Studija o procjeni utjecaja na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša ...

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuUNIVERZITET U ZENICIMAŠINSKI FAKULTET U ZENICIInstitut za mašinstvoCentar za ekološki inžinjeringSTUDIJA O PROCJENI UTICAJA NA OKOLIŠZA POGONE I POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU LEGURA NALOKALITETU ”SKELA” U OPĆINI JAJCETRIMGRAD d.o.o. JAJCEMart 2012.TRIMGRAD d.o.o. Jajce1

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuOPĆI PODACINAZIV PROJEKTA:OBJEKAT:LOKACIJA:INVESTITOR:IZVRŠILAC:Studija o uticaju na okoliš za pogone i postrojenja zaproizvodnju legura u Jajcu.Pogon i postrojenja za proizvodnju legura (elektrolučnapeć VI i VII)Skela bb (parcela broj: 799/11), 70101 JajceDruštvo za investicione radove, export-import“TRIMGRAD” d.o.o. JAJCEVinac 212-aTel/Fax: 030 260 970ID broj: 4236395210007Direktor: Islam MačakMašinski fakultet Univerziteta u ZeniciInstitut za mašinstvo, Centar za ekološko inženjerstvoFakultetska broj 1, 72 000 ZenicaWeb: http://www.mf.unze.baVODITELJ PROJEKTA: Prof.dr.sc. Šefket GoletićSARADNICI:Mr.sc. Nusret Imamović, dipl.inž.maš.Amina AhmićAldin HuskanovićSanida IbrahimkadićVODITELJ PROJEKTAISPRED OPERATORA: Muhamed Mačak, dipl.inž.građ.ŠIFRA:EK-63-1/12D E K A NMAŠINSKOG FAKULTETA U ZENICI____________________(Prof.dr. Nagib Neimarlija)TRIMGRAD d.o.o. Jajce2

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuS A D R Ž A JUVOD .............................................................................................................................. 61. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA ......................................................................... 81.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uvjeti upotrebe zemljišta u toku gradnjei rada pogona i postrojenja predviđenih projektom ..................................................... 81.1.1. Osnovne karakteristike lokacije ............................................................................ 101.2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količina materijalakoji se koriste ............................................................................................................ 141.2.1. Skladište sirovina ................................................................................................. 141.2.2. Priprema i transport sirovinskih materijala ........................................................... 161.2.3. Prijemni bunkeri i dozeri sirovinskog materijala ...................................................181.2.4. Proizvodna hala ................................................................................................... 161.2.5. Osnovne tehničke karakteristike elektrolučnih peći .......................................... . 191.2.6. Odjeljenje za drobljenje, klasiranje i pakovanje legura....................................... 211.2.7. Tehnološki proces proizvodnje legura ............................................................ ... 211.2.8. Opis i osobine proizvoda ...................................................................................... 251.2.9. Priroda i količina materijala koji se koriste u tehnološkim procesima proizvodnjelegura .................................................................................................................. 281.2.10. Pomoćni objekti i infrastrukturni sadržaji .......................................................... 341.2.11. Organizacija proizvodnje legura ........................................................................371.3. Procjena po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija kao rezultat predviđenogproizvodnog procesa ................................................................................................ 381.3.1. Procjena emisija u zrak ........................................................................................ 391.3.2. Procjena emisije u vode ....................................................................................... 421.3.3. Procjena i vrednovanje buke ................................................................................ 431.3.4. Procjena produkcije otpada.................................................................................. 432. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM ........................ 462.1. Podaci o stanovništvu ............................................................................................. 462.2. Podaci o flori, fauni, vodama, zraku i zemljištu ....................................................... 462.3. Klimatske karakteristike područja ............................................................................ 492.4. Postojeća materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko nasljeđe 50TRIMGRAD d.o.o. Jajce3

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu2.5. Opis pejzaža ........................................................................................................... 512.6. Specifični elementi utvrđenih prethodnom procjenom uticaja na okoliš.................. 513. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ ..................... 513.1. Utjecaj na stanovništvo ........................................................................................... 523.2. Utjecaj na floru, faunu, vodu, zrak i zemljište .......................................................... 523.3. Utjecaj na klimatske faktore .................................................................................... 563.4.Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko nasljeđe . 563.5. Utjecaj na pejzaž ..................................................................................................... 563.6. Međusobni odnos gore navedenih faktora .............................................................. 573.7. Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenom uticaja naokoliš ........................................................................................................................ 573.8. Opis metoda za procjenu utjecaja na okoliš ............................................................ 574. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA .................................. 584.1. Mjere za smanjenje emisija u zrak .......................................................................... 604.2. Mjere za smanjenje emisije u vodu ......................................................................... 634.3. Mjere za smanjenje intenziteta buke ....................................................................... 674.4. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i povrat korisnoga materijala iz otpadakoji produkuje pogon ............................................................................................... 684.5. Mjere za otklanjanje potencijalnih rizika od nesreća ............................................... 704.6. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora posebnomjera nakon zatvaranja pogona i postrojenja ........................................................... 725. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA I OPIS RAZLOGA ODABIRAPREDLOŽENE ALTERNATIVE ................................................................................ 736. SISTEM MONITORINGA EMISIJA .......................................................................... 747. MJERE U VEZI RADA U VANREDNIM UVJETIMA ................................................ 808. NETEHNIČKI REZIME ............................................................................................... 828.1. Opis lokacije pogona ............................................................................................... 828.2. Opis pogona i proizvodne djelatnosti ...................................................................... 838.3. Identifikacija, analiza i vrednovanje uticaja na okoliš, te mjere sprečavanja ismanjenja uticaja na okoliš ................................................................................. .. 849. NAZNAKA POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O PROCJENI UTJECAJA NAOKOLIŠ .................................................................................................................... 91TRIMGRAD d.o.o. Jajce4

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu10. REZULTATI ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE OKOLIŠNE DOZVOLE ZAPREDMETNI POGON I POSTROJENJA ................................................................. 9111. PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I SUGESTIJE ORGANA UPRAVE, JAVNIHPREDUZEĆA, NEVLADINIH ORGANIZACIJA ......................................................... 9112. P R I L O Z I ............................................................................................................ 9212.1. Plan upravljanja otpadom ........................................................................... ......... 9212.2. Saglasnosti i rješenja ............................................................................................ 9212.3. Grafički prilozi ...................................................................................................... 92TRIMGRAD d.o.o. Jajce5

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuUVODDruštvo za investicione radove, export-import “Trimgrad“ d.o.o. Jajce je pokrenuloaktivnosti na realizaciji investicionog zahvata izgradnje pogona i postrojenja zaproizvodnju ferosilicijuma, silicijum-metala i feromagnezijuma na lokalitetu “Skela“ uJajcu i to u sastavu postojećeg kompleksa za proizvodnju ferosilicija.Tradicija proizvonog programa proizvodnje legura, sa dominantnom proizvodnjomferosilicijuma, ferometala i silicijum-metala u Jajcu datira još od početka sedamdesetihgodina proteklog stoljeća i zbog toga na analiziranoj lokaciji postoje značajni logistički itehnološki resursi, te kadrovski resursi.Investitor je planirao izgradnju pogona i postrojenja za proizvodnju legura(ferosilicijuma, feromagnezijuma i silicijum-metala) na lokalitetu ''Skela'' u općini Jajce,sa dvije elektro-lučne peći (elektro-peći VI i VII) projektirane snage ukupno 48 MVA (2 X24 MVA) i pratećom infrastrukturom (skladište za sirovine, postrojenje za pranje idrobljenje kvarca, postrojenje za transport kvarca do dozatora, postrojenje za transportkoksa, postrojenje za transport drvne mase, postrojenje za dostavu sirovine zaproizvodnju feromagnezijuma, postrojenje za omekšavanje tehnološke vode, skladištegotovih proizvoda i dr.), te garderoba i kupatilo za zaposlenike, restoran i uprava.Pogoni za pečenje i sinterovanje metalnih ruda, odnosno za proizvodnju legura (kao štosu feroslicijum, feromagnezijum i silicijum-metali) spadaju u kategoriju pogona, odnosnodjelatnosti za koje se obavezno provodi postupak procjene utjecaja na okoliš prijeizdavanja okolišne dozvole od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma,sukladno odredbama člana 4. tačka c.19. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za kojeje obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu bitiizgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (“Službene novineFederacije BiH“, broj: 19/04).Obaveza izrade studije o procjeni utjecaja na okoliš za pogon i postrojenja zaproizvodnju legura (ferosilicijuma, feromagnezijuma i silicijum-metala) na lokalitetu“Skela“ u općini Jajce proizilazi i iz Zaključka Federalnog ministarstva okoliša i turizma,broj: UPI-05/2-23-5-138-3/11 SN od 26.01.2012. godine. Studija o procjeni utjecaja naokoliš treba da sadrži sve elemente određene navedenim Zaključkom i propisaneodredbama Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecajana okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo akoimaju okolinsku dozvolu. Isto tako, Studija o procjeni utjecaja na okoliš treba da uzme uobzir sve rezultate prethodne procjene.U svrhu izrade studije o procjeni utjecaja na okoliš, investitor odnosno operator jeangažovao Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici, koji je rješenjem Federalnogministarstva okoliša i turizma broj: 05-23-522-1/08 od 28.02.2009. godine, ovlašten zaizradu studija o procjeni utjecaja na okoliš i uvršten na listu nositelja izrade ovih studija.U svrhu provođenja procedure procjene uticaja na okoliš i izradu studije o uticaju naokoliš sa pratećom dokumentacijom (plan upravljanja otpadom) i izdavanja okolišneTRIMGRAD d.o.o. Jajce6

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcudozvole za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu “Skela“ u općini Jajce, izvršeno jesljedeće:- izvršena je analiza postojeće investiciono-tehničke dokumentacije vezane zapredmetni pogon u kome je planirana proizvodnja ferosilicijuma,feromagnezijuma i silicijum-metala,- izvršena je opservacija stanja lokacije i njene okoline na kojoj se planira graditipredmetno pogon za proizvodnju feerolegura,- izvršena je analiza osnovnih i pomoćnih sirovina koje će se koristiti u svimfazama života projekta, posebno u vrijeme proizvodnje legura (ferosilicijuma,feromagnezijuma i silicijum-metala),- izvršena je identifikacija i analiza potencijalnih izvora emisija u okoliš (zrak, vodui tlo, emisija buke) i otpadnih tokova (produkcija otpada),- analizirane su i predložene moguće mjere za sprečavanje ili ublažavanje emisijau okoliš i negativnih utjecaja na okoliš,- analizirane su i predložene mjere za sprečavanje produkcije i povrat korisnogmaterijala iz otpada koji se očekuje u svim fazama života projekta, a posebnoprilikom proizvodnje legura (ferosilicijuma, feromagnezijuma i silicijum-metala),- analizirane su mjere monitoringa emisija i utjecaja proizvodnje legura na okoliš,- analizirane su mjere zaštite okoliša nakon eventualnog prestanka proizvodnjelegura (ferosilicijuma, feromagnezijuma i silicijum-metala) na navedenomlokalitetu,- prikupljene su potrebne informacije i podaci od investitora, projektanata,nadležnih službi općine Jajce i drugih subjekata, koje su od značaja zaprovođenje procedure procjene utjecaja na okoliš u svrhu izdavanja okolišnedozvole za planirani pogon proizvodnju legura (ferosilicijuma, feromagnezijuma isilicijum-metala) na lokalitetu ''Skela'' u općini Jajce.Pogoni i postrojenja koji mogu emitovati štetne materije i negativno utjecati na okoliš,kao što je planirani pogon za proizvodnju legura (ferosilicijuma, feromagnezijuma isilicijum-metala) na lokalitetu 'Skela'' u Jajcu, moraju biti izgrađeni i korišteni tako da se:• ne ugrožava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosna, pretjeranasmetnja za ljude koji žive na području utjecaja pogona i postrojenja ili za okolinuzbog emisija supstanci, buke, mirisa, produkciju otpada ili od postrojenja,• preduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere da se spriječi zagađenje i da sene prouzrokuje značajnije zagađenje okoliša,• izbjegava produkcija otpada, a ukoliko dolazi do stvaranja otpada količina će sesvesti na najmanju moguću mjeru ili će se vršiti reciklaža ili ukoliko to nije tehničkiili ekonomski izvodljivo, otpad se odlaže na deponiji a da se pri tome izbjegava ilismanjuje bilo kakav negativan uticaj na okoliš,• energetski i prirodni resursi efikasno koriste,• preduzmu mjere za sprečavanje nesreća i ograničavanje njihovih posljedica,• preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada pogona i postrojenja da bi seizbjegao bilo kakav rizik od zagađenja okoliša i da bi se lokacija na kojoj sepogon nalazi vratila u zadovaljavajuće stanje na način da su ispunjeni svistandardi kvaliteta okoliša koji su relevantni za lokaciju pogona, naročito oni kojise tiču zaštite zemljišta, vode i zraka i ostalih elemenata okoliša.TRIMGRAD d.o.o. Jajce7

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuNa ovoj parceli (dijelu lokacije) već postoje određena tehnološka postrojenja neophodnaza proizvodnju navedenih legura i to: tehnološke linije za pripremu i transport sirovinskih resursa, skladište sirovinskih materijala, skladište pripremljenih sirovina, drugi tehnološki sadržaji, transportni sistemi pripremljenih sirovina, infrastrukturni sadržaji (pristupni i požarni putevi, postrojenje za pripremu vode,vodovodna i kanalizaciona mreža, trafo stanica, i drugi infrastrukturni sadržaji).Shodno navedenom, za izgradnju predmetnog pogona i postrojenja za proizvodnjulegura iskoristit će se isključivo građevinsko zemljište koje je ranije pretvoreno utehničku funkciju i koje je prostorno-planskom dokumentacujom upravo namijenjeno zaindustrijske pogone.U toku gradnje pogona i postrojenja za proizvodnju legura koristit će se isključivozemljište koje je ranije pretvoreno u tehničku funkciju i koje se nalazi u sastavu pogonaza proizvodnju ferolegura bivše firme »Elektrobosna« Jajce, kao i pristupni putevi odmagistralnog puta Jajce – Donji Vakuf (Shema 1).Ulaz na građevinsku parcelu, odnosno u krug budućeg pogona je kontroliran sametalnom kapijom. Od ulazno-izlanog kontrolnog punkta vodi interna prometnica kojaokružuje parcele definisane sa k.č. broj: 799/4, 799/8, 799/1, 799/2 i 799/3, koje sevode kao vlasništvo investitora. Na ovaj način je omogućen pristup na građevinskuparcelu, odnosno krug budućeg pogona za proizvodnju legura (Shema 1).Prema perspektivnom programu razvoja bivše firme »Elektrobosna« Jajce za period1975-1985. godina bila je predviđena izgradnja elektrolučne peći broj: VI i VII, ali istenisu izgrađene iz razloga što je u periodu između 1980. i 1990. godine zavladalaekonomska i društvena kriza, što je rezultiralo obustavom rada većine pogona usastavu ove, te njenim raspadom i transformacijom u više manjih privrednih društavaformiranih kroz procese privatizacije tehnoloških dijelova.Projektnom dokumentacijom je predviđena izgradnja dvije elektrolučne peći broj: VI i VIIukupne snaga 48 MVA (2 x 24 MVA) i pratećih sadržaja i to: skladište za sirovine, postrojenje za pranje i drobljenje kvarca, postrojenje za transport kvarca do dozatora, postrojenje za transport koksa, postrojenje za transport drvne mase, postrojenje za dostavu sirovina za proizvodnju feromagnezijuma, postrojenje za omekšavanje tehnološke vode, skladište gotovih proizvoda, tehnološka linija za proizvodnju prefabrikata od tehnološkog otpada nastalog uosnovnoj proizvodnji, elektro-mašinska radionica,TRIMGRAD d.o.o. Jajce9

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu garderoba i kupatilo za zaposlenike, restoran i uprava.Na temelju dosadašnjih iskustava u projektiranju i izvođenju ovakvih tehnološkihobjekata i postrojenja, projektant je odlučio da glavni dio ove tehnološke cjeline izgradipodzemno. Prema projektnom rješenju dvije etaže za visinu od 6 m će biti izgrađenepodzemno. Ovaj dio postrojenja će biti izgrađen od armirano-betonske konstrukcije satemeljnom armiranom betonskom pločom. Preostali dio tehnologije će biti izgrađennadzemno, počevši sa etažom u kojoj će biti instalirani trafoi sa po 10-16 MVA, ovisnood toga kako će odlučiti isporuačilac opreme iz S.R. Njemačke. Nadzemni dio će bitiizgrađen od šljako-betonskih blokova sa armirano-betonskim stubovima i armiranobetonskimserklažima kao pojačanjima.Krovna konstrukcija je jednovodna i sastoji se od čeličnih rešetkastih nosača preko kojihće biti položen valoviti pokrovni lim. Ovakvim projektnim rješenjem će se ostvariti velikeuštede u transportu i energiji, a posebno je važno napomenuti da će se na ovaj načinosigurati puno veća zaštita i sigurnost za zaposlenike u pogonu. Naime, poznato je dasu se često dešavale nesreće na radu u bivšoj firmi “Elektrobosna“ zbog toga što jepostrojenje bilo izgrađeno na način da je cijeli tehnološki sistem bio otvoren i usljednekontroliranog izljevanja mase iz peći koja ima temperatutru iznad 1500 o C. Novoprojektno rješenje će omogućiti potpunu sigurnost zaposlenika i tehnološke opreme uovom pogledu. Osim toga, na ovaj način će biti omogućeno prikupljanje toplinskeenergije koja se oslobađa u osnovnom tehnološkom procesu, a koja se kasnije možeiskoristiti na razne načine, što je u skladu sa principima BAT-smjernica.1.1.1. Osnovne karakteristike lokacijePogon za proizvodnju planira se graditi na građevinskoj parceli označenenoj kao k.č.broj: 799/11 K.O. Pijavice, koja se vodi kao vlasništvo gospođe Amire Mačak, na kojojse već nalazi dio tehnoloških sadržaja. Prema tome, parcela na kojoj se planira graditinavedeni pogon se nalazi u zoni koja je prostorno-planskom dokumentacijom općineJajce namijenjena za industrijsku proizvodnju (Shema 1).Investitor je zaključio Ugovor o zakupu zemljišta definisanog sa k.č. broj: 799/11, K.O.Jajce I, ukupne površine 15.186 m 2 , sa Amirom Mačak, vlasnicom zemljišta za potrebeizgradnje predmetnog pogona za proizvodnju legura dana 28.12.2010. godine, predZaimom Topalovićem, notarom u Jajcu, na period u trajanju od 100 godina, čija kopijaje data u prilogu.Lokacija za izgradnju pogona i postrojenja za proizvodnju legura se nalazi izmeđumagistralnog puta Jajce – Donji Vakuf i rijeke Vrbas, na izlazu iz grada u pravcu DonjegVakufa. Ukupna površina parcele na kojoj se planira graditi navedeni pogon zaproizvodnju legura iznosi 15.186 m 2 .Na kopiji katastarskog plana razmjere 1:1.000, izdatoj od strane Općinske geodetskeuprave Jajce od 17.01.2011. godine naznačena je lokacija za izgradnju planiranogpogona za proizvodnju legura (Shema 1).TRIMGRAD d.o.o. Jajce10

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuPristup na parcelu i krug budućeg pogona za proizvodnju legura je omogućen sa glavnemagistralne ceste Jajce - Donji Vakuf i to preko parcela definisanih kao k.č. broj: 799/4,799/8, 799/1, 799/2 i 799/3, koje se vode kao vlasništvo Investitora (Shema 1).Predmetna lokacija planiranog pogona za proizvodnju legura je sa istočne straneograničena lokacijom postrojenja trafostanice snage 110 kV i trafostanice Jajce II220/110/35 kV sa koje se napajao električnom energijom pogon za proizvodnjuferolegura bivše firme “Elektrobosna“ Jajce, a kojim upravlja “Elektroprijenos BiH“. Izapostrojenja Elektroprivrede BiH protiče potok Rika, koji čini desnu pritoku rijeke Vrbas,sa čije suprotne strane prolazi magistralni put Jajce – Donji Vakuf, iznad kojeg senastavlja uzvišenje obraslo šibljem i niskim rastinjem. Na južnoj strani parcele (lokacije)nastavlja se pogon za proizvodnju ferosilicija sa elektro-pećima broj: IV i V firme“Steelmin BH“ d.o.o. Jajce, koji je inače neposredno okružen građevinskim parcelama(zemljištem) Investitora. Južnom stranom ovog pogona prolazi navedeni magistralni putJajce – Donji Vakuf, sa čije suprotne strane se uzvisuje devastirana hrastovo-grabovasastojina šumske zajednice Querco-Carpinetum illyricum. Jugoistočno od lokacije, nasuprotnoj strani navedenog magistralnog puta, nalaze se četiri (4) individualnastambena objekta, koja pripadaju naselju Skela. Na zapadnoj strani lokacije nastavljase neizgrađeno građevinsko zemljište u sastavu industrijske zone, između navedenogmagistralnog puta i rijeke Vrbas, koje se vodi kao vlasništvo firme “Komotin“ d.o.o.Jajce. Na sjevernoj strani lokacije (parcele) nastavlja se neizgrađeno građevinskozemljište koje se vodi kao vlasništvo firme “Dujić“ d.o.o. Jajce, sa čije sjeverozapadne isjeverne strane protiče rijeka Vrbas, na čijoj suprotnoj strani se nalazi napuštenimagacin bivšeg preduzeća “Trgocentar“ d.o.o. Jajce. Sjeverozapadno od rijeke Vrbasse nalaze objekti nekadašnjeg drvno-industrijskog kombinata “Šedinac“ d.o.o. Jace ukojima se nalazi skladište firme “Termoflux“ Jajce, zatim firma “Metalinvest“ d.o.o. Jajce,dok je jedan dio objekata napušten (Slika 1).Najbliže naselje predmetnoj lokaciji jeste naselje Skela, koje se nalazi jugoistočno odpredmetne lokacije od koje je razdvojeno pogonom za proizvodnji ferosilicija firme“Steelmin BH“ d.o.o. Jajce, kompleksom benzinske pumpe “Bojanić“ d.o.o. Jajce,Tehničkim pregledom vozila “Croatia Osiguranje“ i drugim poslovnim objektima. NaseljeSkela se nastavlja jugoistočno od magistralnog puta Jajce – Donji Vakuf. Sljedećenaselje po udaljenosti od predmetne lokacije jeste naselje koje se uzdižesjeverozapadno iznad rijeke Vrbas i to iznad proizvodnih pogona lociranih na lijevojobali ovog vodotoka (Slika 1).Položaj lokacije predviđene za izgradnju pogona i postrojenja za proizvodnju legura senalazi na 44°19'42"N sjeverne geografske širine i 17°15'45"E istočne geografske dužine(Slika 1).TRIMGRAD d.o.o. Jajce11

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuSlika 1. Položaj lokacije budućeg pogona za proizvodnju legura u Jajcu.Položaj mikrolokacije planiranog pogona za proizvodnju legura u blizini naselja Skela uopćini Jajce prikazan je na slici 2.Pogon zaproizvodnjuleguraTrimgradd.o.o. JajceSlika 2. Mikrolokacija budućeg pogona za proizvodnju legura u Jajcu.TRIMGRAD d.o.o. Jajce12

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuOpćina Jajce smještena je na ušću rijeke Plive u rijeku Vrbas i to u središnjem dijeluBosne i Hercegovine, a pripada Srednjobosanskom kantonu / Kantonu Središnja Bosnai prostire se na površini od 363 kvadratna kilometra. Nalazi se na raskrsnici magistralnihputeva Travnik - Donji Vakuf - Jajce i Jajce - Donji Vakuf - Bugojno (magistralni puteviM-5 i M-16). Ova općina graniči se sa općinama: Travnik, Dobretići i Donji Vakuf, kojeadministrativno pripadaju Federaciji BiH, odnosno SBK, i općinama: Jezero, Šipovo iMrkonjić Grad u RS.Prema zadnjem popisu stanovništva iz 1991. godine grad Jajce je imao 13.579, aOpćina 45.007 stanovnika. Odlikuje je pretežno brdsko-planinski reljef i umjerenokontinentalnaklima.U odnosu na 1992. godinu teritorij općine Jajce je izmijenjen i smanjen za 33 km²,obzirom da su nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH dijeloviopćine Jajce ušli u sastav novoformirane općine Jezero u RS, dok je općini Jajce pripaodio općine Mrkonjić Grad.Općina Jajce nalazi se na obalama rijeka Pliva i Vrbas i smještena je na 44°20'26"Nsjeverne geografske širine i 17°15'27"E istočne geografske dužine i na nadmorskojvisini između 362,5 m gdje se nalazi vodopad na Plivi i 1.400 m (Suhi Vrh). Gradskajezgra Jajca nalazi se na nadmorskoj visini koja na tvrđavi iznosi 470 m, dok jenadmorska visina na Plivskim jezerima 426,6 metara.Područjem općine Jajce protiču rijeke Pliva i Vrbas, sa više pritoka, koje su bogateribljim populacijama, a u blizini se nalaze Veliko i Malo plivsko jezero, koja okružujuvodenice.Općinu Jajce odlikuje umjereno-kontinentalna klima, sa toplim ljetima i oštrim zimama.Među prirodnim resursima kojima raspolaže zastupljene su šume na okolnimplaninama, koje zauzimaju više od polovine ukupne teritorije Općine, potom vodniresursi zahvaljujući kojima u Jajcu egzistiraju dvije hidroelektrane, te više mineralnih irudnih nalazišta, među kojima i nalazište boksita. Jedan od razvojnih potencijala je iturizam, a uža jezgra grada Jajca nalazi se na prestižnoj UNESCO-voj listi svjetskegraditeljske baštine.Okolne planine, kojima dominira Suhi Vrh (1.431 m.n.m.), obiluju crnogoričnom ibjelogoričnom šumom koje pokrivaju 20.978 ha ili 54% ukupne teritorije općine Jajce ukojima se nalazi raznovrsna divljač, ljekovito bilje i tereni pogodni za zimske sportove irekreaciju.Zahvaljujući vodenom potencijalu na području općine Jajce nalaze se dvijehidroelektarne - HE Jajce I i HE Jajce II, koje osiguravaju godišnju proizvodnju odukupno 225.454.000 KWh električne energije.Na području ove Općine nalazi se više mineralnih i rudnih nalazišta, uključujućinalazišta boksita u području Poljana i Bešpelja. U okolini grada postoje nalazištanemetalnih materijala pogodnih za građevinarstvo, nalazišta građevinskog kamena uKomotinskom potoku, nalazišta gline u Divičanima, te gips-anhidrita na obali Plivskogjezera.TRIMGRAD d.o.o. Jajce13

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuPrirodna bogatstva, koja čine, pored ostalih, rijeka Pliva sa svojim jezerima ivodopadom, te bogato kulturno-historijsko naslijeđe (Stari grad, katakombe, Omerbegovakuća, crkva sv. Marije i toranj sv. Luke, hram Mitrasa – ukupno 23 nacionalnaspomenika) predstavljaju jedinstvenu graditeljsku baštinu i turističku ponudu Jajca.Na inicijativu općine Jajce, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uputila jePredsjedništvu BiH prijedlog za uvrštavanje uže gradske jezgre grada Jajca naprestižnu Listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a. Predsjedništvo BiH je unovembru 2006. godine podržalo inicijativu i uputilo prijedlog kandidature BiH za Jajce usjedište UNESCO-a očekujući da se donese pozitivna odluka, jer to ovaj grad zaslužujesvojim posebnim vrijednostima.Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i oštrim i snježnim zimama.Temperatura dosta varira u toku godine. Isto tako i dnevna variranja temperature suznačajna, jer postoje značajne razlike između dnevnih i noćnih temperatura. Srednjagodišnja temperatura iznosi oko 10 C. Najtopliji mjesec u toku godine je juli, anajhladniji je decembar. Padavine su u toku godine neravnomjerno raspoređene inajveće količine javljaju se u jesen. Minimalne padavine javljaju se u ljetnom periodu,što je za očekivati i to u mjesecu julu i augustu. Prosječna godišnja količina padavainaiznosi oko 1000 mm i varira između 800 i 1000 mm. Pravac vjetra je dominantandolinom rijeke Vrbas (jug-sjever i sjever-jug).1.2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količinamaterijala koji se koristeKoncepcijsko rješenje pogon za proizvodnju legura čine slijedeće tehnološke cjeline isadržaji:• skladište sirovina,• priprema i transport sirovinskih resursa,• proizvodna hala sa elektrolučnim pećima broj: VI i VI,• odjeljenje za izljev i preradu legura,• skladište legura,• transport otpadnih plinova sa filterskim sistemom,• odjeljenje za proizvodnju prefabrikata (mikrosilike),• filtersko postrojenje,• postrojenje za pripremu tehnološke vode,• elektromašinska radionica,• laboratorija,• upravna zgrada,• saobraćajni putevi i parkirališta,• kontrolni punkt.Opis tehničko-tehnoloških cjelina i sadržaja pogona za proizvodnju legura izvršen jeprema tehnološkom redosljedu od prijema, skladištenja i pripreme sirovinskih resursa,proizvodnje i otpreme legura (ferosilicijuma, feromagnezijuma i silicijum-metala),transporta i prečišćavanja otpadnih plinova, pripreme tehnološke vode, do pomoćnihobjekata i pratećih sadržaja koji obezbjeđuju odvijanje tehnološkog procesa proizvodnjeTRIMGRAD d.o.o. Jajce14

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcupredviđenih legura. Dispozicija objekata i tehnoloških cjelina prikazana je na shemi 2datoj u prilogu.1.2.1. Skladište sirovinaSkladište sirovina prema projektu ima tlocrtne dimenzije 66,25 x 23,50 m i visinu h=18m, a čini ga ukupno osam (8) armirano-betonskih bokseva za skladištenje potrebnihsirovinskih materijala (Shema 2).Skladište sirovinskih resura čine sljedeći sadržaji:(1) Skladište kvarcnih sirovina, tj. kvarcni silosi(2) Skladište drvne sirovine (sječke)(3) Skladište lignita(4) Skladište kamenog uglja(5) Skladište metalurškog koksa(6) Skladište željeznih strugotina(7) Skladište kovarine (cundera)(8) Rezervni boksPripremljene kvarcne sirovine, kvarc ili kvarcit, skladišti se u dva skladištna boksa.Kvarcne sirovine se doprermaju u komadima granulacije (30)40-120 mm iz ležišta naZec planini (zona izvorišta rijeke Vrbas), koje se nalazi na samoj tromeđi općina: GornjiVakuf, Prozor i Konjic, a kojim upravlja preduzeće “Smrčevice“ d.o.o. iz GornjegVakufa/Uskoplja. Kvarcne sirovine se dopremaju u kamionima do istovarne platforme ukojoj će se vršiti istovar kvarcnih sirovina iz kamiona u prijemni bunker tehnološke linijeza transport i pripremu sirovina.Drvena sječka se izrađuje isključivo od drvne mase tvrdih lišćara (bukva, grab, i sl.) ilipilanskog otpada i koristi se kao pomoćna sirovina u procesu proizodnje legura.Planirano je da se drvena sječka nabavlja na tržištu u okruženju i neće je izrađivati ukrugu ovog pogona. Skladištenje drvene sječke će se vršiti u namjenskom boksuskladištnog objekta u industrijskom krugu. Iz skladišta se sječka dozira preko usipnogkoša na transporter i preko istog u silos sječke iz kojeg se dalje dozira prekoautomatske vage u elekro-peć.Lignit će se nabavljati i obližnjih rudnika kao što je rudnik “Gračanica“ u GornjemVakufu, udaljenom oko 60 km i rudnik Stanari kod Doboja, udaljen oko 130 km, kaoproizvod koji se koristi u procesu proizvodnje ferosilicija i drugih legura, bez predhodnepripreme. Lignit će se dopremati u krug pogona kamionskim transportom i skladištiti unamjenskom boksu skladišnog objekta.Za proizvodnju legura koristi se kameni ugalj kvaliteta za koksovanje, koji će senabavljati iz uvoza, vjerovatno iz Poljske, u granulaciji 20-50 mm u kojoj se koristi uprocesu proizvodnje legura. Kameni ugalj će se skladištiti u jednom namjenskom boksuskladišta sirovinskih resursa.Metalurški koks će se dopremati iz koksare u Zenici ili Lukavcu u kamionima utehnološkoj granulaciji (pripremljen za proizvodnju) i skladištiti u namjenskomskladištnom boksu skladišta sirovina.TRIMGRAD d.o.o. Jajce15

