BR. 17 LIPANJ 2006. - Atlantska plovidba dd

ISSN 1332-4594BR. 17LIPANJ2006.ATLANTbulletin

Poštovane čitateljice i čitatelji,Nakon našeg posljednjeg broja (početkom prosinca2005. g.) u dugoj kišnoj zimi mi smo marljivo prikupljalisve iz života i rada naše Atlantske što bi Vamamoglo biti interesantno.Prošli broj bio je nešto opsežniji nego svi prethodnijer je bio svečarski. Najavio je proslavu 50. godišnjiceosnivanja Atlantske. No, prema količini materijalakoji pristižu, čini se da ćemo i dalje zadržati takvonešto proširenije izdanje.Pored redovitih priloga, u ovome broju predočit ćemoVam kako je protekla proslava Atlantske i koje nagradeje Atlantska zasluženo dobila, a koje podijelila.Uz brojne podatke o poslovanju Atlantske i drugih, snjom povezanih društava (u ovom broju to je DubrovnikAirline d.o.o.), po običaju u „proljetnom“ brojuobjavljujemo i poziv za glavnu skupštinu Društva.Osobito rado izdvajamo jedan članak iz ovog broja,onaj o porinuću m/b Mokošica i m/b Šipan koji suprve novogradnje Atlantske plovidbe nakon 1996. g.Prema najavi predsjednika Uprave kap. Ante Jerkovićau razgovoru za prethodni broj Bulletina, čini se daće teme o porinućima i primopredajama novogradnjibiti „redovito štivo“ u barem još 4-5 brojeva Bulletina.I na kraju, samo nekoliko riječi zahvale. Uredništvoje svih prvih šesnaest brojeva ovog Bulletina uredilou gotovo istom sastavu. Iako vrijeme donosi rutinu,još se svi sjećamo one pozitivne treme, možda i zajedničkogstraha, koju smo imali s prvim brojevima.Tada nitko od nas, osim glavnog urednika, nije imaobaš nikakvo „novinarsko“ iskustvo. Vremenom smo„posložili“ obveze, naši brojni sastanci su uvijek biliizrazito ugodni i duhoviti uz međusobno razumijevanjei uvažavanje, pa smo željno očekivali pripreme zasljedeći broj Bulletina. Kao članovi uredničkog kolegijau stvaranju takvog pozitivnog ozračja prednjačilisu gospari Mario Duić i Lukša Peko. Još dok smouređivali prosinački broj, znali smo da će u njemuposljednji put sudjelovati gospari Mario i Lukša (prvizbog umirovljenja, a drugi zbog mnogih profesionalnihobveza). Njihov odlazak iz uredništva nije zanas bio iznenađenje. Svejedno, u pripremi ovog brojamnogo su nam nedostajali, i profesionalno i ljudski.Ovim putem želimo obojici izraziti našu zahvalnostza suradnju i sve lijepe trenutke koje smo proveli skupanastojeći da Bulletin učinimo što kvalitetnijim.Želimo im obojici puno zdravlja i uspjeha, a mi ćemo- ako nam bude trebao savjet - biti slobodni pokucatina njihova vrata.VašeUREDNIŠTVOUPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” DUBROVNIKkap. ANTE JERKOVIĆpredsjednik Upravekap. VLAHO LONZAčlan Upraveza komercijalne poslovekap. ŽELIMIR USKOKOVIĆčlan Upraveza rukovođenje brodovimamr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJAčlan Upraveza financijske posloveIVICA ŠURKOVIĆ, dipl. iur.član Upraveza pravne posloveNADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” DUBROVNIKPredsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.;MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, HRVOJE VOJKOVIĆ, dipl. iur. i GORAN ŽAGAR, ing.2

