a to je da klijenti tražeprije svega kvalitetu stanova. „Prije 20godina društvo je bilo formirano takoda su pod istim krovom živjele dvije iliviše generacija. Danas su mladi bračniparovi emancipirani i kreditno sposobnite žele vlastiti dom. No, oni dobroodvaguju je li nešto kvalitetno ili ne tese teže odlučuju na kupnju“, rekao jeAničić.Dragutin Kamenski, vlasnikgrađevinske tvrtke Kamgrad, podsjetioje da se u Hrvatskoj stambena gradnjazaustavila na 10 godina tijelomDomovinskog rata. Pošto se uprijeratnom razdoblju u prosjekugradilo oko 100.000 stanova godišnje,Zagrebačko se tržište u jednomtrenutku suočilo s velikim nedostatkomstanova. „Otvorilo se dosta mjesta zašpekulantske projekte, no sada sesituacija pomalo isprofilirala a današnjikupci prije svega traže “čiste” papire itehničku ispravnost nekretnina“,naglasio je Kamenski. Rekao je da jetrenutačna potražnja manja od ponudete da će investitori ubuduće moratinuditi daleko više kako bi privuklikupce. „Neka su istraživanja govorilada je čak 40 posto kupaca nekadakupovalo stanove kao investiciju, a nezato što su im stanovi nužno trebali.Danas ljudi svoj novac mnogo višeinvestiraju u vrijednosne papire a nenekretnine, te je i to pridonijelosmanjenju potražnje“, objasnio jeKamenski.Investitori zarade od 200 do 300eura za kvadrat stana prodan po2.000 euraNa pitanje moderatorice Stipićzarađuju li investitori ekstra profite,kako se to često u javnosti spekulira,Kamenski je dao jednostavnukalkulaciju kojom dokazuje da tonipošto nije točno. „Ako se uzme da jeprosječna cijena stana 2.000 eura početvornom metru, tada moramoračunati da samo zemljište košta oko20 posto cjelokupne cijene stana a toje oko 320 eura po četvornom metru.Od 600 do 800 eura otpada na samugradnju, a oko 360 eura izdvaja se zaPDV od 18 posto. Projektnadokumentacija, komunalni i vodnidoprinosi koštaju od 200 do 300 eura auz još neke dodatne troškove dolazimodo računice od 200 do 300 eura kolikoinvestitor zarađuje po 'kvadratu'. No ito je prije oporezivanja“, sažeo jeKamenski.Vlasnici zemljišta ucjenjujuinvestitore visokim cijenamaVeliki problem stanogradnje je iskupoća građevinskog zemljišta,odnosno samovolje njihovih vlasnikada cijenom ucjenjuju investitore kojizbog visoke cijene otkupa zemljištamoraju povisivati i konačnu cijenustanova. Problem je što mladi ne mogukupovati tako skupe stanove a jednood rješenja ovakvog stanja sugovornicina okruglom stolu vide u intervencijidržavne i lokalnih vlasti, ali negradnjom poticajne stanogradnje, kaošto su POS-ovi stanovi, negointervencijom na samom tržištugrađevinskog zemljišta. „Gradovi bitrebali vlastita građevinska zemljištakomasirati i dovesti na njih svupotrebnu infrastrukturu potrebnu zagradnju (ceste, komunalne priključke),te tako uređenu zemlju dati na javnulicitaciju investitorima. No, cijenatakvog zemljišta prije svega bi bilaCREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 14 / 23

tržišna a ne ucjenjivačka kao što jeslučaj s privatnim građevinskimzemljištima“, objasnio je Aničić. Tica jedodao kako bi lokalne vlasti, u slučajunedostatka zemljišta, trebale davativlastita zemljišta i omogućiti nesmetannastavak stanogradnje. Iznio je i idejuosnivanja takozvanih „banakagrađevinskih zemljišta“, koje biintervenirale u slučaju manjka zemljeza gradnju.Novog Zagreba leži i u urbanizmu iz70-tih godina prošloga stoljeća, koji jebrinuo o okolišu te ova naselja imajumnogo zelenila, a i prometnaprotočnost je daleko bolja nego uostalim dijelovima grada zbog širokihulica. Zbog incidenta zagađene vode unaselju Vrbani III zanimanje kupaca zato naselje