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuŽeljezna strugotina i kovarina (cunder) će se nabavljati od dobavljača u okruženju kaopripremljena sirovina i skladištit će se u namjenskom skladištnom boksu skladištasirovina.Navedeni sirovinski materijali (kvarc, drvena sječka, kameni ugalj, lignig, metalurškikoks, željezna strugotina i kovarina) će se nabavljati predhodno pripremljeni ugranulaciji u kojoj se koriste u proizvodnom procesu i kao takvi će se skladištiti unamjenskim armirano-betonskim boksevima po vrstama sirovinskih materijala, što jestrateško opredjeljenje investitora. Međutim, Investitor planira izgradnju tehnološke linijeza pripremu kvarcnih sirovina.1.2.2. Priprema i transport sirovinskih materijalaSirovinski materijali (kvarc, drvena sječka, kameni ugalj, lignig, metalurški koks,željezna strugotina i kovarina) će se nabavljati predhodno pripremljeni u granulaciji ukojoj se koriste u proizvodnom procesu i kao takvi će se skladištiti po vrstamasirovinskih materijala u armirano-betonske bokseve namjenskog skladišta, što jestrateško opredjeljenje investitora. Međutim, operator planira izgraditi tehnološku linijuza pripremu kvarcnih sirovina kao alternativno rješenje u slučaju potrebe za pripremomsirovinskih materijala.Gotove, odnosno pripremljene sirovine se iz skladišnih bokseva izuzimaju sautovarivačem i usipaju u koš linije za transport pripremljenih sirovina u centralne siloseproizvodne hale u kojoj se nalaze dvije elektrolučne peći. Previđena je izgradnja sedamcentralnih silosa za svaku peć, koliko ima i sirovina (2 x 7 silosa). Sirovine se iz ovihsilosa istovremeno doziraju preko automatskih vaga u jednom vaganju na transportermješavine sirovina kojim se pripremljena šarža transportuje i usipa u radne (pećne)silose za doziranje šarže u elektrolučne peći u cilju proizvodnje planiranih legura, naprimjer: ferosilicijuma, feromagnezijuma i silicijum-metala.1.2.2.1 Priprema i transport kvarcne sirovineTehnološka linija pripreme i transporta kvarcnih sirovina se sastoji od dvije linije zadrobljenje, pranje i transport kvarcne sirovine. Kvarcne sirovine će se nakon dopremeistovara iz kamiona na istovarnoj platformi u prijemne bunkere preko rešetki. Izprijemnih bunkera se po potrebi kvarcna sirovina dozira preko dodavača na transporterkojim se transportuje u drobilično postrojenje. Eventualno nadzrno se manuelno,korištenjem čekića, sitni i potom propada u prijemni bunker. U drobiličnom postrojenjuse vrši drobljenje kvarcne sirovine. Izdrobljeni materijal se dalje transportuje prekotransportera drobljenog kvarca u bubanj za pranje kvarca i dalje na vibraciono sito ucilju odstranjivanja podzrna, odnosno granulacije manje od 40(30) mm. Oprano zrnogranulacije (30)40-120 mm se dalje transportuje preko skladišnih transportera uskladište pripremljene kvarcne sirovine. Podzrno granulacije

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuPrema tehnološkim potrebama iz skladišta se uzima pripremljena kvarcna sirovinakorištenjem utovarivača i usipa u usipni koš na početku jedne od dvije planiranetehnološke linije za transport pripremljenih sirovinskih materijala u glavni silos predviđenu proizvodnoj hali. Iz ovog silosa se kvarcna sirovina dozira preko automatske vage natransporter pripremljene mješavine sirovinskih materijala (kvarc, drvena sječka, kameniugalj, lignig, metalurški koks, željezna strugotina, kovarina). Pripremljena sirovinskamješavina se transportuje u pećne silose za doziranje u peć u cilju proizvodnjeferosilicijuma ili feromagnezija ili silicijum-metala.1.2.2.2 Priprema i transport drvene sirovine (sječke)Drvena sječka se koristi kao pomoćna sirovina u procesu proizodnje ferosilicijuma,feromagnezijuma i silicijum-metala. Nabavljat će se od dobavljača u okruženju kaopripremljen (gotov) proizvod, odnosno sirovinski materijal i skladištit će se unamjenskom armirano-betonskom boksu skladišta sirovina.Po potrebi se sječka usipa pomoću utovarivača u usipni koš transportne linije u ciljutransporta u centralni silos za sječku iz kojeg se dalje dozira preko automatske vage uzajednički silos pripremljene mješavine kvarcne sirovine sa pomoćnim sirovinskimmaterijalima (drvena sječka, kameni ugalj, lignig, metalurški koks, željezna strugotina,kovarina). Pripremljena šarža se iz zajedničkog silosa dozira u jednu od dvijepredviđene elektrolučne peći u cilju proizvodnje legura (ferosilicijuma, feromagnezijumaili silicijum-metala).1.2.2.3 Priprema i transport metalurškog koksa, kamenog uglja i lignitaMetalurški koks, kameni ugalj i lignit se dopremaju kamionima u krug predmetnogpogona i skladište se u namjenske bokseve skladišta sirovina. Ove sirovine se pomoćuutovarivača prebaciju u usipni koš transportnog sistema za transport pripremljenihsirovinskih materijala u glavne silose iz kojih se dalje ove sirovine doziraju prekoautomatskih vaga na transporter smješe sirovina u jednom vaganju. Pripremljenasmješa (šarža) sirovinskih materijala se dalje transportuje u radne silose za doziranje ujednu od predviđene dvije elektrolučne peći preko kojih se vrši doziranje smješesirovinskih materijala u cilju proizvodnje predviđenih legura.1.2.2.4 Priprema i transport željezne strugotine i kovarineŽeljezna strugotina i kovarina (cunder) se dopremaju kamionskim transportom iskladište se u namjenski armirano-betonski boks u skladištu sirovina. Ova metalnasupstanca se po potrebi prebacuje u usipni koš transportnog sistema za dopremu uprijemni silos u proizvodnoj hali, te preko automatske vage dozira na transporter smješesirovinskih materijala u cilju usipa šarže u pećne silose i dalje preko dozirnih cijeviraspoređenih po rubu peći u jednu od dvije elektrolučne peći u cilju proizvodnje legura.TRIMGRAD d.o.o. Jajce17

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.2.3. Prijemni bunkeri i dozeri sirovinskog materijalaTransportnim sistemom se sirovine, kao što su: kvarc, drvena sječka, lignit, kameniugalj, metalurški koks, željezna strugotina i kovarina, dopremaju u svoje prijemne siloseu proizvodnoj hali, kojih ima po sedam uz obe peći, koliko ima i sirovina.Prema proizvodnim potrebama, odnosno zavisno od obima i dinamike proizvodnjelegura, vrši se odvojeno doziranje pojedinih pripremljenih sirovina iz prijemnih(centralnih) silosa preko automatskih vaga u jednom vaganju na transporter smješesirovinskih materijala i preko ovog transportera u pećne silose za doziranje smješe(šarže) sirovina u elektrolučnu peć VI ili VII. Uz obe peći se instalira po šest pećnihsilosa iz kojih se smješa sirovina dozira u peći preko dozirnih cijevi pravilnoraspoređenih po rubu kape peći tako da iste zatvaraju krug od 360 0 i čine šest tačakapreko kojih se vrši doziranje smješe sirovina u kadu peći.1.2.4. Proizvodna halaProizvodna hala ima ukupnu površinu P=3.106 m 2 . U proizvodnoj hali se instaliraju dvijeelektrolučne peći VI i VII, čija je projektirana snaga 48 MVA (2 x 24 MVA), sa pratećeominfrastrukturom za ovaj proizvodni proces kako bi se dobila zaokružena tehnološkacjelina za obezbjeđenje proizvodnje legura. Unutar ove hale će se izgraditi socijalneprostorije za uposlene koje će služiti za presvlaćenje, tuširanje i objedovanje. Također,unutar hale će biti izgrađene i uredske prostorije za tehničko osoblje (Shema 2).Na temelju dosadašnjih iskustava u projektiranju i izvođenju ovakvih objekata,projektant je odlučio da glavni dio ove tehnološke cjeline izgradi podzemno. Premaprojektnom rješenju dvije etaže za visinu od 6 m će biti izgrađene podzemno, usuterenu. Ovaj dio objekta će biti izgrađen od armirano-betonske konstrukcije satemeljnom armirano-betonskom pločom. Preostali dio tehnologije će biti izgrađennadzemno, počevši sa etažom u kojoj će biti instalirani trafoi sa po 10-16 MVA, ovisnood toga kako će odlučiti isporuačilac opreme iz S.R. Njemačke. Nadzemni dio će bitiizgrađen od šljako-betonskih blokova sa armirano-betonskim stupovima i armiranobetonskimserklažima kao pojačanjima.Krovna konstrukcija je jednovodna i sastoji se od čeličnih rešetkastih nosača preko kojihće biti položen valoviti pokrovni lim.Ovakvim projektnim rješenjem će se ostvariti velike uštede u transportu, energiji, aposebno je važno napomenuti da će se na ovaj način osigurati puno veća zaštita isigurnost za uposlenike.Naime, poznato je da su se često dešavale nesreće na radu u postojećem pogonu naistoj lokaciji bivše firme »Elektrobosna« zbog toga što je postrojenje bilo izgrađeno nanačin da je cijeli sistem bio otvoren i uslijed nekontroliranog izlijevanja mase iz kadepeći koja ima temperatutru iznad 1500 0 C, radnici koji su radili na tim poslovima su bilipovređivani. Novo projektno rješenje će omogućiti potpunu sigurnost u ovom pogledu.Osim toga, na ovaj način će biti omogućeno prikupljanje toplinske energije koja seTRIMGRAD d.o.o. Jajce18

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcuoslobađa u osnovnom procesu a koja se kasnije može iskoristiti na razne načine ukorisne svrhe, što je u skladu sa principima BAT-smjernica EU.Pregledom lokacije i postojećih sadržaja je konstatirano da postoji vodovod ikanalizaciona mreža, kao i trafostanica za napajanje električnom energijom potrošača uplaniranom pogonu. To daje mogućnost da se u dogovoru sa odgovarajućiminstitucijama izvrši priključak na iste.1.2.5. Osnovne tehničke karakteristike elektrolučnih pećiElektrolučna peć predstavlja složeni tehničko-tehnološki sistem za proizvodnju legura,koja sadrži sljedeću osnovnu opremu (Slika 14):1. Oprema za dovođenje eleketrične energije i oprema za stvaranje električne mreželuka, što obuvata sistem elektroda i nosača elektroda,2. Oprema za dodavanje (doziranje) ulazne sirovine, kao što je kvarc, redukcionimaterijal i druge neophodne komponente za proizvodnju legura,3. Tijelo elektrolučne peći sa oknom, čahurom i kapom peći koja štiti opremu odtoplotng zračenja,4. Oprema za odstranjivanje otopljenog materijala i troske iz peći,5. Sistem odvodnje dimnih plinova iz peći sa prečistačem (fabrički filter).TRIMGRAD d.o.o. JajceSlika 3: Elektrolučna peć sa potopljenim električnim lukom19

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuElektrolučne peći su maksimalnog učinka 2 x 24 MVA. Predviđene su elektrolučne pećizadnje generacije, koje omogućavaju proizvodnju različitih vrsta legura, maksimalniučinak i ujedno znatno veću sigurnost u radu i istovremeno znatno niže emisije štetnihmaterija u okoliš. Pri punom opterećenju jedna peć proiozvodi 140 t/dan legura ili 4.200t/mjsečno, odnosno 46.200 t/g legura. Međutim, količina proizvedenih legura zavisi odmnogo uticajnih faktora, kao što su tehnološka spremnost postrojenja, godišnjegremonta, raspoložive količine električne energije, kvalitet sirovina, cijene legura nasvjetskom tržištu i tržišnih potreba za legurama.Predviđene elektrolučne peći imaju sljedeće tehničko-tehnološke karakteristike:▪ maksimalna snaga peći je 2 x 24 MVA;▪ elektrolučne peći su trofazne i imaju po tri elektrode,▪ peći imaju vatrostalno obloženu otvorenu kružnu kadu;▪ elektro-oprema uključujući pećne transformatore, komandni pult, automatskistrujni regulator i dr.;▪ strujni vodiči;▪ sistem za nošenje i klizanje elektroda;▪ tri Söderberg elektrode;▪ kapa i kada peći,▪ rotaciona platforma peći,▪ vodom hlađena dimna kapa sa zaštitnim elementima;▪ dimovodi i sistem za filtriranje (otprašivanje) dinmih plinova;▪ prijemni bunkeri za sirovinski materijal,▪ sistem za transport i pripremu šarže;▪ automatske vage sa koševima za odvagu i doziranje pripremljenih sirovinskihmaterijala,▪ pećni silosi za smješu sirovinskog materijala,▪ dozirne cijevi za hranjenje peći sirovinskim materijalom,▪ sistem za recirkulaciju vode;▪ šanžer mašina za obradu zasipa peći,▪ izljevna kolica sa grafitno-metalnom kokilama,▪ elektro-bušač peći,▪ transformator koji će se snabdijevati električnom energijom iz TS Jajce II220/110/35 kV;▪ voda za hlađenje se uzima se iz recirkulacionog sistema industrijske vode;▪ tehnološki postupak je karbotermijska redukcija kvarca;▪ obračunato vrijeme rada peći je 300 dana godišnje;▪ tehnološki proces je praktično zatvoren i materijal koji se dobije filtriranjemdimnih plinova kao sporedni proizvod je kemijski je inertan i pakuje se u big-bagili kamionske cisterne i transportuje do korisnika kao sekundarna sirovina.Električna struja se dovodi do elektrolučne redukcione peći sa tri monofazna pećnatransformatora snage P=16,0 MVA, svaki radnog napona 35.000 V, sa uljno-vodenimhlađenjem, ugrađenim prekidačem sekundarnog napona pod opterećenjem. Pećnitransformatori se postavljaju u odvojenim sobama (komorama) oko peći. Kompenzacijareaktivne energije peći treba da bude prilagođena propisima tako da je cos 0,95.TRIMGRAD d.o.o. Jajce20

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuElektrični radni parametri se reguliraju pomoću automatskog regulatora. Napajanje odpećnih transformatora do elektroda u peći izvodi se pomoću fleksibilnih bakarnihvodova, sekundarnih cijevi i kontaktnih ploča stegnutih uz elektrode.Upravljanje procesom proizvodnje legura u peći vrši se preko komandnog pultasmještenog u komandnoj sobi, a proces je automatizovan.1.2.6. Odjeljenje za drobljenje, klasiranje i pakovanje leguraIzručena legura iz peći u livni lonac ili kokile se hladi u proizvodnoj hali. Kada materijalbude u čvrstom i ohlađenom stanju, tada se transportuje u odjeljenje za drobljenje,klasirajne i pakovanje legura. Proces drobljenja i klasiranja (prosijavanja) legura se vršiu postrojenjima separacije koja se planira instalirati u dijelu proizvodne hale. Izdrobljenimaterijal se dalje transportuje na višeetažno sito na kojem se vrši klasiranje legura pokomercijalnim granulacijama zavisno od proizvodnih potreba.Tokom prerade, drobljenja i klasiranja legura produkuje se prašina, koja se moraodsisavati i izdvajati iz otpadnog zraka u otprašivaču u cilju obezbjeđenja propisanihradnih uvjeta u hali i sprečavanja emisija u okoliš. Ova prašina se dalje prerađuje usekundarnu sirovinu u cilju plasmana na tržište u svrhu proizvodnje cementa, betona idrugih građevinskih proizvoda. Tehnički sistem za otprašivanje separacije trebaodabrati i izvesti tako da zadovolji efikasno odsisavanje prašine i propisane emisionestandarde.1.2.7. Tehnološki proces proizvodnje leguraTehnološki proces proizvodnje legura (ferosilicijuma, feromagnezijuma i silicijummetala)odvijat će se u elektrolučnim peći VI i VII, čija je projektirana snaga iznosi 2 x24 = 48 MVA.U planiranim elektrolučnim pećima predviđena je proizvodnja 75 - 95 % ferosilicijuma,98,50 % silicijum-metala i feromagnezijuma.Proces proizvodnje legura baziran je na direktnoj redukciji kvarca ili kvarcita uelektroredukcionoj peći dodavanjem ugljeničkih materijala, kao npr.: drvene sječke,kamenog uglja, lignita i metalurškog koksa. Najčešće se kao reduktori koriste raznevrste prirodnih ili industrijski dobijenih ugljeva, dok se u zadnje vrijeme u tu svrhu koristidrvo ili drvena sječka. Od prirodnih ugljeva sreću se obično u upotrebi lignite, kameniugalj i antracit. Znatno većeg značaja su reduktori, koji su industrijski proizvedeni kaošto su: drveni ugalj, plinski koks, petrolkoks, metalurški koks, karbonizirani-bituminozniugljevi, te razne vrste polukoksova proizvedenih niskotemperaturnom karbonizacijom(švelovanjem) lignita i mrkih ugljeva. Kako na tržištu nema dovoljne količine željezne ičelične sječke, za potrebe industrije ferolegura se sve više koristi otpadna izgoretina izvaljaonica i kovačnica, poznata pod nazivom kovarina ili tzv. „cunder“.Sirovinski materijali (kvarc, drvena sječka, kameni ugalj, lignit, metalurški koks, željeznastrugotina i kovarina) se međusobno miješaju u predhodno tehnološki definisanimstehiometrijskim odnosima. Izmješana šarža se dodaje u elektro-peć u kojoj se reagensi21TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcuzagrijevaju na temperature oko 2000 °C prolaskom električne struje kroz šaržu peći. Zapeć šaržiranu kvarcom i ugljeničnim materijalima (drvena sječka, kameni ugalj, lignig imetalurški koks) idealna reakcija bi bila:TRIMGRAD d.o.o. JajceSiO 2 + 2C ═ Si + 2 COKemija procesa proizvodnje legura je mnogo složenija nego što pokazuje ova sumarnakemijska reakcija. Kada se smjesa sirovinskih materijala ubaci u elektroredukcionu pećona polako propada na niže pri čemu raste temperatura svih sastojaka smjese. Kada sesirovinski materijali zagriju na potrebnu temperaturu odvijaju se kemijske reakcijeredukcije kvarca pomoću ugljika iz ugljeničnih materijala. Dobijena legura sakuplja sena dnu elektro-peći i ispušta u transportne lonce. Topljenje sirovinskog materijala u pećise vrši samopekućim (Sӧderberg) elektrodama.U peći se vrši topljenje kvarca na temperaturi od oko 2000 °C pomoću tri grafitneelektrode napajane električnom energijom, tj. električnim lukom koji se stvara izmeđuelektroda (prolaskom električne energije kroz šaržu peći). Proces proizvodnje u pećiodvija se kontinuirano. Peć se kontinuirano dozira (puni) smješom sirovinskih materijalaiz pećnih silosa preko dozirnih cijevi raspoređenih po rubu kape peći. Kada se sirovinskimaterijali zagriju u peći na potrebnu radnu temperaturu odvijaju se kemijske reakcijeredukcije kvarca pomoću ugljika iz ugljeničnih materijala. Nakon provedene redukcije,vrši se diskontinuirano ispuštanje ili izlijevanje proizvedene legure iz elektrolučne peći utransportni lonac. Temperatura tečne legure se kreće izmedu 1500 - 1700 °C. Nakonokončanja procesa izlijevanja tečnog materijala vrši se zatvaranje otvora na peći saglinenim čepom, proces u peći se ciklično nastavlja i kontinuiranim doziranjem sirovinau peć stvara se nova količina proizvoda (tečnog ferosilicija, ili silicijum-metala ili drugelegure).Redukcioni prostor u elektroredukcionoj peći se može uvjetno podijeliti na tri zone. Prvazona je ustvari zona visokih temperatura i nalazi se u neposrednoj blizini električnogluka. Ova zona se još naziva i unutrašnja reakciona zona elektro-peći, a njenatemperatura je obično oko 2000 °C. Materije u ovom području su obično u plinovitomstanju zbog visokih temperatura i to su uglavnom silicijev monoksid (SiO) i CO. Drugazona je zona nižih temperatura i označava se kao vanjska reakciona zona, koju činegornji dijelovi zasipa šarže gdje temperature uglavnom ne prelaze 1900 °C. U ovoj zoninalazi se kvarc i ugljični materijali, ali i određene količine silicijum karbida (SiC). Trećuzonu čini rastopljeni ferosilicijum ili druga legura na dnu kade peći. U ovoj zoni se mogunaći i manje količine SiC koji nije do kraja izreagovao sa SiO do elementarnogsilicijuma.U praktičnim uvjetima vođenja procesa proizvodnje ferosilicija ili drugih legura najbitnijeje odrediti optimalnu količinu ugljika, odnosno reducenata (ugljičnih materijala), koji sesa šaržom uvode u peć. Režim rada sa optimalnom količinom reducenata obezbjeđujeuvjete maksimalne proizvodnje legura. Međutim, režim rada sa manjkom reducenataima za posljedicu stvaranje viška silicijum monoksid (SiO), jer se SiO 2 ne izredukuje upotpunosti. U ovakvim uvjetima rada značajno se povećava potrošnja električneenergije, a iz peći izlazi bijeli gusti dim koji predstavlja plinoviti SiO. Ovaj poremećaj sekoriguje dodavanjem potrebne količine reducenata iz posebnog korektivnog silosa.22

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuRežim rada peći sa viškom reducenata ima za posljedicu stvaranje viška silicijumkarbida (SiC). Ovaj režim rada je mnogo nepovoljniji po proizvodni proces nego režimrada sa manjkom reducenata, jer se u kadi peći stvara sloj SiC koji je kasnije veomateško odstraniti. Za korigovanje ovakvog poremećaja dodaje se određena količinakvarca (SiO 2 ) oko elektroda iz posebnog korektivnog silosa kako bi se redukovao saSiC.Režim klizanja i dužina elektroda ima važnu ulogu u procesu proizvodnje legura.Neodgovarajuća dužina elektroda može prouzrokovati poremećaj rada peći. Klizanjeelektroda kroz mehanizam za klizanje mora biti proporcionalan njihovom trošenju, apotrošnja elektroda uglavnom ovisi od snage na kojoj peć radi, vrste sirovina i sastavašarže. Zato je sa aspekta postizanja optimalnih uvjeta proizvodnje i minimiziranjaemisija neophodno instalirati savremenu mjerno-regulacionu opremu za automatskovođenje procesa, što treba predvidjeti u projektnoj dokumentaciji.Hlađenje i očvršćivanje legure se vrši u posudama tzv. kokilama, koje trebaju daobezbijede brzo hlađenje kako ne bi došlo do raslojavanja legure po sastavu i kako nebi došlo do raspadanja legure. Nakon hlađenja legura se čisti od šljake koja je ostala odobloge kokila. Ohlađena i očišćena legura se dalje transportuje i odlaže u bliziniseparacije u proizvodnoj hali u kojoj se vrši drobljenje i klasiranje (prosijavanje) legirena komercijalne frakcije. Na tržištu se plasiraju najčešće granulacije 0-0,50 mm, 0-2mm, 2-10 mm, 5-30 mm, 10-50 mm i 50-100 mm.Proizvedena legura se podvrgava laboratorijskom ispitivanju u vlastitoj laboratoriji kakobi se utvrdio kemijski sastav i kvalitet iste. Prisutne nečistoće u leguri zavise na prvommjestu od sirovina koje su upotrebljenje u proizvodnji.Gotov proizvod, ferosilicijum ili silicijum-metal ili feromagnezijum određene komercijalnegranulacije se internim transportom prevozi u skladištne bokseve za pojedine legureodakle se dalje isporučuje kupcima.Tehnološki proces proizvodnje legura u predviđenim savremenim elektrolučnim pećima,čija oprema je usklađena sa BAT-smjernicama Evropske Unije, prikazan je na slici 4 ipojednostavljenoj blok shemi 5, datoj u prilogu.Ekonomičnost proizvodnje legura zavisi od uslova u kojima se proizvodnja odvija, odkojih poseban značaj imaju:• kapacitet elektrolučne peći,• obučenost i kvalitet radne snage,• kvalitet kvarca ili kvarcita, odnosno sadržaj SiO 2 i njegov odnos prema ostalimprimjesama,• odgovarajuća reaktivnost i porozitet reduktora,• optimalna granulacija svih sirovina,• cijena i povoljni uvjeti isporuke električne energije,• cijene ostalih sirovina,• organizacija infrastrukture u pogledu unutarnjeg i vanjskog transporta.TRIMGRAD d.o.o. Jajce23

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuSlika 4. Dijagram toka procesa moderne proizvodnje leguraProizvodnja legura zavisi od potrošnje velikih količina električne energije. U praviluproizvođači ovih i sličnih materijala imaju specijalno ugovorene odnose saisporučiocima električne energije, zbog mogućnosti prilagođavanja potrošnje uslovimaisporuke. U sezonama visoke potrošnje (zimski period) proizvodnja se može uznačajnoj meri smanjiti ili u krajnjem slučaju obustaviti kako bi se omogućila stabilnostelektroenergetskog sistema. Suprotno, u sezoni niže potrošnje energije u širokojpotrošnji, peći se mogu maksimalno opteretiti u cilju punog korištenja postrojenja.Snabdijevanje električnom energijom pogona i postrojenja predviđeno je preko TS220/110/35 kV, koja se nalazi neposredno uz lokaciju, sa njene istočne strane. Glavnipotrošači električne energije su elektro-peći, sistem za filtriranje dimnih plinova,elektromotorni razvod, rasvjeta i drugi potrošači.Elektropeći su trofazne sa Söderberg elektrodama, odnosno amorfnim elektrodama,zavisno od asortimana legure. Elektrolučne peći rade u kontinuitetu, te se u određenimvremenskim periodima buše otvori na plaštu kade peći kako bi se ispustila proizvedenalegura u tečnom stanju. Proizvod se u tečnom stanju hvata u izlivne lonce nakon čegase izlijeva u kokile u kojima se hladi do očvršćavanja. Ohlađeni izlivi se lome, čiste odšljake, drobe, pakuju i vagaju, nakon čega se dovoze na odredište kupaca.TRIMGRAD d.o.o. Jajce24

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.2.8. Opis i osobine proizvodaU predmetnom pogonu i elektrolučnim pećima planirana je proizvodnja ferosilicijuma,silicijum-metala i feromagnezijuma.1.2.8.1 FerosilicijumFerosilicijum je legura željeza i silicijuma. Proizvodi se u električnim lučnim pećima izkvarca ili kvarcita, dodavanjem koksa, uglja, drvene sječke i željezne strugotine ilikovarine. Fizikalne osobine legure zavise od sadržaja silicijuma u feroleguri, odnosnoferosilicijumu. Internacionalni standard za ferosilicijum, ISO 5445, specificira kemijskisastav, veličinu zrna i uvjete za isporuku ferosilicija potencijalnim kupcima.Ferosilicijum je srebrenastosive metalne površine i fine kristalne strukture na prelomu.Gustina ferosilicijuma iznosi d=3.200 kg/m 3 . Nasipna masa za komade veličine 20–100mm iznosi 1.500–1.600 kg/m 3 .Tehničke karakteristike ferosilicijuma prikazane su u tabeli 1, a kemijski sastav unarednoj tabeli 2.Tabela 1: Tehničke karakteristike ferosilicijumVeličina 10 - 80 mmSi 75,49 %Al 1,75 %C 0,184 %S 0,018 %P 0,014 %Tabela 2. Kemijski sastav ferosilicijuma, prema ISO 5445OznakaTRIMGRAD d.o.o. JajceKemijski sastav (%)Si Al P S Cod do od do max. max. max.FeSi 75 Al1 72,0 80,0 -- 1,0 0,05 0,04 0,15FeSi 75 Al1,5 72,0 80,0 1,0 1,5 0,05 0,04 0,15FeSi 75 Al2 72,0 80,0 1,5 2,0 0,05 0,04 0,20FeSi 75 Al3 72,0 80,0 2,0 3,0 0,05 0,04 0,20Kemijski sastav ferosilicijuma, dat u tabeli 1, pokazuje samo glavne sastavne elemente iuobičajene nečistoće. Ako korisnik zahtijeva uže granice za glavne elemente, sadržaji/ili različita ograničenja za specificirane elemente i/ili ograničenja za nespecificiraneelemente se usaglašava između isporučioca i korisnika i kao takav se ferosilicijproizvodi.Ferosilicijum spada u najvažnije i najsvestranije legure koje se primjenjuju uželjezarama, livnicama i industriji čelika. To je legura željeza i silicijuma, koja sadržisilicijum u granicama 8-95 %Si. Legura koja sadrži manje od 14 %Si se naziva25

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcusrebrnasto sirovo gvožđe, a sve legure ispod 30 %Si spadaju u niskoprocentniferosilicijum, dok se legure sa više od 30 %Si spadaju u visokoprocentni ferosilicijum.Legure sa manje od 25 %Si se mogu proizvoditi u postrojenjima sličnim visokimpećima, dok se legure sa više silicijuma proizvode samo u elektropećima. Legure kojesadrže u sebi najmanje 98,50 %Si spadaju u kategoriju silicijum-metala ili silicijumvisokog tehničkog kvaliteta, dok se legure sa više od 99,99 % Si svrstavaju u kategorijukoja se na trzistu naziva polikristalni silicijum i monokristalni silicijum, i oni se koristeuglavnom u elektronskoj industriji te se dobivaju posebnim hemijskim postupcima.Ferosilicijum se uglavnom upotrebljava za dezoksidaciju i legiranje čelika. Silicijum upovećanim količinama djeluje kao element koji poboljšava osobine čelika, potrebnog zaširoku industrijsku primjenu. Čelik sa višim sadržajem silicijuma može biti ugrađen uelektrične motore, transformatore i druge električne mašine u kojima se zahtijevaju niskigubici energije.Ferosilicijum se upotrebljava kao materijal za legiranje i modificiranje u proizvodnji sivogliva. Livnice troše manje količine ferosilicijuma. Za legiranje primjenjuju se granulacije10 – 50 mm ili 10 – 80 mm, dok se za modificiranje sivog liva koriste sitnije granulacije1,0 – 3,15 mm ili 3,15 – 6,30 mm ili 3,15 – 10,0 mm.Osim Fe i Si kao glavnih sastojaka, ferosilicijum u sebi sadrži ostale primjese koje setretiraju kao nečistoće, a to su Al, P, C, Ca, Mg, Mn, Ti, kao i Cr. Na tržištu se pojavljujulegure željeza i silicijuma sa 15 %, 25 %, 45 %, 65 %, 75 %, 80 %, 90 %, te 95 % Si.Kao slicijum-metal se danas proizvodi legura sa najmanje 98,50 % Si.Kemijski čisti silicijum ima slijedeće fizičke i kemijske osobine:• atomska težina = 28,06 sa rednim brojem 14 u IV grupi periodnog sistema• valentnost = 2 i 4.Postoje dva od moguća tri alotropna tipa i to:• kristalni oblik se javlja u sjajnim sivim pločicama,• grafitni oblik se javlja kao crne svjetlucave okteaderske pločice,• takozvani amorfni oblik, tamno mrke boje, ne može biti ništa drugo osimkristalnog silicijuma u ekstremno fino rasporedenom stanju.Tačka topljenja Si je 1430 °C (±20), tačka ključanja 2300 °C, a specifična težina = 2,40.Silicijum gori kada se zagrijeva u hloru, dok je nerastvoriv u većini kiselina, ali sepostepeno rastvara u smjesi HNO 3 i HF.Silicijum je slabo elektronegativan i ima veću naklonost da gradi jedinjenja sametaloidima nego sa metalima. Slične osobine ima i tehnički proizveden silicijum-metal,dok osobine legure sa željezom zavise od sadržaja željeza.Temperature topljenja ferosilicijumskih legura leže približno u sljedećim granicama:• ferosilicijum sa 15 % Si = 1220 - 1250 °C,• ferosilicijum sa 45 % Si = 1210 - 1300 °C,• ferosilicijum sa 75 % Si = 1210 - 1315 °C,• ferosilicijum sa 90 % Si = 1210 - 1380 °C,• ferosilicijum sa 99 % Si = cca 1430 °C.TRIMGRAD d.o.o. Jajce26