Sva financijska sredstva dobivena rečenom prodajom brodovaodmah su upotrebljena i uložena kao gotovinsko učešćeza program novogradnji na Dalekom istoku za ugovoresklopljene u prvoj polovici 2005. godine. Naime, pored većosnaženih ugovora s brodogradilištem STX u Južnoj Koreji zadva broda od po 75.500 tona nosivosti, u lipnju 2005.godinesklopljen je ugovor s kineskim brodogradilištem JES za gradnjudvaju brodova, tzv. Maxipanamax od 80.300 tona nosivostis klasom za led za potrebe plovidbe u ledu u kanadskimvodama u zimskom periodu, te u rujnu s vijetnamskim brodogradilištemHa Long ugovor o gradnji triju brodova tipaHandymax nosivosti 53.000 tona i svaki sa po četiri dizaliceod 36 tona. Ovaj program novogradnji na Dalekom istoku,zajedno s ranije ugovorenim brodovima za Obalnu plovidbuu brodogradilištu Kraljevica, financijski je težak oko 245milijuna dolara, a tehnička zanimljivost i dodatna vrijednostovih brodova je što se svi oni grade sistemom tzv. dvostrukeoplate, koje pravilo sada vrijedi samo za tankere, ali se uskoroj budućnosti gotovo sa sigurnošću može očekivati i kaoobveza i za brodove za suhe terete.U 2005. godini počela je gradnja ranije ugovorenih brodovaza našu Obalnu plovidbu u brodogradilištu Kraljevica. Utravnju je položena kobilica za prvi brod u seriji nazvan m/bMokošica. Porinut je u prosincu, a istodobno se položila kobilicaza drugi brod, Šipan. Primopredaja Mokošice očekujese u srpnju 2006. godine, a porinuće Šipana u svibnju 2006.godine.Već u nekoliko navrata isticali smo problematiku starosnestrukture naše flote za teške terete, pa smo pored programanovogradnji naše aktivnosti istodobno usmjerili i na rješavanjetoga pitanja. Ugovorili smo kupnju 4 jednaka brodaza prijevoz teških i vangabaritnih tereta, veličine 7.500 tonanosivosti, s dizalicama 2 X 250 tona, prosječne starosti ispod10 godina. Ta kupnja je ugovorena u listopadu 2005. godineza ukupnu cijenu od 54,6 milijuna Eura (oko 68,3 milijunadolara). Isporuka prvog broda Atlant Frauke uslijedila je uprosincu 2005. godine. Isporuka drugog broda Atlant Trinaizvršit će se u veljači 2006. godine, a do konca 2006. godinebit će isporučena i preostala dva broda. Posebnost ovog poslaje i u tome što se svi brodovi nakon preuzimanja davaju udugoročni timecharter bivšem vlasniku za vozarinu koja osiguravaurednu otplatu kredita i dnevnih troškova broda, uznezanemarivu čistu dobit.Nabavka 4 broda za teške terete boljih tehničko-tehnološkihkarakteristika i potpuno zadovoljavajuće starosti otvorila jepitanje prodaje ili rashoda postojećih brodova Love Letteri Love Song, te Lapada, kako zbog njihove starosti, tako izbog dobre cijene koja se još može za njih postići. Prodaja ćevjerojatno uslijediti tijekom ljeta 2006. godine nakon istekanjihovih ugovora o najmu.Nakon svih promjena u floti tijekom godine Društvo je završiloposlovnu 2005. godinu sa 18 brodova (ili s 21, dodamoli i brodove u bareboat charteru) i 575.091 tona nosivosti (ili788.220 tone uključiv bareboat), te prosječnom starošću od13,24 godine. S takvom tonažom i u opisanim uvjetima tržištaDruštvo je ostvarilo ukupan prihod od preko 182 milijunadolara, odnosno 93% više nego u prethodnoj godini. Istodobnosu i troškovi porasli za 39% u odnosu na godinu ranije,uglavnom zbog troškova bareboat najma, drastičnog porastacijena goriva te povećanog broja dokovanja. Kao izravni rezultatovakvih financijskih