potpuno je zamrlo i svi,doslovno, bježe od nekretnina u tomnaselju.Podsljeme više nije atraktivno, NoviZagreb hitTržište se promijenilo i obzirom naatraktivnost lokacija, odnosno pojedinihnaselja u Zagrebu. „Podsljemenskazona nekada je bila vrlo atraktivna iglasila kao elitni dio i to ponajviše zbogprirode, no o prirodi više nema govora.Izgradnja je progutala svo zelenilo kojeje postojalo, a do centra grada gotovoda je nemoguće doći zbog prometnezagušenosti“, napomenuo je Vujović. Iostala prateća infrastrukturapodsljemenske zone je vrlo loša te jenapomenuo kako roditelji moraju,doslovno, imati vlastite vozače koji birazvozili djecu u vrtiće, škole i ostaleaktivnosti. „Još uvijek su na cijeniPantovčak, Šalata, Tuškanac,Srebrenjak, a sve atraktivnije su itramvajske zone. Veliki hit postao jeNovi Zagreb gdje cijene rastu, no jošnisu ostvarile svoj optimum“, rekao jeVujović. Naglasio je da je ovaj dioZagreba nekada bila spavaonica, nogradnjom trgovačkog centra i drugihsadržaja, to više nije tako. PrivlačnostLicenciranje tvrtki uvest će reda natržištuKamenski se osvrnuo na nedavneslučajeve pojave klizišta i urušavanjagradilišta u Zagrebu, tvrdeći da ćeupravo Pravilnik o licenciranjugrađevinskih tvrki pomoći pri stvaranjureda među građevinskim tvrtkama teće se jasno znati kakve tehnološkepreduvjete neka tvrtka mora imati kakobi mogla osigurati kvalitetnu gradnju.Profesor Tica je dodao kako će setržište dodatno isprofilirati te da ćenestati «šetača» i da će se poslomposredovanja nekretninama, kao iizvođenja radova, ubuduće bavitiisključivo profesionalci. Dotaknuo sečinjenice da na tržištu postoji još uvijekpsihološki problem vlasnika starijihnekretnina koji drže nerealno visokucijenu svojim stanovima i nisu spremnispustiti ju. Vujović se nadovezao da jeveć počeo proces diferencijacije starih inovih stanova gdje će cijena onihstarih morati biti manja (izuzev onih nanajatraktivnijim lokacijama koji će idalje držati cijenu), te pošto mnogi staristanovi nemaju uporabnu dozvolu jerim prije nije ni trebala morati će imatinižu cijenu kako bi se prodali. „Kupciprije svega traže sve potrebne papire idozvole za nekretninu, a ako starijistan nema uporabnu dozvolu,predviđam da bi u budućnosti njihovacijena mogla pasti i za 50 posto“, rekaoje Vujović.A trenutačno se najviše prodaju upravomali stanovi i to zbog njihove skupoće,CREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 15 / 23

no u skoroj budućnosti tržište bi semoglo suočiti s problemom nedostatkasrednje velikih stanova. Ticaupozorava da bi agenti za nekretninemorali početi razmišljati da će isti onikupci koji su do sad kupovali malestanove, uskoro platežno toliko osnažitite će se ponovno pojaviti na tržištu kaonovi kupci većih stanova. „Investitori ćemorati osjetiti potrebu već postojećihkupaca i pravovremeno odgovoriti nanjihovu novu potrebu za većimstanovima“, rekao je Tica.Sigurnost doma više odprotuprovalnih vrataDrugog dana održavanja Sajmanekretnina i prateće industrije temaokruglog stola bila je “Siguran dom”,a moderirala ga je RomanaDugandžija, novinarka Seebiz-a.Otvarajući okrugli stol, napomenula jekako većina ljudi pri spomenu sigurnogdoma pomisle na protuprovalna vrata,no da sigurnost doma predstavlja ikupnju nekretnine sa svim papirima,kvalitetu nekretnine i još cijeli nizdrugih stvari. “Kod kupnje stana, kao ikod bilo kojeg drugog proizvoda, kupactraži određene garancije, odnosnojamstva za kvalitetu proizvoda. Onošto je jamstveni list za proizvod kupljenu trgovini to je uporabna dozvola nanekretnine koju od 1. listopada, otkadaje stupio na snagu novi