Zvjezdače - gljive koje hodaju - Hrvatske šume

ŠUMARIJA CETINGRADPrigodni govor akademika Dušana Klepca na otvorenjuŠumarije CetingradUz crkvu - škola i šumarijaPiše: Akademik Dušan KlepacPoštovana gospodo, poštovane gospođe, uvaženikolege i kolegice!Ponajprije se želim zahvaliti direktoru »Hrvatskih šuma« p.o.Zagreb gospodinu Anđelku Serdarušiću, dipl. ing. šumarstva, štomaje pozvao na ovo svečano otvaranje šumarije Cetingrad. Onoje svečano ne samo s povijesnog nego i sa današnjega gledišta.Zašto povijesno? Povijesno zato, jer je baš u Cetingradu pred470 godina, točno 1. siječnja 1527. godine hrvatsko plemstvo posvojoj slobodnoj volji izabralo Ferdinanda Habsburškoga za hrvatskogakralja poslije poraza i smrti kralja Ludovika II. 1526. godine.O tom je događaju historik Trpimir Macan napisao ovo:»U Cetingradu hrvatsko je plemstvo 1. siječnja 1527. izabraloFerdinanda, a slavonsko 6. siječnja u Dubravi kod Čazme priznaloZapolju. U Cetingradu hrvatsko je plemstvo postupilo potpunonezavisno od Ugarske i time pokazalo daje Hrvatska u ugarskojdržavnoj zajednici samostalna država, a ne puki dio Ugarske.Svijest plemstva o hrvatskoj državnoj nezavisnosti očitovala se tegodine i u uzaludnu zahtjevu kralju za vojničkom pomoći protivTuraka, kada je oo istaknulo kako povjesnica nije zabilježila da biikoji vladar silom zavladao Hrvatskom, jer se ona - nakon smrtiposljednjega narodnog vladara Zvonimira - slobodne volje pridružilaugarskoj kruni i poslije njemu, FerdinanduHabsburškom.« (T. iVIacan: »Povijest hrvatskog naroda«, Zagreb,1992., str. 123 i 124). O tome svjedoči isprava o izboru FerdinandaI. Habsburgovca za hrvatskoga kralja. Na toj se ispravi nalazihrvatski grb na obješenom pečatu: na njemu je 8x8 naizmjeničnocrveno-bijelih kvadrata, takozvanih REGNI SIGILLUM(PEČAT KRALJEVSTVA).Hrvatski ban i zagrebački biskup Simun Erdodi kao i KrstoFrankopan nisu priznavali Ferdinanda za svoga kralja pa je došlodo velikih sukoba koji su svršili ratom u kojem je 1527. godineFerdinand potukao Zapoljinu vojsku. Istodobno je poginuo KrstoCETINGRAD, ostaci tvrđave I od Slunja. Nastala je pregradnjamasrednjovjekovnoga utvrđenoga grada. Krčkiknez Ivan dobio je Cetin od kralja Žigmunda, kad je oslobodiokraljicu Mariju (1387.). Od 1449. tu je sjedište cetinskegrane Frankopana sve do 1542., kad je pripaoslunjskoj grani Frankopana. Na saboru u Cetinu je 1527.Ferdinand I. Habsburški izabran za hrvatskog kralja. God.1536.-1809. Č. se nalazio u više navrata u turskim rukama.Najstariji je bio branič-kula Drenđula. Grad je temeljitoobnovljen 1559. God. 1638. lagumom je dignut uzrak, 1646. razoren. Turci ga obnavljaju 1670., Hergarskukulu sagradio je 1739. Ali-paša bosanski, a Drenđulu okosred. XVII. st. obnovio Mchmed-paša. Kule i zgrade (još1849. građena je velika vojarna) opasani su zidinama ipoligonalnim bastionima. Od 1866. tvrđava je napuštena ipo nalogu krajiške uprave razorena.LITERATURA: Gj. Szabo, SG, str. 165-167. - M. Valenić.Kameni spomenici Hrvatske XIII-XIX. stoljeća (katalog),Zagreb, 1969.Frankopan u opsadi Varaždinapa je većina plemstvaprešla na stranu Ferdinandovu.Tadašnju unutrašnjuneslogu i nered u Hrvatskojiskoristili su Turci kojisilom osvajaju hrvatske gradovei cijele naše krajeve sve do mirau Karlovcima (1699.) kada jeHrvatska dobila cijelu Slavoniju.Ali opasnost od Turaka nije jenjavala. Zato je Austrija /1702.