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.2.8.2 Silicijum-metalSilicijum-metal je legura željeza i slicijuma koja u sebi sadrži više od 98,5 % silicijuma(Si). Koristi se najviše u obojenoj metalurgiji za legiranje aluminijuma i pripremusilicijumskih legura u industriji livenog željeza i čelika, ima primjenu i u kemijskojindustriji. Silicijum-metal sa 99,99 % Si se koristi u elektronskoj industriji.1.2.8.3 MikrosilikaPri proizvodnji legura javlja se kao nusprodukt vrlo fina prašina sive boje koja se uinostranoj literaturi javlja pod različitim imenima: mikrosilica, condensed silica fume(CSF), silica fume (SF), itd. Mikrosilika je ustvari trgovački, odnosno komercijalni nazivza silicijum dioksid (SiO 2 ) prašinu.Mikrosilika se sastoji od nekristaliziranih sferoidnih amorfnih čestica silicijum dioksida.Stvara se u procesu redukcije kvarca u metalni silicijum pri temperaturi od oko 2000 0 C.U plinovima koji nastaju u procesu topljenja kvarcne rude u elektroredukcionoj pećisilicijum reagira sa kisikom formirajući nestabilni SiO 2 koji na temperaturi od 1100 0 C skisikom iz zraka daje vrlo fini dispergirani i amorfni SiO 2 . Individualne čestice suekstremno male, 50–100 puta manje nego čestice cementa i imaju veličinu u prosjeku0,1 – 0,2 μm. Zbog finoće čestica, velike razvijene površine i visokog sadržaja SiO 2 ,mokrosilika je vrlo reaktivan pucolan kad se upotrebljava u betonu. Tipična kemijskaanaliza mikrosilike je data u slijedećoj tabeli (Tabela 3).Tabela 3. Kemijska analiza mikrosilike..SiO 2 ..... ....min. 85,0 % CaO ..... ..max. 1,6 %Fe 2 O 3 ... ....max. 1,7 % MgO ..... ..max. 0,7 %Al 2 O 3 ... ....max. 2,0 % SO 3 ...... ..max. 0,5 %C ......... ....max. 2,0 %Mikrosilika ima nasipnu gustinu aproksimativno 150 – 250 kg/m 3 . Specifična gustinapribližno mikrosilike iznosi oko 2.200 kg/m 3 . U interesu lakšeg i efikasnijeg rukovanja itransporta prah mikrosilike se peletizira i njegova nasipna gustina se povećava na oko400 – 500 kg/m 3 . Finoća pahuljica emitovanog praha mjerena kao specfična površina(BET metoda) je aproksimativno 15.000 – 30.000 m 2 /kg. Dijametar pojedinih čestica uprosjeku iznosi 0,1 – 0,2 μm.Mikrosilika je zbog svojih fizikalno-kemijskih svojstava vrlo cijenjena sekundarnasirovina i danas ima vrlo široku primjenu u proizvodnji različitih vrsta proizvoda. Najvišese koristi za proizvodnju betona zbog povoljnih uticaja na osobine betona. Dodaje sebetonu da poveća njegovu jačinu, otpornost na habanje, otpornost protiv kemijskedegradacije i korozije, te poboljša mehaničke osobine betona i smanji njegovuvodopropusnost. Za vrijeme hidratacije cementa stvara se višak Ca(OH) 2 . Dodatkommikrosilike SiO 2 reaguje sa viškom Ca(OH) 2 , što uzrokuje povećanje sadržaja kalcijumsilikata, koji je gušći i jači nego kalcijum hidroksid stvarajući pucolanski efekat.TRIMGRAD d.o.o. Jajce27

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuMikrosilika također ima efekat punila. Vrlo fine čestice se distribuiraju same umeđuprostor između materijala u betonu i više homogenizuju prostor. Ovo daje većugustinu betonu. Jednostavno pucolanski i filer efekat sa mikrosilikom u kombinaciji saportland cementom daje mogućnost proizvodnje betona visoke jačine, kemijskeotpornosti, jačeg vezivanja, smanjene propustljivosti itd.Mikrosilika se, isto tako, upotrebljava kao sirovina ili dodatak u proizvodnji cementa,asfalta, vatrostalnih materijala, plastične mase i sl. Pored toga koristi se kao pigment iaditiv u proizvodnji papira i plastike, te kao komponenta za injektiranje i u drugimspecijalnim aplikacijama i proizvodima, pa čak i u spravljanju raznih kozmetičkihpreparata.U procesu proizvodnje legura se produkuje oko 200 kg/t legure, što za planiranuproizvodnju od 46.200 t/g iznosi ukupno 9.540 t/g mokrosilike kao sporednog proizvodapri optimalnom kapacitetu proizvodnje.U svijetu su provedena mnogobrojna istraživanja uticaja mikrosilike na zdravlje ljudi,prvenstveno na disajne organe, i dostupne su određene studije o rezultatima tihistraživanja. Prema ovim studijskim istraživanjima nisu zapažena značajna oboljenjauzrokovana usljed izloženosti zaposlenika ovoj prašini. Pokazalo se da mikrosilika niještetna za zdravlje ljudi u tolikoj mjeri kao što je slučaj sa kristaličnom SiO 2 prašinom.McLaughlin je 2000-te godine prezentirao rezultate promatranja 353 radnika u jednojtvornici za proizvodnju silicija u SAD izloženih amorfnom SiO 2 prahu iz zraka, čije sukoncentracije varirale između 1,6 i 50 mg/m 3 . Stanje zdravlja radnika je praćeno 15godina. Višegodišnjim praćenjem su uočeni samo manji plućni problemi kod jednog brojaradnika i to naročito kod onih radnika koji su bili pušači, a kod nepušača nisu uočenanikakva oštećenja pluća. Zbog toga je Ministarstvo zdravlja SAD odredilo maksimalnedozvoljene koncentracije amorfnog SiO 2 praha od 6 mg/m 3 , a kristaličnog SiO 2 praha od0,3 mg/m 3 za osmočasovno radno vrijeme. Mjere predostrožnosti pri manipulisanjumikrosilikom su ipak neophodne ponajprije zbog tragova kvarcne prašine u mikrosilici.1.2.9. Priroda i količina materijala koji se koriste u tehnološkim procesimaproizvodnje leguraU procesu proizvodnje legura koriste se određene sirovine i energenti ovisno o vrstilegure i njenom kvalitetu.Osnovne i pomoćne sirovine i energenti koji se koriste za proizvodnju ferosilicijuma injihova specifična potrošnja po jedinici proizvoda je sljedeća: kvarc ili kvarcit – 1,95 t/t ferosilicijuma, drvena sječka – 2,50 t/t ferosilicijuma, lignit – 1,12 t/t ferosilicijuma, drveni ugalj – 0,246 t/t ferosilicijuma, metalurški koks (petrolkoks ili gasni koks) – 0,682 t/t ferosilicijuma, željezna strugotina i kovarina – 0,33 t/t ferosilicijuma, elektrodna masa – 0,065 t/t proizvoda,TRIMGRAD d.o.o. Jajce28

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu električna energija –9.500 kWh/t ferosilicijuma, tehnološka voda – 600 m 3 /h.Osnovne i pomoćne sirovine i energenti koji se koriste za proizvodnju silicijum-metala injihova specifična potrošnja po jedinici proizvoda je sljedeća: kvarc ili kvarcit – 2,65 t/t silicijum-metala, drvena sječka – 2,70 t/t silicijum-metala, lignit – 1,12 t/t silicijum-metala, drveni ugalj – 0,55 t/t silicijum-metala, metalurški koks (petrolkoks ili gasni koks) – 0,85 t/t silicijum-metala, elektrodna masa – 0,095 t/t silicijum-metala, električna energija – 12.500 kWh/t silicijum-metala, tehnološka voda – 600 m 3 /h.Kvarcne sirovine će se nabavljati sa površinskog kopa “Smrčevice“ iz GornjegVakufa/Uskoplja. Ležišta su locirana u istražnom prostoru Zec planine (zona izvorištarijeke Vrbas), na samoj tromeđi općina: Gornji Vakuf, Prozor i Konjic. Rudna ležišta sulocirana u visokom planinskom području. Definisane geološke rezerve kvarcita iznosepreko 13 miliona tona. Eksploataciono pravo na ova ležišta ima preduzeće “Smrčevice“iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja.Alternativno će se kvarcne sirovine nabavljati rudnika u Lazarevcu i Beloj Crkvi u Srbiji.Kvarcne sirovine će se nabavljati kao pripremljene sirovine za proizvodnju ferosilicijumai silicijum-metala, odnosno izdrobljen, klasirane na frakcije i isprane (odgovarajućečistoće).1.2.9.1 KvarcKvarc je osnovni i dominantni sirovinski materijal koji se koristi u proizvodnji legura, kaošto su: feroslicijum, silicijum-metal i druge legure.Kvarc je predstavnik oksida silicijuma koji kristalizira rombično ili bipiramidalno, te semože pojaviti i kao dvojni blizanac. Porijeklom pripada tipu hidrotermalnih ilimetazomatskih ležišta. Najčešće je homogene ili zrnaste strukture. Bijele je boje,proziran je, dok se rijetko nalazi boje dima i crne boje (tzv. gorski kristal). Također,postoji i ružičaste boje, zavisno od pigmenata željeznog oksida i organskih materija. Uproizvodnji legura se koristi kao nosilac silicijuma i potrebnih reduktora.Primarna rudna tijela kvarca se javljaju u obliku žica, trapova i nepravilnih sočiva.Sekundarna nalazišta kvarca i kvarcita stvarana erozijom i denudacijom se javljaju uvidu:• pijeska - koji se ne može koristiti za proizvodnju ferolegura,• šljunka - koji se može koristiti za proizvodnju ferolegura ako je granulacije preko40 mm• cementiranih konglomerata ili kreča - koji se koriste za proizvodnju legura, ali semoraju prethodno mehanički drobiti na potrebnu granulaciju.TRIMGRAD d.o.o. Jajce29

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuKemijski sastav kvarca I klase:• SiO 2 = min. 99,40 %• Fe 2 O 3 = max. 0,10 %• Al 2 O 3 = max. 0,15 %• CaO = max. 0,02 %Kemijski sastav kvarca II klase:• SiO 2 = min. 97,00 %• Fe 2 O 3 = max. 1,40 %• Al 2 O 3 = max. 0,80 %• CaO = max. 0,60 %• P 2 O 5 = max. 0,02 %1.2.9.2 KvarcitKvarcit je predstavnik grupe silikatnih stijena i po svom kemijskom sastavu je silicijumoksid. Ima u sebi različit sadržaj stranih primjesa sercita, ilita, karbonata, hodrooksidagvožđa, organskih materija, glinovitih supsatnci, itd. U zavisosti od primjesa, javlja se urazličitim bojama (bijela, svjetlosiva, crna, ružičasta, smeđa i slično).Kvarcit je najčešće sedimentnog porijekla sa različitim stepenom prekristalizacijeuticajem hepigenetskih procesa. Vrlo često nastaje i metazomatozom silicijskih ilikarbonatnih stijena. U proizvodnji legura se koristi kao nosilac silicijuma i potrebnihreduktora.Primarna rudna tijela kvarcita se javljaju u obliku slojeva ograničenog prostranstva ilidioksidnih sočiva.Sekundarna nalazišta kvarcita se stvaraju erozijom i denudacijom u vidu pijeska,šljunka i cementiranih konglomerata ili kreča kao i kvarca.1.2.9.3 Drvena sječkaProizvodnja ferosilicijuma i silicijum-metala zahteva određeno učešće drveta u šaržielektro-peći. Drvo šarži daje visoku poroznost, ima izuzetnu kemijsku reaktivnost ielektričnu otpornost te djeluje kao stabilizator električnog luka. Upotrebljava seisključivo drvo tvrdih lišćara (bukva, grab, i sl.) i to sljedećih karakteristika: granulacija ............. 40 – 100 mm, vlaga ........................ 20 - 35,0 %; pepeo....................... 0,20 - 1,50 % C-fix ........................... 11 - 14,0 %.Može se upotrebiti i drvo od pilanskih otpadaka isječeno na odgovarajuće dimenzije.TRIMGRAD d.o.o. Jajce30

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.2.9.4 LignitLignit se potvrdio kao izuzetno kvalitetno redukciono sredstvo u proizvodnjiferosilicijuma i silicijum-metala. Za tehnološke potrebe mora imati sljedećekarakteristike: granulacija 20 - 120 mm vlaga 30 - 50 % pepeo 2,00 - 4,00 % C fix 20 - 35 %.Lignit će se nabavljati iz obližnjeg rudnika u Gornjem Vakufu/Uskoplju (udaljenom 60km) i rudnika Stanari kod Doboja. Lignit iz Stanara je kvalitetniji, ima manji sadržajpepela i posebno sumpora.1.2.9.5 Drveni ugaljU procesu proizvodnje ferosilicijuma i slicijum-metala upotrebljava se i drveni ili kameniugalj odgovarajućeg kvaliteta. Za proizvodnju FeSi 75% zahtjeva se kameni ugalj sanižim sadržajem pepela, sljedećih karakteristika:• granulacija 20 - 100 mm• vlaga 5 - 12 %• pepeo 0,50 - 2,00 %• C fix 70 - 80 %1.2.9.6 Metalurški koksZa proizvodnju ferosilicijuma i silicijum-metala upotrebljava se metalurški koks koji sedobije suhom destilacijom kamenog uglja. To je čvrsti porozni ugljeni materijal nasipnemase oko 400 – 500 kg/m 3 . Metalurški koks ima široku primjenu u proizvodnjiferolegura. U proizvodnom procesu se koristi koks određenih karakteristika.Svojstva pertolkoksa:• granulacija 3 - 20 mm• vlaga 5 - 10 %• pepeo 0,30 - 1,00 %• C fix 80 - 90 %Svojstva gasnog koksa:• granulacija 15 - 20 mm• vlaga 5 - 10 %• pepeo 6,00 - 10,00 %• C fix 70 - 85 %TRIMGRAD d.o.o. Jajce31

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuSvojstva polukoksa:• granulacija 5 - 50 mm• vlaga 5 - 10 %• pepeo 0,80 - 3,50 %• C fix 80 - 85 %Koks će se nabavljati iz koksare “GIKIL“ Lukavac, udaljene oko 200 km od Jajca ili izkoksare u Zenici.1.2.9.7 Željezna strugotinaU proizvodnji feroslicijuma i silicijum-metala željezna komponenta se unosi dodavanjemstrugotine, koja nastaje obradom metala u mašinskim radionicama. Strugotina ne smijesadržavati primjese obojenih metala i nehrđajućih čelika. Nabavlja se na lokalnomtržištu u okruženju od firmi koje se bave obradom i prometom sekundarnih sirovina.1.2.9.8 Kovarina (cunder)Kovarina ili cunder je čvrsti otpadni materijal koji nastaje kod toplog valjanja i kovanjačelika. Po svom kemijskom sastavu je mješavina željeznih oksida među kojima jenajzastupljeniji Fe 3 O 4 .Željezna strugotina ili cunder se koristi u proizvodnji ferolegura kao nosilac potrebnekoličine željeza. Ova sirovina se nabavlja od preduzeća koja se bave metalnomindustrijom.1.2.9.9 Elektrodna masa (Söderberg paste)Elektrodna masa se koristi u procesu elektrotopljenja šarži sirovinskih mješavina uelektrolučnoj, redukcionoj peći kao specijalna elektrodna masa, tzv. Söderberg paste.Zahtevi za kvalitet elektrodne mase moraju zadovoljiti održavanje zadatih parametaraza vrijeme procesa elektrotopljenja u lučnoj redukcionoj peći za proizvodnjuferoslicijuma i drugih legura.Tehnički uvjeti za nabavku elektrodne mase za proizvodnju ferosilicijuma su sljedeći: sadržaj pepela .................... max. 4,0 %; volatili ..................................... 13 2 %; specifični el. otpor ........max. 90 mm 2 /m; temperatura omekšanja ..........55 – 60 0 C; temperatura početka oksidacije .....400 0 C.Elektrodna masa će se nabavljati na evropskom tržištu i to najčešće iz Ukrajine,Slovačke, Italije, Rumunije i drugih država.Za proizvodnju silicijum-metala koristit će se i nabavljati amorfne elektrode.TRIMGRAD d.o.o. Jajce32

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuElektrode za bušenje su grafitne elektrode za električno bušenje izlivnih rupa napećima. Njihov promjer je 100 mm, dužina je 1200 mm, a težina je cca 14,15 kg/ kom.1.2.9.10 Pijesak za posipanje kokilaPijesak za posipanje kokila koristi se za posipanje kokila u koje se izlijeva ferolegura izelektrplučne peći u tečnom stanju u cilju zaštite kokila. Radi se o specijalnom pijesku,čija su zrna obložena smolama ili sličnim materijama. Međutim, za posipanjeunutrašnjosti kokila može se koristiti pijesak iz filterskih sistema (sitnogranuliranamikrosilika).1.2.9.11 Komprimirani kisikKomprimirani kisik se koristi prilikom otvaranja izljevnih rupa na elektrolučnim pećimaza zagrijavanje izljevnog metala, a dijelom i za rafinaciju.1.2.9.12 Električna energijaElektrična energija se koristi u većem obimu u procesu proizvodnje legura, jer seproizvodnja vrši u elektrolučnim pećima. Snabdijevat će se iz visokonaponskeelektrodistributivne mreže, preko trafo stanice u neposrednoj blizini lokacije.1.2.9.13 Tehnološka vodaTehnološka voda će se koristiti za potrebe sistema za rashlađivanje elektrolučnih peći.Ovaj sistem je zatvorenog tipa, tako da se vrši samo povremeno nadopunjavanjesistema vodom zbog gubita jednog dijela vode koji se isparava (cca 5 m 3 /h).1.2.9.14 Pregled potrošnje energije osnovnih i pomoćnih sirovinaU narednoj tabeli je dat pregled potrošnje energije, osnovnih i pomoćnih sirovina zaočekivanu proizvodnju ferosilicijuma i silicijum-metala.Tabela 4. Potrošnja energije, osnovnih i pomoćnih sirovina za proizvodnju ferosilicijuma isilicijum-metala po toni proizvoda.FerosilicijumSilicijum-metalElektrična energija 9.500,00 kWh/t Električna energija 12.500 kWh/tKvarc II klase 1,95 t/t Kvarc I klase 2,65 t/tPertolkoks ili gasni koks 0,682 t/t Pertolkoks 0,85 t/tDrveni ugalj 0,246 t/t Drveni ugalj 0,55 t/tLignit (sirovi) 1,12 t/t Lignit (sirovi) 1,12 t/tDrvena sječka 2,50 t/t Drvena sječka 2,70 t/tŽeljezna strugotina/cunder 0,33 t/t - -Elektrodna masa 0,065 t/t amorfne elektrode 0,095 t/tTehnička voda 600 m 3 /h Tehnološka voda 600 m 3 /hTRIMGRAD d.o.o. Jajce33

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuU narednoj tabeli je dat pregled potrošnje energije, osnovnih i pomoćnih sirovina zaočekivanu proizvodnju ferosilicijuma od 23.100 t/g SI i silicijum-metala od 23.100 t/g.Tabela 5. Planirana ukupna godišnja potrošnja energije, osnovnih i pomoćnih sirovina zaproizvodnju ferosilicijuma i silicijum-metala.FerosilicijumSilicijum-metalElektrična energija 219.450 kWh Električna energija 288.750 kWhKvarc II klase 45.045 t Kvarc I klase 61.215 tPertolkoks ili gasni koks 15.754,20 t Pertolkoks 19.635 tDrveni ugalj 5.682,60 t Drveni ugalj 12.705 tLignit (sirovi) 25.872 t Lignit (sirovi) 25.872 tDrvena sječka 57.750 t Drvena sječka 62.370 tŽeljezna strugotina/cunder 7.623 t - -Elektrodna masa 1.501,50 t Amorfne elektrode 2.194,50 tTehnička voda 22.500 m 3 Tehnološka voda 22.500 m 31.2.9.15 Kemijske supstanceU predmetnom pogonu za proizvodnju legura koristit će se ulja i maziva zapodmazivanje postrojenja i uređaja, a nabavljat će se kao komercijalni proizvodi uoriginalnim pakovanjima. Skladištit će se u namjenskom centralnom skladišturepromaterijala.1.2.10. Pomoćni objekti i infrastrukturni sadržajiZa ostvarivanje planirane proizvodnje legura, potrebno je obezbijediti određenepomoćne objekte i infrastrukturne sadržaje. Prema koncepcijskom rješenju pogona zaproizvodnju legura predviđeni su sljedeći pomoćni objekti i infrastrukturni sadržaji: postrojenje za pripremu i recirkulaciju tehnološke vode, ventilacioni sistem i filtersko postrojenje, hala za proizvodnju prefabrikata (mikrosilike), elektromašinska radionica, laboratorija, objekti za zaposlenike (garderoba, kupatilo, restoran, toalet), uprava, kontrolni punkt (portirnica sa ulazno-izlaznom kapijom), interne saobraćajnice, parkirališta za teretna vozila, parkirališta za osobna vozila.TRIMGRAD d.o.o. Jajce34

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.2.10.1 Postrojenje za pripremu i recirkulaciju tehnološke vodePlanirano je da se tehnološka voda snabdijeva iz vodotoka rijeke Vrbas prvenstveno usvrhu hlađenja opreme peći. Ova voda se prethodno priprema u sistemu za pripremuvode i šalje u sistem recirkulacije (demineralizirana voda). Tehnološka voda je usistemu recirkulacije, koga čini pumpna stanica sa sekcijama izmjenjivača toplote iinstalacije. Sistem recirkulacije se po potrebi dopunjava vodom u količini od oko 5 m 3 /h.Tehnološka voda se koristi za hlađenje agregata, odnosno tehnološke opreme peći.Pitka voda se obezbjeđuje iz gradskog vodovoda.Ispuštanje tehnoloških otpadnih voda se vrši samo povremeno, za vrijeme vršenjaremonta sitema za pripremu vode. Ove vode se moraju prethodno prečistiti prijeispuštanja u rijeku Vrbas. Onečišćene oborinske vode sa vanjskih uređenih radnihpovršina u industrijskom krugu pogona moraju se predhodno obraditi u separatoru zaodvajanje mehaničkih nečistoća i ulja prije njihovog ispuštanja u rijeku Vrbas.Sanitarno-fekalne otpadne vode se ispuštaju u sistem javne kanalizacije, kojom upravljakomunalno preduzeće.1.2.10.2 Ventilaconi sistem i filtersko postrojenjeProces proizvodnje legura predstavlja zatvoreni tehnološki ciklus. Nastali otpadni plinovise filtriraju u specijalno izgrađenom tehničkom sistemu za otprašivanje koji praktičnozadržava i najsitnije čestice prašine. Granična vrijednost za emisiju SiO 2 i njegovespojeve iznosi 5 mg/m 3 pri masenom protoku većem od 25 g/h, prema članu 7.Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak (“Službenenovine FBiH“, broj: 12/05).Od plinovitih polutanata dominantno se emituje CO 2 u atmosferski zrak, a otpadni dimniplinovi ne sadrže značajnije količine sumpornih i azotnih oksida.U procesu filtriranja produkovanih otpadnih dimnih plinova izdvoji se u filterskompostrojenju i sakupi najveća količina prašine, amorfnog SiO 2 , zvanog mikrosilika,veličine čestica

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.2.10.3 Hala za proizvodnju prefabrikataUz filtersko postrojenje predviđeno je odjeljenje za proizvodnju prefabrikata. U ovomodjeljenju je planirano postrojenje na kojem će se vršiti peletiranje izdvojene mikrosilikeu filterskom sistemu iz otpadnih plinova, tzv. granulator mješač. Proizvedene peletemikrosilike će se otpremati u namjensko skladište u rinfuzi do otpreme na tržište ili ćese pakovati u big-bag vreće i u istim transportovati kupcima. Mikrosilika je zbog svojihfizikalno-kemijskih svojstava vrlo cijenjena sekundarna sirovina i danas ima vrlo širokuprimjenu u proizvodnji različitih vrsta proizvoda. Najviše se koristi za proizvodnju betonazbog povoljnih uticaja na osobine betona, ali i za proizvodnju drugih građevinskihmaterijala i proizvoda.1.2.10.4 Elektromašinska radionicaElektromašinska radionica se nalazi u dijelu proizvodne hale. U ovoj radionici će sevršiti potrebne popravke i priprema rezervnih dijelova za ugradnju, a u njenom sastavuse nalazi alatnica i skladište rezervnih dijelova.1.2.10.5 LaboratorijaLaboratorija je predviđena u posebnom objektu koji se nalazi krajnjoj jugoistočnoj stranilokacije i to na dijelu parcele 799/8. Ukupna površina ovog objekta je P=373 m 2 .Laboratorija će se opremiti opremom i aparatima neophodnim za analizu sirovina ilegura koje se planiraju proizvoditi u predmetnom pogonu.1.2.10.6 Objekti za zaposlenikeZa potrebe zaposlenog osoblja potrebno je obezbijediti garderobu sa odgovarajućimbrojem standardnih ormara za čuvanje odjeće i obuće zaposlenika, kupatilo saodređenm brojem tuš kabina sa toplom i hladnom vodom, nužnik sa sanitarnomopremom i restoran sa kuhinjom opremljen kuhinjskom opremom, stolovima i stolicama.1.2.10.7 UpravaUprava je planirana u dijelu proizvodne hale. U upravi treba obezbijediti određen brojkancelarija koje treba opremiti kancelarijskim namještajem i opremom (računarima i sl.).1.2.10.8 Kontrolni punktKontrolni punkt predstavlja zaseban slobodnostojeći objekat portirnice površine P=50m 2 , koji je lociran pored ulazno-izlazne kapije gdje će biti kontroliran ulaz i izlaz svihuposlenih koji će ovdje raditi, sirovina, drugih materijala kao i gotovih proizvoda koji seotpremaju na tržište. Predviđen je video nadzor kontrolnog punkta kao i ostalog,odnosno cjelokupnog sistema ovog proizvodnog procesa.TRIMGRAD d.o.o. Jajce36

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.2.10.9 Saobraćajnice i parkiralištaU krugu pogona predviđene su interne saobraćajnice koje omogućavaju pristupvozilima i radnoj mehanizaciji svim objektima i radnim prostorima. Pored toga,predviđen je dovoljan broj parkirališta za teretna i putnička vozila. Jedno parkiralište zateretna vozila koja čekaju za ulaz u krug pogona ili za otpremu proizvoda se nalazi ukrugu neposredno pored kontrolnog punkta. Površina ovog parkirališta iznosi 250 m 2 .Parkiralište za teretna vozila koja čekaju istovar sirovina ili utovar proizvoda se nalazisjeverno od skladištnog objekta i ima ukupnu površinu od 1.350 m 2 . Parkiranje osobnihautomobila predviđeno je u podzemnoj garaži površine 2.198 m 2 smještenoj ispodobjekta za transport i pripremu sirovina. Saobraćajnice i parkirališta treba ureditinasipanjem i nabijanjem tampona i asfaltiranjem na način da zadovolje kretanje teškihvozila.1.2.11. Organizacija proizvodnje leguraKljučni faktor uspješne proizvodnje jeste kvalitetna organizacija proizvodnje i obučenikadrovi, što podrazumijeva sljedeće: angažiranje kvalificirane radne snage i obuka zaposlenika, uspostava organizacijske sheme sa preciziranom odgovornošću po verikali ihorizontali u proizvodnji, kontrola kvalitete i kvantiteta rada, kontrola količine i kvalitete sirovina, kontrola količine i kvalitete proizvoda, ispravno i ekonomično deponiranje sirovina, ispravno i ekonomično deponiranje proizvoda, ispravna organizacija prometa radnika unutar proizvodnog sistema, ispravna organizacija prometa sirovina unutar proizvodnog sistema, ispravna organizacija marketinga, ispravna organizacija vanjskog transporta sirovina, ispravna organizacija vanjskog transporta proizvoda, permanentna edukacija radnika o savremenim tehnološkim procesimaproizvodnje, primjeni propisa zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša, permanentna edukacija rukovodećih kadrova na temu organizacija rada, primjena modernih tehničkih rješenja u svim segmentima priozvodnje, eliminacija praznog hoda radnika i strojeva, iskorištavanje svih vidova energije koja se oslobađa u proizvodnom procesu, i sl.Za planiranu proizvodnju od 46.200 t/g legura potrebno je uposliti oko 300 zaposlenikarazličitih zanimanja i klvalifikacija. Rad će se odvijati u kontinuitetu, što podrazuimijevaorganizaciju rada u četverobrigadnom sistemu sa radom u tri smjene.TRIMGRAD d.o.o. Jajce37

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.3. Procjena po tipu i količini očekivanog otpada i emisija (zagađivanje vode,zraka i zemljišta, buka, vibracije, svijetlo, toplota, radijacija, i sl.) koje surezultat predviđenog proizvodnog procesaPogon za proizvodnju legura na predmetnoj lokaciji “Skela“ u općini Jajce moženegativno utjecati na okoliš zbog potencijalnih emisija i otpadnih tokova, ukoliko se nepredvide i ne preduzmu adekvatne mjere za smanjenje emisija i zaštite okoliša. Zato jeneophodno predvidjeti u projektu i primijeniti tokom izgradnje i eksploatacije pogona ipostrojenja za proizvodnju legura odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ako to nijemoguće smanjivanje emisija u okoliš, koliko to omogućava primjenjena tehnologija, aemisije ne mogu biti veće od dozvoljenih vrijednosti propisanih okolinskim propisima.Najznačajnije potencijalne emisije u okoliš iz predmetnog pogona za proizvodnju leguravezane su dominantno za procese topljenja u elektrolučnim pećima, te za drobljenje iklasiranje legura na separaciji. Analizom investiciono-tehničke dokumentacije,terenskom opservacijom i prikupljanjem potrebnih informacija od investitora iprojektanata identificirane su određene emisije u okoliš iz ovog pogona i to su:• emisije čestica prašine i otpadnih dimnih plinova (CO 2 , NO x , SO 2 ) iz elektrolučnihpeći VI i VII prilikom topljenja uloška smješe ulaznih sirovina,• emisija čestica prašine iz separacije za drobljenje i klasiranje legura,• ispuštanje otpadnih voda od hlađenja postrojenja, sanitarno-fekalnih otpadnihvoda i oborinskih voda (kišnica i voda od sapiranja asfaltiranih i betoniranihpovršina),• produkcija i emitovanje buke,• produkcija krutog otpada (odlomci kvarca, pijesak, troska, ambalaža, i sl.).Pri razmatranju emisija u okoliš uzimaju se u obzir svi ulazno-izlazni tokovi procesa.Nivoi emisija i negativni utjecaji na okoliš ovise o provođenju adekvatnih mjera zasprečavanje ili smanjenje emisija u okoliš, kao i mjera zaštite okoliša. Prema tome, štosu mjere učinkovitije, emisije iz pogona i postrojenja za proizvodnju legura u okoliš susve manje i mogu se svesti ispod propisanih graničnih vrijednosti.Analizom i evaluacijom potencijalnih emisija u okoliš i otpadnih tokova u predmetnompogonu za proizvodnju legura konstatovano je da iste u normalnim uvjetima rada neprelaze propisane granične vrijednosti, jer se emisije značajno smanjuju primjenomodgovarajućih tehničkih sistema za prečišćavanje, tehnoloških postupaka, opreme,sirovinskih materijala, te mjera i aktivnosti.Materijalni i energetski tokovi, te dominantne emisije u okoliš iz pogona i postrojenja zaproizvodnju legura prikazane su na sljedećoj slici.TRIMGRAD d.o.o. Jajce38