Zakon ograđevini, moraju imati novi stanovi”,istaknula je Dugandžija.Pravnik Jurica Tončić nastavio je dauporabna dozvola znači da je pozavršetku nekog objekta nadležnainspekcija izvršila tehnički pregled ipotvrdila da je nekretnina izgrađenaprema važećoj građevinskoj dozvoli iglavnom projektu. “Onaj tko kupujenekretninu bez te uporabne dozvole,kupuje zapravo nešto što nije tehničkipregledano i pravno gledano, takvakupoprodaja nije valjana”, istaknuo jeTončić.Saborska zastupnica i predsjednicaGO HNS-a Grada Zagreba AlenkaKošiša Čičin-Šain nadovezala se dasadašnji zakonski okvir ne rješavagomile slučajeva gdje se uporabnadozvola nije izdala zbog neriješenihimovinsko-pravnih donosa ispodnekretnine, odnosno gdje nije riješenproblem vlasništva nad zemljom. “UZagrebu se mahom radi o zamršenimvlasničkim odnosima u NovomZagrebu, ali i zgradama koje sugrađene 70-tih i 80-tih godina prošlogastoljeća u sjevernom dijelu grada, nazemlji koja je uz naknadu izvlaštena odvlasnika. Međutim, otada su gradskiuredi mijenjali svoje lokacije idokumentacija o vlasničkim papirimase dobrim dijelom izgubila te je danasvrlo teško dokazati svoje vlasništvo usudskom postupku, a dok se ono nedokaže, ne može se ni izdati uporabnadozvola”, objasnila je sugovornica.Na pitanje moderatorice, što činiti uslučaju reklamacije kvaliteteodređenog stana, Davor Perica,nadzorni inženjer i voditelj osiguranjatvrtke Profectus d.o.o., odgovara davlasnik stana bilo kakav nedostatak(loše izvedeni parketi, pločice i slično)u roku od šest mjeseci mora prijavitiinvestitoru. “On mora nedostatakukloniti o svom trošku. Vlasnik stanamože tražiti od treće osobe da otkloninedostatak i dati investitoru da podmiritroškove. No, ako se investitor i vlasnikstana ne mogu dogovoriti okotroškovnika, tada se putem sudskogspora moraju potraživati tapodmirenja”, kratko je objasnio Perica.Veliki problem kupaca je kako odabratikvalitetan stan i koje su stvari na kojese mora obratiti pozornost kod njegovaodabira. Sugovornici su istaknuli da jenajbolja referenca kod odabira stanakredibilitet tvrtke investitora koji gradistanove. Košiša Čičin-Šain jenapomenula da se i kod kupnje biločega drugoga mnogi oslanjaju naCREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 16 / 23

preporuke drugih koji su imali iskustvas nekim proizvodom pa tako i kodkupnje stana. “Novu nekretninunajbolje je kupovati od ozbiljnih irenomiranih tvrtki koje sudugogodišnjim radom potvrdilekvalitetu. Pritom treba provjeriti i kojebanke prate investitore, jer i bankesame paze s kim sklapaju poslove itraže sigurnog partnera. Obično te istebanke bez ikakvih poteškoćaodobravaju kredite građanima i prijenego je zgrada gotova”, istaknula jesugovornica. Međutim, pravnogledano, nekretnina koja se kupuje naneviđeno, odnosno prije nego jedovršena, nema nikakvog osiguranjada će zgrada u kojoj se stan kupuje bitiuistinu tehnički ispravna, odnosno daće dobiti uporabnu dozvolu,napomenuo je Tončić, i upravo je torazlog zašto treba kupovati prije svegaod dobro poznatih izvođača.Jedno od rješenja jest svako tolikoobilaziti gradilište budućeg stana iosobno provjeravati gradi li se sve uskladu s projektom, a naročito se toodnosi na izvođenje završnih radova,kako bi se kupci osigurali da se izvodekvalitetno. Ako kupac nije dovoljnostručan da provjeri izvodi li se neštokvalitetno, sudski vještak Dario Šererpreporuča kupcima da angažirajusudskog građevinskog vještaka iliinženjera arhitekture koji poznaje ovustruku i može procijeniti gradi li senešto kvalitetno ili ne.Da uistinu treba biti oprezan od kogakupovati stan, govori