kako izraditi akcijski plan energetski odrţivog razvitka (seap)

8.1 ZgradarstvoZgrade su odgovorne za 40% ukupne potrošnje energije u EU i ĉesto su najveći potrošaĉ energije inajveći emiter CO 2 u urbanim podruĉjima. Stoga je nuţno osmisliti uĉinkovitu politiku kako bi sesmanjila potrošnje energije i emisija CO 2 u ovom sektoru.Politike i mjere koje omogućuju promicanje energetske uĉinkovitosti i obnovljive energije uzgradama ovise o vrsti graĊevine, njenoj uporabi, starosti, lokaciji, vlasništvu (privatno/javno ...) te je lizgrada u fazi projekta ili postojeća. Na primjer, povijesne zgrade mogu biti zaštićene zakonom, takoda je broj mogućnosti kako bi se smanjila potrošnja energije priliĉno ograniĉen.Energija se u zgradama uglavnom koristi za odrţavanje odgovarajućih unutarnjih klimatskihuvjeta (grijanje, hlaĊenje, ventilacija i kontrola vlaţnosti), rasvjetu, proizvodnju sanitarne tople vode,kuhanje, elektriĉne aparate, dizala.Kljuĉni ĉimbenici koji utjeĉu na potrošnju energije u zgradama su:uĉinak omotaĉa zgrade (toplinska izolacija, stezanje zgrade, površina i orijentacija staklenihpovršina...);ponašanje (kako koristimo zgrade i njihovu opremu u svakodnevnom ţivotu),uĉinkovitost tehniĉkih postrojenja;kvaliteta regulacije i odrţavanje tehniĉkih postrojenja (jesu li tehniĉka postrojenja voĊena iodrţavana na takav naĉin kako bi se povećala njihova uĉinkovitost i smanjila njihova ukupnauporaba?);sposobnost da se koristi višak topline zimi te da je se ograniĉi ljeti (odgovarajuća ljetnastrategija udobnosti);sposobnost da se koristi prirodna rasvjeta;uĉinkovitost elektriĉnih aparata i rasvjete.Uporaba obnovljivih izvora energije neće dovesti do smanjenja potrošnje energije, ali ćeosigurati da energija, koja se koristi u zgradi, ima manji utjecaj na okoliš.U ovom odjeljku, prvo dajemo prijedloge primjenjive na lokalnoj razini za graĊevinski sektor ucjelini. U Dijelu III ovoga vodiĉa, nudimo specifiĉna razmatranja u odnosu na razliĉite situacije: novezgrade, postojeće zgrade, javne zgrade, povijesne zgrade… Tehniĉke mjere koje se mogu provestikako bi povećala uĉinkovitost zgrada, takoĊer su opisane u Dijelu III ovog vodiĉa. Direktiva Energetskeuĉinkovitosti zgrada (2002/91 / EZ) kljuĉni je regulatorni instrument koji je namijenjen povećanjuenergetske uĉinkovitosti graĊevinskoga sektora. Predlaţemo lokalnim vlastima da se informiraju oposebnim pravilima koja se primjenjuju u njihovoj zemlji i da maksimalno iskoriste ove Uredbe kako bipoboljšale uĉinkovitost svojih zgrada (na primjer, lokalne vlasti mogle bi iskoristiti standarde razvijenena nacionalnoj/regionalnoj razini kako bi nametnule stroţe zahtjeve o energetskoj uĉinkovitosti negošto su oni koji se primjenjuju na nacionalnoj/regionalnoj razini - to će biti razraĊeno u nastavku).Pogledajte Prilog III.Evo nekih prijedloga politike, koji se mogu provoditi na lokalnoj razini kako bi se povećalaenergetska uĉinkovitost i obnovljivi izvori u zgradama:Propisi za nove/obnovljene zgradeUsvojite stroţe svjetske standarde energetske uĉinkovitosti, nego što su oni koji se primjenjujuna nacionalnoj/regionalnoj razini, osobito ako takvi standardi nisu osobito zahtjevni. Ovisno odrţavnom/regionalnom regulatornom kontekstu, lokalne vlasti mogu usvojiti takav standard usvojim pravilima i propisima urbanistiĉkoga planiranja. Standardi globalne energetskeuĉinkovitosti ostavljaju otvorene mnoge opcije graĊevinarima da odaberu kako će doći do tihciljeva. U naĉelu, arhitekti i graĊevinari bi trebali biti upoznati s tim normama, budući da se42