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuDrugi gubici, kao npr.toplotaSirovinskimaterijalEmisije u zrak:Emisije zrak:▪ prašina prašina i parapara▪ CO CO 2 ,2 ▪ NO NO xx▪ SO SO 2 2 itd.itd.Emisije u vodeElektričnaenergijaEmisije u tlo (otpad)Proizvod - ferolegureSlika 5. Materijalni i energetski tokovi i potencijalne emisije iz pogon za proizvodnju legura.1.3.1. Procjena emisija u zrakU procesu proizvodnje legura prisutne su emisije prašine i otpadnih dimnih plinova kojidominantno nastaju kao produkt procesa topljenja kvarca, uz dodatak ugljeničnihmaterijala (drvene sječke, kamenog uglja, lignita i metalurškog koksa), u dvijeelektrolučne peći, te emisije prašine prilikom drobljenja i klasiranja ferolegura naseparaciji u komercijalne granulacije. Cijeni se da emisije prašine i plinova iz pećipredstavljaju oko 94 % od ukupne emisije u zrak pogona za proizvodnju ferolegura.Istovarom, internim transportom i manipulacijom sirovinskog materijala može se pojavitinekontrolisana emisija prašine, koja može imati uticaj samo u radnoj sredini.Kao produkt topljenja kvarca u elektroredukcionim pećima nastaje fina SiO 2 -prašina inastaju karakteristični otpadni dimni plinovi (CO 2 , SO 2 , NO x , CO, VOC). Tipičan sastavotpadnih dimnih plinova iza kolektora dimne kape peći je: CO 2 =1,05-0,98 %, H 2 O=4,43-4,11 %, O 2 =17,97-18,18 %, N 2 =76,55-76,73 %, a sadržaj SiO 2 praha je oko 0,848-0,787 g/Nm 3 .Emisija SiO 2 -prašine iz elektrolučnih peći je relativno velika i zbog toga se nastali plinovifiltriraju u specijalno izgrađenom tehničkom sistemu za otprašivanje visoke efikasnosti,koji praktično zadržava i najsitnije čestice prašine, tako da se očekuje da koncentracijamehaničkih čestica na izlazu nakon filtriranja bude ispod 5 mg/m 3 .U procesu filtriranja produkovanih otpadnih dimnih plinova u filterskom postrojenju seizdvoji i sakupi najveća količina prašine, amorfnog SiO 2 , zvanog mikrosilika. Mikrosilikaje vrlo cijenjena sekundarna sirovina i zbog toga se pelitira u svrhu lakše manipulacije i39TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcutransporta, a uspješno se koristi u proizvodnji cementa, vodonepropusnih betona,specijalnih materijala za sanacije oštećenih građevinskih objekata, vatrostalnih i drugihgrađevinskih materijala.Količine prašine koja se izdvaja u procesu proizvodnje ferolegura iznosi oko 200 kg /1.000 kg ferolegura. Prema tome, za maksimalnu godišnju proizvodnju u dvije elektropećiod 46.200 t/g ferolegura može se očekivati oko 9.240 t/g filterske prašine(mikrosilike), koja se priprema, odnosno peletira i isporučuje kupcima kao sekundarnasirovina za proizvodnju različitog građevinskog materijala.Investitor u okviru realizacije ovog projekta kao mjeru za smanjenje emisije prašine uzrak planira ugradnju kompleksa filterskog postrojenja visoke efikasnosti (u skladu sapreporukama iz BAT-smjernica) kako bi se smanjila emisija prašine u prečišćenimotpadnim plinovima na dimnjaku filtera ispod 5 mg/m 3 , što je granična vrijednost zaemisiju SiO 2 i njegovih spojeva prema članu 7. Pravilnika o graničnim vrijednostimaemisije zagađujućih materija u zrak (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 12/05).Projekat otprašivanja je baziran na proračunima temeljenim na podacima dobijenim odnjemačke firme CEAG, specijalizirane za ispitivanje dimnih plinova. Prema timpodacima, projektirani podaci vezani za emisiju otpadnih dimnih plinova i sistemotprašivanja su sljedeći:• količina plinova na izlazu u dimnjak zajednički za obje peći: 413.120 Nm 3 /h• pri prosječnoj temperaturi dimnih plinova: 142,60 o C• gustoća dimnih plinova: 0,813 kg/m 3• pri barometarskom pritisku: 727,60 tora• količina plina iznosi: 627.030 m 3• u dimnjak se usisava hladnog zraka: 275.055 m 3• količina plina na ulazu u dimnjak iznosi: 156.065 m 3• pri prosječnoj temeraturi: 326 o C• sa gustoćom plina: 0,561 kg/m 3• temperatura plina na ulazu u dimnjak iznosi 270-390 o C, ili prosječno: 326 o C• prosječna koncentracija prašine na izlazu iz dimnjaka iznosi: 2,88 g/Nm 3• prosječna koncentracija prašine na ulazu u dimnjak iznosi: 7,625 g/Nm 3• ukupno ispuštanje prašine iznosi: 1,19 t/h• godišnja emisija prašine iznosila bi ukupno (pod uvjetom da se ne ugradiefikasan vrećasti filer u skladu sa BAT-smjernicama efikasnosti oko 99,99 %):10.300 t/g.Iz navedenog se vidi da predviđena elektrolučna peć za proizvodnju ferolegura snage24 MW, pri maksimalnom radnom kapacitetu, produkuje i emituje 215.000 Nm 3 /hotpadnih dimnih plinova i 0,595 t/h prašine u otpadnim plinovima. Obe peći (snage 2 x24 = 48 MW) zajedno produkuju i emituju 430.000 Nm 3 /h otpadnih dimnih plinova i 1,19t/h prašine u otpadnim plinovima. Prema tome, ukupna godišnja emisija prašine iznosiiz obe peći iznosi 10.300 t/g.Tehnički podaci o filterskom sistemu su prikupljeni od firme CEAG, koji su nastali kaorezultat naučnog i višedecenijskog rada na području zaštite okoliša u SaveznojRepublici Njemačkoj, posebno u području Ruhra gdje je skoncentrirana teška industrija.TRIMGRAD d.o.o. Jajce40

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuPrema IPPC direktivi (Reference Document on Best Available Techniques in the NonFerrous Metals Industries, December, 2001), emisija prašine iza filterskog postrojenja jeniža od 5 mg/Nm 3 i ukupna emisija varira između 0,2 i 0,6 kg/t proizvedene ferolegure.U ovim granicama efikasnosti je i odabrani filterski sistem.Projektnom dokumentacijom je predviđena ugradnja visoko efikasnog vrećastog filterasa vrećama od staklenih vlakana sa PTFE („teflon“) membranom, koje imajugarantovanu minimalnu efikasnost od 99,99 %, jer njihove membrane imaju poreveličine isod 2 μm. Rezultat rada filtera sa vrećama od ovih materijala je smanjenjeemisije ispod 5 mg/m 3 .Kontrolu emisije prašine treba vršiti instaliranjem mjernog uređaja, odnosno automatskeopreme za kontinuiranu registraciju koncentracija prašine u iza filtera.Pored prašine iz dvije elektrolučne peći se emituju i plinoviti polutanti u atmosferski zrakpreko ventilacionog sistema, odnosno dimovoda i tehničkog sistema za otprašivanje.Od plinovitih polutanata dominantno se emituje CO 2 , a ovi otpadni dimni plinovi nesadrže značajnije količine sumpornih i azotnih oksida, kao i drugih plinovitih polutanata.Prilikom procesa drobljenja i klasiranja ferolegura na komercijalne granulacije useparaciji nastajat će značajna emisija prašine, koja će se zahvatati sistemom hauba iodvoditi cjevovodom u ciklon u kome se vrši predizlučivanje krupnijih čestica prašine ipotom u vrećasti filter iz kojeg se ispušta prečišćeni zrak u zrak. Skupljena prašina ćese prvenstveno koristiti za zaštitu kokila predhodnim posipanjem njihovog dna prilikomistresanja tečnog materijala iz peći u iste u svrhu hlađenja a preostala količina će seisporučivati na tržište kao sekundarna sirovina u svrhu proizvodnje cementa, betona idrugih građevinskih proizvoda. Tehnički sistem za otprašivanje separacije je potrebnokoncipirati i izvesti na način da se postigne efikasnost otprašivanja tako da se smanjiemisija prašine ispod dozvoljene granične vrijednosti.Male emisije prašine se mogu povremeno javiti na tehnološkoj liniji za pripremukvarcnih sirovina, posebno prilikom eventualnog drobljenja kvarcnih sirovina ipresipanja sa jednog na drugi transporter. Ove emisije su vezane samo za radnavedene tehnološke linije u slučaju da se primjeni alternativno rješenje pripremekvarcnih sirovina u krugu ovog pogona.Međutim, strateško opredjeljenje investitora je da nabavlja predhodno pripremljene svesirovinske materijale od dobavljača tako da će tehnološka linija za pripremu kvarca bitisamo alternativno rješenje u slučaju potrebe za boljim kvalitetom sirovine. Inače, i kadabi se vršila priprema sirovinskog materijala u krugu ovog pogona, emisije ne moguznačajnije utjecati na ambijentalni kvalitet zraka, jer bi se drobljenje kvarcnih sirovinavršilo u zatvorenom objektu, a potom bi se usitnjeni materijal prao u rotacionom bubnjuu kome se vrši klasiranje na tehnološku frakciju i otpad. Oprano nadzrno bi seskladištilo u namjenskom boksu, a podzrno se tretira kao tehnološki otpad i plasira sena tržište kao građevinski materijal.TRIMGRAD d.o.o. Jajce41

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.3.2. Procjena emisije u vodeOtpadne voda iz budućeg pogon za proizvodnju legura se mogu okarkterizirati kaootpadne tehnološke vode od hlađenja postrojenja i opreme, sanitarno-fekalne ioborinsko-površinske otpadne voda. Prema tome, iz ovog pogona ispuštat će sesljedeće otpadne vode: tehnološke otpadne vode iz sistema za pripremu vode (muljevi od dekarbonizacijei rastvori i muljevi od regeneracije ionskih izmjenjivača), koje se ispuštaju samoprilikom remonta ovog sistema za pripremu vode (jedan put godišnje); tehnološke otpadne vode od čišćenja kamenca iz postrojenja za pripremu vodeupotrebom kemijskih rastvora, koje se ispuštaju u prosjeku kvartalno; tehnološke otpadne vode od hlađenja opreme peći (demineralizirana voda), kojesu u sistemu recirkulacije i ispuštaju se samo prilikom remonta ovog sistema zapripremu i recirkulaciju vode (jedan put godišnje); onečišćene oborinske vode sa vanjskih uređenih radnih površina (saobraćajnica iparkirališta) u krugu pogona opterećene mehaničkim nečistoćama i rasutimuljima; sanitarno-fekalne otpadne vode ispuštene iz kupatila, restorana i kuhinje, tenužnika u sistem javne kanalizacije.Za hlađenje tehnološke opreme elektro-peći koristi se demineralizirana voda, koja je usistemu recirkulacije u kome kruži oko 400 m 3 vode. Sistem recirkulirajuće vode sedopunjava povremeno sa oko 5 m 3 /h zbog isparavanja iste. Ova voda nije opterećenanikakvim nečistoćama i jedino je opterećena temperaturom zbog čega se moraprethodno ohladiti u sistemu za obradu tehnoloških otpadnih voda prilikom ispuštanja izrecirkulacionog sistema u cilju izvođenja njegovog remonta, a ispuštat će se jedan putgodišnje preko uređaja za prečišćavanje u rijeku Vrbas.U postrojenju za pripremu vode prisutno je taloženje kamenca (CaCO 3 ) zbog čega jepotrebno vrši skidanje i čišćenje nataloženog kamenca upotrebom kemijskih rastvora(npr. HCl). Količina ove otpadne vode je u prosjeku oko 2-3 m 3 kvartalno. Pošto ovaotpadna voda sadrži kemijsko sredstvo za čišćenje kamenca (HCl) mora se obaveznoprečistiti i neutralizirati prije ispuštanja u recipijent rijeku Vrbas.Onečišćene oborinsko-površinske (kišnica i vode od pranja prometnica, parkirališta,skladišta, proizvodnih površina, kao i vanjskih uređenih radnih površina) u industrijskomkrugu pogona za proizvodnju legura za vrijeme rada će biti usmjerene u separator kojiće biti instaliran na najnižoj koti pogona. U tom separatoru će se dešavati odvajanjesvih nečistoća iz tih voda, tako da će se profiltrirana - čista voda moći ponovo koristiti zapranje, a nečisti dio iz dijela separatora koji se zove taložnik će se deponirati nagradsku deponiju koja je predviđena za takvu vrstu nečistoće. Zauljeni otpadni materijalće se čistiti i uklanjati posredstvom ovlaštene firme za remont i čišćenje separatora sakojom je operator dužan zaključiti ugovor.Sanitarno-fekalne otpadne vode iz mokrih čvorova, kuhinje i kupatila se ispuštajuinternom kanalizacijom u sistem javne kanalizacije, kojom upravlja javno komunalnopreduzeće.42TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.3.3. Procjena i vrednovanje bukeU planiranom predmetnom pogonu za proizvodnju legura na lokalitetu “Skela“ u Jajcuočekuje se buka umjerenog intenziteta. Dominantni izvori buke su: drobilica i klasirnicaferolegura, pogonski motori i kompresori. Ova postrojenja se instaliraju u industrijskojhali, tako da se emitovana zvučna energija smanjuje i prema tome buka od ovihpostrojenja ne može značajnije utjecati na okoliš, odnosno na ambijentalni nivo buke,posebno u najbližem naselju Skela. Buku manjeg intenziteta produkuju transportnisistemi, ventilatori i druga sredstva rada, ali ova buka nije značajna sa aspekta uticaja naokolinu. Elektrode nisu bučne, jer rade sa prigušenim lukom.Prema oderdbama Zakona o zaštiti od buke (“Službene novine Srednjobosanskogkantona“, broj: 11/00) i Pravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma(“Službeni list SRBiH“, broj: 46/89), a u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijomopćine Jajce, predmetna lokacija se svrstava u zonu VI – Industrijsko, skladišno,servisno i saobraćajno područje bez stanova. Najbliži stambeni objekti su udaljeni odpredmetnog pogona preko 300 m zračne linije i od istog su razdvojeni drugimproizvodnim, servisnim i poslovnim objektima i magistralnom saobraćajnicom Jajce –Donji Vakuf.Najviši dopušteni nivoi vanjske buke, prema citiranom Zakonu i Pravilniku, zaindustrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje bez stanova iznose zaekvivalentni nivo buke L eq = 70 dB(A) i vršni nivoi buke L 1 = 85 dB(A).1.3.4. Procjena produkcije otpadaPrilikom proizvodnje ferolegura u ovom pogonu na predmetnoj lokaciju ne očekuju seznačajnije količine otpada, koji bi mogao ugroziti kvalitet okoliša. U pogonu zaproizvodnju feroleguraa nastaju određene vrste čvrstog i tečnog otpada, karakterističneza proizvodnju ferolegura i to:01 04 07* otpad koji sadrži opasne materije, a koji je nastao od fizičke i kemijskeobrade neželjezonosnih ruda (mikrosilike)01 04 08 otpadni šljunak i šljaka koji nije naveden pod 01 04 0701 04 09 otpadni pijesak i otpadne vrste gline01 04 10 prašinasti i praškasti otpad koji nije naveden pod 01 04 0704 02 22 otpad od prerađenih tekstilnih vlakana (rabljene filterske vreće)12 01 13 otpad od zavarivanja12 01 21 istrošene jedinice i materijali za brušenje koji nisu navedeni pod 12 01 2013 01 11* sintetska hidraulična ulja13 02 06* sintetska ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje13 05 01* čvrste materije iz pješčanih komora i odvajača ulje/voda13 05 02* muljevi iz odvajača ulje/voda13 05 06* ulje iz odvajača ulje/voda13 05 07* uljana voda iz odvajača ulje/vodaTRIMGRAD d.o.o. Jajce43

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu13 05 08* mješavine otpada iz pješčanih komora i odvajača ulje/voda16 11 02 obloge i vatrostalni otpad iz metalurških procesa na bazi ugljenika koji nijenaveden pod 16 11 0119 09 03 muljevi od dekarbonizacije19 09 06 rastvori i muljevi od regeneracije ionskih izmjenjivača20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina20 01 36 odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21i 20 01 2320 01 40 metali20 03 01 miješani komunalni otpadSav otpad koji se bude produkovao u ovom pogonu se mora selektivno sakupljati uposebne spremnike, prostore i prostorije u skladu sa odredbama Uredbe o selektivnomprikupljanju, pakiranju i označavanju otpada (“Službene novine Federacije BiH“, broj:38/06). Upotrebljive vrste otpada se mogu koristiti za vlastite potrebe u istomtehnološkom procesu ili se isporučuju na tržište kao sekundarne sirovine ili ovlaštenomoperatoru za zbrinjavanje opasnih vrsta otpada.Od svih vrsta otpada u predmetnom pogonu dominantno će nastajati velika količina fineSiO 2 prašine (amorfnog SiO 2 , komercijalnog naziva mikrosilika), koja se izdvaja uprocesu predsepariranja i filtriranja prašine iz produkovanih otpadnih dimnih plinova natehničkom sistemu za otprašivanje. Za maksimalnu proizvodnju od 46.200 t/g feroleguramože se očekivati oko 9.240 t/g filterske prašine, a prema proračunima temeljenim napodacima dobijenim od njemačke firme CEAG 10.300 t/g filterske prašine, koja sepriprema (peletira) radi lakše i okolinski prihvatljivije manipulacije i transporta. Filterskaprašina (mikrosilika) je vrlo cijenjena sekundarna sirovina koja se koristi u proizvodnjicementa, vodonepropusnih betona, specijalnih materijala za sanacije oštećenihgrađevinskih objekata, vatrostalnih materijala i dr. i zbog toga se isporučuje kupcimakao sekundarna sirovinaProizvodnja ferolegura nije tipičan šljakovni proces, ali se u slučaju zahtjeva zakvalitetnijim (čistijim) proizvodom legura šljaka javlja u količini od oko 10-12 %, što ovisiod vrste kvarcne sirovine i zahtjevanog kvaliteta proizvoda. Prema tome, očekivanakoličina šljake se procjenjuje na oko 2500 - 3500 t/god. pri planiranoj maksimalnojproizvodnji legura.U toku procesa proizvodnje legura u peći nastaju veoma male, gotovo zanemarljive,količine otpadne gline koja se uklanja sa istresnih otvora u toku istresanja istopljenogmaterijala (oko 7 t/god.). Istresni otvori se nakon procesa istresanja zatvaraju masomod gline do istresanja legura iz peći. Ovaj otpad se odvozio na deponiju u ciljukonačnog zbrinjavanja ili se može se koristiti za nivelisanje terena, i sl.Prašina izdvojena u tehničkom sistemu za otprašivanje (ciklon i vrećasti filter) prilikomdrobljenja i klasiranja ferolegura na komercijalne frakcije u postrojenju separacije će seprvenstveno koristiti u ovom pogonu za posipanje kokila u svrhu njihove zaštite i sličnepotrebe, a preostala količina će se plasirati na tržište kao sekundarna sirovina u svrhuproizvodnje građevinskih materijala.TRIMGRAD d.o.o. Jajce44

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuRabljene (oštećene i dotrajale) filterske vreće će se odlagati kao otpadni materijal nadeponiju komunalnog otpada zbog mehaničkih oštećenja uz predhodno skidanjemetalnih elemenata (prstenova i elemenata za pričvršćivanje vreća), koji se tretiraju kaosekundarna sirovina i isporučuju ovlaštenim prometnicima. Količina rabljenih vreća jerelativno mala, jer se filterske vreće mijenjaju svakih 8-12 godina, što ovisi odintenziteta proizvodnje ferolegura i funkcionisanja tehničkog sistema za otprašivanjeelektro-peći.Metalni otpad nastaje od zamjene dotrajalih i oštećenih metalnih dijelova postrojenja,uređaja i opreme. Ovaj otpad se u potpunosti isporučuje ovlaštenim operaterima zapromet sekundarnih sirovina u cilju dalje prerade.Otpadni materijali, kao što su istrošene jedinice i materijali za brušenje te odbačenaelektrična i elektronska oprema, nastaju i očekuju se u veoma maloj količini. Ovaj otpadtreba zbrinjavati putem ovlaštenih operatera za zbrinjavanje ove vrste otpadnih materijala.Vatrostalni otpad koji nastaje od zamjene vatrostalnog odzida u pećima će se odvoziti nakomunalnu deponiju u Jajcu i odlaganje zajedno sa miješanim komunalnim otpadom.Treba nastojati da se ovaj otpadni materijal iskoristi kao korisna sekundarna sirovina usmislu izdvajanja upotrebljivih elemenata i njihovog korištenja kao građevinskog materijalaili za nasepanje terena u vidu tampona.Muljevi od dekarbonizacije i muljevi od regeneracije ionskih izmjenjivača se očekuju urelativno maloj količini i uklanjaju se obično na komunalnu deponiju u cilju konačnogzbrinjavanja.Biorazgradivi otpad iz kuhinje se očekuje u vrlo maloj količini i zbog toga će se sakupljati izbrinjavati miješanjem sa komunalnim otpadom.Otpadna motorna i hidraulična ulja nastaju od zamjene u motorima i tehnološkoj opremi.Ova otpadna ulja treba skladištiti u namjenskom skladištu i koristiti za podmazivanjetransportera i drugih pogonskih uređaja i sl. ili će se pak isporučivati Rafineriji uBosanskom Brodu.Separator za prečišćavanje oborinskih otpadnih voda u kojem nastaje otpadkarakterističan za ovu obradu otpadnih voda (muljevi i talog, ulje, zauljena voda,mješavina otpada iz odvajača ulje/voda, i sl.) treba zbrinjavati na način da seugovaranjem sa ovlaštenim operatorom za servisiranje i čišćenje separatora uklanjaju izbrinjavaju vrši njegovo zbrinjavanje.Miješani komunalni otpad će se sakupljati u namjenskom kontejneru i odvoziti nakomunalnu deponiju u Jajcu u cilju konačnog odlaganja.Investitor je dužan da identificira sve vrste otpada koje se proizvode, odnosno očekujunakon puštanja u rad predmetnog pogona koristeći referentnu listu otpada iz Pravilnikao kategorijama otpada sa listama („Službene novine Federacije BiH“, broj:9/05).Investitor je dužan zaključiti ugovore sa ovlaštenim operatorima za odvoženje i konačnozbrinjavanje svih vrsta otpada.Postupanje sa otpadom u pogonu za proizvodnju ferosilicijuma, silicijum-metala iferomagnezijuma u Jajcu je detaljno definisano posebnim plan upravljanja otpadom, kojičini sastavni dio ove studije.45TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu2. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM2.1. Podaci o stanovništvuPogon za proizvodnju legura se planira graditi na lokalitetu “Skela“ u općini Jajce i to upostojećoj industrijskoj zoni, odnosno neposredno pored postojećeg kompleksa pogonaza proizvodnju ferosilicija. Najbliže naselje Skela nalazi se na jugoistočnoj stranilokacije predmetnog pogona, čije su najbliže kuće udaljene preko 100 m zračne linije idalje, od kojeg je razdvojena postojećim industrijskim pogonom za proizvodnjuferosilicijuma. Ovo naselje se proteže od magistralnog puta Jajce – Donji Vakufuzvodno uz vodotok Rika i u istom živi oko 240 stanovnika. Četiri kuće, koje pripadajunaselju Skela, se nalaze na jugozapadnoj strani lokacije i to sa suprotne stranemagistralnog puta Jajce – Donji Vakuf i udaljene su od predmetne lokacije preko 120 mzračne linije. Sledeće naselje po udaljenosti od predmetne lokacije se nalazi nasjeveroistočnoj strani lokacije i to na uzvišenju koje se uzdiže na suprotnoj strani rijekeVrbas, a koje je udaljeno preko 200 m zračne linije. U ovom naselju živi oko 145stanovnika. Položaj lokacije u odnosu na okruženje i najbliža naselja u prikazan je nasatelitskom snimku na slici 1.U bližoj okolini nije zastupljeno poljoprivredno zemljište, niti su zastupljeni organizovani iznačajniji voćnjaci. Sam lokalitet je okružen visokim brdima obraslim šumskomvegetacijom, što sprečava disperziju atmosferskih zagađenja na šire područje.Grad Jajce se nalazi sjeveroistočno od lokacije predmetnog pogona za proizvodnjulegura i udaljen je preko 2 km.Općina Jajce je smještena na nadmorskoj visini između 350 m (vodopad) i 1.400 m(Suhi Vrh), a odlikuje je brdsko-planinski teren. se nalazi u zapadnom dijeluSrednjobosanskog kantona (SBK), u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Općina seprostire na površini od 363 km² i graniči s općinama Travnik, Dobretići i Donji Vakuf,koje pripadaju SBK, i općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad u Republici Srpskoj(RS).Prema zadnjem popisu stanovništva iz 1991. godine grad Jajce je imao 13.579, aOpćina 45.007 stanovnika. U toku i nakon rata došlo je do značajnih promjena udemografskoj strukturi stanovništva Općine. Prema procjenama Federalnog zavoda zastatistiku za 2006. godinu, Jajce broji 24.383 stanovnika koje živi u 7.389 domaćinstavai 61 naseljenom mjestu organiziranih u 27 mjesnih zajednica (u odnosu na 11.426domaćinstva u 1991. godini). Ovo smanjenje broja stanovnika je između ostalog irezultat smanjenja teritorije Općine. Sa gustinom naseljenosti od 72 stanovnika/km²,Jajce se ubraja u srednje naseljene općine u SBK.Prema Strategiji razvoja za period 2008. – 2012. godine osnovu ekonomije općine Jajcečine metalopreradivačka industrija (u što se uklapa i ovaj investicioni projekat) i drvnaindustrija, proizvodnja električne energije i rudarstvo. Najveći broj zaposlenih u Jajcuradi upravo u ovim djelatnostima. Većina ovih preduzeća je izvozno orijentirana i plasirasvoje proizvode izvan SBK i BiH. Raznovrsnost privrednih djelatnosti i prirodnih resursa,TRIMGRAD d.o.o. Jajce46

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcutradicija u industrijskoj proizdvodnji, te postojanje kvalificirane radne snage prepozantisu kao ključne interne snage općine Jajce. Uspješno poslovanje i dobra iskustva stranihinvestitora („BSI Metalleghe“, „Alloy Wheels“, Rudnici boksita, itd.) predstavljuju dobarpokazatelj mogućnosti profitabilnog poslavanja i opravdanosti investicija u općini Jajce.Nadalje, prepoznata je i potreba i mogućnost dodatnog unapređenja poslovnogambijenta na području Općine, što podrazumijeva efikasnije politike općinske upravekoje bi odgovarale potrebama poduzetnika u smislu smanjenja troškova rente,unaprijeđenja prostornog planiranja, definiranja industrijskih zona i poljoprivrednogzemljišta, poboljšanja upravljanja nad postojecim industrijskim zemljištem, te olakšanjapristupa investicijskim fondovima i konsultantskim uslugama. Iako struktura ekonomijenije značajno promijenjena, najveća prijeratna preduzeća danas posluju sa značajnosmanjenim kapacitetom i zapošljavaju značajno manji broj radnika. Preduzeće„Elektrobosna“ koje je 1991. godine zapošljavalo 3.000 radnika, danas kroz četiri novaprivredna subjekta zapošljava samo oko 450 radnika. Slična situacija je i u drugimprivrednim subjektima. Međutim, primjetan je rast broja zaposlenih u posljednje trigodine kako u oblasti rudarstva tako i u oblastima metaloprerađivačke industrije,gradevinarstva i uslužnih djelatnosti. Ali i dalje je veći broj radno sposobnih licanezaposleno i stopa nezaposlenosti iznosi oko 55 %. Prema tome, realizacija ovogprojekta se u potpunosti uklapa u strateško opredjeljenje stvaranja uvjeta za razvojekonomije I brže zapošljavanje, jer će se izgradnjom i otvaranjem predmetnog pogonaza proizvodnju legura zaposliti novih oko 300 radnika, što je u sadašnjem periodekonomske krize i velike nezaposlenosti veoma značajno.Prema dostupnim podacima iz strateških dokumenata općine Jajce stanje zašite okolišanije zadovoljavajuće, a problemi su zabilježeni u pogledu zaštite tla, vode i zraka.Pitanje zagađenja zraka u okviru kompleksa nekadašnje „Elektrobosne“ bi trebalo bitiriješeno ugradnjom filtera. Dodatno zagađenje zraka uzrokovano je dimnim plinovimakoji se emitiraju tokom sezone grijanja, obzirom da na području Općine nema toplane,te će izgradnja iste zahtijevati duži vremenski period i visoke investicije, kao i aktivnoučešce razlicitih aktera. Zagadenost tla i vode je uzrokovano neadekvatnimprikupljanjem i odlaganjem otpada, nepostojanjem sistema odvoda i precišćavanjaotpadnih voda, ali i niskim stepenom ekološke svijesti građana. Zbog toga je ovaOpćina pokrenula značajne aktivnosti na zaštiti okoliša, kao što sun a primjer inicijativaza proglašenje Plivskih jezera, vodopada i korita rijeke Plive zaštićenim područjima, i dr.U cilju efikasnijeg upravljanja zaštitom okoliša, općina Jajce je izradila i donijela Lokalniakcioni ekološki plan (LEAP) 2010. godine, kojim su detaljnije definisani okolišniproblem i strateška opredjeljenja za njihovo rješavanje, odnosno poboljšanje ukupnogekološkog stanja u cilju postizanja održivog upravljanja kvalitetom okoliša.Realizacija projekta izgradnje novog modernog pogona za proizvodnju leguraprimjenom savremenih tehnoloških rješenja zasnovanih na čistijim tehnologijama izatvorenom ciklusu proizvodnje u skladu sa BAT-smjernicama Evropske Unije upotpunosti se uklapa u strateške ciljeve definisane LEAP-om općine Jajce, koji seodnose na: usmjerenje ka čistim tehnologijama; održivu industrijsku proizvodnju;TRIMGRAD d.o.o. Jajce47