i činjenica da jeprije nekoliko godina niknulo mnogomalih investitora koji su izgradili ponekoliko projekata te potom nestali.Danas vlasnici tih stanova praktičkinemaju kome reklamirati nedostatke ustanovima. Pravnik Tončić kaže da segarancije dobivaju temeljem vlasništvatvrtke, no one obično nemaju nikakvovlasništvo. “Slamka spasa vlasnicimamogu biti podinvestitori od kojih mogupotraživati reklamaciju, no ne mora bitislučaj da oni uistinu snoseodgovornost za kvalitetu stanova”,nastavio je Tončić.Košiša Čičin-šain upozorava da kodkupnje starijih nekretnina gotovo nemaidealnog slučaja da nekretninaposjeduje sve potrebne dozvole. “Uvećini slučajeva nekretnine nisuupisane u zemljišne knjige, niti suetažirane, stoga je najbolje osloniti sena viđeno stanje. Treba provjeriti danekretnina nije prodana dva i više putate što prije položiti svoj ugovor u knjigupoloženih ugovora u zemljišne knjige,ili napraviti bilo kakav registar da steuistinu vi prvi kupac”, savjetovala jeKošiša Čičin-Šain.Na primjeru slučaja u Kupskoj ulici,Dario Šerer napominje da vlasnicinekretnina, osim što mogu tražitiodštetu zbog materijalne štete nastalena njihovim kućama, mogu potraživati iodštetu zbog pretrpljene duševne boli,ali i naknadu za izbivanje iz svojihstanova. “Slično mogu tražiti i svi drugivlasnici nekretnina koji bi morali iselitiiz stana ukoliko se nešto u njemu morapopravljati, no to zahtjeva pravniproces parničenja”, napomeno jesugovornik.Alenka Košiša Čičin-Šain je istaknulada stanari Kupske ulice možda ne bidobili velike svote novca temeljemprocjene svojih nekretnina, jer onemahom malo vrijede, a mnoge ninemaju sve potrebne dozvole.“Međutim, ono na čemu mogu temeljitisvoj zahtjev za odštetom jest položajnarenta, odnosno iznimno atraktivnalokacija na kojoj se stanovi nalaze”,zaključila je sugovornica.CREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 17 / 23

5.STATISTIKA5.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – studeni 2007.prosječna cijenaEUR/m²raspon cijenaEUR/m²ZAGREBstambeni prostorstanovi 2.236 1.000 - 4.285kuće 2.070 583 – 6.166poslovni prostoruredi 1.807 840 - 2.500lokali 1.895 668 - 5.000poslovne zgrade 1.270 618 - 1.692OBALAstambeni prostorstanovi 2.046 998 - 5.937kuće 1.686 263 - 8.750poslovni prostor 1.599 555 - 4.605turistički objekti 2.788 750 - 9.537Prosjeci se izračunavaju prema trenutnoj ponudi Burze nekretnina d.o.o. koju možete vidjeti nawww.burza-nekretnina.com5.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz područjagrađevinarstva5.2.1. Izdane građevinske dozvole u rujnu 2007.U rujnu 2007. izdano je 1.160građevinskih dozvola, što je za 8,9%manje u odnosu na rujan 2006.Ukupan broj izdanih građevinskihdozvola u razdoblju od siječnja dorujna 2007. manji je za 5,4% uusporedbi s istim razdobljem 2006.U rujnu 2007:- prema vrstama građevina, 88,4%dozvola izdano je za zgrade, a 11,6%za ostale građevine- prema vrsti gradnje, 78,8%dozvola izdano je za novogradnju, a21,2% za rekonstrukcije.Prema izdanim građevinskimdozvolama u rujnu 2007., predviđenaje gradnja 2.047 stanova sprosječnom površinom 86,3 m 2 .Priopćenje: Izdane Građevinske dozvole u rujnu 2007., Državni zavod za Statistiku,Zagreb, 2007.CREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 18 / 23

