OPIS RELACIJSKOG MODELA BAZE PODATAKAOpći podaci• Osobno računalo PC-486 i više min. 16MB RAM-a, SVGA monitor, miš, štampač• Win 95 operacijski sustav• Program Paradox 7.Motrenja vodostaja provode se dva putatjedno (Kupčina jedanput tjedno). Postojimogućnost uključivanja i drugih postaja, prijesvega u Lipovljanskim šumama i Repašu, kao iširenje mreže na još nepokrivena šumskapodručja.Hidrološki podaciNaša šumarska operativa tijekom posljednjihpedeset godina uočavala je i pratila rastućetehnogene pritiske na iznimno vrijednenizinske <strong>šume</strong> hrasta lužnjaka, poljskog jasena idrugih vrsta, osobito one koji su utjecali navelike promjene vodnog režima. To su prijesvega opsežni vodotehnički zahvati u sustavimaobrane od poplava s retencijama,hidromelioracije izvan šumskih i na šumskimpovršinama, hidrocentrale s akumulacijama terazni infrastrukturni objekti. Uslijedila suisušivanja ili zamočvarivanja kako lokalnogznačenja tako i čitavih šumskih bazena.Posljedice po <strong>šume</strong> kao dugoživuće biljnezajednice osjetljive na velike hidrološkepromjene antropogenog podrijetla, ali iklimatska kolebanja, izrazile su se u smanjenjuprirasta, destabilizaciji šumskih ekosustava isušenju šuma. Zbog svega toga uspostavatrajnog motrenja (monitoringa) kolebanjapodzemnih i površinskih voda postala jeiznimno značajna u sklopu zaštite šuma, jer seotvaraju mogućnosti donošenja mjera zapoboljšanje vodnog režima nizinskih šuma.Šumarska znanost istraživala je ovu problematikus raznih aspekata u potrazi zaodgovarajućim rješenjima. Osobiti je doprinoshidrološkoj problematici nizinskih šumasjeverne <strong>Hrvatske</strong> dao prof. Vajda. Prof. I.Dekanič osnovao je prve vodomjcrnc postajedubokim cijevima polubunarskog tipa uLipovljanskim šumama krajempedesetih godina, a praćenje vodostajaproširio je u mnogekulture euroameričkih topola uPosavini i Slavoniji.Na tragu rezultata tihznanstvenih istraživanja započelose 1974. godine u Šumarskominstitutu u Jastrebarskom sasustavnim motrenjem podzemnihvoda u nizmskim šumamaPokupskog bazena (voditeljprojekta dr. se. Branimir Mayer) koja su 1980./1981. godine prerasla (u suradnji sa šumarskomoperativom i vodoprivredom te prof.Branimirom Prpićem sa Šumarskog fakulteta uZagrebu) u trajno motrenje (monitoring) navodomjernim postajama sa setovimapiezometarskih cijevi ugrađenih po dubiniekološkog profila i ispod njega. Rezultati suobjavljeni u više periodičnih studija,monografija i drugih radova.Kako bi se što bolje izvodila motrenjapodzemnih voda i prikupljali podaci visokevjerodostojnosti za naše nizinske <strong>šume</strong>,koordinaciju i organizacijski nadzor preuzeli su1997. godine Služba i Odjel za ekologiju»I Irvatskih šuma«, a stručni nadzor, održavanjeseminara s motriteljima, obradbu podataka i interpretacijurezultata obavljaju suradniciŠumarskog instituta Jastrebarsko.Sljedeća faza dogradnje Hidropedološkog informativnogsustava »Hrvatskih šuma« bit ćeusmjerena na uključivanje GlS-tchnologije zakartografske prikaze različitih stanja podzemnih1 površinskih voda, što će ubrzati donošenjekvalitetnijih smjernica zaštite voda u našimnizinskim šumama. •TABLICA 1Pregled hidropedoloških piezometarskih postaja po Upravama »Hrvatskih šuma« p.o. - stanje 1997. godineUprava šumaGosp. jedinicaiti šumski bazenKARLOVAC:Pokupski bazenKupčinaBJELOVARVaroŠki lugČesmaBolčanski lugZAGREBTuropoljski lugSISAKPosavske suiijske<strong>šume</strong>NAŠICEBazen nizinskihŠumaVINKOVCIZapadni slivBid-BosutaVINKOVCISpaČvanske Šume(Osnivanje u suradnjioperative i Šumarskogfakulteta u Zagrebu)ŠumarijaJastrebarskoDraganićiKarlovacPisarovinaVrbovecVelika GoricaSuajaKoskaD. iVliholjacĐurdenovacSlatinaVinkovciOtokŽupanjaCernaStrizivojnaStari MikanovciStrošinciLipovacŽupanjaOtokSunja, .^ _^, Vrbanja , ^Motre sevodostajiod godine1981.1988.1989.1989.1995.1996.1997.Brojpostaja153274221716Broj cijeviDubina600.5,1,2,7 m1060.5,1,2,4,7 m260.5,1,7 m160.5,1,2,7 m880.5,1,2.5,7m680.5,1,2.5,7-18 m610.5,1,2.5,7 mBrojbunara411Brojkanala4922116 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
PRIRODNA BOGATSTVAJačati svijest o značenju šumaPiše: Ivan Rebac, dipl. inž. šumarstvaPogled na Cvrsnku, najveći vrh Ploćno 2226 m.Zbog općekorisnih funkcija<strong>šume</strong> za život ljudskog društvai život uopće, šumsko tlo senajbolje koristi kada se na njemuuzgaja i održava šuma jer, obično, nijepogodno za korištenje u bilo <strong>koje</strong> drugesvrhe. Sumama se stoga mora gospodaritidomaćinski, racionalno istručno, jer se samo tako moguosigurati trajnost i njene opće korisnefunkcije. To dalje zahtijeva razumnorealiziranje obveza i sudjelovanjecijelog društva u cilju unapređenjašumske prirode, uvijek uz maksimalnoangažiranje šumarskih stručnjaka.Općekorisne funkcije šumaU suvremenom svijetu sve višeprevladava spoznaja da su općekorisnefunkcije šuma bar jednako važančimbenik kao i neposredna gospodarskakorist od sječe iiskorišćivanja drveta. One su mnogostruke,a posebno treba istaknutizaštitno djelovanje u sprječavanjuerozija i poplava, zadržavanju vlage teulogu u stvaranju ekoloških učinaka,jer nam zelena šumska »medicina«poboljšava vid, rad pluća, raspoloženje,opće stanje organizma, tepruža tišinu i mir.I pored činjenice da je šuma odizuzetnog značaja i koristi za čitavodruštvo, dosad smo gotovo sve snage istručnost usmjeravali, uglavnom, nagospodarske potrebe i koristi od šuma,odnosno na proizvodnju drveta ikorištenje sporednih šumskihproizvoda, dok je šetača kroz šumubilo malo. U posljednjih nekolikogodina naše društvo sve višepozornosti posvećuje rekreaciji,odmoru i razonodi radnih ljudi,mladeži i svih građana, te se o timproblemima sve češće raspravlja.Međutim, na sprovođenje zaključakase čeka a ne prilazi se njihovomrealiziranju. To je nužnost koja moraprerasti u praksu, jer suvremenegradove i tvorničke prostorekarakteriziraju industrijalizacija, ekonomskaagresija, smog, asfalt,zagađenost zraka, tala i voda odotpadnih tvari, automobilskih plinova,čađe, dima i svega onoga što zagađujeČasopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 17