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu uvođenje modernih tehnologija, smanjivanje emisija u zrak ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti, i dr.2.2. Podaci o flori, fauni, vodama, zraku i zemljištuGrad Jajce nalazi se na obalama rijeka Pliva i Vrbas i to na sjevernoj geografskoj širiniod 40º20’30’’N i na istočnoj geografskoj dužini od 17º14’16’’E i odlikuje je brdskoplaninskireljef.Među prirodnim resursima kojima raspolaže područje Jajca zastupljene su šume naokolnim brdima i planinama, koje zauzimaju više od polovine ukupne teritorije Općine,potom vodni resursi zahvaljujući kojima u Jajcu egzistiraju dvije hidroelektrane, te višemineralnih i rudnih nalazišta, među kojima i nalazište boksita. Jedan od razvojnihpotencijala je i turizam, a uža jezgra grada Jajca nalazi se na prestižnoj UNESCO-vojlisti svjetske graditeljske baštine.Okolne planine, kojima dominira Suhi Vrh (1.431 m.n.m.), obiluju crnogoričnom ibjelogoričnom šumom koje pokrivaju 20.978 ha ili 54% ukupne teritorije općine Jajce ukojima se nalazi raznovrsna divljač, ljekovito bilje i tereni pogodni za zimske sportove irekreaciju.Okolna brda koja okružuju lokaciju industrijske zone na lokaciji “Skela“ obrasla sudevastiranom i prorijeđenom hrastovo-grabovom sastojinom šumske zajednice Querco-Carpinetum illyricum. Ovaj tip vegetacije pokriva znatne komplekse na brežuljkastim,ravnim ili blago nagnutim terenima. U njen floristički sastav ulaze: hrast kitnjak (Quercuspetraea), obični grab (Carpinus betulus), poljski brijest (Ulmus carpinifolia), trešnja(Cerasus avium), klen (Acer campestre), gorski javor (Acer pseudoplatanus),srebrnolista lipa (Tilia argentea), velelisna lipa (Tilia platyphllos) i druge vrste drveća.Od grmlja najčešći su: lijeska (Corylus avellana), obična kurika (Evonymus europaeus),kalina (Ligustrum vulgare), i glogovi (Crataegus monogyna i C. oxyacontha). Vrlo čestaje bukva (Fagus silvatica) koja se ovdje spušta i do 150 m nadmorske visine. Nastrmim, južnim padinama, sa krečnjačkom podlogom, raste, fragmentalno, kserotermnazajednica grabića i crnog jasena (Carpinetum orijentalis) u čiji floristički sastav ulazi:grabić (Carpinus orijentalis), crni jasen (Fraxinus ornus), javor gluvač (Acer obtusatum),dren (Cornus mas), jednoplodnički glog (Crataegus monogyna), crni trn (Pranusspinosa), itd. Neposredno uz obale Vrbasa i njegovih pritoka na području Jajca, upoplavnom području, razvijene su zajednice johe i mjestimično vrbe sa pripadajućimflorističkim elementima.Područjem općine Jajce protiču rijeke Pliva i Vrbas sa više pritoka, bogate plemenitomribom, a 5 km od grada nalaze se Veliko i Malo plivsko jezero, između kojih suatraktivne vodenice sa posebnom turističkom vrijednošću. Jezera su pogodna zasportove na vodi i na njima se održavaju veslačka i kajakaška takmičenja.Sjevernom stranom predmetne lokacije na području naselja Skela protiče rijeka Vrbasod koje je ova lokacija odvojena građevinskim zemljištem u industrijskoj zoni firme“Dujić“ d.o.o. Jajce. Inače, rijeka Vrbas predstavlja recipijent svih voda sa širegpodručja lokacije industrijske zone u naselju Skela. Ona je na ovom potezu klasificirana48TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcuu drugu klasu kvaliteta i uzvodno biva opterećivana komunalnim otpadnim vodama ismećem. Istočnom stranom lokacije protiče potok Rika, od kojeg je lokacijapredmetnog pogona za proizvodnju legura odvojena postojećim postrojenjemtrafostanice snage 110 kV Elektroprivrede BiH i koja čini desnu pritoku rijeke Vrbas.Zahvaljujući vodnom potencijalu na području općine Jajce nalaze se dvijehidroelektarne, HE Jajce I i HE Jajce II, koje osiguravaju godišnju proizvodnju odukupno 225.454.000 KWh električne energije.Prema podacima iz strateških dokumenata općine Jajce stanje zašite okoliša nijezadovoljavajuće, ali o tome ne postoje mjerljivi pokazatelji. Iz ranijeg perioda je poznatoda su pogoni u sastavu bivše firme „Elektrobosna“ značajno zagađivali zrak i vodu zbogindustrijske proizvodnje koja nije imala efikasne tehničke sisteme za prečišćavanjeotpadnih dimnih plinova i otpadnih voda. Međutim, revitalizacijom, modernizovanjem ipokretanjem proizvodnje u tim pogonima primjenjuju se određene mjere zaštite okolišakoje su definisane strateškim ekološkim planovima prilagođavanja i uvjetima iz izdatihokolišnih dozvola, što treba da osigura smanjivanje emisija ispod dozvoljenih graničnihvrijednosti i propisane granične vrijednosti kvaliteta okoliša. Takva su i opredjeljenjaovog investitora, koji je projektnom dokumentacijom predvidio čistIJu tehnologiju teefikasne tehničke sisteme za prečišćavanje otpadnih dimnih plinova i otpadnih voda uskladu sa propisanim emisionim standardima, što je detaljno opisano i predviđeno ovomstudijom o procjeni utjecaja na okoliš i idejnim projektom. Predviđena rješenja zasmanjivanje emisija i zaštitu okoliša za ovaj pogon obezbjeđuju da se očuvaambijentalni kvalitet okoliša i zbog toga se ne očekuju nikakve negativne posljedice uokolišu radom ovog pogona.Zagadenost tla i vode je uzrokovano neadekvatnim prikupljanjem i odlaganjem otpada,nepostojanjem sistema odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, ali i niskim stepenomekološke svijesti građana. Zbog toga je ova Općina pokrenula značajne aktivnosti nazaštiti okoliša, kao što su na primjer inicijativa za proglašenje Plivskih jezera, vodopadai korita rijeke Plive zaštićenim područjima, izgradnja gradskog kolektora saprečišćavanjem komunalnih otpadnih voda, i dr.Ovom studijom i postojećom tehničkom dokumentacijom predviđene su efikasne mjerezaštite voda i zemljišta. Tehnološke vode su u sistemu recirkulacije koji se povremenodopunjuje, a ispuštanja otpadnih voda su u minimalnim količinama i predviđeno jenjihovo prečišćavanje do kvaliteta propisanog za ispust u površinske vode. Što se tičekrutog otpada, ovdje se radi o prilično zatvorenom ciklusu, jer će se sav tehnološkiotpad iskorištavati u istom pogonu ili će se pripremati u cilju plasmana na tržište kaosekundarna sirovina u svrhu proizvodnje raznih građevinskih materijala.2.3. Klimatske karakteristike područjaKlima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i oštrim i snježnim zimama.Temperatura dosta varira u toku godine. Isto tako i dnevna variranja temperature suznačajna, jer postoje značajne razlike između dnevnih i noćnih temperatura. Srednjagodišnja temperatura iznosi oko 10 C. Najtopliji mjesec u toku godine je juli, anajhladniji je decembar. Padavine su u toku godine neravnomjerno raspoređene i49TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcunajveće količine javljaju se u jesen. Minimalne padavine javljaju se u ljetnom periodu,što je za očekivati i to u mjesecu julu i augustu. Prosječna godišnja količina padavainaiznosi oko 1000 mm i varira između 800 i 1000 mm. Pravac vjetra je dominantandolinom rijeke Vrbas (jug-sjever i sjever-jug).2.4. Postojeća materijalna dobra, uključujući kulturno-historijskoi arheološko nasljeđePoznato je da je Jajce „muzej pod vedrim nebom“ i njeguje više od 22 nacionalnaspomenika, od kojih je 10 nulte kategorije. Još od 1979. godine pokrenuta je inicijativaza upis Jajca na Listu svjetske UNESCO-ove baštine, a ponovo je oživljena od 2005.godine. Na području Jajca pronađene su mnoge značajne kulturno-historijskeznamenitosti, među kojima se posebno ističe hram boga Mitre, koji je najstarijispomenik u Jajcu i potiče iz 4. stoljeća. Ovaj najznačajniji antički spomenik u BiH,otkriven je 1931. godine, a predstavlja staro indoiransko božanstvo Sunca i svjetlosti,čiji su kult iz Male Azije donijeli rimski vojnici. Tvrđava (kastel, citadela) jesrednjovjekovna tvrđava, koju je podigao graditelj Jajca. Medvjed kula, koja se ubraja unajstarija fortifikacijska obilježja u BiH predstavlja posljednju odbrambenu kuluizgrađenu između 1448. i 1463. godine u bosanskom kraljevstvu. Bitno je još spomenutii misterioznu katakombu, koja uz sebe veže brojne legende. Nalaze se pod zemljom,uklesane u živu stijenu, a predstavljaju hram i podzemnu grobnicu posljednjegbosanskog kralja, izgrađene 410. godine. Na desnoj obali Vrbasa, u mjestu Podmilačje,udaljenom 7 km od Jajca nalazi se jedina sačuvana crkva gotičkog stila u BiH. Crkvasv. Ive Krstitelja poznata je po tome što svake godine 24. juna na desetine hiljadahodočasnika iz raznih krajeva Evrope dolaze u Podmilačje vjerujući u iscjeliteljsku moćsv. Ive. Među objekte sakralne arhitekture ubraja se i Franjevački samostan izgrađen uXIX stoljeću, u kojem se u staklenom kovčegu čuvaju kosti posljednjeg bosanskogkralja, Stjepana Tomaševića. Kao objekat istočnjačke arhitekture, u centru gradasagrađena je 1753. godine džamija Esme-sultanije, žene bosanskog vezira MehmedpašeMuhsinovića, te se ubraja među posljednje građevine ove vrste sagrađene podkupolom na teritoriji BiH. Prema legendi vjeruje se da je mlada sultanija "bolovala odteške bolesti" i da su joj hodže rekle "da će ozdraviti ako podigne zadužbinu“.Na inicijativu općine Jajce, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uputila jePredsjedništvu BiH prijedlog za uvrštavanje uže gradske jezgre grada Jajca naprestižnu Listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a. Predsjedništvo BiH je unovembru 2006. godine podržalo inicijativu i uputilo prijedlog kandidature BiH za Jajce usjedište UNESCO-a očekujući da se donese pozitivna odluka.Lokacija planiranog pogona za proizvodnju legura se nalazi u sastavu postojećegindustrijskog kompleksa za proizvodnju ferolegura na lokalitetu “Skela“ u čijemokruženju se nalaze pogoni bivše drvne industrije “Šedinac“ te drugi proizvodni pogoni iposlovni objekti. Ova lokacija je prema prostorno-planskoj dokumentaciji općine Jajcepredviđena za industrijske pogone. Okružena je brdima obraslim devastiranomšumskom zajednicom. Prema dostupnoj dokumentaciji, na prostoru ove lokacije i njenojbližoj okolini nema navedenih kultorno-historijskih spomenika i arheološkog nasljeđa,TRIMGRAD d.o.o. Jajce50

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcuniti posebnih materijalnih dobara koja bi mogla biti ugrožena izgradnjom i radompredmetnog pogona za proizvodnju legura, posebno zbog predviđenih efikasnih mjerazaštite okoliša, odnosno za smanjivanje emisija ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti.Zbog primjene efikasnih mjera za smanjivanje emisija u zrak (predviđen je vrećasti filterefikasnosti 99,99 % i ugradnja automatskog uređaja za kontinuirano mjerenje emisijaprašine i kontrolu efikasnosti filtera) i drugih mjera zaštite okoliša, procjenjeno je da radovog pogona i emisije štetnih materija neće negativno utjecati na postojeća materijalnadobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko nasljeđe, koga inače nema naprostoru predmetne lokacije i bliže okoline.2.5. Opis pejzažaNeobični pejzaži i prelijep krajolik, koji stvaraju rijeka Pliva sa veličanstvenimvodopadom, koji se obrušava niz sedru, visoku 21 metar i spada među 12 najljepšihvodopada u svijetu, te nestaje u kanjonu rijeke Vrbasa i baš u ovom gradu se ujedinjujuu jedno, što je jako vrijedno za vidjeti i osjetiti. Stoga ovaj grad ima veliki turistički značajzahvaljujući prirodnim ljepotama i postojećim graditeljskim vrijednostima.Međutim, na prostoru predmetne lokacije na kojoj se nalazi industrijska zona sa višeproizvodnih pogona okruženih brdima, prema dostupnoj dokumentaciji i neposrednojopservaciji, nisu registrovane posebne posebni pejzaži. Strukturu i morfologijupredmetne lokacije i njene bliže okoline čine industrijski pogoni, hale, servisni i drugiposlovni objekti, te saobraćajnice i devastirana šumska sastojina na brdima kojaokružuju predmetnu lokaciju.Šire područje predmetne lokacije je prilično zapušteno i opterećeno otpadom različitihvrsta. Obale rijeke Vrbas su neuređene i opterećene smećem, koje opterećuje okolnozemljište, obale i korito rijeke. Prisutni industrijski objekti su prilično devastirani. Sve toutiče na izgled ovog područja.2.6. Specifični elementi utvrđeni prethodnom procjenom utjecaja na okolišPrethodnom procjenom utjecaja na okoliš nisu utvrđeni specifični utjecaji ovoginvesticionog zahvata na okoliš, niti specifični elementi koje bi trebalo posebnoanalizirati. U toku procesa procjene uticaja na okoliš predmetnog pogona zaproizvodnju legura, održavana je stalna komunikacija sa projektantom Idejnog projekta iinvestitorom i do konačnog oblikovanja ove studije nisu date nikakve sugestije vezaneza specifične elemente ovog pogona i njegove lokacije.TRIMGRAD d.o.o. Jajce51

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ3.1. Utjecaj na stanovništvoS obzirom da se predmetni pogon za proizvodnju legura planira graditi u industrijskojzoni na lokalitetu ”Skela” u općini Jajce i to u sastavu postojećeg industrijskogkompleksa za proizvodnju ferosilicija u čijem okruženju se nalazi mali broj stanovnika,te da se neće zauzimati nove zemljišne površine i graditi komunalna i putnainfrastruktura, izgradnja ovog pogona neće imati značajnijih negativnih utjecaja nastanovništvo koje živi u okolini, osim očekivanih emisija prašine i otpadnih dimnihplinova, koji nastaju prilikom topljenja sirovina u dvije elektrolučne peći. Emisije u zrakće biti minimalne i to ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti zbog ugradnjevisokoefikasnog vrećastog filtera, čiji stepen efikasnosti iznosi čak 99,99 %, tekontinuirane kontrole emisije sa automatskim mjernim uređajem.Položaj lokacije je relativno povoljan jer izgradnja ovog pogona ne zahtijeva dislokacijunikakvih objekata, a posebno ne zahtijeva uklanjanje privatnih posjeda i kuća, jer se nenalaze u neposrednom okruženju.Negativni utjecaji ovog investicionog zahvata, odnosno pogona za proizvodnju legurana stanovništvo se ne očekuju zbog predviđene savremene tehnologije i predviđenihefikasnih mjera za sprečavanje i smanjenje emisija u zrak i vode (sistem recirkulacijetehnološke vode).Realizacija ovog projekta će imati pozitivne socio-ekonomske uticaje, jer će sepuštanjem u rad ovog pogona uposliti oko 300 lica različitih profesija i stepena stručnespreme, što će dorinijeti realizaciji privrednog i ekonomskog razvoja općine Jajce i šireregije. U toku izgradnje pogona i postrojenja angažovat će se određene lokalne firme istručni kadrovi.3.2. Utjecaj na floru, faunu, vodu, zrak i zemljišteUticaji na floru, faunu, vodu, zrak i zemljište mogu se javiti tokom izgradnje i radapogona i postrojenja za prozvodnju legura na predmetnoj lokaciji.Uticaj na navedene elemente okoliša u toku izgradnje pogona i postrojenja zaproizvodnju legura na predmetnoj lokaciji može se sagledati kroz: uticaje kod izvođenja radova gradnje građevinskih objekata (buka, prašina,curenje ulja i goriva iz mehanizacije, i sl.), uticaje kod utovara, transporta i deponiranja građevinskog otpada i ostalogneopasnog otpada, kao i deponiranje korisnog materijala, izvođenje građevinskih radova na iskopu.Nekontroliranim curenjem goriva i ulja iz građevinske mehanizacije mogu se uzrokovatiincidentna onečišćenja vode i zemljišta, te nekontrolisanog odlaganja građevinskogotpada. Zato je potrebno obezbijediti kvalitetno održavanje ove mehanizacije i čim seprimjeti nekontrolisano curenje goriva i ulja potrebno je obustaviti rad građevinske52TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcumehanizacije dok se ne otkloni uzrok rasipanja goriva i ulja. Preventivnim održavanjemradnih strojeva osigurava se njihov pouzdan rad i preveniraju se nekontrolisanazagađenja okoliša.Lošim sagorijevanjem goriva u motorima građevinske mehanizacije i kamiona nastajepovećana emisija plinova u zrak. Ovaj uticaj je privremenog karaktera, a može sezaključiti da neće biti značajan. I pored toga potrebno je obezbijediti kvalitetnoodržavanje ove mehanizacije i čim se vizuelno primjeti crn dim iz ispušne cijevi potrebnoje obustaviti rad građevinske mehanizacije i kamiona dok se ne otkloni uzrok povećaneemisije otpadnih dimnih plinova.Za vrijeme dužeg sunčanog, suhog i vjetrovitog vremena može doći do razvijanjačestica prašine i onečišćenja zraka na prostoru lokacije i njenoj neposrednoj okolini.Ovaj uticaj je privremenog karaktera, a može se zaključiti da neće biti značajan. I poredtoga potrebno je vršiti umjereno kvašenje manipulativnih prostora i materijala u ciljupreveniranja razvijanja i disperzije prašine.Tokom izvođenja građevinskih radova na izgradnji predmetnog pogona i postrojenjaprodukovat će se buka karakteristična za izgradnju industrijskih pogona i postrojenja.Produkcija ove buke je povremena i manjeg intenziteta. Zbog toga, kao i zbog položajalokacije u industrijskoj zoni okružene postojećim industrijskim objektima, procjenjuje seda ova buka neće značajnije utjecati na okolinu i najbliže stambene objekte.Odlaganjem građevinskog i nekorisnog otpada na komunalnu deponiju nastajevišestruka šteta, jer se umjesto njegovog recikliranja i ponovnog korištenja korisnogmaterijala za novu izgradnju, za te iste potrebe koristi novi prirodni materijal iz prirodnihneobnovljenih izvora, zašta se koristi novoproizvedena energija. Stoga je širi društveniinteres i zakonska obaveza da se sav građevinski šut nastao rušenjem građevinskihobjekata reciklira i iskoristi za upotrebu izgradnje saobraćajnica ili za neki drugi objekatili za nivelisanje terena, i sl. Na taj način se umanjuje potreba za korištenjem sirovina izprirodnih izvora. Da bi reciklaža građevinskog šuta bila efikasna i ekonomski isplativa,cijeli postupak je potrebno organizirati na planski i sistematičan način koji uključuje svekorake procesa, kako slijedi:1. Reciklaža građevinskog otpada od rušenja postojećih građevinskih objekata zaskladištenje, transport i pripremu sirovina u cilju oslobađanja lokacije za gradnjuindustrijske hale sa pratećim objektima (npr.: drobljenje, usitnjavanje, prosijavanje,deponovanje na odgovarajuće mjesto do ponovne upotrebe ili upotreba zanivelisanje terena na ovoj lokaciji ili drugom mjestu);2. Ponovno korištenje građevinskog materijala na istoj lokaciji ili za druge namjene(npr.: ponovno korištenje upotrebljivih građevinskih materijala kao što je opeka,crijep, šut, i sl.).Da bi sve bilo racionalno i ekonomično, potrebno je kvalitetno pripremiti odvajanje iselekcioniranje materijala još pri samom nastanku otpadnog toka za vrijeme rušenjapostojećih građevinskih objekata i uređenja lokacije.Građevinski otpad se može reciklirati u drobiličnim postrojenjima ili mehanički krozselekcioniranje i trijažu korisnih materijala. Tom prilikom dobio bi se građevinskimaterijal koji se može koristiti za različite namjene: za građevinski materijal, nasipe,TRIMGRAD d.o.o. Jajce53

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcupodloge, i sl. Neiskorišteni dio građevinskog otpada biće potrebno odvući na određeno iodobreno odlagalište ili na komunalnu deponiju na kojoj se može iskoristiti za uređenjeterena ili kao materijal za prekrivanje odloženog smeća.U cilju zaštite okoliša, uže i šire lokacije planiranog investicionog zahvata, smanjenjamogućih negativnih utjecaja na navedene elemente okoliša na najmanju moguću mjeru,treba primjeniti tehničke mjere zaštite, organizacijske mjere, te primjeniti zakonskepropise, standarde i normative u svim fazama realizacije planiranog investicionogzahvata, od projektiranja, preko izvedbe radova do završetka radova kao i radova nauklanjanju nastalog otpadnog materijala, njegov bezbjedni utovar, transport i odlaganjena predviđena mjesta na način da se okoliš dalje ne ugrožava i devastira.Tokom izgradnje pogona i postrojenja sve radove (građevinske, strojarske,elektroenergetske, zanatske, i sl.) treba organizirati na način da ne dođe do neželjenogonečišćenja okoliša, ugrožavanja živog svijeta i lokalnog stanovništva na prostoru i uneposrednom okruženju predmetne lokacije.Utjecaji na navedene elemente okoliša tokom izgradnje pogona i postrojenja seklasificiraju kao neznatni do mali, zbog toga što se izvođenje radova odvija u postojećojindustrijskoj zoni i to na površini okruženoj postojećim industrijskim objektima.Eliminisanje navedenih negativnih uticaja na navedene elemente okoliša može sepostići primjenom sljedećih mjera:▪ redovnim i kvalitetnim održavanjem građevinske mehanizacije,▪ pažljivim i odgovornim izvođenjem radova,▪ sakupljanjem građevinskog otpada na određenoj površini u svrhu njegovogiskorištavanja za uređenje lokacije i u niskogradnji izvan ove lokacije,▪ sakupljanjem smeća u namjenske posude i odvoženje na komunalnu deponiju itd.Identificirani potencijalni negativni utjecaji pogona i postrojenja za proizvodnjuferolegura za vrijeme rada na floru, faunu, vodu, zrak i zemljište vezani su za:• emisije čestica prašine i otpadnih dimnih plinova (CO 2 , NO x , SO 2 ) iz elektro-pećiVI i VII prilikom topljenja uloška smješe ulaznih sirovina,• emisije čestica prašine iz separacije ferolegura,• ispuštanje otpadnih voda iz postrojenja za pripremu vode i recirkulacijutehnološke vode, sanitarno-fekalnih otpadnih voda i oborinskih voda u Vrbas,• produkciju i emitovanje buke,• produkciju krutog otpada (odlomci kvarca, pijesak, troska, ambalaža, komunalniotpad, i sl.).Zbog veoma malih emisija štetnih materija u zrak, zahvaljujući predviđenim efikasnimtehničkim sistemima za otprašivanje (efikasnosti 99,99 %), ne očekuju se negativniutjecaji na ambijentalni kvalitet zraka i postojeću floru i faunu u okruženju predmetnelokacije. Ne očekuje se da će emisije u zrak utjecati na značajnije povećanjekoncentracija polutanata u zraku, a posebno se ne očekuje da će iste prelaziti graničnevrijednosti kvaliteta zraka pod uticajem emisija iz ovog pogona u normalnim uvjetimarada pogona i postrojenja.TRIMGRAD d.o.o. Jajce54

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuNa površinske vode, odnosno rijeku Vrbas može uticati ispuštanje sljedećih otpadnihvoda ako se prethodno ne prečišćavaju u odgovarajućim uređajima za obradu dopropisanog kvaliteta za ispust u površinske vode, i to: ispuštanje tehnoloških otpadnih voda iz sistema za pripremu vode (muljevi oddekarbonizacije i rastvori i muljevi od regeneracije ionskih izmjenjivača); ispuštanje tehnoloških otpadnih voda od čišćenja kamenca iz postrojenja zapripremu vode upotrebom kemijskih rastvora; ispuštanje tehnoloških otpadnih voda od hlađenja opreme peći (demineraliziranavoda); ispuštanje onečišćenih oborinskih voda sa vanjskih uređenih radnih površina(saobraćajnica i parkirališta) u krugu pogona opterećene mehaničkimnečistoćama i rasutim uljima; ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda iz kupatila, restorana i kuhinje, tenužnika.Tehnološke vode su u sistemu recirkulacije koji se povremeno dopunjuje, a ispuštanjaotpadnih voda su u minimalnim količinama i predviđeno je njihovo prečišćavanje uposebnom uređaju do kvaliteta propisanog za ispust u površinske vode. Onečišćeneoborinske vode će se sakupljati preko sistema slivnika i pjeskolova te odvoditi kišnomkanalizacijom u separator radi i odvajanja mehaničkih nečistoća i ulja prije njihovogponovnog iskorištavanja u ovom pogonu (system recirkulacije) ili ispuštanja u rijekuVrbas. Sanitarno-fekalne otpadne vode će se odvoditi u komunalnu kanalizaciju. Sobzirom na sastav ovih otpadnih voda i njihovo ispuštanje u kanalizaciju, procjenjuje seda ove vode ne mogu negativno utjecati na kvalitet površinskih i podzemnih voda.Izgradnja pogona za proizvodnju legura planirana je u industrijskoj zoni na lokalitetu”Skela” u općini Jajce i to u sastavu postojećeg industrijskog kompleksa za proizvodnjuferosilicija i neće se zauzimati nove površine zemljišta za potrebe ovog pogona. Dakle,radi se o zemljištu koje je odavno pretvoreno u tehničku funkciju u svrhu izgradnjeindustrijskih pogona i postrojenja.Uticaj na zemljište može imati samo nekontrolisano odlaganje otpada prilikom izgradnjei rada pogona. Sav građevinski otpad zemljani materijal, kamen, šljunak, i sl.) iskoristitće se za uređenje gradilišta i terena u krugu planiranog pogona, a eventualni višak ovogotpada će se kontinuirano prikupljati i uklanjati sa gradilišnog prostora na komunalnudeponiju u Jajcu ili će se iskoristiti za druge svrhe. Postupanje sa otpadom u toku radapogona definisano je planom o upravljanju otpadom, koji čini sastavni dio ove studije.Prilikom rada pogona i postrojenja produkovat će se buka i emitovati u okolinu, čiji nivone bi trebao utjecati na ambijentalni nivo buke u okolini, odnosno nebi trebao značajnijeuticati na opću buku koju stvaraju radom okolni proizvodni pogoni i drumski saobraćaj.Tim prije što su sva postrojenaj i uređaji koji produkuju povećanu buku smještena uindustrijsku halu, čime se značajno reducira zvučna energija i ublažuje nivo buke.Analizom postojeće tehničke dokumentacije i specifikacije tehnološke opreme utvrđenoje da se radi o malootpadnoj (čistoj) tehnologiji, sa minimalnim emisijama koje ne mogupogoršati postojeće ambijentalno stanje kvaliteta okoliša.TRIMGRAD d.o.o. Jajce55

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu3.3. Utjecaj na klimatske faktoreNa osnovu podataka o općim klimatskim i morfološkim karakteristikama užeg i širegprostora predmetne lokacije u kotlini oivičenoj okolnim brdima, može se konstatirati dase radi o klimatski specifičnom prostoru obraslim šumskom vegetacijom unutar kojegsve moguće promjene u okolnom prirodnom ambijentu mogu imati svoju refleksiju. Ovoje posljedica relativne tzv. ”morfološke zatvorenosti” područja u kojoj su lokalnacirkulacija zraka i ostali meteorološki uslovi direktno uslovljeni reljefom i lokalnimprirodnim ambijentalnim sklopom, tako da se i manje promjene odražavaju na njihovopostojeće stanje i prostorno-vremensku dinamiku. Iz navedenih razloga ne može se rećida će doći do značajnih promjena sa mikroklimatskog aspekta, a koje mogu nastati kaoposljedica promjena u prirodnim ambijentalnim uslovima.Ovaj pogon može imati samo određene manje uticaje na mikroklimatske uslove zbogtoplotnih zračenja elektrolučnih peći kao posljedice visokih temperatura pri kojima seodvijaju tehnološki procesi topljenja smjese sirovinskog materijala u peći. Međutim,projektnom dokumentacijom je predviđeno iskorištavanje proizvedene toplinske energijeza tehnološke potrebe i grijanje objekata.Ako se u uzme obzir da će se toplotna zračenja iz elektro-peći iskorištavati zaproizvodnju toplotne energije za tehnološke potrebe i grijanje objekata, te ako se uzmeu obzir ogromna količina zraka koja cirkuliše u okolini i isparavanje vode prirodnimciklusom najviše iz rijeke Vrbas, može se reći da količina toplotne polucije postrojenjadvije elektrolučne peći za proizvodnju legura neće utjecati na promijenu postojećihklimatskih faktora.3.4. Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijskoi arheološko nasljeđeNa osnovu analize i evaluacije potencijalnih emisija i termo-metalurških i tehničkotehnološkihkarakteristika, procijenjeno je da predmetni pogon za proizvodnju ferolegurana lokalitetu “Skela“ neće negativno utjecati na postojeća materijalna dobra, kulturnohistorijskoi arheološko naslijeđe u okolini, zbog primjenjene savremene (čistije)tehnologije i predviđenih efikasnih mjera za sprečavanje i smanjenje emisija(otprašivanje otpadnih plinova i obrada otpadnih voda), odnosno sprečavanjenegativnih utjecaja na okoliš. Isto tako, ne očekuju se havarije i nesreće većih razmjera.Treba naglasiti da je u krugu i industrijskoj hali predviđena instalacija hidrantske mreže ihidranata i obezbjeđenje sredstva za zaštitu od požara, što će se detaljnije definisatiElaboratom o zaštiti od požara.3.5. Utjecaj na pejzažIzgradnja i korištenje pogona i postrojenja za proizvodnju legura neće negativno utjecatina pejzaž. Međutim, jer na ovoj lokaciji i njenom bližem okruženju nisu registrovaneposebni pejzaži. Strukturu i morfologiju predmetne lokacije i njene bliže okoline čineindustrijski pogoni, hale, servisni i drugi poslovni objekti, te saobraćajnice i devastiranašumska sastojina na brdima koja okružuju predmetnu lokaciju.56TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu3.6. Međusobni odnos gore navedenih faktoraUkoliko se budu primjenjivale sve mjere zaštite predviđene u poglavlju o mjerama zaublažavanje emisija i negativnih uticaja na okoliš, neće biti značajnijeg utjecajanavedenog pogona na bilo koji od segmenata okoliša. Sve emisije i otpadni tokovi sesmanjuju ispod graničnih vrijednosti primjenom čistijih tehnologija i efikasnih tehničkihsistema za prečišćavanje. Tehnološki otpad se maksimalno iskorištava u istom pogonuili izvan njega, zbog čega se može uvjetno konstatovati da se ovdje radi o priličnozatvorenom proizvodnom ciklusu.3.7. Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenomutjecaja na okolišPrethodnom procjenom utjecaja na okoliš nisu utvrđeni specifični utjecaji ovoginvesticionog zahvata na okoliš.3.8. Opis metoda za procjenu utjecaja na okolišZa izradu studije o procjeni utjecaja na okoliš i plana upravljanja otpadom za pogon ipostrojenja za proizvodnju ferolegura u svrhu izdavanja okolinske dozvole, investitor jeangažovao Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici, čiji stručni tim je:▪ pregledao i izvršio analizu postojeće tehničke i druge dokumentacije vezane zapredmetni projekat,▪ izvršio pregled lokacije i okolnog područja u odnosu na lokaciju,▪ prikupio potrebne informacije od investitora i prostorno-plansku dokumentaciju zapredmetnu lokaciju od općine Jajce,▪ analizirao specifičnosti tehnološkog procesa i predviđene procesne opreme, temogućih izvora emisije i predviđenih mjera za sprečavanje, odnosno smanjenjeemisija iz pogona i postrojenja, kao i negativnih uticaja na okoliš i▪ izradio navedenu dokumentaciju.Vrednovanje utjecaja planiranog pogona temeljeno je na sljedećim metodama ipodacima:▪ podaci projektanta,▪ podaci proizvođača tehnološke opreme,▪ podaci investitora,▪ numerička analiza bilansa sirovina, energenata i emisija,▪ uporedni podaci,▪ okolinski standardi i sl.Za svaki otpadni tok analizirano je i vrednovano sljedeće:▪ količina emisije i produkcije otpadnih tvari,▪ proces u kojem se generira otpad (emisija) i▪ utjecaj na okoliš.TRIMGRAD d.o.o. Jajce57

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuIstovremeno je vrednovan značaj utjecaja svakog otpadnog toka i emisije na okoliš(neznatan, mali, umjeren, srednji i visok) u cilju neophodnosti preduzimanja adekvatnihmjera ublažavanja, odnosno zaštite okoliša.Na bazi primjenjenih metoda i alata procijenjen je stupanj zanačaja uticaja planiranogpogona za proizvodnju legura kojim je ocijenjeno da se mogu primjeniti efikasne mjereza smanjivanje emisija ispod graničnih vrijednosti i da zbog toga emisije neće značajnijeutjecati na kvalitet okoliša ili njegovih pojedinih elemenata.4. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATAPrema okolinskim propisima zaštita okoliša mora biti sastavni i obavezujući diotehnološkog procesa, koji počinje od nabavke sirovina, preko vođenja procesaproizvodnje do proizvodnje, skladištenja i otpreme proizvoda, kao i vođenja svihaktivnosti u ovom pogonu. Prema tome mjere zaštite okoliša se moraju u potpunostiintegrirati u proizvodni proces i sve aktivnosti u ovom privrednom društvu. Samo tako semogu postići zadovoljavajući i propisani uvjeti zaštite okoliša i dobrog imidža ovogprivrednog društva.Izostanak adekvatne i efikasne zaštite okoliša u pripremnoj fazi teško je kasnijenadoknaditi i zaštita okoliša se tada provodi uz značajno povećanje materijalnihtroškova. Kao posljedica može nastati znatnije onečišćenje i devastiranje okoliša ilinjegovih pojedinih elemenata, koje se dugo sanira i veoma otežano se nanovouspostavlja prirodna i ekološka ravnoteža zahvaćenog područja. Zato je neophodnoobezbijediti blagovremeno provođenje adekvatnih i učinkovitih mjera prevencije i zaštiteokoliša.Racionalno prilaženje problemu odnosa čovjek-okoliš uvjetovano je solidnimpoznavanjem zakonitosti tih odnosa, temeljnih načela iskorištavanja prirodnih izvorištasirovina i kompleksne ekološke interakcije između žive i nežive prirode, te promjenaizazvanih ljudskom djelatnošću. Promišljeno gospodarenje prirodnim bogatstvima uskladu s ljudskim potrebama, uz održanje osnovnih prirodnih odnosa na mjestuprovođenja aktivnosti jeste gospodarsko i finansijsko pitanje, ali se moraju uvažavati isocio-politički odnosi i obezbijediti efikasna zaštita okoliša uz primjenu svih raspoloživihmjera.Sprečavanje ili smanjivanje emisija i uticaja predmetnog pogona na okoliš u principu sepostiže primjenom sljedećih mjera: uvažavanje okolinskih propisa i zahtjeva pri izgradnji i korištenju pogona ipostrojenja za proizvodnju legura, kao i prilikom eventualnog prestanka rada izatvaranja ovog pogona, sprečavanje i ublažavanje emisija štetnih materija u zrak, dodatna obrada i pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda i zbrinjavanjesanitarno-fekalnih otpadnih voda, pravilna i propisna manipulacija sa sirovinama, pomoćnim sredstvima i drugimmaterijalima, koji će se koristiti u pogonu,TRIMGRAD d.o.o. Jajce58