5.2.1. Građevinski radovi u 2006.Godišnji izvještaj o građevinskim radovima u Republici Hrvatskoj,pravne osobe s 5 i više zaposlenihU 2006. pravne osobe s 5 i višezaposlenih u građevinskoj djelatnostiimale su prosječno 5,6% više radnikana gradilištima i 6,4% više odrađenihsati u odnosu na 2005.Vrijednost radova koju su izvršili tiradnici u 2006. veća je za 20,3% uodnosu na 2005.Prema vrsti građevina na zgradeotpada 44,7% vrijednosti izvršenihradova, a na ostale građevine 55,3%.Prema vrsti gradnje na novogradnjuotpada 63,5% vrijednosti izvršenihradova, a na rekonstrukcije,adaptacije, popravke i održavanje36,5%.Priopćenje: Građevinski radovi u 2006., Godišnji izvještaj o građevinskim radovima uRepublici Hrvatskoj, pravne osobe s 5 i više zaposlenih, Državni zavod za Statistiku,Zagreb, 2007.6. PRESSCLIPING..BUSINESS.HR, 22. listopad 2007.Skupi brendovi po pristupačnim cijenamaOutlet centriIduće godine u Hrvatskoj se otvarajudva outlet centra, jedan u Sv. KrižuZačretju, a drugi u Svetoj Heleni pokrajZagreba, na radost kupaca koji volepoznate brendove, a inače ih sebi nemogu priuštiti.Pomodni Hrvati napokon će doći nasvoje: dogodine će se u Hrvatskojotvoriti dva velika outlet centra, ukojima će se, po uzoru na takve uEuropi i svijetu, moći kupovati poznati iskupi svjetski brendovi po izuzetnopovoljnim cijenama. Riječ je o RosesFashion Outlet centru u Svetom KrižuZačretju u Zagorju te Prigan Outletcentru u Svetoj Heleni pokraj Zagreba.Gradnja outlet centra u Svetoj Heleni,u koji će više od 45 milijuna eurainvestirati izraelska tvrtka PriganHoldings Ltd., počinje u prosincu, aotvaranje je predviđeno za ljeto idućegodine."Odluka o investiranju u outlet centardonesena je na osnovi brojnih tržišnihistraživanja. Prvo istraživanje i prvuanalizu za Prigan Holdings izradila jetvrtka Paulchen's Komet, a temeljila sena izravnim odgovorima distributera,franšiza ili samih brendova",objašnjava Marčelo Krečić, voditeljprodaje Prigan Outlet centra.O razlikama između običnog šopingcentra i outleta Marčelo Krečić kaže:CREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 19 / 23

"Ono što u trgovačkom centru prodatejednom, u outlet morate prodati tri dopet puta. Velika je razlika i u brojuposjetitelja, jer šoping centri uvijekgovore o milijunskim posjetima izaboravljaju pritom da se polovicaposjeta odnosi na kupnju špeceraja, abarem deset posto na susrete, kave ilikoncept "biti viđen". U outletu se, pak,broj posjetitelja svodi na točnu i ciljanubrojku, kao i ciljani šoping", ističeMarčelo Krečić.U Prigan Outletu očekuju da će 90posto prostora biti iznajmljeno doveljače 2008. godine, no još ne želeiznositi imena brendova, uzobjašnjenje da još pregovaraju.Odaziv zakupoprimacaSpiller Farmer, koju su 2003 osnovaliaustrijski i britanski investitori, inačepartneri tvrtke Cushman & WakefieldHealy & Baker, koji su globalni lideri napodručju bivše Jugoslavije.Poput malih naseljaS obzirom na to da je Dayland grupa stvrtkom Spiller Farmer uspješnorealizirala projekt Shopping Palace uBratislavi, unatoč jakoj konkurenciji natržištu, odlučili su svoje povjerenje i uHrvatskoj povjeriti toj tvrtki.Inače, investicije u dva outlet pionira uHrvatskoj rade se prema principutakvih centara u svijetu. Traži selokacija uz autoceste, ali u blizini većihgradova.I dok nam je povrat investicije u PriganOutlet centar zasada ostaonepoznanica, u austrijskoj Daylandgrupi, koja će u Roses Fashion Outletu Sv.Križu Začretju investirati 50milijun eura, povrat ulaganja očekujukroz 20 godina."Ponosni smo što u nepuna trimjeseca, koliko je prošlo od početkadavanja u zakup prostora u RosesFashion Outletu, uspjeli popuniti čak80 posto centra poznatim brendovimakao što su Nike, Replay, Vero Moda,Stiefelkonig, Versace, Iceberg, Cavallite brojnim drugima. Unatoč našemiskustvu, takav odaziv zakupoprimacanadmašio je sva naša očekivanja",kaže za Business.hr Thomas MariaSeikman, izvršni direktor