uspješnom znanstvenom i stručnopopularnom radu, a osobitezasluge mu pripadaju zbog podizanja i uređenja posebnihbotaničkih vrtova na Medvednici 1938. godine i Velebitskogbotaničkog vrta 1967. godine.»Na poticaj prof. Kušana i nekolicine njegovih najbližih suradnika,te uz potporu Šumskog gospodarstva Senj, Republičkogzavoda za zaštitu prirode i Farmaceutsko-biokcmijskog fakulteta,1967. godine osniva se Velebitski botanički vrt...« piše u knjižicikoja je tiskana u povodu 30. obljetnice Velebitskog botaničkogvrta, autora dr. Viče Ivančevića iz Senja.»... Ugovor o osnivanju Velebitskog botaničkog vrta sklopljenje 9. studenog 1967. između tadašnjeg Šumskog gospodarstvaSenj i Republičkog zavoda za zaštitu prirode radi popularizacije,upoznavanja, kulturno-prosvjetne edukacije i znanstvenogistraživanja flore i vegetacije Velebita, te zaštite i upoznavanjanjegovih rijetkih i ugroženih biljnih vrsta. Tom prilikom GospodarstvoSenj je ustupilo površinu od 50 hektara u Modrić docuOd prije trideset godina ova brvnara služi službenim osobama za potrebe Vrta,a posjetitelji u njoj uvijek mogu dobiti odgovore na pitanja i skromnipromidžbeni materijal o Vrtuna padinama Zavižana,Balinovca i Velike kose bezikakve naknade. Potpisniciugovora preuzeli su zajedničkubrigu oko financiranjaVrta i osiguranja sredstava.Izvanredno bogatstvo iosebujnost biljnog svijetaVelebita, pobudili su većkrajem 18. stoljeća interesmnogih stranih i domaćihbotaničara za njegovo sustavnoistraživanje, tako je dodanas na Velebitu zabilježenooko 2.250 biljnih vrsta, odPovjerenstvo Velebitskog botaničkogvrtaOd početka Domovinskog rata pa do sredine 1994.godine bio je stanovit i opravdan prekid aktivnosti u Vrtu.Rješenjem od 6. srpnja 1994. godine »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«p.o. Zagreb osnivaju Povjerenstvo za predlaganje stručnihmjera i obavljanje nadzora u Velebitskom botaničkom vrtuu slijedećem sastavu:Za predsjednika Povjerenstva je imenovan prof. dr.Milan Glavaš, a članovi su prof. dr. I. Trinajstić, prof.dr. J. Vukelić, dr. J. Franjić, Z. Ružanović, dipl. biol.,inž. M. Krmpotić, inž. J. Tomljanović, inž. M. Vukelići dr. V. Ivančević.^^^^^^^^^^^^^^^^^•^^čega oko 900 predstavljanjegovo najznačajnije raslinstvos oko 78 biljnihendema. U samom vrhu danasse nalazi više od 900 biljnihvrsta - oko 600 autohtonih ioko 300 unešenih. Svakakonajznačajnije biljne vrste su:velebitska degenija (Degeniavelebitica), hrvatska sibireja(Sibiraea croatica), Kitajbelovjaglac (Primula kitaibcliana),runolist (Leontopodium alpinumvar. krassence), Valdštajnovazvončića (Campanulawaldsteiniana), velebitski karanfil(Dianthus velebiticus), velebitska kamenika (Saxifiaga velebitica),velebitski stolisnik (Achillea velebitica), velebitski žabnjak(Ranunculus velebiticum) i mnoge druge.Vrijeme od 30 godina u djelovanju Velebitskog botaničkogvrta, razmjerno je kratko, ali je prema obujmu obavljenih poslovabilo vrlo dinamično. Za to su zaslužni mnogi entuzijasti koji susvojim doprinosima ostavili duboke tragove u razvoju iodržavanju ovog značajnog botaničkog rezervata, jednog od 1500koliko ih je zabilježeno do danas u svijetu. Medu brojnim entuzijastima,vidan doprinos dalo je i nekoliko zaposlenika »Hrvatskihšuma« p. o. Zagreb, prije svega iz Šumarije Krasno i Upravešuma Senj, što im je Povjerenstvo vrta i priznalo dodjeljivanjempriznanja.Zamisao prof. Kušana o osnivanju Vrta pokazala je punuopravdanost. Daljnja afirmacija i napredak Velebitskogbotaničkog vrta, od posebne je važnosti za našu zemlju, planineVelebit i šumarske struke, kao i srodnih struka, te budućihnaraštaja. Tako se pred vlasnika Velebitskog botaničkog vrta -»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« p.o. Zagreb, te Upravu šuma Senj i ŠumarijuKrasno postavljaju krupni zadaci. Na njima je da odgovore u<strong>koje</strong>m pravcu če se dalje razvijati ovo hrvatsko botaničko blago.Velebitski botanički vrt samo je razborita pojavnost, stogasmo uvjereni da će šumarska struka u ovom prelijepom docuobilježiti još mnoge obljetnice, jer se šumarska struka ne prepoznajesamo po sjekiri, kako nam zlonamjerni često i neopravdanopredbacuju. Ta se struka prvenstveno prepoznaje po ljubavi zašumu i okoliš, i po zaštiti ekosustava koji su joj povjereni. Velebitskibotanički vrt samo je još jedan vrlo očit dokaz tomu.10 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Digitalizacija karata u šumarstvuNovipomak ušumarskojkartografijiPIŠE: Ivica Tomić, dipl. inž. šumarstvaus Požega privodikraju izradudigitalne osnovnekarte zagospodarskujedinicu JužnaKrndija kutjevačkaPlod dugogodišnjeg istraživanjaNova pedološkakarta <strong>Hrvatske</strong>Preklapanjem osnovnih šumarskih karata na pedološkukartu dobiva se cjelovit kartografski pnkaz šumskevegetacije i tala kao vrijedna informacija šumarskimistraživačima i praktičarimaPiše: Miroslav Mrl
Change language