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu sprečavanje ili smanjivanje produkcije otpada, propisno skupljanje i reciklažakorisnog otpada i zbrinjavanjem nekorisnog otpadnog materijala, sprečavanje i ublažavanje produkcije i emisije buke u okoliš, edukacija zaposlenika o mjerama zaštite okoliša, vršenje okolišnog i tehnološkog monitoringa, primjena drugih tehničko-tehnoloških, ekonomskih i organizacionih mjera, koje suu funkciji smanjivanja emisija i zaštite okoliša.Gotovo cijela površina unutar i okolo buduće fabrike će biti betonirana iz razloga što jepovšina građevinske parcele relativno mala. Ipak, na svim mjestima gdje to budemoguće, izvršit će se zasađivanje crnogoričnih stabala kako bi se betonsko sivilorazbilo i objekti uklopili što više u ambijentalno okruženje.Prometnice unutar proizvodnog pogona, skladišne površine kao i površine na svimetažama su izložene stalnom prljanju od sirovina koje će se dopremati u pogon te naodređenim mjestima privremeno deponirati. Stalno pranje i čišćenje svih navedenihpovršina je neophodno kako bi se održavala prije svega čistoća tih površina, što je uvjeturednog i zdravog poslovanja. U tu svrhu će biti u cijelom pogonu instaliran sistemhidranata, kako bi se u svakom trenutku svaka površina mogla održavati na nivou čiste iuredne fabrike.Koncepcijsko rješenje pogona i postrojenja za proizvodnju legura bazirano je naprimjeni najboljih tehničkih distignuća (BAT), čime se obezbjeđuje racionalnaproizvodnja uz optimalne procese i racionalnu potrošnju sirovina, vode i energije.Predviđaju se takva rješenja koja će smanjiti utrošak bilo koje vrste energije, štouključuje iskorištavanje prirodnih fizičkih zakona u smislu vertikalnog i horizontalnogtransporta. Uštede energije u ovom slučaju će se dobrim dijelom postići na način što ćese skladišta sirovina natkrivanjem zaštititi od kiše i vlage. U te svrhe predviđena jeizgradnja zatvorenog skladišta za sve sirovine. Na ovaj način će se bitno popravitifinancijski efekti proizvodnje.Provođenje mjera zaštite okoliša u skladu sa ovom studijom, projektnomdokumentacijom i okolinskim propisima obezbijedit će da proizvodnja legura upredmetnom pogonu neće utjecati prekomjerno negativno na okoliš i da se ambijentalniuvjeti okoliša neće pogoršavati, odnosno da se okoliš neće zagađivati iznad propisanihnormi i postavljenih zahtjeva za zaštitu okoliša u ovoj studiji, projektnoj dokumentaciji ivažećim propisima o zaštiti okoliša.Analiza mjera za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš i zaštite okoliša priproizvodnji legura u pogonu na predmetnoj lokaciji izvršena je prema mogućimnegativnim uticajima na pojedine elemente okoliša (zrak, voda, zemljište, uticaj buke naokoliš, produkcija otpada i uticaj na floru, faunu, mikroklimu, stanovništvo i materijalnadobra).Zbog potencijalnih identifikovanih emisija i otpadnih tokova u pogonu za proizvodnjulegura potrebno je predvidjeti i implementirati adekvatne i efikasne mjere zasprečavanje ili smanjenje emisija i negativnih uticaja na okoliš u okolinski prihvatljiveokvire i zakonom definisane granične vrijednosti, ovisno o vrsti i intenzitetu prisutnihemisija i otpadnih tokova.TRIMGRAD d.o.o. Jajce59

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuEmisije i negativni utjecaji na okoliš se moraju smanjiti na okolinski prihvatljive nivoe,odnosno ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti definisanih važećim okolinskimpropisima.U ovom poglavlju su definisane mjere za sprečavanje i smanjivanje emisija i zaublažavanje negativnih efekata na pojedine elementima okoliša.4.1. Mjere za smanjenje emisija u zrakSvaki operator (Investitor) je dužan da emisije zagađujućih materija u zrak smanji nanajmanju moguću mjeru uz upotrebu najboljih raspoloživih tehnika i postupaka. Uprincipu svaki izvor emisije mora ispunjavati sljedeće uslove: da se emisije zagađujućih materija ograniče i smanje na najmanju moguću mjeru, da granične vrijednosti emisije ne mogu biti prekoračene i da emisije ne smiju utjecati na ambijentalni kvalitet zraka iznad propisanih normi.Proces proizvodnje ferolegura predstavlja prilično zatvoren tehnološki ciklus u smislukoncepcije tehnoloških postupaka i iskorištavanja tehnološkog otpada. Nastali dimniplinovi se filtriraju u specijalno izgrađenom tehničkom sistemu za filtriranje koji praktičnozadržava i najsitnije čestice prašine veličine ispod 2 µm, tako da se procjenjuje da ćekoncentracija mehaničkih čestica na izlazu nakon filtriranja biti niža od 5 mg/m 3 , što jeprojektovana vrijednost ovog tipa sistema za otprašivanje (vrećasti filter). Graničnavrijednost za SiO 2 i njegove spojeve je 5 mg/m 3 pri masenom protoku većem od 25 g/h,prema članu 7. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak(“Službene novine Federacije BiH“, broj: 12/05).Tehnologija prečišćavanja - otpašivanja otpadnih dimnih plinova emitovanih izelektrolučnih peći zasniva se na suhim platnenim filterima. Odabran je vrećasti filter tipCEAG. Tehnologija otprašivanja dimnih plinova se bazira na korištenju novog tipavreća, tzv. membranske GORE-TEX vreće. Membranske vreće su izrađene odstaklenih vlakana sa razvučenim PTFE membranama postavljenim sa unutarnje stranevreće. PTFE membrane djeluju preventivno na prodiranje prašine u staklena vlaknavreće, što doprinosi velikoj efikasnosti u sakupljanju prašine za razliku odkenvencionalnih vreća.Tehnički sistem otprašivanje se sastoji od tri segmenta i to: postrojenje za prečišćavanje otpadnih dimnih plinova, odnosno izdvajanjeprašine iz plinova, postrojenje za sakupljanje i ugušćivanje prašine, odnosno za densifikaciju iliobradu prašine i postrojenje za pakiranje sakupljenog i obrađenog praha u big-bag vreće.Produkovani plinovi iz elektro-peći se odvode putem ventilaconog sistema (dimnjaka icjevovoda) u filterski sistem. Na izlazima iz dimnjaka postavljaju se automatskizatvarači (poklopci), koji se pokreću pneumatikom u slučaju potrebe otvaranja dimnjaka(npr. havarijalno stanje u radu filterskog sistema ili peći), a koji sprečavaju odlazakdimnih plinova u atmosferu. Ispod ovih poklopaca se nalaze odvodi dimnih plinova uTRIMGRAD d.o.o. Jajce60

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcutehnički sistem za otprašivanje. Dim se usisava sa ventilatorima tako da se udimnjacima održava odgovarajući tlak koji je neophodan za normalni rad peći. Pri tomedim prvo prolazi ili kroz dovoljno dugačak cjevovod ili pak kroz specijalni uređaj zahlađenje, tako da se dim hladi do temperature koju mogu podnijeti filterske vreće. Dimniplinovi odgovarajuće temperature ulazi u kućište filtera u kome se nalaze filterske vrećegdje se dim de facto filtrira, jer na vrećama ostaju čestice dimne prašine, dok čisti bijelidim prolazi kroz te vreće i izlazi u okolini zrak.Sakupljena prašina se iz vreća otresa pomoću zraka pogonjenog ventilatorom, koji vršinaizmjenično puštanje i povlačenje zraka. Prašina se taloži u prijemni koš svakekomore filterskog sistema, koja u donjem dijelu ima pužni transporter po cijeloj dužinikomore kojim se prašina transportuje u postrojenje za densifikaciju ili obradu prašine.Ovaj dio postrojenja se nalazi u prvoj podzemnoj etaži kako bi kontrola sigurnostiprašnine bila apsolutno zagarantirana. Prilikom ispuštanja ove prašine se na principuvibracionih sita odvajaju krupne čestice koje potječu od drvene sječke.Izdvojena prašina u filteru se peletizira sa vodom u postrojenju za densifikaciju iliobradu prašine i zatim se skladišti u namjenskom silosu. Ova prašina se dalje otpremau postrojenje za pakiranje u big-bag vreće u kojima se transportuje kupcima kaosekundarna sirovina za proizvodnju raznih građevinskih materijala.Ventilatori za transport otpadnih dimnih plinova će se ugraditi iza filtera, jer se na ovajnačin može iskorištavti toplotna energija od prečišćenih plinova, što je u komercijalnompogledu vrlo poželjno. Ova se toplotna energija može iskoristiti za zagrijavanje toplevode koja se koristti u sanitarne svrhe. Osim toga, postoji mogućnost da se ova energijapretvara u električnu energiju u slučaju ekonomske opravdanosti, što treba analizirati uprojektnoj dokumentaciji u cilju odabira najefikasnijeg rješenja sa tehnoekološkogstanovišta.Filtersko platno od kojeg su izgrađene platnene vreće može biti od: grafitiziranih staklenih vlakana koje može trpiti temperature do 260 0 C, poliestraskih vlakana sa utkanim aluminijskim nitima koje može trpiti temperaturedo 140 0 C, platna od poliestarskih vlakana bez drugih dodataka koje može trpiti temperaturedo 140 0 C.U procesu filtriranja otpadnih dimnih plinova sakupi se određena količina prašineamorfnog SiO 2 (veličine čestica

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuFilterska prašina (mikrosilika) se može iskoristiti: u cementnoj industriji za proizvodnju specijalnog cementa, u grafitnoj industriji, za prizvodnju elektroda, u građevinskoj industriji za proizvodnju raznih građevinskih prefabrikata itd.Kućište filterskih vreća će se rješiti na dvokomornom principu, iz razloga što bilo kakveintervencije na filterskom postrojenju u tom slučaju ne zahtijevaju zaustavljanjepostrojenja, jer se kod zamjene vreća ili bilo koje druge intervencije jedna komora možestalno držati u radnom režimu dok se druga može parcijalno isključiti iz rada u ciljuprovođenja potrebnih tehničkih intervencija.U ovoj tehnologiji otprašivanja dimnih plinova javlja se problem statičkog elektriciteta,koji će se riješiti uzemljivanjem vreća sa bakarnom žicom na principu serijskogpovezivanja.Upravljanje radom filterskog sistema je automatizovan i vodi se pomoću softverskogprograma, odnosno računara smještenog u komandnoj sobi.Od plinovitih polutanata iz procesa proizvodnje ferolegura dominantno se emituje CO 2 uatmosferski zrak, a otpadni dimni plinovi ne sadrže značajnije količine sumpornih iazotnih oksida, te drugih plinovitih polutanata.Filtersko postrojenje za otprašivanje elektro-peći VI + VII zahtijeva potrošnju električneenergije u iznosu od 12.740.000 kWh/godišnje.Tehnološka shema filterskog postrojenja data je u prilogu ove studije (Shema 3).Filtersko postrojenje je detaljno definisano Glavnim projektom filterskog postrojenjaurađenim od strane firme Trimgrad d.o.o. Jajce, januara 2011. godine (Knjiga III,oznake: MI).Drugi okolinski problem sa aspekta zagađenja zraka jeste stvaranje i emitovanjeprašine prilikom prerade komada legura na separaciji. U toku procesa drobljenja iklasiranja (prosijavanja na višeetažnom vibracionom situ) legura nastaje prašina koja ćese zahvatati preko hauba i odvoditi u vrećasti filter u cilju kontrolisanog izdvajanjaprašine iz otpadnog zraka, koji se nakon prečišćavanja ispušta u okolinu.Male emisije prašine se mogu povremeno javiti na tehnološkoj liniji za pripremu kvarcnesirovine, posebno prilikom drobljenja i klasiranja, te presipanja sa jednog na drugitransporter i u skladište sirovina.U cilju ublažavanja emitovanja prašine u zrak, neophodno je obezbijediti efikasno,kvalitetno i redovno održavanje i funkcionisanje tehničkih sistema za otprašivanje, tekontrolu efikasnosti mjerenjem emisija prašine iza filtera.Pored navedenog, investitor je dužan obezbijediti da se stalno preduzimaju i provodesve mjere za sprečavanje emisija u zrak, što treba da bude zadatak svih zaposlenika. Utom smislu potrebno je izvršiti edukaciju zaposlenika s ciljem što kvalitetnijeg vođenjaprocesa u ovom pogonu za proizvodnju ferolegura i potpunije primjene mjera zaštitezraka i zaštite okoliša od zagađivanja.TRIMGRAD d.o.o. Jajce62

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuMjere za smanjivanje emisija čestica prašine i otpadnih plinova moraju biti usklađene saodredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak u cilju maksimalnogograničavanja emisija, koliko to omogućava primjenjena tehnologija i tehnički sistemi stim da emisije moraju biti niže od graničnih vrijednosti propisanih citiranim Pravilnikom iEU normama.4.2. Mjere za smanjenje emisije u voduU cilju očuvanja kvaliteta površinskih i podzemnih voda, posebno vodotoka rijekeBosne, treba obezbijediti efikasne mjere upravljanja vodama u ovom pogonu.Iz predmetnog pogona za proizvodnju ferosilicijuma, silicijum-metala i foromagnezijumaispuštat će se:▪ tehnološke otpadne vode iz sistema za pripremu vode (muljevi od dekarbonizacijei rastvori i muljevi od regeneracije ionskih izmjenjivača), koje se ispuštaju samoprilikom remonta ovog sistema za pripremu vode (jedan put godišnje);▪ tehnološke otpadne vode od čišćenja kamenca iz postrojenja za pripremu vodeupotrebom kemijskih rastvora, koje se ispuštaju u prosjeku kvartalno;▪ tehnološke otpadne vode od hlađenja opreme peći (demineralizirana voda), kojesu u sistemu recirkulacije i ispuštaju se samo prilikom remonta ovog sistema zapripremu i recirkulaciju vode (jedan put godišnje);▪ onečišćene oborinske vode sa vanjskih uređenih radnih površina (saobraćajnica iparkirališta) u krugu pogona opterećene mehaničkim nečistoćama i rasutimuljima;▪ sanitarno-fekalne otpadne vode ispuštene iz kupatila, restorana i kuhinje, tenužnika u sistem javne kanalizacije.Tehnološke otpadne vode se sakupljaju u kolektoru koji je smješten u najnižoj tačci i izkolektora se pumpama prebacuju u bazen za neutralizaciju, nakon čega se ponovnovraćaju u tehnološki proces. Potrebno je redovno pratiti na kontrolnoj tabli nivo vode ubazenu za tretman otpadnih voda i redovno održavati opremu za tretman otpadnih vodau cilju sprječavanje eventualnog uticaja na okoliš koji bi se javio u slučaju nemarnogodržavanja navedene opreme.Tehnološke otpadne vode se prije ispuštanja u rijeku Vrbas moraju prečistiti u taložnikuu cilju smanjivanja tereta zagađenja i neutralizacije vrijednosti pH u efluentu ispoddozvoljenih vrijednosti propisanih odredbama Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnihvoda u prirodne recipijente i sistem javne kanalizacije (”Službene novine FederacijeBiH”, broj: 4/12). Uređaj za prečišćavanje se mora koncipirati u odnosu na prilivtehnoloških otpadnih voda i teret njihovog zagađenja.Otpadne vode iz sistema za hlađenje se ispuštaju samo u iznimnim slučajevima (u tokuremonta ili havarije). One se ispuštaju u taložnik u cilju njihovog hlađenja kako bi sespriječio termalni teret zagađenja rijeke Vrbas. Kako bi se pratio termalni teretzagađenja rijeke Vrbas, potrebno je mjeriti temperaturu i protok rashladne vode krozrashladni sistem, ispod tačke ispuštanja u rijeku Vrbas, koja iznosi 30 0 C.TRIMGRAD d.o.o. Jajce63

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuOborinsko-površinske vode se skupljaju skupa sa površinskim vodama nastalim usljedsapiranja (ili čišćenja) radnih površina preko kojih manevriše radna mehanizacija.Gotovo cjelokupna površina industrijskog kruga će se betonirati ili asfaltirati i sa iste ćese oborinske vode odvoditi u separator radi prečišćavanja prije ispuštanja u recipijent iliponovnog korištenja u ovom pogonu. Prema tome, potrebno je izgraditi separatormehaničkih nečistoća i ulja u cilju njihovog prečišćavanja. Separator će biti instaliran nanajnižoj koti pogona i mora biti odabran u odnosu na očekivanu količinu onečišćenihoborinsko-površinskih voda i mora se obezbijediti njegova kontinuirana funkcija ikontrola rada u cilju postizanja pouzdanog rada i što boljeg kvaliteta ovog efluenta.Pored toga, efekat onečišćenih oborinsko-površinskih voda treba kotrolirati stalnomopseravacijom terena i radne mehanizacije kao i parking prostora, te ne dozvolitiispuštanje toksičnih i štetnih materija. U slučaju opažanje naftne ili uljne mrlje treba istupravovremeno neutralisati i zbrinjavati sakupljanjem onečišćenog materijala ipostepenim doziranjem u peć sa sirovinskim materijalom.Sve tehnološke otpadne vode treba u konačnici dovesti u jedan šaht u kome trebaugraditi slavinu u cilju obezbjeđenja uslova za uzimanje uzoraka u cilju ispitivanjakoličine i kvaliteta ispuštenih otpadnih voda.Sanitarno-fekalne otpadne vode iz mokrih čvorova, kuhinje i kupatila se ispuštaju prekorevizionih okana i interne kanalizacije u sistem javne kanalizacije, kojom upravlja javnokomunalno preduzeće. S obizrom na količinu ovih otpadnih voda i njihov očekivanikvalitet procjenjuje se da one ne mogu negativno utjecati na kvalitet recipijenta javnekanalizacije. Zbog toga nisu predviđene nikakve mjere za prečišćavanje ovih otpadnihvoda, jer se procjenjuje da će zadovoljiti propisani kvalitet za ispust u javnu kanalizaciju.Međutim, investitor je dužan osigurati mjere da se u kanalizaciju ne ispuštaju nikakveeventualno toksične i štetne materije, koje bi mogle narušiti kvalitet ovih otpadnih voda.U slučaju pojave takvih materija u ovom pogonu, iste treba zbrinjavati u skladu kaoopasni otpad (skladištenje u namjenskom skladištu i isporuka dobavljačima iliovlaštenom operatoru za njihovo zbrinjavanje).Investitor je dužan osigurati mjere da se u kanalizaciju ne ispuštaju nikakve eventualnotoksične i štetne materije, koje bi mogle narušiti kvalitet konačnog recipijenta rijekeVrbas. U slučaju pojave u pogonu takvih materija, iste treba propisno skladištiti unamjenskom skladištu i isporučivati dobavljačima ili ovlaštenim operatorima za njihovozbrinjavanje.Projektom odvodnje i obrade otpadnih voda obavezno treba definisati sljedeće:▪ tretman tehnoloških otpadnih voda u cilju postizanja propisanih uslova kvalitetavode, u skladu sa odredbama Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda uprirodne recipijente i sistem javne kanalizacije (”Službene novine Federacije BiH”,broj: 4/12),▪ tehničko rješenje odvodnje oborinskih voda sa internih saobraćajnica,manipulativnih prostora i radnih površina koje mogu biti opterećene suspendiranimčesticama, kemikalijama i rasutim uljima,▪ tehničko rješenje prečišćavanja otpadnih voda koje treba da onemogući incidentnozagađenje površinskih i podzemnih voda,TRIMGRAD d.o.o. Jajce64

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu▪ rješenje skladištenja i transporta opasnih i štetnih materija nastalih u procesupripreme vode, odmuljivanja i odsoljavanja kotla,▪ rješenje prikupljanja i tretmana vode iz sistema za hladenje, koju je potrebnoohladiti ispod 30 o C prije ispuštanja u recipijent,▪ definisati okno za monitoring prečišćenih tehnoloških voda, koji će služiti zakontrolu kvaliteta ispuštenih voda u definisani prijemnik,▪ odvodnju i obradu sanitarno-fekalnih otpadnih voda.Kvalitet ispuštene, prečišćene vode mora zadovoljiti granične vrijednosti opasnih ištetnih materija propisane odredbama Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda uprirodne recipijente i sistem javne kanalizacije (”Službene novine Federacije BiH”, broj:4/12).Kod ispuštanja industrijskih otpadnih voda u javni kanalizacioni sistem mora seobezbijediti odgovarajući stepen prethodnog pročišćavanja (predtretmana) kojiuslovljava operator kanalizacionog sistema, pri čemutako postavljeni zahtjevi ne mogubiti niži od zahtjeva potrebnih za primarno pročišćavanje i pridržavanje graničnihvrijednosti emisije. Za ispuštanje industrijskih otpadnih voda u prirodni recipijent (rijekuVrbac) mora se obezbijediti pročišćavanje ispuštenih otpadnih voda prije ispuštanja uprirodni recipijent, uz pridržavanje graničnih vrijednosti emisije propisanih citiranomUredbom (tabela 2.1 (kolona 3) data u prilogu 2. ove Uredbe.Mulj koji nastaje pročišćavanjem otpadnih voda mora se iskoristiti dodatno kad god je tomoguće. Pri izboru procesa odlaganja mulja štetni efekti na okoliš moraju seminimizirati kako nebi došlo do onečišćenja okoliša.U cilju očuvanja kvaliteta vode vodotoka rijeke Vrbas, pored kojeg se nalazi pogon ipostrojenja za proizvodnju legura, u projektnoj dokumentaciji za odvodnju i obraduotpadnih voda treba predvidjeti i obavezno realizovati sljedeće mjere:a. Sve tehnološke vode treba uključiti u sistem recirkulacije i ne ispuštati ih urecipijent, kanalizaciju i dalje u rijeku Vrbas, osim u iznimnim slučajevima (u tokuremonta ili havarije). Ove vode se moraju prethodno prečistiti u taložniku dopropisanog kvaliteta za ispust u površinske vode prije ispuštanja u kanalizaciju Idalje u rijeku Vrbas.b. Otpadne vode od čišćenja postrojenja i od pripreme vode se moraju prethodnoprečistiti u taložniku u cilju smanjivanja tereta zagađenja i neutralizacije pH uefluentu ispod dozvoljenih vrijednosti propisanih odredbama Uredbe o uvjetimaispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sistem javne kanalizacije.c. Kako bi se pratio termalni teret zagađenja rijeke Vrbas, potrebno je mjerititemperaturu i protok rashladne vode kroz rashladni sistem, ispod tačke ispuštanjau rijeku Vrbas.d. Onečišćene oborinskih voda sa internih saobraćajnica, manipulativnih prostora iradnih površina se trebaju tretirati u taložniku i separatoru do propisanog kvaliteta,prije ispuštanja u kanalizaciju i dalje u rijeku Vrbas.e. Sanitarno-fekalne otpadne vode će se ispuštati u javnu komunalnu kanalizaciju.TRIMGRAD d.o.o. Jajce65

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcuf. Kvalitet ispuštene, prečišćene vode iz pogona i postrojenja za proizvodnjuferolegura treba da bude u granicama koje su utvrđene Uredbom o uslovimaispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije, što semora predvidjeti projektnom dokumentacijom.g. Određivanje koncetracija zagađujućih materija u otpadnim vodama će se vršitimetodologijom automatskog uzorkovanja i to jedanput u mjesecu. Osim kvalitetetehnološke vode, vršit će se automatski i monitoring sljedećih parametara:vrijednost pH, temperatura, mutnoća, protok i količina kisika.Osim otpadnih voda, značajan potencijalni zagađivač vodotoka rijeke Vrbas izpredmetnog pogona i postrojenja za proizvodnju ferolegura je čvrsti otpad koji nastajekao posljedica procesa proizvodnje i ostali otpad koji se javlja u ovom pogonu iindustrijskom krugu. U cilju očuvanja kvaliteta vode rijeke Vrbas i uopće okoliša na tompodručju po pitanju pravilnog odlaganja čvrstog otpada, neophodno je realizovatisljedeće mjere i aktivnosti:1. Gotovo cijela površina unutar i okolo buduće industrijske hale će biti betonirana iliasfaltirana iz razloga što je površina građevinske parcele relativno mala I zaštitezemljišta i podzemnih voda od zagađivanja. Ipak, na svim mjestima gdje to budemoguće treba izvršiti zasađivanje crnogoričnih stabala kako bi se betonsko sivilorazbilo.2. Prometnice unutar proizvodnog pogona, skladišne površine kao i površine na svimetažama su izložene stalnom prljanju od sirovina koje će se dopremati u pogon te naodređenim mjestima privremeno deponirati. Stalno pranje i čišćenje svih navedenihpovršina je neophodno kako bi se održavala čistoća tih površina, što je uvjeturednog i zdravog poslovanja. U tu svrhu će biti u cijelom pogonu instaliran sistemhidranata, kako bi se u svakom trenutku svaka površina mogla održavati na nivoučiste i uredne fabrike. Ove otpadne vode se prije ispuštanja u kanalizaciju i rijekuVrbas moraju prethodno prečistiti u uređaju za obradu otpadnih voda.3. Nečistoće od maziva i goriva se moraju uredno sakupljati i skladištiti u natkrivenomili zatvorenom, kontrolisanom skladištu do isporuke ovlaštenom operateru zazbrinjavanje opasnih vrsta otpada.4. Miješani komunalni otpad će odvoziti ovlašteno komunalno gradsko preduzeće nakomunalnu deponiju u Jajcu.5. Otpadni papir, otpadni PVC material, staklo i drugi upotrebljiv otpad treba odvojenosakupljati u odgovarajuće kontejnere i isporučivati ovlaštenom operateru za obradu ipromet sekundarnih sirovina.6. Akumulatori, razne baterije, elektronski i elektronični otpad se mora odvojenosakupljati u namjenske posude i skladištiti u kontrolisanom skladištu do isporukepreduzeću koje je licencirano za upravljanje takvim otpadom.7. Otpadne gume od vozila i strojeva će se sakupljati u odgovarajući kontejner, nakončega će se isporučivati ovlaštenom preduzeću za upravljanje ovakvim matcrijalima.8. Sav ostali otpad se mora uredno odvajati i sakupljati u namjenske posude koje sedrže u kontroklisanim skladištima i prostorima prema vrsti otpada do isporukeovlaštenim registrovanim firmama za zbrinjavanje otpada.66TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuU cilju dobivanja propisanih vodnih akata potrebno je nakon dobivene prethodne vodnesaglasnosti izraditi idejni projekat za predmetni pogon za proizvodnju ferolegura, kojitreba da definiše sljedeće:1. U projektnoj dokumentaciji treba jasno definisati potrebne količine vode za sanitarnei tehnološke potrebe, te priložiti saglasnost javnog komunalnog preduzeća u Jajcuza priključak na gradski vodovod u cilju snabdijevanja vode za sanitarne potrebe, tekompletnu projektnu dokumentaciju za snabdijevanje tehnološkom vodom.2. Uraditi projekat postrojenja za kemijsku pripremu tehnološke vode sa načinomtretmana efluenta.3. Uraditi rješenje odvodnje oborinskih voda sa internih saobraćajnica, manipulativnihprostora i radnih površina u krugu pogona, koje mogu biti opterećene suspendiranimčesticama, kemikalijama i uljima.4. Projektnom dokumentacijom treba definisati tretman tehnoloških otpadnih voda ucilju postizanja propisanih uslova kvaliteta vode u skladu sa odredbama Uredbe ouvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sistem javne kanalizacije.5. Uraditi tehničko rješenje prečišćavanja otpadnih voda, koje treba da onemogućiincidentno zagađenje površinskih i podzemnih voda.6. Uraditi tehničko rješenje prikupljanja i tretmana vode iz sistema za hladenje. Ovuvodu je potrebno ohladiti ispod 30 °C prije ispuštanja u recipijent rijeku Vrbas.7. Definisati okno za monitoring prečišćenih voda, koje će služiti za uzimanje uzoraka,mjerenje protoka i kontrolu kvaliteta ispuštenih voda u definisani prijemnik.8. Projektnom dokumentacijom obuhvatiti i situativno prikazati cjelokupan prostorindustrijskog objekta, definisati tačan položaj objekta u odnosu na obližnje vodotoke,izvorišta vode za piće, kao i mjesta ispuštanja prečišćenih i nezagađenih voda urecipijent. Ovaj objekat ne smije biti u koliziji sa površinskim vodama niti se nalaziti uprostoru zaštitnih zona površinskih i podzemnih voda.Odvodnju i obradu otpadnih voda treba uskladiti sa uslovima iz vodoprivrednesaglasnosti izdate od strane Agencije za vodno područje rijeke Save u Sarajevu.4.3. Mjere za smanjenje intenziteta bukePrema oderdbama Zakona o zaštiti od buke (“Službene novine Srednjobosanskogkantona“, broj: 11/00) i Pravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma(“Službeni list SRBiH“, broj: 46/89), a u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijomopćine Jajce, predmetna lokacija se svrstava u zonu VI – Industrijsko, skladišno,servisno i saobraćajno područje bez stanova (70 dBA). Najbliži pojedinačni stambeniobjekti su udaljeni od predmetnog pogona preko 100 m zračne linije i od istog surazdvojeni drugim industrijskim pogonima, servisnim, uslužnim i poslovnim objektima imagistralnom saobraćajnicom Jajce – Donji Vakuf.Uticaj buke na okolinu koja se očekuje pri radu pogona i postrojenja za proizvodnjulegura će se značajno ublažiti tako što će se većina tehnoloških postrojenja i uređajainstalirati u zatvoreni, podzemni i nadzemni dio industrijske hale sa dobrom zvučnomTRIMGRAD d.o.o. Jajce67

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcuizolacijom, čime će se značajno smanjiti intenzitet zvučne energije, odnosno nivoabuke. Procjenjuje se da intezitet buke od rada ovog pogona izvan industrijskog kruganeće biti veći od 60 dB(A), što je značajno ispod maksimalno dozvoljene graničnevrijednosti za industrijska područja propisane Zakonom o zaštiti od buke SBK/KSB iPravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma.Operator je dužan stalno provoditi sve raspoložive mjere za ublažavanje intenzitetabuke, kako bi se njen uticaj na okolinu što više smanjio. Dužan je obezbijediti redovnotekuće održavanje procesne opreme, redovno podmazivanje rotirajućih mehanizama,pritezanja olimljenja i remenja itd., kako bi se spriječilo vibriranje limova, trenje površinai na drugi način proizvođenje zvuka, odnosno kako bi se intenzitet buke minimizirao.Održavanje procesne opreme treba vršiti prema tehnološkom uputstvu za održavanje.Kvalitetnim održavanjem i servisiranjem procesne opreme i vođenjem tehnološkogprocesa, intenzitet buke se može znatno smanjiti ispod propisanih graničnih vrijednosti.4.4. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i povrat korisnoga materijala izotpada koji će produkovati pogonPrema važećim propisima o upravljanju otpadom, operator je dužan osigurati mjere zasprečavanje produkcije otpada, recikliranje i tretiranje otpada za ponovnu upotrebu, tesigurno zbrinjavanje opasnog otpada i odlaganje nekorisnog otpada na kontrolisanukomunalnu deponiju.Od svih vrsta otpada u predmetnom pogonu dominantno nastaje velika količina fineSiO 2 prašine (amorfnog SiO 2 , komercijalnog naziva mikrosilika), koja se izdvaja uprocesu predsepariranja i filtriranja prašine iz produkovanih otpadnih dimnih plinova natehničkom sistemu za otprašivanje. Za maksimalnu proizvodnju od 46.200 t/g legura udvije elektro-peći može se očekivati oko 9.540 t/g mikrosilike, koja se priprema (peletira)radi lakše i okolinski prihvatljivije manipulacije i transporta i koja se isporučuje kupcimakao sekundarna sirovina. Mikrosilika je vrlo cijenjena sekundarna sirovina koja se koristiu proizvodnji cementa, vodonepropusnih betona, specijalnih materijala za sanacijeoštećenih građevinskih objekata, vatrostalnih materijala i drugih proizvoda.Proizvodnja ferolegura nije tipičan šljakovni proces, ali se u slučaju zahtjeva zakvalitetnijim (čistijim) proizvodom šljaka javlja u količini od oko 10-12 %, što ovisi odvrste kvarcne sirovine i zahtjevanog kvaliteta proizvoda. Prema tome, očekivanakoličina šljake se procjenjuje na oko 3500 t/g pri maksimalnoj proizvodnji.U toku procesa proizvodnje ferolegura u peći nastaju veoma male, gotovo zanemarljive,količine otpadne gline koja se uklanja sa istresnih otvora u toku istresanja ferolegura(oko 8 t/g). Istresni otvori se nakon procesa istresanja zatvaraju masom od gline doistresanja legura iz peći. Ovaj otpad se odvozio na deponiju u cilju konačnogzbrinjavanja, a može se koristiti kao prekrivka sloja otpada na deponiji ili za nivelisanjeterena, i sl.Prašina izdvojena u tehničkom sistemu za otprašivanje (ciklon i vrećasti filter) prilikomdrobljenja i klasiranja ferolegura na komercijalne frakcije na postrojenju separacije će seprimarno koristiti u ovom pogonu za posipanje kokila u svrhu njihove zaštite i sličneTRIMGRAD d.o.o. Jajce68