Daylandgrupe.Njihov outlet centar u Sv. KrižuZačretju dobio je lokacijsku igrađevinsku dozvolu, otkupljene su sveparcele na zemljištu ukupne površine140 tisuća četvornih metara.Zakup prostora za Roses FashionOutlet odrađuje zagrebačka tvrtkaOutleti nude poznate brendove poznatno nižim cijenama u odnosu naone u gradovima jer je riječ o robi kojaje najčešće višak na skladištu ili suposrijedi izvansezonski modeli. Odjećaje u outletima jeftinija 30, 40 pa i do 70posto u odnosu na trgovine ugradovima.I Prigan i Roses Fashion izgledat ćepoput malih urbanih naselja ili sela, smalim trgovinama uz ugostiteljske idruge sadržaje.Outletima protiv krivotvorinaRazvoj outleta centara počeo je 1979.u SAD-u, gdje ih danas ima više od230. U Europi se razvijaju od početkadevedesetih i sada ih ima oko 120, sastalnom tendencijom rasta.Investitorima je naša regija zanimljivajer u njoj još nema pravih outleta.Uspjeh outlet koncepta temelji se načinjenici da kupci tokom cijele godinemogu nabavljati proizvode uz najmanje30 posto niže cijene, a pritom imajuzajamčenu autentičnost, što jeizuzetno važno u borbi s krivotvorenimbrendovima.CREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 20 / 23

7. ODRŽALO SE…datum naziv mjesto web stranica17 – 18.10.2007. FIMASarajevo, BiHwww.fima.ba24 – 25.10.2007.2nd Business andInvestment SummitSkopje, Makedonijawww.euroconvention.com/5251-skopje.htm25.10.2007.Graditeljska nagradaCemexMonterrey, Meksikowww.cemex.com.hr27 – 28.10. 20073. Hrvatski sajamnekretnina i pratećeindustrijeZagreb, Hrvatskawww.sajamnekretnina.net29 – 30.10.2007.Commercial Real EstateForum 2007 IINew York, SADwww.europaproperty.com1.11.2007.Annual ConvenienceRetailing ConferenceLondon, Engleskawww.igd.com6 – 11.11.2007.Barcelona meetingpointBarcelona, Španjolskawww.bmpsa.com15 – 17.11.2007. MAPIC Cannes, Francuska www.mapic.com27 – 28.11.2007. New Europe GRI 07 Istanbul, Turska www.globalrealestate.orgCREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 21 / 23

8. NE PROPUSTITE…datum naziv mjesto web stranica13 – 14.12.2007The Cyprus Businessand Investment SummitLimassd, Ciparwww.euroconvention.com21.02.20085 th CEE Real EstateQuality AwardsVaršava, Poljskawww.ceeqa.com11 – 14.03.2008MIPIM – Property talks2008Cannes, Francuskawww.mipim.com8 – 12.4.2008 SIMA 2008 Madrid, Španjolska www.simaexpo.com06 – 07.05.2008.Immobilienwirtschaft2008.Berlin, Njemačkawww.immobilien-forum.com27– 29.05.2008 REAL VIENNA Beč, Austria www.realvienna.at01 – 03.06.2008Retail City 2008 -Bringing TogetherRetailers & Malls InEmerging MarketsDubai, UjedinjeniAzijski Amiratiwww.retailcity.ae10 – 13.06.2008.The Italian Real EstateEventMilano, Italijawww.italiarealestate.it/eire/eng9. IZDVAJAMOZanimljive web stranice:• www.lsproperty.eu• www.bluehousecapital.comCREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 22 / 23

IZDAVAČ:Filipović poslovno savjetovanje d.o.o.Trg bana Josipa Jelačića 3/V10000 Zagreb – HrvatskaTel: +385 1 481 69 69Fax:. +385 1 483 80 60e-mail: cren@filipovic-advisory.comŽelja nam je da Croatian Real Estate Newsletter / CREN bude brz i kvalitetanizvor informacija svima koji djeluju u sektoru nekretnina, od developera,projektanata, izvođača građevinskih radova do agencija za posredovanje i dr.Molimo Vas da Vaše komentare, prijedloge i mišljenja pošaljete nacren@filipovic-advisory.com kako bismo poboljšali CREN i učinili ga vodećimmedijem o hrvatskom tržištu nekretnina.Redakcija: urednik Vladimir Filipović, Petra Grgurić, Marija Noršić, Petra Škevin iNatalija Vulić.CREN - Croatian Real Estate Newsletter / studeni 2007. 23 / 23