8 Petak, 12. novembar 2010.Tema broja...UTICAJ VODENIH AKUMULACIJANA OKOLIŠ I ZDRAVLJE LJUDIVoda je jedina materija u prirodikoja se pri uobičajenim temperaturamapojavljuje u sva tri agregatnastanja. Kao led se nalazi u ledenjacima,na vrhovima planina, na vodenimpovršinama tokom zime, te kao snijegi grad. U tekućem stanju, voda sepojavljuje kao kiša i rosa, te prekrivatri četvrtine planeta tvoreći okeane,mora, rijeke, jezera i močvare. U gasovitomstanju, pojavljuje se kao magla,para i u obliku oblaka. U tlu se pojavljujekao vlaga - vezana za čestice tla,te kao slobodna voda, koja se pod uticajemgravitacije sakuplja u poroznimstijenama, formirajući u unutrašnjostizemlje podzemne tokove i akumulacije.Vodeni ili hidrološki ciklus je stalnokruženje vode iz atmosfere na Zemljukroz padavine, te njeno ponovno vraćanjeu atmosferu isparavanjem. Uukupnoj količini vode okeani i morazauzimaju više od 97 posto, ledenjacioko 2 posto, a podzemne vode, površinskajezera, vlaga u tlu, atmosfera,rijeke te biosfera.Vlaga u tlu je ključna za održanjebiosfere i poljoprivredu. Za civilizacijuje ključna i svježa voda u rijekama ijezerima, te na vrelima, odnosno izvorima.Sve rijeke nastaju postepenimprirodnim pražnjenjem podzemnihakumulacija i jezera, osim pri padavinama,kada se pojavljuje i direktnopovršinsko oticanje. Bunarima i najčešćepumpanjem, voda iz podzemnihakumulacija koristi se za različite namjene.Prirodan režim proticaja vodeu rijekama je u principu nepovoljan zaljude: kada je najviše potrebna, vodeima najmanje! Zato su još prije više od7 hiljada godina, ljudi počeli graditivještačke vodene akumulacije, da bimogli upravljati vodama.Tako su i nastale velike civilizacijena Bliskom i Srednjem Istoku, starojGrčkoj i Egiptu, Indijskom potkontinentu,Kini, itd. Ove akumulacije suuglavnom služile za navodnjavanje,ali i za domaće (komunalne) potrebe,kontrolu poplava i malih proticaja,transport, rekreaciju i drugo. Međutim,civilizacije su često i propadalezbog neadekvatnog upravljanja ovimveoma kompleksnim sistemima.Umjesto da omogućavaju i podstičuHidroakumulacije u svijetu i u BiHUlaganje u razvoj ljudskih resursa i dobro planirani infrastrukturni projekti su jedine efikasne mjere za oslobođenjedijela čovječanstva koji živi u zemljama u razvoju iz opakog vrtloga siromaštva i korupcije. Bogatenacije razlikuju se od ostalih upravo po dobro razvijenoj i održavanoj infrastrukturi i adekvatno obučenoj radnojsnazi. Ukupno je u svijetu 33.105 hidroakumulacija sa branama visine preko 15 m, ukupne zapremine 6.700km 3 , i to po redoslijedu: Sjeverna Amerika, Azija, Evropa, Južna Amerika, Sub-saharska Afrika, itd – zapaža sekorelacija sa razvijenošću regiona, odnosno zemalja; Sve hidroakumulacije su u principu višenamjenske, ali jedominantna namjena po redoslijedu: navodnjavanje, energetika, vodosnabdijevanje, kontrola poplava, rekreacijai plovidba; Najveće hidroakumulacije na svijetu su: Karibi, Zambia/Zimbabwe 181 km 3 , Bratsk, Russia 169km 3 ... U BiH je do sada izgrađeno ukupno 26 akumulacija, od čega u Jadranskom slivu 16 i slivu Save 10. Veće suBileća, 1.280 hm 3 , Buško jezero, 800 hm 3 , Rama, 487 hm 3 , Bajina Bašta, 335 hm 3 , Jablanica 318 hm 3 , Višegrad,161 hm 3 , Zvornik, 89 hm 3 , Modrac, 88 hm 3 , Salakovac 68 hm 3 i Bočac, 53 hm 3 . Ukupna korisna zapremina svihizgrađenih akumulacija je 3,84 km 3 = 3.840 hm 3 (ili oko 9 % prosječnog godišnjeg oticaja, dok je npr. evropskiprosjek 48 % ili Sjeverne Amerike 32 %). Akumulacije u BiH potapaju površinu od 194 km 2 , ili 