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcupotrebe, a preostala količina će se isporučivati na tržište kao sekundarna sirovina zaproizvodnju građevinskih materijala.Rabljene (oštećene i dotrajale) filterske vreće će se u prvo vrijeme odlagati kao otpadnimaterijal na deponiju komunalnog otpada zbog mehaničkih oštećenja uz predhodnoskidanje metalnih elemenata (prstenova i elemenata za pričvršćivanje vreća), koji setretiraju kao sekundarna sirovina i isporučuju ovlaštenim prometnicima. Količinarabljenih vreća je relativno mala, jer se filterske vreće mijenjaju svakih 8-12 godina, štoovisi od intenziteta proizvodnje legura i funkcionisanja tehničkog sistema zaotprašivanje peći.Metalni otpad nastaje od zamjene dotrajalih i oštećenih metalnih dijelova postrojenja,uređaja i opreme. Ovaj otpad će se u potpunosti isporučivati ovlaštenim operaterima zapromet sekundarnih sirovina u cilju dalje prerade.Otpadni materijali, kao što su istrošene jedinice i materijali za brušenje te odbačenaelektrična i elektronska oprema, očekuju se u veoma maloj količini i ovaj otpad trebazbrinjavati putem ovlaštenih operatera za zbrinjavanje ove vrste otpadnih materijala.Vatrostalni otpad koji nastaje od zamjene vatrostalnog odzida u pećima planira se odvozitina komunalnu deponiju u Jajcu i odlagati zajedno sa miješanim komunalnim otpadom.Treba nastojati da se ovaj otpadni materijal iskoristi kao korisna sekundarna sirovina usmislu izdvajanja svih upotrebljivih elemenata i njihovog korištenja kao građevinskogmaterijala ili za nasepanje terena u vidu tampona.Muljevi od dekarbonizacije i muljevi od regeneracije ionskih izmjenjivača će se, isto tako,uklanjani na komunalnu deponiju u Jajcu u cilju konačnog zbrinjavanja, a ovaj otpadobično nastajao u relativno maloj količini.Otpadna motorna i hidraulična ulja nastaju od zamjene u motorima i tehnološkoj opremi.Ova otpadna ulja treba skladištiti u namjenskom skladištu i povremeno isporučivatiRafineriji u Bosanskom Brodu ili drugom ovlaštenom operatoru za zbrinjavanje ovihvrsta otpada.Separator za prečišćavanje oborinskih otpadnih voda u kojem nastaje otpadkarakterističan za ovu obradu otpadnih voda (muljevi i talog, ulje, zauljena voda,mješavina otpada iz odvajača ulje/voda i sl.) treba zbrinjavati na način da seugovaranjem sa ovlaštenim operatorom isporučuju otpadne materije u cilju daljnjegzbrinjavanja.Miješani komunalni otpad treba skupljati u namjenske posude (kontejnere) i odvoziti nakomunalnu deponiju u Jajcu u cilju odlaganja i konačnog zbrinjavanja. Na njegovuprodukciju se ne može značajnije utjecati.U cilju dosljednog selektivnog prikupljanja i zbrinjavanja otpada, investitor je dužanuspostaviti monitoring otpada i ustrojiti evidenciju otpada po vrsti i količini, koja seuredno mora voditi od strane odgovornog lica za upravljanje otpadom. U evidenciju omonitoringu otpada unosi se naziv otpadnog materijala, količina, datum ulaza i izlaza, teodređene primjedbe.TRIMGRAD d.o.o. Jajce69

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuPored navedenih mjera, operator je dužan preduzeti i stalno provoditi sve raspoloživemjere da se produkcija otpadnog materijala (i onog kojeg je moguće reciklirati i kojegnije moguće reciklirati) što više smanji, koliko to primijenjena tehnologija omogućava ida se sav upotrebljivi materijal iz otpada reciklira, što predstavlja zakonsku obavezuprema odredbama Zakona o upravljanju otpadom i podzakonskih akata donesenih naosnovu ovog Zakona.Identifikacija očekivanog otpada i postupanje sa istim u planiranom pogonu zaproizvodnju legura detaljno je definisano u planu o upravljanju otpadom, koji činisastavni dio studije u pribavljanja okolinske dozvole za predmetni pogon.4.5. Mjere za otklanjanje potencijalnih rizika od nesrećaTreba naglasiti da u ovom pogonu za proizvodnju legura ne postoji rizik od nesrećavećih razmjera, jer se ne koriste supstance koje su po vrsti i količini opasne i koje bimogle uzrokovati nesreću većih razmjera. Prema tome, ovaj pogon ne podliježeobavezi izrade Plana za sprečavanje nesreća velikih razmjera u skladu sa odredbamaPravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnimmjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencije („Službene novineFederacija BiH“, broj 68/05).Općenito mjere za otklanjanje rizika od pojave nesreća u pogonu za proizvodnju leguravezane su za identifikovanje potencijalnih rizika pojave nesreća i usmjerene su napreventivno djelovanje da se otkloni njihova pojava i maksimalno ublaže eventualneposljedice.Potencijalni rizik za pojavu nesreće može biti pucanje tlačnog cjevovoda, te eventualnapojava i širenje požara. Zaštitu od pucanja tlačnog cjevovoda i požara treba definisatiElaboratom o zaštiti od požara, što uključuje preventivne, tehničko-tehnološke,sanacione, organizaciono-kadrovske, finansijske i druge mjere, kao i postupanja uslučaju pojave požara u cilju ublažavanja i otklanjanja posljedica požara. Treba naglasitida u krugu i industrijskoj hali mora postojati instalisana hidrantska instalacija i sredstvaza zaštitu od požara u skladu sa pomenutim Elaboratom o zaštiti od požara.Nesreće na radu se mogu preduprijediti planiranjem i realizacijom preventivnih mjera,kvalitetnim održavanjem postrojenja i opreme, te kvalitetnom obukom i edukacijomzaposlenika o uzrocima pojave nesreća i mjerama zaštite na radu i zaštite od pojavepožara.Tokom rada pogona i postrojenja potrebno je poduzeti tehničke mjere prevencije ismanjenja nastanka eventualnih ekoloških nesreća (npr. ispadi iz rada filtera) na načinda je operator dužan analizirati i predvidjeti u tehničkoj dokumentaciji sve mjerepreveniranja incidentnih situacija koje bi mogle uzrokovati ispad filterskog sistema ipovećanu emisiju prašine u atmosferu. Isto tako, treba definisati sve radnje koje seprovode u slučaju ispada iz rada filtera kako bi se emisija prašine svela na najmanjumoguću mjeru i minimizirale posljedice. Inače, filterski sistem mora biti u blokadi saradom elektro-peći.TRIMGRAD d.o.o. Jajce70

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuUpravljanje rizikom je proces koji se sastoji od dobro utvrđenih koraka koji, kada sepoduzmu u nizu, podržavaju bolje donošenje odluka tako što pridonese boljem uvidu urizik i njihov uticaj. Nivo rizika daje mnogo podataka o identificiranju mogućnosti i oizbjegavanju gubitaka.Ne postoji nulti rizik. Ništa ne može biti 100% sigurno, bez obzira na to da li se radi opakovanju, opremi, postupku, vozilu ili uređaju.Dva su aspekta pojma „rizik“: vjerovatnoća pojave incidenta unutar određenog vremenskog razdoblja, posljedice za ljude, imovinu i okoliš ili njegove pojedine elemente.Analiza opasnosti je pokušaj odmjeravanja posljedica incidenta s vjerovatnošću njegovepojave. Vjerovatnoća i posljedice rijetko se mogu izračunati matematičkom preciznošću.Ipak, često se mogu dovoljno tačno procjeniti da bi se osmislile praktične mjereupravljanja rizikom. Vjerovatnoća pojave štete zbog incidenta smanjena je ako seopasnost spozna i shvate uzroci i moguće posljedice događaja. Vrlo važno jeproučavanje posljedica kombiniranih događaja (npr. požari koji rezultiraju oslobađanjeotrovnih plinova, eksplozije koje izazivaju isticanje štetnih supstanci, itd.).Kada je riječ o riziku vezanom za neadekvatna rješenja najčešće je riječ o neadekvatnoizvedenom sistemu za otprašivanje otpadnih dimnih plinova. Kako bi se umanjilavjerovatnoća navedenog rizika neophodno je planirani filterski sistem izvesti u svemuprema tehničkoj dokumentaciji, a zatim još:▪ permanentno pratiti rad ovog filterskog sistema praćenjem svih tehnološkihparametara putem pripadajuće procesorske jedinice, a proces rada filtera se vodiautomatski i time su obezbijeđeni uslovi za blagovremeno preduzimanje potrebnihkorektivnih mjera i dodatnih mjera za siguran i pouzdan rad filtera te zaštite zraka(tehnološki monitoring);▪ propisati adekvatne mjere održavanja i upravljanja radom filterskog sistema kojesu usmjerene na zaštitu okoliša u domenu svih mogućih uticaja;▪ redovno pratiti koncentracije prašine dobivene kontinuiranim mjerenjem izafiltriranja putem automatskog uređaja i pri svakom povećanju bez odlaganjapoduzeti sve propisane korektivne tehničke i tehnološke m jere za smanjivanjeemisija prašine u dozvoljene okvire,▪ planiranje dodatnih mjera zaštite na svim onim mjestima na kojima je u toku radapostrojenja i opreme dokazana neefikasnost već preduzetih mjera ili dokazanamogućnost rizika usljed neefikasnosti preduzetih mjera.Investitor je dužan pridržavati se svih mjera koje se propisuju u analizi vezanoj zazaštitu na radu i zaštitu od požara u skladu sa predhodno izrađenim Elaboratom ozaštiti na radu i Elaboratom o zaštiti od požara, koji čine sastavni dio projektnedokumentacije.TRIMGRAD d.o.o. Jajce71

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu4.6. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatoraposebno mjera nakon zatvaranja pogona i postrojenjaOperator je dužan osigurati da se u projektnoj dokumentaciji predvide neophodneefikasne mjere za ograničavanje emisija ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti i da sesve predviđene mjere implementiraju u toku izgradnje pogona i postrojenja.U toku izgradnje pogona i postrojenja potrebno je urediti gradilište tako da se smještaj ikretanje vozila i mehanizacije odvija strogo u funkciji same izgradnje u definisanojgrađevinskoj parceli i javnim saobraćajnicama. Tečna goriva i ostale tečne materije(npr. rastvarači, sredstva za bojenje cijevi, instalacija, i sl.), koje će se koristiti zapotrebe gradnje potrebno je čuvati u zatvorenim posudama smještenim na sigurnommjestu u skladištu, po mogućnosti u nepropusnoj kadi koja je natkrivena ili u limenimburadima postavljenim na tankvanu ili u zatvorenom skladištu bez odvoda ukanalizaciju. Ukoliko eventualno dođe do izljeva potrebno je izvršiti sakupljanje rasutogulja, maziva ili goriva sa nekim upijajućim sredstvom (npr. piljevina, pijesak i sl.) iuklanjanje onečišćenog sloja zemlje. Sakupljeni materijal treba odložiti na propisannačin na deponiju kako ne bi došlo do onečišćenja površinskih i podzemnih voda izemljišta.Sav građevinski otpad treba prikupljati i iskoristiti za nivelisanje terena na predmetnojlokaciji a višak odmah odvoziti na deponiju gdje se može koristiti za prekrivkuodloženog otpada.Za eventualno zatvaranje predmetnog pogona i postrojenja za proizvodnju legurapotrebno je predvidjeti adekvatne mjere zaštite okoliša kako bi se spriječili ilimaksimalno smanjili bilo kakvi negativni utjecaju na okoliš zatvaranja i nakon zatvaranjaplaniranog pogona ili jedne od dvije elektrolučne peći.Tokom izgradnje pogona i postrojenja za proizvodnju ferosilicijuma, silicijum-metala iferomagnezijuma neće doći do znatnih emisija u zrak, vodu i tlo te povećanja nivoabuke. Uz adekvatnu primjenu mjera zašite okliša, utjecaji u toku pripreme lokacije zagradnju i tokom same gradnje će biti neznatni do relativno mali (prašina, dim, buka,otpad), ali i pored toga treba obavezno provoditi sve mjere zaštite okoliša.U vrijeme rada ovog pogona, predviđeno je korištenje sirovina i materijala koji svojimemisijama ili sadržajem toksičnih supstanci neće značajnije utjecati na kvalitet okoliša izbog toga kao i zbog primjene efikasnih mjera zaštite okoliša se ne očekuju znatnijinegativni utjecaji tokom korištenja i nakon eventualnog prestanka korištenja pogona ipostrojenja za navedenu namjenu.Nakon eventualnog prestanka rada i zatvaranja ovog pogona i/ili pojedinih ključnihpostrojenja (npr. elektro-peći) na predmetnoj lokaciji ne očekuju se emisije u okoliš iposebni negativni utjecaji na okoliš.Po eventualnom prestanku rada i zatvaranja ovog pogona, investitor je dužan preduzetisve mjere za sprečavanje utjecaja na okoliš po bilo kojem osnovu u smislukontrolisanog uklanjanja eventualno preostalih materija, specifičnih kemijskih sredstavaTRIMGRAD d.o.o. Jajce72

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcui drugih sirovina i materija. Sve što može negativno utjecati na okoliš treba uklonuti izobjekata i sa prostora lokacije, te taj dio terena sanirati.Eventualnim prestankom rada i zatvaranjem predmetnog pogona objekti se moguprevesti u neku drugu proizvodnu ili uslužnu namjenu adekvatnu za ovu industrijskuzonu u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom općine Jajce.Projektnim rješenjima predviđena je ugradnja najsavremenije tehničke opreme koja jedostupna na evropskom tržištu u skladu sa evropskim normama, odnosno BATpreporukama.Proizvođač opreme za svu isporučenu opremu daje garancije u smisluzadovaljenja tehnoloških i okolinskih parametara u skladu sa važećim propisima istandardima Evropske Unije sa kojim su usklađeni i naši propisi, a koji mogu imati uticajna okoliš (emisije u zrak, vode, nivo buke, i sl.).5. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA I OPIS RAZLOGA ODABIRAPREDLOŽENE ALTERNATIVEAlternativna rješenja za lokaciju predmetnog pogona nisu analizirana zbog toga što jepogon za proizvodnju legura predviđen u sastavu postojeće industrijske zone “Skela“ i toneposredno pored postojećeg pogona za proizvodnju ferosilicija. Građevinska parcela jeu vlasništvu klastera investitora. Ova industrijska zona za date prilike ima povoljnuperspektivu zbog opremljenosti potrebnom osnovnom infrastrukturom (trafo stanica,pristupni put, vodovod, kanalizacija, i dr.).Predmetna lokacija je sa aspekta položaja, namjene, opremljenosti infrastrukturom ipozitivne orjentacije prema okolnom prostoru i objektima veoma povoljna.Tehnološka oprema u kompleksu ovog pogona za proizvodnju legura je odabrana kaonajsavremenija u skladu sa BAT-smjernicama Evropske Unije i upravljanje njenimradom je potpuno automatizovano.Pored navedenog, ova sredina ima višedecenijsku tradiciju u proizvodnji legura, što jeprepoznato i u Strategiji razvoja općine Jajce.Iz navedenog se da zaključiti da alternative izgradnji ovom pogonu za proizvodnjulegura nema, jer se ovo rješenje smatra najcjelishodnijim. Alternativa bi mogla bitijedino neizgradnja planiranog pogona, ali treba imati na umu da je njegovomizgradnjom planirano zapošljavanje oko 300 lica.Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, kao i činjenicu da će realizacijom ovog projektadoći do otvaranja novih oko 300 radnih mjesta alternativa negradnje ovog pogona nijeprihvatljiva.Investitor je u postupku rješavanja i odobravanja lokacije za izgradnju pogona zaproizvodnju ferosilicijuma, silicijum-metala i feromagnezijuma u industrijskoj zoni u“Skela“, pokrenuo značajne aktivnosti vezane za odobravanje predmetne lokacije injeno opremanje za izgradnju navedenog pogona. Uradio je idejni projekat i pribavioprethodnu vodnu saglasnost. Zahtjevi za izdavanje drugih saglasnost i dozvola, koje ćebiti izdate zajedno sa okolišnom dozvolom ili poslije njenog izdavanja će se podnijeti utoku procesa izdavanja okolišne dozvole.73TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu6. SISTEM MONITORINGA EMISIJAShodno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i drugim važećim okolišnim propisima,potrebno je obezbijediti provođenje monitoringa postrojenja i aktivnosti na predmetnojlokaciji. Monitoring emisija zagađujućih materija predstavlja vrlo važan element sistemaupravljanja kvalitetom i zaštite okoliša i zato ga treba organozovati i redovno provoditiprema propisanoj metodologiji.Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizuelno praćenje funkcionisanja svih tehničkihsistema za prečišćavanje i smanjivanje emisija, kao i tehnološke opreme i aktivnostikoje mogu negativno utjecati na okoliš u cilju sprečavanja i što većeg ublažavanjaemisija i negativnih uticaja na okoliša (tehnološki monitoring). Isto tako, potrebno jeobezbijediti povremeni, odnosno periodični monitoring emisije otpadnih dimnih plinova ikvaliteta ispuštenih otpadnih voda.Provjere emisija se vrše za tehnološke parametre pri radu postrojenja koji imaju najvećiuticaj na okolinu.Provjera i praćenje emisije u zrak vrši se u cilju dokazivanja da postrojenjazadovoljavaju granične vrijednosti emisije propisane Pravilnikom o graničnimvrijednostima emisije u zrak (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 12/05), te u ciljudobivanja podataka za izradu katastra emisije, odnosno praćenja kretanja vrijednostiemisije iz postrojenja ovog pogona za proizvodnju legura.Mjerenje emisije u zrak vrši se u skladu sa odredbama Pravilnika o monitoringu emisijazagađujućih materija u zrak (”Službene novine FBiH”, broj: 12/05) i u skladu sa BASstandardima iz ove oblasti (metode mjerenja su standardizirane prema EUnormativima).U toku izgradnje postrojenja elektrolučnih peći i pripadajućeg filtera potrebno ugraditiautomatsku opremu za mjerenje koncentracija prašine i koristiti tehnike za praćenjeparametara, uvjeta i masenih koncentracija koje su relevantne.Ispitivanje i ocjenjivanje kvaliteta ispuštene otpadne vode potrebno je provoditi u skladusa odredbama Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente isistem javne kanalizacije (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 4/12).Praćenje produkcije otpada se vrši u skladu sa odredbama Zakona o upravljanjuotpadom i pravilnika donesenih na bazi ovog Zakona.6.1. Zakonski okvir monitoringaOkolinski i tehnološki monitoring treba realizovati u skladu sa sljedećim okolinskimpropisima:- Zakon o zaštiti zraka (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 33/03);- Zakon o izmjenama zakona o zaštiti zraka (“Službene novine Federacije BiH“,broj: 4/10);TRIMGRAD d.o.o. Jajce74

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu- Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (“Službene novineFederacije BiH“, broj: 12/05);- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak(“Službene novine Federacije BiH“, broj: 12/05);- Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine Federacije BiH“, broj:12/05);- Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (“Službene novine FederacijeBiH“, broj: 12/05);- Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sistem javnekanalizacije (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 4/12);- Uredba o klasifikaciji voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR BiH(“Službeni list SR BiH“, broj: 19/80);- Zakon o zaštiti od buke (“Službene novine Srednjobosanskog kantona“, broj:11/00);- Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (“Službeni listSRBiH“, broj: 46/89),- Zakon o upravljanju otpadom (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 33/03);- Zakon o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (“Službenenovine Federacije BiH“, broj: 72/09);- Pravilnik o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine Federacije BiH",broj: 9/05);- Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada ("Službenenovine Federacije BiH", broj: 38/06);- Uredba o obavezi dostavljanja godišnjeg izvještaja o ispunjavanju uvjeta izdozvole za upravljanje otpadom ("Službene novine FBiH", broj: 31/06).6.2. Prijedlog plana monitoringaPrijedlog monitoring plana predstavljen je u sljedećoj tabeli.Tabela 6. Prijedlog monitoring plana.Parametar praćenjaEmisija prašine izelektrolučnih pećiEmisija prašine iz separacijeza preradu feroleguraOtpadne vode:- temperatura, pH, alkalitet,- električna provodljivost,- isparni ostatak,- gubitak žarenjem,- ukupne suspend. materije,- HPK-Cr, BPK 5 , NH 4 -N,TRIMGRAD d.o.o. JajceMjestopraćenjaNa dimnjakuiza filteraIza sistema zaotprašivanjeDinamikapraćenjaKontinuirano saautomatskomopremomSvake drugegodineOdgovornostOdgovorno lice za okolinskoupravljanje iOvlaštena stručna ustanovaOdgovorno lice za okolinskoupravljanje iOvlaštena ustanovaŠaht zaOdgovorno lice za okolinsko4 x godišnje,uzorkovanjeupravljanje i(svaka 3 mjeseca)otpadnih vodaOvlaštena laboratorija75

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuNO 2 -N, NO 3 -N, ukupni N,ukupni P,- test toksičnosti,- ukupna ulja i mastiMjerenje i ispitivanjefizičkih i kemijskih osobinaispuštene otpadne vode iutvrđivanje EBS-aBukaOtpad po vrstiŠaht zauzorkovanjeNa 4 mjestana granicamaindustr. krugaSkladišteotpadaSvake dvijegodineJedan put u trigodineSvakodnevnoOdgovorno lice za okolinskoupravljanje iOvlaštena labaratorijaOdgovorno lice za okolinskoupravljanje iOvlaštena stručna ustanovaOdgovorno lice za upravljanjeotpadom6.3. Monitoring emisija u zrakPrema članu 7. Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak za novapostrojenja, provjera emisije se vrši u toku probnog rada i uvjet je za izdavanjeupotrebne dozvole, a nakon postizanja neometanog rada postrojenja i to najkasnije šestmjeseci od dana puštanja u rad. Mjerenje emisije vrši se pri normalnim uvjetima radapostrojenja i normalnom obimu proizvodnje.Prema odredbama Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrakoperator pogona i postrojenja treba:▪ vršiti kontinuirana mjerenja prašine automatskom opremom iza filterskogsistema,▪ vršiti periodična – povremena mjerenja emisije jedan put godišnje iza filterskogsistema za otprašivanje postrojenja sepaarcije i▪ dostavljati izvještaj o rezultatima emisije nadležnom Federalnom ministarstvuokoliša i turizma u roku od 30 dana od dana izvršenja mjerenja emisije.Mjerenje emisije prašine na dimnjacima tehničkog sistema za otprašivanje elektrolučnihpeći treba organizovati instaliranjem automatske opreme za kontinuirano mjerenjeemisije prašine na dimnjaku vrećastog filtera. Kontinuirano mjerenje emisije omogućavada se osim utvrđivanja stepena emisije prašine prati način vođenja procesa i poduzetihtehnoloških i organizacionih mjera na smanjivanju emisije ispod dozvoljenih graničnihvrijednosti. Mjerni uređaji moraju biti zaštićeni od pristupa neovlaštenim licima.Mjerenje emisije prašine iza tehničkog sistema za otprašivanje separacije za preradulegura se vrši periodično i to najmanje svake druge godine u normalnim uvjetimafunkcionisanja ovog sistema i nakon njegovog remonta u cilju dokazivanja njegoveefikasnosti ili na zahtjev inspekcije za zaštitu okoliša ako postoji osnovana sumnja dasu prekoračene granične vrijednosti.Mjerenje emisija u zrak se vrši po standardizovanim metodama u skladu sa Pravilnikomo monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak.Analiza i ocjena emisija u zrak se vrši u skladu sa Pravilnikom o graničnimvrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak.76TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu6.4. Monitoring otpadnih vodaIspitivanje i ocjenjivanje kvaliteta ispuštenih tehnoloških otpadnih voda provodi se uskladu sa odredbama Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijentei sistem javne kanalizacije (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 4/12).Investitor/Operater je dužan obezbijediti nadziranje: ispuštanja pročišćenih otpadnih voda iz postrojenja za pročišćavanje otpadnihvoda kako bi se ustanovilo da li su ispunjeni propisani zahtjevi iz citirane Uredbe; količinu i sastav mulja koji se iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih vodakoristi i odlaže u prirodni recipijent.Ispitivanje otpadnih voda vrši se u vrijeme odvijanja tehnološkog procesa, nakontrolnom mjestu neposredno prije ispuštanja u površinske vode ili sistem javnekanalizacije. Kontrolno mjesto ispitivanja otpadnih voda treba opremiti šahtom samjeračem protoka i slavinom za uzimanje uzoraka otpadnih voda.Uzorkovanje otpadnih voda vrši se automatski proporcionalno protoku ili ručnimuzimanjem uzoraka, pri čemu vremenski intervali između dva uzrokovan ja/mjerenja nemogu biti duži od 60 minuta, koji se podvrgavaju kemijskoj analizi u ovlaštenojlaboratoriji. Istovremeno se vrši mjerenje protoka otpadnih voda u cilju utvrđivanjanjihove količine u jedinici vremena.Minimalni godišnji broj uzoraka utvrdiće se sukladno veličini postrojenja zapročišćavanje otpadnih voda pri čemu će minimalni, godišnji broj ispitivanja, tj uzimanjauzoraka iznositi:(a) 2 za industrijske korisnike sa ispuštanjem < 20 m 3 /dan otpadnih voda;(b) 4 za industrijske korisnike sa ispuštanjem 20 - 50 m 3 /dan otpadnih voda;(c) 6 za industrijske korisnike sa ispuštanjem 50 - 100 m 3 /dan otpadnih voda;(d) 8 za industrijske korisnike sa ispuštanjem 100 - 500 m 3 /dan otpadnih voda;(e) 12 za industrijske korisnike sa ispuštanjem > 500 m 3 /dan otpadnih voda.U skladu sa citiranom o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente isistem javne kanalizacije monitoringom otpadnih voda treba obuhvatiti sljedećeparametre: mjerodavni proticaj, temperatura, vrijednost pH, miris i boja, sadržaj otopljenog kisika, BPK-5, KPK, ukupne suspendirane materije, električna provodljivost, isparni ostatak, gubitak žarenjem, alkalitet, kloridi i sulfati,77TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu NH 4 -N, NO 2 -N, NO 3 -N, ukupni azot, orto-fosfati i ukupni fosfor, test toksičnosti (bioogled sa Daphnia magna Straus) sve ostale parametre specifične za predmetnog industrijskog korisnika čije seotpadne vode ispituju.Uzorkovanje, laboratorijske analize i izvještavanje obavljaće ovlaštena/akreditovanalaboratorija, koju angažuje operator i koja je dužna upotrebljavati metode koje seprimjenjuju u skladu sa BAS/EN/ISO standardima ili drugim metodama koje dajuekvivalentne rezultate u pogledu preciznosti i pouzdanosti ispitivanja I dobijanjarezultata.Ocjena kvaliteta otpadnih voda vrši se za svaku pojedinu seriju pojedinačnih ispitivanja,kao i zbirno za sve serije u toku jedne godine, u skladu sa kriterijima, odnosnomaksimalno dozvoljenim graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija (ispitivanihparametara) u ispuštenim otpadnim vodama u skladu sa odredbama citirane Uredbe.Ispitivanje i ocjenu kvaliteta tehnoloških otpadnih voda može vršiti samo ovlaštenalaboratorija, koja ima ovlaštenje za ispitivanje voda u skladu važećim sa Zakonom ovodama.Svi pojedinačni i zbirni izvještaji o ispitivanju i ocjeni kvaliteta tehnoloških otpadnih vodaobavezno se dostavljaju Agenciji za vodno područje Save u Sarajevu.6.5. Monitoring bukeIntenzitet buke se mjeri i ocjenjuje u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od bukeSrednjobosanskog kantona / Kantona središnja Bosnsa i Pravilnika o dozvoljenimgranicama intenziteta zvuka i šuma. Mjerenja se vrše po standardizovanoj metodi nagrancama industrijskog kruga, posebno prema najbližim stambenim i stambenoposlovnimobjektima.6.6. Monitoring otpadaInvestitor/Operator je dužan organizovati i vršiti monitoring otpada i o tome voditiodgovarajuću evidenciju u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom,Zakona o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom, Pravilnika okategorijama otpada sa listama, Uredbe selektivno prikupljanju, pakovanju ioznačavanju otpada i drugim propisima o upravljanju otpadom, kao i Plana oupravljanju otpadom u ovom pogonu, odnosno privrednom društvu.Operator je dužan obezbijedi vođenje evidencije o ukupnim količinama otpada pokategorijama (sa kodovima) u skladu s Pravilnikom o kategorijama otpada sa listamaproizvedenog u predmetnom pogonu za proizvodnju legura, te i daljem odredištuotpada po mjesecima. Evidenciju o otpadu vodi odgovorno lice za upravljanje otpadom,koje imenuje operator nakon puštanja u rad predmetnog pogona.TRIMGRAD d.o.o. Jajce78

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu6.7. Tehnološki monitoringPored okolinskog monitoringom obavezno treba vršiti tehnološki monitoring u ciljublagovremenog otklanjanja uzroka povećane emisije i minimiziranja emisija i otpadnihtokova. Tehnološkim monitoringom treba obuhvatiti redovno praćenje funkcionisanjatehničkih sistema za otprašivanje i prečišćavanje otpadnih voda, postrojenja itehnološke opreme, zatim potrošnje vode i električne energije u cilju obezbjeđivanjauvjeta racionalne potrošnje, te smanjenja količine prodokovanog otpada.Operator je dužan obezbijedi vođenje evidencije o ukupnim količinama otpada pokategorijama (sa kodovima) u skladu s Pravilnikom o kategorijama otpada sa listamaproizvedenog u predmetnoj toplani, te daljem odredištu otpada po mjesecima.Rezultati praćenja i svih zapažanja obavezno se unose u evidenciju o realizacijimonitoringa na osnovu koje se izrađuju potrebni izvještaji.Za organozovanje okolinskih mjerenja (kontrole) i kontrolu otpadnih tokova, te vođenjeevidencije o rezultatima monitoringa odgovoran je operator, odnosno odgovorno lice zaokolinsko upravljanje u ovom privrednom društvu, a za izvođenje okolinskih mjerenjatreba angažovati ovlaštene ustanove i laboratorije.6.8. Vođenje evidencije i izvještavanjeInvestitor/Operator je dužan ustrojiti i uredno vodi podatke o okolinskom i tehnološkommonitoringu, te uraditi izvještaje i dostaviti nadležnim subjektima u skladu sa okolinskimpropisima i to prema narednoj tabeli.Investitor/Operator je dužan obavezno izraditi i redovno dostavljati nadležnimsubjektima sljedeće izvještaje u propisanim i definisanim rokovima, kako slijedi:1. Godišnji izvještaj o realizovanim mjerama za monitoring proizvodnje, nastankaotpada i emisija, koji se dostavlja Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.Rok: 31.01. za proteklu izvještajnu godinu2. Izvještaj za registar postrojenja i zagađivanja, koji se dostavlja Federalnomministarstvu okoliša i turizma na obrascu na način propisan u tablicama 3 i 4 datimu prilogu Pravilnika o registrima postrojenja i zagađivanjima.Rok: 30.06. za proteklu izvještajnu godinu3. Izvješta o izvršenim mjerenjima emisija u zrak, koji se dostavlja Federalnomministarstvu okoliša i turizma.Rok: 30 dana od dana izvršenih mjerenja4. Godišnji izvještaj o vrsti i količinama produkovanog otpada i ispunjavanju uvjeta izokolišne dozvole za upravljanje otpadom, koji se dostavlja Federalnom ministarstvuokoliša i turizma.Rok: 31. mart za proteklu izvještajnu godinu.TRIMGRAD d.o.o. Jajce79