-1704.) ustanovila Vojnu granicu (krajinu) kao obrambenizid od Turaka. Vojna granica se sastojala od 11 pukovnija (regimenata):ličke, otočke, ogulinske, slunjske, pctrinjske, glinske,križevačke, đurđevačke, gradiške, brodske i petrovaradinske.Slunjska pukovnija imala je svoje sjedište u Karlovcu.Kada je prestala opasnost od Turaka 1871. godine, Vojna granicabila je razvojačena. Tada su graničari na račun otkupa pravažircnja, pašarenja, ogrjeva i građevnoga drva dobili odgovarajućupovršinu šuma i pašnjaka u blizini svojih naselja. Na taj je načingraničarima u slunjskoj regimenti dano u vlasništvo 24.835 kat.jutara (tj. 14.292 ha) šuma, uglavnom bukve, graba i kestena. Takoje nastala slunjska imovna općina sa sjedištem u Karlovcu. Imala je višešumarija, a jedna je od njih bila u Cetingradu. Istini za volju trebareći da su prilikom segregacije graničari (krajišnici) u slunjskojregimenti slabo prošli, tj.nisu dobili dovoljnu površinu šuma zapokriće svojih potreba. Od svih imovnih općina slunjska je imalanajmanju površinu šuma. Nije mogla uspješno podmirivati pravoužitnikeogrjevom i građevnim drvom i nije bila u stanju upojedinim godinama redovito podmirivati troškove uprave ičuvanja šuma. Slično stanje bilo je u 1. i II. banovinskoj i otočkojimovnoj općini. To je razlog da su već za vrijeme NDH, 1941.godine sve šume imovnih općina podržavljene, pošto su zastupstvaimovnih općina donijela zaključak da svoju imovinu predajuu vlasništvo države. Poslije 1945. godine sve šume zemljišnihzajednica i imovnih općina postale su općenarodna imovina.Danas je šumarija Cetingrad državna šumarija s 5.200 hašuma Uprave šuma Karlovac javnoga poduzeća »Hrvatske šume«p. o. Zagreb. Ona ima posebno značenje. Zašto?Za prosperitet svakog naroda pa tako i hrvatskoga, poglavitou ruralnim sredinama, tri su ustanove od temeljne vrijednosti iznačenja. To su župni ured s crkvom, škola i šumarija. Dakako, dase uz njih vežu ostale za život neophodne ustanove: pošta, zdravstveneustanove te komunalne i uslužne djelatnosti. A baš tenajosnovnije vrijednosti bile su uništene tijekom domovinskogarata. Na sreću, one su obnovljene ili se obnavljaju što će značitinovi i bolji život Cetingrada. Šumarija Cetingrad na čelu sasvojom Upravom u Karlovcu i Javnim poduzećem »Hrvatskešume« p.o. Zagreb preuzela je na sebe uz ostale djelatnike javnihslužbi tu obnovu. U to ime čestitam upravitelju šumarije Cetingrading. Zdravku Pavlešiču, ravnatelju Uprave šuma Karlovacing. Josipu Maradinu i direktoru »Hrvatskih šuma« gosp.Anđelku Serdarušiću, dipl. ing. šumarstva, na velikom pothvatu iželim im dobar uspjeh u daljnjem radu.Časopis Hrvatske šume / 13