0,38 % teritorije.Ovih dana u Vranduku je održana javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliškao posljedica izgradnje Hidroelektrane Vranduk. Na pitanja okupljenih mještanaovog područja odgovarali su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša iturizma, Elektroprivrede BiH i firme IPSA koja je izradila Studiju. U ovom brojuSuperinfa govorimo o tome kakav i koliki uticaj vještačke vodene akumulacijeimaju na okoliš i zdravlje ljudi.razvoj, jezera i akumulacije mogu postativeoma štetni po okoliš, biti izvorizaraze i drugih zdravstvenih problema,dakle, umjesto da koriste lokalnoji široj zajednici, mogu postati ne samonekorisni, nego veoma štetni i opasniobjekti. Prema tome, miješajući se uprirodni hidrološki ciklus, što čovjekčini od početaka civilizacije, osim koristi,mogu se prouzrokovati i nesagledivekatastrofe. Vještačke vodeneakumulacije, naročito velike (npr. sazapreminom većom od 30 % godišnjegproticaja rijeke), trajno mijenjajuprvobitne prostorne, bio-ekološke,ekonomske, socijalne i sve druge karakteristike,ne samo njihovog neposrednogokruženja, nego i mnogo šire.
Petak, 12. novembar 2010.Negativni i pozitivni uticaji izgradnje vještačkih akumulacijaHidroakumulacije, naročito veće,imaju veoma mnogo kompleksnihokolišnih, ekonomskih i socijalnih uticaja.Mnoge od njih nije moguće kodplaniranja i projektovanja u potpunostisagledati. Mogući negativni uticajiizgradnje i korištenja hidroakumulacijasu: promjena ekosistema, gubitakplodnog zemljišta i šumskog fonda;poremećaj ekološke ravnoteže i migratornihputeva za akvatične organizme;štete na prirodnoj baštini i premještanjekulturnohistorijskih i arhitektonskihvrijednosti; promjene mikroklimatskihuvjeta; emisije gasova s efektom staklenebašte; izmjena vodenog režimapovršinskih i podzemnih voda, razvojbolesti povezanih s vodama; promjenabilansa nutrijenata u vodi, eutrofikacijai/ili razmnožavanje plutajućih akvakultura;promjene kvaliteta zraka, vodei zemljišta u toku izgradnje hidroakumulacije;erozioni procesi i smanjenjetransporta nanosa u akumulaciji; prisilnoraseljavanje stanovništva i mogućenepravedne kompenzacije; troškoviprateće infrastrukture i oportuni troškovi;incidenti i nesreće; te korupcija tradicionalnovezana za velike investicije.Mogući pozitivni uticaji, osim ekonomsko-razvojnogznačaja, su: poboljšanemogućnosti i sigurnost vodosnabdijevanja;odbrana od poplava i regulisanjerežima voda nizvodno od hidroakumulacije,posebno u svjetlu klimatskih promjena;mogućnosti navodnjavanja i razvojapoljoprivrede; razvoj ribogojilišta;razvoj turizma i više vidova rekreacije navodi i na obalama; mogućnosti plovidbe/navigacije; regulisanje režima nanosa;povećanje vrijednosti imovine u okruženjuakumulacije; izgradnja putne i drugeinfrastrukture u okruženju; kolateralniuticaji na urbani i industrijski razvoj, drugeakumulacije, itd.Nadalje, iz dubljih akumulacijaljeti se ispušta hladnija voda, sa manjerastvorenog kisika i mutnoće. Ali, većnakon kratkog toka, voda se, pošto jehladnija, više obogati kisikom, što moženositi niz pozitivnih i negativnih uticajanizvodno. Za hidroakumulacije se uviše faza vrši Procjena uticaja na okoliš,čiji je osnovni cilj iznalaženje okolišno,Strateški planovi BiHRaznim planovima predviđeno je izgraditi još 35 hidroakumulacija u BiH, ukupne zapremineoko 3,5 km 3 i površine potapanja 145 km 2 . Strategija razvoja BiH 2008-2013, uzmakroekonomsku stabilnost, konkurentnost, razvoj malih i srednjih preduzeća i tržišta rada,EU integracije i socijalno uključivanje, predviđa, u