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu5. Izvješta o izvršenim ispitivanjima kvaliteta tehnoloških otpadnih voda, koji sedostavlja Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Agenciji za vodno područjerijeke Save u Sarajevu.Rok: 30 dana od dana izvršenih mjerenja6. Izvješta o izvršenim ispitivanjima kvaliteta i tereta zagađenja tehnoloških otpadnihvoda izraženog preko EBS-a, koji se dostavlja Agenciji za vodno područje rijekeSave u Sarajevu.Rok: 30 dana od dana izvršenih mjerenjaOperator je dužan u najkraćem roku izvijestiti Federalnom ministarstvu okoliša i turizmao promjeni kapaciteta proizvodnje preko 25% i promjeni djelatnosti, kao i bilo kakvojpojavi koja značajnije narušava postojeće stanje ili bi mogla ugroziti kvalitet okoliša ilinjegovih pojedinih sastavnica.Odgovorno lice za okolinsko upravljanje će najmanje svaka tri mjeseca (a po potrebi ičešće) izvještavati menadžment ovog privrednog društva o realizovanim mjerama izovog plana i rezultatima monitoringa, kao i drugim okolinskim aspektima i provođenjuokolinskih propisa. Isto tako, odgovorno lice za okolinsko upravljanje će dostavljatigodišnje izvještaje o realizaciji mjera i aktivnosti iz plana aktivnosti i okolišne dozvole, teoperativni plan realizacije mjera i aktivnosti za narednu godinu. Menadžment ćeanalizirati izvještaje i operativne planove i obezbjeđivati uvjete za njihovu realizaciju.Informacije o rezultatima mjerenja emisija i realizaciji mjera o zaštiti okoliša te svimdrugim okolinskim aspektima vezanim za predmetni pogon moraju biti dostupnejavnosti.7. MJERE U VEZI RADA U VANREDNIM UVJETIMAPogoni i postrojenja u kojima su opasne supstance prisutne u količinama iznad količinanavedenih u članu 9, 10. i 11. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje jeobavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađenii pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Službene novine Federacije BiH",broj: 19/04) spadaju u pogone i postrojenja koji mogu izazvati nesreće većih razmjera iza njih Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdaje okolinsku dozvolu.Prema navedenom Pravilniku, predmetni pogon za proizvodnju legura ne spada upogone koji mogu izazvati nesreće većih razmjera, budući da u okviru pogona se neočekuju opasne supstance.Operator je dužan izraditi i primjenjivati sve potrebne mjere za prevenciju incidentnihsituacija. To će se svakako postići uređenjem sistema kvaliteta i sistema upravljanjaokolišem. Menadžment je dužan svoje odluke donositi u skladu sa zakonskomregulativom iz ove oblasti, te educirati stručni kadar koji će provoditi redovne i vanrednemjere zaštite. Potrebno je sačiniti plan postupanja u slučaju incidentnih situacija, koji popotrebi treba dorađivati (slučaj uvođenja novih tehnologija ili operativnih mjera uproizvodnji). Sve aktivnosti predviđene ovim planom moraju imati za cilj sprečavanje,odnosno ograničavanje većih negativnih posljedica na okoliš i zdravlje ljudi, te izjegavati80TRIMGRAD d.o.o. Jajce

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcupostupke koji mogu izazvati dugoročne posljedice. Moguće vanredne situacije do kojihmože doći tokom izgradnje i rada postrojenja za proizvodnju legura:- požar,- pucanje hidrauličkih cjevovoda,- poplava usljed velikih oborina,- zemljotres,- izlijevanje, prosipanje ili eksplozija opasnih materijala.Za zaštitu od požara primijeniti sljedeće mjere:- pristup vatrogasne tehnike u slučaju spašavanja ljudi i imovine osigurati prekoprilazne saobraćajnice,- u industrijskoj hali i krugu osigurati dovoljne količine vatrogasnih aparata i vodeza gašenje požara,- kod projektovanja objekta i postrojenja pridržavati se odredbi Zakona o zaštiti odpožara,- tokom prometa osigurati dostupnost vatrogasne tehnike do svih dijelova pogona ipostrojenja,- zaštitu objekta od udara groma i sl.Kada su u pitanju vanredne situacije koje se odnose na emisije, nadležno ministarstvodozvolom utvrđuje maksimalni dozvoljeni period bilo kojeg tehnički neizbježnog prekida,poremećaja u radu, ili kvara opreme za prečišćavanje ili mjerenje, tokom kojeg bi semoglo desiti da koncentracije određenih tvari prekorače propisane granične vrijednostiemisije.U slučaju kvara, operator smanjuje obim rada ili prekida rad u najkraćem vremenskomroku, sve dok se ponovo ne uspostave uvjeti normalnog funkcioniranja. Postrojenje zaproizvodnju ferolegura neće ni pod kojim uvjetima nastaviti proizvodnju u periodudužem od četiri sata bez prekida ukoliko dođe do prekoračenja graničnih vrijednostiemisija.Rad postrojenja u uvjetima prekoračenja graničnih vrijednosti emisije u toku jednegodine treba biti manje od 60 sati. Trajanje od 60 sati se primjenjuje na one linijepostrojenja koje su spojene na jedan uređaj za prečišćenje u ispusnim plinovima.TRIMGRAD d.o.o. Jajce81

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu8. NETEHNIČKI REZIMEInvestitor planira izgradnju pogona i postrojenja za proizvodnju legura (ferosilicijuma,feromagnezijuma i silicijum-metala) na lokalitetu ''Skela'' u općini Jajce, čiji kompleks bisačinjavale dvije elektrolučne peći (elektro-peći VI i VII) projektirane snage ukupno 48MVA (2 X 24 MVA) i prateća infrastruktura (skladište za sirovine, postrojenje za pranje idrobljenje kvarca, postrojenje za transport kvarca do dozatora, postrojenje za transportkoksa, postrojenje za transport drvne mase, postrojenje za dostavu sirovine zaproizvodnju feromagnezijuma, postrojenje za omekšavanje tehnološke vode, skladištegotovih proizvoda i dr.), te garderoba i kupatilo za zaposlenike, restoran i uprava. Usvrhu izgradnje navedenog proizvodnog kompleksa pokrenute su aktivnosti a jedna odprvih jeste izrada studije o procjeni uticaja na okoliš za pogon i postrojenja zaproizvodnju legura (ferosilicijuma, feromagnezijuma i silicijum-metala) na lokalitetu''Skela'' u općini Jajce.8.1. Opis lokacije pogonaPogon za proizvodnju legura (ferosilicijuma, feromagnezijuma i silicijum-metala) seplanira graditi na lokalitetu ''Skela'' u općini Jajce i to na parceli označenoj kao k.č. broj:799/ 11 K.O. Jajce I, koja je se vodi u vlasništvu gospođe Amire Mačak. Na ovoj lokacijiveć postoji dio tehnoloških sadržaja a lokacija je obezbijeđena svom komunalnominfrastrukturom (prilazni put, vodovod, kanalizacija, trafo stanica i dr.Građevinska parcela na kojoj se planira graditi navedeni pogon se nalazi u zoni koja jeprostorno-planskom dokumentacijom općine Jajce namijenjena za industrijske pogone ina istoj se nalazi pogon za proizvodnju ferosilicija, čija revitalizacija je u toku. Naime,ova parcela se nalazi u sastavu građevinskog zemljišta na kome egzistira proizvodnikompleks bivšeg pogona za proizvodnju ferolegira u sastavu bivše firme»Elektrobosna« Jajce.Razvojnim programom ove firme bila je predviđena izgradnja elektro-lučnih peći broj: VIi VII u svrhu ostvarivanja proizvodnje legura. Iste nisu izgrađene iz razloga što je uperiodu između 1980. i 1990. godine zavladala ekonomska i društvena kriza bivšedržavne zajednice, što je rezultiralo obustavom rada većine pogona u sastavu bivšefirme »Elektrobosna« Jajce, te njenim raspadom i transformacijom u više manjihprivrednih društava formiranih kroz procese privatizacije njenih pojedinih tehnološkihdijelova. Upravo je dio bivšeg pogona za proizvodnju ferolegura, sa pećima IV i V,nalokalitetu ''Skela'' u općini Jajce otkupio u procesu provedene privatizacije osnivačfirme »Trimgrad« d.o.o. Jajce, gospodin Muhamed Mačak, sa svojom porodicom. On jepokrenuo aktivnosti na izgradnji predmetnog pogona na parceli označenoj kao k.č. broj:799/11 K.O. Jajce I, koja se vodi kao vlasništvo Amire Mačak, supruge gospodinaMuhameda Mačka.TRIMGRAD d.o.o. Jajce82

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu8.2. Opis pogona i proizvodne djelatnostiKoncepcijsko rješenje pogon za proizvodnju legura čine slijedeće tehnološke cjeline isadržaji:(9) skladište sirovina - koga čini osam armirano-betonskih bokseva za skladištenjepotrebnih sirovinskih materijala i to: kvarcnih sirovina, drvne sirovine (sječke),lignita, drvenog uglja, metalurškog koksa, željeznih strugotina i kovarine(cundera),• priprema i transport sirovinskih resursa u elektro-peći u cilju proizvodnje legura,• proizvodna hala sa dvije elektrolučne peći broj: VI i VI, čiji rad se vodi automatskipomoću procesnog računara,• odjeljenje za izljev i preradu legura (drobilično postrojenje i klasirnica agregata),• skladište legura,• transport otpadnih plinova sa filterskim sistemom za otprašivanje,• odjeljenje za proizvodnju prefabrikata (mikrosilike) izdvojene iz otpadnih dimnihplinova u filteru,• filtersko postrojenje za otprašivanje otpadnih dimnih plinova iz elektrolučnih peći,• postrojenje za pripremu i recirkulaciju tehnološke vode,• elektromašinska radionica,• laboratorija za kontrolu sirovina i proizvoda,• upravna zgrada, sa garderobom, kupatilom, restoranom i nužnikom,• saobraćajni putevi i parkirališta,• kontrolni punkt za ulaz i izlaz iz pogona.Elektrolučna peć predstavlja složeni tehničko-tehnološki sistem za proizvodnju legura,koja sadrži sljedeću osnovnu opremu:1. Oprema za dovođenje eleketrične energije i oprema za stvaranje električnemreže luka, što obuvata sistem elektroda i nosača elektroda,2. Oprema za dodavanje (doziranje) ulazne sirovine, kao što je kvarc, redukcionimaterijal i druge neophodne komponente za proizvodnju legura,3. Tijelo elektrolučne peći sa oknom, čahurom i kapom peći koja štiti opremu odtoplotng zračenja,4. Oprema za odstranjivanje otopljenog materijala i troske iz peći,5. Sistem odvodnje dimnih plinova iz peći sa prečistačem (fabrički filter).Elektrolučne peći su maksimalnog učinka 2 x 24 MVA. Predviđene su elektrolučne pećizadnje generacije, koje omogućavaju proizvodnju različitih vrsta legura, maksimalniučinak i ujedno znatno veću sigurnost u radu i istovremeno znatno niže emisije štetnihmaterija u okoliš. Pri punom opterećenju jedna peć proiozvodi 140 t/dan legura ili 4.200t/mjsečno, odnosno 46.200 t/g legura. Međutim, količina proizvedenih legura zavisi odmnogo uticajnih faktora, kao što su tehnološka spremnost postrojenja, godišnjegremonta, raspoložive količine električne energije, kvalitet sirovina, cijene legura nasvjetskom tržištu i tržišnih potreba za legurama.Predviđene elektrolučne peći imaju sljedeće tehničko-tehnološke karakteristike:▪ maksimalna snaga peći je 2 x 24 MVA;▪ elektrolučne peći su trofazne i imaju po tri elektrode,TRIMGRAD d.o.o. Jajce83

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu▪ peći imaju vatrostalno obloženu otvorenu kružnu kadu;▪ elektro-oprema uključujući pećne transformatore, komandni pult, automatskistrujni regulator i dr.;▪ strujni vodiči;▪ sistem za nošenje i klizanje elektroda;▪ tri Söderberg elektrode;▪ kapa i kada peći,▪ rotaciona platforma peći,▪ vodom hlađena dimna kapa sa zaštitnim elementima;▪ dimovodi i sistem za filtriranje (otprašivanje) dinmih plinova;▪ prijemni bunkeri za sirovinski materijal,▪ sistem za transport i pripremu šarže;▪ automatske vage sa koševima za odvagu i doziranje pripremljenih sirovinskihmaterijala,▪ pećni silosi za smješu sirovinskog materijala,▪ dozirne cijevi za hranjenje peći sirovinskim materijalom,▪ sistem za recirkulaciju vode;▪ šanžer mašina za obradu zasipa peći,▪ izljevna kolica sa grafitno-metalnom kokilama,▪ elektro-bušač peći,▪ transformator koji će se snabdijevati električnom energijom iz TS Jajce II220/110/35 kV;▪ voda za hlađenje se uzima se iz recirkulacionog sistema industrijske vode;▪ tehnološki postupak je karbotermijska redukcija kvarca;▪ obračunato vrijeme rada peći je 300 dana godišnje;▪ tehnološki proces je praktično zatvoren i materijal koji se dobije filtriranjemdimnih plinova kao sporedni proizvod je kemijski je inertan i pakuje se u big-bagili kamionske cisterne i transportuje do korisnika kao sekundarna sirovina.Izručena legura iz peći u livni lonac ili kokile se hladi u proizvodnoj hali. Kada materijalbude u čvrstom i ohlađenom stanju, tada se transportuje u odjeljenje za drobljenje,klasirajne i pakovanje legura. Proces drobljenja i klasiranja (prosijavanja) legura se vršiu postrojenjima separacije. Izdrobljeni materijal se dalje transportuje na višeetažno sitona kojem se vrši klasiranje legura po komercijalnim granulacijama zavisno odproizvodnih potreba. Time se dobiva konačan proizvod koji se skladišti u namjenskomskladištu do otpreme kupcima.8.3. Identifikacija, analiza i vrednovanje uticaja na okoliš,te mjere sprečavanja i smanjenja uticaja na okolišPogon za proizvodnju legura na predmetnoj lokaciji “Skela“ u općini Jajce moženegativno utjecati na okoliš zbog potencijalnih emisija i otpadnih tokova, ukoliko se nepredvide i ne preduzmu adekvatne mjere za smanjenje emisija i zaštite okoliša. Zato jeneophodno predvidjeti u projektu i primijeniti tokom izgradnje i eksploatacije pogona ipostrojenja za proizvodnju legura odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ako to nijeTRIMGRAD d.o.o. Jajce84

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcumoguće smanjivanje emisija u okoliš, koliko to omogućava primjenjena tehnologija, aemisije ne mogu biti veće od dozvoljenih vrijednosti propisanih okolinskim propisima.Najznačajnije potencijalne emisije u okoliš iz predmetnog pogona za proizvodnju leguravezane su dominantno za procese topljenja u elektrolučnim pećima, te za drobljenje iklasiranje legura na separaciji. Analizom investiciono-tehničke dokumentacije,terenskom opservacijom i prikupljanjem potrebnih informacija od investitora iprojektanata identificirane su određene emisije u okoliš iz ovog pogona, i to su:• emisije čestica prašine i otpadnih dimnih plinova (CO 2 , NO x , SO 2 ) iz elektrolučnihpeći VI i VII prilikom topljenja uloška smješe ulaznih sirovina,• emisija čestica prašine iz separacije za drobljenje i klasiranje legura,• ispuštanje otpadnih voda od hlađenja postrojenja, sanitarno-fekalnih otpadnihvoda i oborinskih voda (kišnica i voda od sapiranja asfaltiranih i betoniranihpovršina),• produkcija i emitovanje buke,• produkcija krutog otpada (odlomci kvarca, pijesak, troska, ambalaža, i sl.).U procesu proizvodnje legura prisutne su emisije prašine i otpadnih dimnih plinova kojidominantno nastaju kao produkt procesa topljenja kvarca, uz dodatak ugljeničnihmaterijala (drvene sječke, kamenog uglja, lignita i metalurškog koksa), u dvijeelektrolučne peći, te emisije prašine prilikom drobljenja i klasiranja ferolegura naseparaciji u komercijalne granulacije.Emisija prašine iz elektrolučnih peći je relativno velika i zbog toga se nastali plinovifiltriraju u specijalno izgrađenom tehničkom sistemu za otprašivanje visoke efikasnosti,koji praktično zadržava i najsitnije čestice prašine, tako da se očekuje da koncentracijamehaničkih čestica na izlazu nakon filtriranja bude ispod 5 mg/m 3 . Prečišćavanjeotpadnih dimnih plinova će se vršiti u vrećama od staklenih vlakana sa PTFE („teflon“)membranom, koje imaju garantovanu minimalnu efikasnost od 99,99 %, jer njihovemembrane imaju pore veličine isod 2 μm. Rezultat rada filtera sa vrećama od ovihmaterijala je smanjenje emisije ispod 5 mg/m 3 .Kontrolu emisije prašine na izlazu iz filtera će se vršiti instaliranjem automatskogmjernog uređaja za kontinuiranu registraciju koncentracija prašine.Sve tehnološke otpadne vode su u sistemu recirkulacije i obezbijeđeno je njihovoprečišćavanje u odgovarajućem uređaju, a ispuštaju se u rijeku Vrbas samo za vrijemevršenja remonta.Analizom i evaluacijom potencijalnih emisija u okoliš i otpadnih tokova u predmetnompogonu za proizvodnju legura konstatovano je da iste u normalnim uvjetima rada neprelaze propisane granične vrijednosti, jer se emisije značajno smanjuju primjenomodgovarajućih tehničkih sistema za otprašivanje otpadnih dimnih plinova i prečišćavanjeotpadnih voda, savremene tehničke opreme i tehnoloških postupaka, sirovinskihmaterijala, te mjera i aktivnosti za zaštitu okoliša.TRIMGRAD d.o.o. Jajce85

TRIMGRAD d.o.o. JajceStudija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuTabela 8. Pregled utjecaja na okoliš i mjera za sprečavanje i ublažavanje uticaja na okoliš pogona za proizvodnju legura na lokalitetu“Skela“ u općini Jajce.Identificirani uticaj na okolišZnačaj uticaja(neznatan/mali/umjeren/značajan/veoma značajan)(1) Uticaji na okoliš u periodu izgradnje pogona i postrojenja1.1. Uticaji na zrakOnečišćenje zraka usljed uzvitlavanjaprašine sa radnih površina koja nastajepri radu i kretanju građevinskemehanizacije i vozila na građev.parceli.Onečišćenje zraka usljed emisijeotpadnih dimnih plinova koji nastaju kaoprodukt sagorijevanja dizel goriva ugrađevinskoj mehanizaciji i kamionima.1.2. Uticaj na vodeOnečišćenje oborinskih voda tečnimgorivom i uljem iz građevinskemehanizacije i kamiona.Ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnihvoda.Odlaganje građevinskog i drugih vrstaotpada u vodotoke.Neznatan, ali je potrebnoprimijeniti mjeresprečavanja i ublažavanjaNeznatno, ali je potrebnoprimijeniti mjereublažavanja emisije.Neznatan/mali, ali potrebnoje primijeniti mjeresprečavanja i ublažavanjaNeznatan, ali je potrebnoprimijeniti mjereublažavanjaMali i potrebno je primijenitimjere sprečavanjaMjere sprečavanja i ublažavanja uticaja/zaštite okolišaObavezno umjereno posipanje vodom manipulativnih površinapri razvijanju i raznošenju prašine po okolini, za vrijeme dužegsunčanog, suhog i vjetrovitog vremena.Potrebno je obezbijediti uvjete za kvalitetno sagorijevaje, kao iredovno servisiranje i održavanje motora.Kod svake pojave povećane emisije dimnih plinova (većegzacrnjenja) potrebno je obustaviti rad tog radnog stroja ilikamiona dok se ne otkloni uzrok povećane emisije.Redovno servisiranje i održavanje građevinske mehanizacije ikamiona. Prilikom svakog nekontrolisanog curenja goriva i uljatreba obustaviti rad tog stroja dok se ne otkolni uzrokpovećanog curenja.Rasuto gorivo i/ili ulje treba odmah pokupiti suhim postupkomkorištenjem pijeska ili semlje i ovaj otpad zbrinuti na na načinda se ne kontaminira voda i tlo.Nabavka kemijskog WC-a i redovno uklanjanje sadržaja izistog na najbliži uređaj za prečišćavanje voda ili javnukanalizaciju ili na komunalnu deponiju.Obezbijediti odlagalište za građevinski otpad na parceli ikorištenje za uređenje radnog platoa ili u niskogradnji kaotampona izvan lokacije ili ga odvoziti na komunalnu deponiju.Komunalni otpad sakupljati u namjenske posude i odvoziti nakomunalnu deponiju, a opasni otpad sakupljati u namjenskeposude koje se drže u kontrolisanom skladištu do isporukeoperatoru ovlaštenom za zbrinjavanje opasnog otpada.86

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu1.3. Uticaj na zemljišteNekontrolisano rasipanje tečnih gorivai ulja iz građevinske mehanizacije ikamiona.Nepropisano odlaganje građevinskogotpada.Nepropisno zbrinjavanje i odlaganjeopasnog otpada (otpadna ulja,akumulatori, uljni filteri i sl. Izmehanizacije i kamiona).Nepropisno odlaganje komunalnogotpada.1.4. Uticaj buke na okolišBuka proizvedena radom radnihstrojeva, građevinske mehanizacije ikamiona.1.5. Uticaji na pejzažEstetsko narušavanje nepropisnimodlaganjem građevinskog I drugogotpada.Neznatan/Mali, ali jepotrebno primijenitimjere sprečavanjaNeznatan ali je potrebnoprimijeniti mjeresprečavanjaMali i potrebno jeprimijeniti mjere zaštiteNeznatan, ali je potrebnoprimijeniti mjere zaštiteNeznatan/Mali, alipotrebno je preduzetimjere ublažavanjaMasli i potrebno jeprimijeniti mjereublažavanja.Redovno servisiranje i održavanje motora radnih strojeva.Prilikom svakog nekontrolisanog curenja goriva i ulja trebaobustaviti rad tog stroja dok se ne otkolni uzrok curenja.Sakupljanje rasutog goriva i ulja zajedno sa zemljom izbrinjavanje na način da se ne kontaminira okoliš.Obezbijediti odlagalište za građevinski otpad na parceli ikorištenje za uređenje radnog platoa ili u niskogradnji kaotampona izvan lokacije ili ga odvoziti na komunalnu deponiju.Skupljanje opasog otpada u namjenske posude, skladištenje uskladištu u dijelu tipskog kontejnera i isporučivanje ovlaštenomoperateru u cilju zbrinjavanja.Skupljanje komunalnog otpada u namjenske posude i odvozna komunalnu deponiju.Preduzimanje mjera za sprečavanje i ublažavanje buke koja sestvara radom postrojenja i mehanizacije.Kontrola i redovno tekuće održavanje građevinskemehanizacije i strojeva u cilju sprečavanja i ublažavanjaintenziteta buke.Odrediti najpogodniju lokaciju za deponovanje građevinskogotpada na parceli i isti iskoristiti za uređenje radnog platoa ili uniskogradnji kao tampona izvan lokacije ili ga odvoziti nakomunalnu deponiju.Komunalni otpad sakupljati u namjenske posude i odvoziti nakomunalnu deponiju, a opasni otpad sakupljati u namjenskeposude koje se drže u kontrolisanom skladištu do isporukeoperatoru ovlaštenom za zbrinjavanje opasnog otpada.TRIMGRAD d.o.o. Jajce87

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu(2) Uticaji na okoliš u periodu rada pogona za proizvodnju legura2.1. Uticaji na zrakEmisija prašine u zrak iz elektrolučnihpeći.Emisije otpadnih dimnih plinova izelektrolučnih peći.Emisije prašine iz separacije zadrobljenje i klasiranje legura.2.2. Uticaj na vodeIspuštanje tehnoloških otpadnih voda.Ispuštanje onečišćenih oborinskihvoda.Ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnihvoda.TRIMGRAD d.o.o. JajceZnačajan i potrebno jepoduzeti mjeresprečavanja i ublažavanjaNeznatan, ali je potrebnoprovoditi ublažavanjaNeznatan, ali je potrebnoprimijeniti mjereublažavanja emisije.Mali/Umjeren i potrebno jeprimijeniti mjereublažavanja.Neznatan/Mali, ali jepotrebno primijeniti mjeresprečavanja i ublažavanjaNeznatan/Mali, ali jepotrebno primijeniti mjereublažavanjaOtpadni dimni plinovi iz elektro-peći se filtriraju uspecijalno izgrađenom tehničkom sistemu za filtriranje(vrećasti filter), koji praktično zadržava i najsitnije česticeprašine, čija efikasnost iznosi 99,99 %, tako da seprocjenjuje da će koncentracija čestica prašine na izlazunakon filtriranja biti niža od 5 mg/m 3 .Upravljanje radom filterskog sistema je automatizovano ivodi se pomoću računara smještenog u komandnoj sobi.Kontinuirano mjerenje emisije prašine putem ugrađenogautomatskog uređaja.Automatsko i kontrolisano vođenje procesa u pećima pomoćuračunara u skladu sa tehnološkim uputstvom.Produkovana prašina se zahvata i odvodi u vrećasti filteru cilju otprašivanja.Tehnološke otpadne vode se ispuštaju samo prilikom remontaovog sistema za pripremu i recirkulaciju vode (jedan putgodišnje) i to u uređaj za prečišćavanje i dalje prekokanalizacije u rijeku Vrbas. Redovno čišćenje i zbrinjavanjemuljeva i taloga odvoženjem na deponiju, uz prethodnuobradu.Periodično ispitivanje kvaliteta prečišćene vode.Obezbjeđenje tipskog separatora odgovarajućeg kapaciteta.Redovna kontrola rada separatora od strane ovlaštenoguposlenika, te servisiranje, čišćenje i otklanjanje nedostatakaangažovanjem ovlaštenog servisera.Periodično ispitivanje kvaliteta prečišćene vode.Ispuštanje svih sanitarno-fekalnih voda u javni kanalizacionisistem grada Jajca.88

2.3. Uticaj na zemljišteStudija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuNepropisano odlaganje tehnološkogotpada.Nepropisano odlaganje muljeva,taloga, ulja i zauljene vode iz uređajaza prečišćavanje otpadnih voda iseparatora.Nepropisno odlaganje komunalnogotpada.2.4. Uticaj buke na okolišBuka proizvedena radom kompresori,ventilatori i drugi uređaji i radni strojevi.2.5. Uticaji na floru i faunu, te pejzažEmisije prašine i otpadnih plinova uzrak.Odlaganje otpadnog materijala napovršine izvan deponija.TRIMGRAD d.o.o. JajceNeznatan, ali je potrebnoprimijeniti mjeresprečavanjaUmjeren i potrebno jeprimijeniti mjeresprečavanjaNeznatan, ali je potrebnoprimijeniti mjere zaštiteMali, ali je potrebnopreduzeti mjereublažavanjaZnačajan i potrebno jepreduzeti mjere zaštiteMali i potrebno jepreduzeti mjere zaštite.Sav tehnološki otpad će se preraditi i isporučivati kupcima ucilju korištenja kao sekundarne sirovine.Muljevi i talog iz uređaja za prečišćavanje otpadnih vodaprethodno iscijediti i neutralizirati te potom otpremiti nakomunalnu deponiju.Muljevi, talog, ulje i zauljenu vodu iz separatora uklanjaovlašteni serviser, prilikom servisiranja i čišćenja separatora,sa kojim je operator dužan potpisati ugovor.Sakupljanje komunalnog otpada u namjenske posude, tj. tipskikontejner) i odvoz na komunalnu deponiju u Jajcu.Preduzimanje mjera za sprečavanje i ublažavanje buke koja sestvara radom postrojenja i uređaja.Kontinuirana vizuelna kontrola izvora buke radi blagovremenogotklanjanja uzroka buke s ciljem sprečavanja ili ublažavanjaemisije buke.Redovno tekuće održavanje postrojenja i procesne opreme,redovno podmazivanje rotirajućih mehanizama, pritezanjaolimljenja i remenja itd. u cilju sprečavanja i ublažavanja buke.Ugradnja efikasnih vrećastih filtera za otprašivanje otpadnihdimnih plinova produkovanih iz elektro-peći i otprašivanjeseparacije za preradu legura.Sav tehnološki otpad će se obrađivati i isporučivati na tržištekao sekundarne sirovine ili će se koristiti u ovom pogonu.Nekoristan i bezopasan otpad će se sakupljati u namjenskeposude i odvoziti na kontrolisane deponije, a opasan otpad ćese isporučivati ovlaštenim operatorima za njegovo zbrinjavanjesa kojima će investitor potpisati ugovor.Zabranjeno je odlaganje otpadnog materijala na površine izvankontrolisanih deponija.89

2.6. Uticaji na klimuUticaj na klimu zbog toplinskeradijacije i emitovanja pare.Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u JajcuNeznatan/Mali(3) Uticaji na okoliš u periodu nakon prestanka rada i zatvaranja pogonaDevastacija i zagađenje okolišaštetnim materijama zaostalim nakonprestanka rada i zatvaranja pogona ipostrojenja.Neznatan/Mali, alipotrebno je preduzetimjere zaštite, odnosnoublažavanja.Ovaj pogon može imati samo određene manje uticaje namikroklimatske uslove na samoj lokaciji i njenom neposrednomokruženju zbog toplotnih zračenja elektrolučnih peći kaoposljedice visokih temperatura pri kojima se odvijaju tehnološkiprocesi topljenja smjese sirovinskog materijala u peći.Međutim, projektnom dokumentacijom je predviđenoiskorištavanje proizvedene toplinske energije za tehnološkepotrebe i grijanje objekata.Ako se u uzme obzir da će se toplotna zračenja iz elektro-pećiiskorištavati za proizvodnju toplotne energije za tehnološkepotrebe i grijanje objekata, te ako se uzme u obzir ogromnakoličina zraka koja cirkuliše u okolini i isparavanje vodeprirodnim ciklusom najviše iz rijeke Vrbas, može se reći dakoličina toplotne polucije postrojenja dvije elektrolučne peći zaproizvodnju legura neće utjecati na promijenu postojećihklimatskih faktora.Po eventualnom prestanku rada i zatvaranja ovog pogona,investitor je dužan preduzeti sve mjere za sprečavanje utjecajana okoliš po bilo kojem osnovu u smislu kontrolisanoguklanjanja eventualno preostalih materija, specifičnih kemijskihsredstava i drugih sirovina i materija. Sve što može negativnoutjecati na okoliš treba uklonuti iz objekata i sa prostoralokacije, te taj dio terena sanirati.TRIMGRAD d.o.o. Jajce90

Studija o procjeni uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura na lokalitetu ”Skela” u Jajcu9. NAZNAKA POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O PROCJENI UTJECAJA NAOKOLIŠKod izrade ove Studije o procjeni uticaja na okoliš pogona i postrojenja za proizvodnjulegura na lokalitetu ”Skela” u općini Jajce javile su se određene poteškoće, budući da nisubili dostupni podaci o određenim tehničkim detaljima vezanim za odvođenje i tretmanotpadnih plinova iz elektrolučnih peći i tehnoloških otpadnih voda, te nije predočen diodokumentacije o postrojenjima elektrolučnih peći, uređajima i tehnološkoj opremi dookončanja izrade ove Studije, što je otežavalo utvrđivanje njihovih tehnološkihkarakteristika.Korištenjem različitih izvora podataka, metoda vrednovanja uticaja na okoliš, postojećeinvesticiono-tehničke dokumentacije, informacija od investitora, dostupnih podataka i BATpreporuka otklonjene su naveden poteškoće i utvrđeni su potrebni podaci o tehničkim itehnološkim karakteristikama postrojenja i uređaja, bilansima emisija, odnosno vrsti ikoličini emitovanih štetnih tvari, te značaju uticaja pogona na okoliš. Ovi podaci iinformacije su prezentovani u ovoj Studiji o procjeni uticaju na okoliš u svrhu izdavanjaokolišne dozvole.10. REZULTATI PRETHODNE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠZA PREDMETNI POGON I POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU LEGURARezultati prethodne procjene uticaja na okoliš za pogon za proizvodnju legura ugrađenisu u potpunosti u tekst ove studije.11. PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I SUGESTIJE ORGANA UPRAVE, JAVNIHPREDUZEĆA, NEVLADINIH ORGANIZACIJAU okviru razmatranja prethodne procjene uticaja na okoliš, odnosno dostavljenedokumentacije uz zahtjev za izdavanje okolišne dozvole nisu date nikakve primjedbe,prijedlozi i sugestije od strane organa uprave, javnih preduzeća, NVO i drugih subjekatai pojedinaca, koje bi su trebale analizirati ovom studijom.TRIMGRAD d.o.o. Jajce91

Studija o uticaju na okoliš za pogone i postrojenja za proizvodnju legura na lokalitetu »Skela« u Jajcu12. P R I L O Z I12.1. Plan upravljanja otpadom12.2. Odluke i rješenja1. Zaključak o izradi studije o procjeni uticaja na okoliš.2. Zemljišno-knjižni izvadak12.3. Grafički prilozi1. Shema 1: Kopija katastarskog plana2. Shema 2: Dispozicioni raspored objekata3. Shema 3: Tehnološka shema filterskog postrojenja “CEAG“TRIMGRAD d.o.o. Jajce92