okviru strateškog cilja dostizanja održivograzvoja, prije svega razvoj poljoprivrede i proizvodnje hrane, te razvoj upravljanja okolišemi obnovljivih izvora energije. Povećanja proizvodnje hrane, naročito organske i na integralannačin, nema bez odgovarajućih hidroakumulacija, kojima će se u ljetnom periodu obezbijeditisigurna voda za navodnjavanje i druge potrebe u poljoprivredi i industriji.sociološki i tehno-ekonomski optimalnogrješenja. Međunarodna praksa, pai u našoj zemlji, usmjerava se premaoprezu i mudrosti, bez nepotrebnihkonflikata, zbog neizbježnog prisustvaemotivnog i biocentričnog shvatanja,da treba očuvati kompletnu prirodu usvoj njenoj autentičnosti. Prirodnimresursima se mora upravljati u funkcijirazvoja, jer su bez korištenja oni bezvrijedni.Proces mora biti legalan, legitimani transparentan, pa će dovesti dookolišno prijateljskih i svima prihvatljivihrješenja. Idealne mjere ublažavanjaili eliminacije negativnih uticaja, i kadase donesu, mogu ipak u praksi izostati:zbog finansijskih ograničenja, oštrihrokova izgradnje, konfliktnih prioriteta,ili slabog implementacionog tijela. Zatosu povjerenje i funkcionisanje pravnedržave krucijalni.9Cjelokupan pristup planiranju,projektovanju i upravljanju akumulacijamamora biti sveobuhvatan - višekriterijskii naučno objektivan. Ovakokompleksan problem ne dozvoljavanekompletne i improvizirane metodei kriterije valorizacije. Izgradnja hidroakumulacijamijenja postojeći prirodniekosistem i utiče na lokalno stanovništvo.Zato je neophodno veoma pažljivoupravljanje projektom i uključivanjepogođenih lokalnih zajednica, s odgovarajućimublažavanjem neizbježnihšteta i nadoknadama, da se uspostavinova društvena i ekološka ravnoteža.Za mnoge nerazvijene zemlje,prisutne su kontraverze: uporedo saizborom razvojnih ciljeva, odluke o hidroakumulacijamamoraju odgovoritina širok raspon potreba, očekivanja,ciljeva i ograničenja. Kao stvar javnogizbora i politike, veće hidroakumulacijeuvijek odražavaju suprostavljeneinterese i zahtijevaju pregovore. Pomirenjekonkurentnih potreba i pravaje daleko najvažniji faktor u pripremirazvojnih projekata i programa - posebnohidroakumulacija. Ni u svijetu,ni kod nas, da se raspolagalo današnjimspoznajama, neke hidroakumulacije,zbog okolišnih i sociološkihefekata na lokalno stanovništvo, ne binikada bile izgrađene. S druge strane,zbog izgradnje naselja ili druge infrastrukture,mnoga povoljna mjesta zahidroakumulacije su zauvijek zauzeta.Razvijene zemlje su praktično sve ovoveć prošle. Mnoge hidroakumulacijesu tamo izvor višestrukih direktnih iindirektnih koristi: ekonomskog razvoja,zaštite okoliša i društvenog napretka.Razvoj BiH očigledno sada nijeodrživ, ali bez razvoja, nikada neće nipostati održiv!“AGENCIJA ZA VODNO PODRUČJERIJEKE SAVE” SARAJEVO“SAVA RIVER WATERSHEDAGENCY” SARAJEVOSarajevo, ul. Grbavička 4/3Telefon: + 387 33 20 98 27+ 387 33 20 98 54+ 387 33 20 99 03Fax: + 387 33 20 99 93E-mail: info@voda.ba
- Page 1 and 2: Zenica, Kakanj, Busovača, Žepče,
- Page 3 and 4: Petak, 12. novembar 2010.INTERVIEW
- Page 5 and 6: Petak, 12. novembar 2010.Zenička k
- Page 7: Petak, 12. novembar 2010.GRIPA7Grip
- Page 11 and 12: Petak, 12. novembar 2010.11KK INTER
- Page 13 and 14: Petak, 12. novembar 2010.13O uspje
- Page 15 and 16: Petak, 12. novembar 2010.Stećci15S
- Page 17 and 18: Petak, 12. novembar 2010.17Majoneza
- Page 19 and 20: Petak, 12. novembar 2010.Zenica dom
- Page 21 and 22: Petak, 12. novembar 2010.Potrbuške
- Page 23 and 24: Petak, 12. novembar 2010.23bosanske