kretanja ostvarena je čista dobit od76,42 milijuna dolara ili, ako se oduzme učinak od prodajebrodova, čista operativna dobit oko 21,94 milijuna dolara,dakle 22% više nego 2004. godine!Za svoj pedeseti rođendan Atlantska plovidba je svojim dioničarimapoklonila višestruko najveću dobit u čitavoj svojojpedesetogodišnjoj povijesti!Ali nisu samo financijski rezultati vrijedni spomena. Već ranijenajavljene i započete aktivnosti na diversifikaciji djelatnostinakon relativno dugih priprema počele su se i realizirati. Takoje 1. svibnja 2005. godine najprije pušten u probni rad, a 1.srpnja i svečano otvoren naš prvokupljeni i obnovljeni hotelHilton Imperial koji od samog početka rada pobire same pohvalekako od zadovoljnih gostiju, tako i od stručnih ocjenjivača,čime je turistička ponuda Dubrovnika, a i cijele Hrvatske,dignuta na značajno višu razinu.Sa stanovitim zakašnjenjem u 2005. godini započela je s prvimkomercijalnim letovima i naša novoosnovana zrakoplovnatvrtka Dubrovnik Airline sa tri vlastita zrakoplova i jednimu leasingu. 2006. godine planirana je nabava i petog aviona.Aktivnosti na obnovi Hotela Grand na Lopudu te HotelaLapad nastavljaju se na razini pripreme dokumentacije, istokao i moguća izgradnja suvremene marine u Gruškom zaljevuispred Hotela Lapad.Sva pobrojana događanja uključivši i dosad najbolje poslovnerezultate u povijesti, uz visoko kotiranje Društva na Zagrebačkojburzi učinila su Atlantsku plovidbu čvrstom, stabilnomi prepoznatljivom tvrtkom ne samo na lokalnoj nego i na državnojrazini. Ti uspjesi očito nisu mogli proći nezapaženi pasmo, slaveći svoj pedeseti rođendan, nagrađeni Poveljom RepublikeHrvatske, Priznanjem Hrvatske gospodarske komore,Zlatnom kunom županijske gospodarske komore, te namanajdražom nagradom – Nagradom Dubrovnika!Možemo zaključiti da je Atlantska plovidba i praktično dokazalaispravnost svojih opredjeljenja, a to su stabilnost, sigurnosti kvaliteta, uz uvijek istaknutu želju biti među najboljima.Očuvan je i povećan ugled u brodarskom svijetu,naročito kod poslovnih banaka. Također je zadržana i ojačanapozicija najjače karike dubrovačkog gospodarstva i sigurnomjesto u samom vrhu hrvatskog brodarstva. Pred nama stojizaista ozbiljna i zahtjevna realizacija ugovorenog programaobnove flote izgradnjom 10 novih brodova te dovršenjemzapočetih projekata vanbrodarskih djelatnosti. Svi djelatniciAtlantske plovidbe svojim su dosadašnjim radom, znanjemi pregalaštvom pokazali da su im izazovi samo stimulacija zadaljnje uspjehe. Stoga smo čvrsto uvjereni da ćemo sve projekteostvariti na ponos svoga Dubrovnika i naše Hrvatske, ana zadovoljstvo i korist svojih dioničara!4

Tržište polovnih brodova u2005. godinikap. VLAHO LONZA, član Uprave za komercijalne posloveSigurno se sjećamo 2004. godine kao izvanredne godine u povijesti od kad se prati kretanje na tržištu vozarinaza prijevoz suhih sipkih tereta. Sljedeća godina počela je gotovo na isti način. Aktivnost oko prodajebrodova i dalje je grozničava, a cijene brodova nastavljaju rasti, čak i brže, tijekom veljače. Međutim, kako je padcijena vozarina na kraju ipak uzeo zamaha, cijene polovnih brodova također su počele od proljeća postupno padatipa je godina završila s nižim cijenama nego što je započela, i to značajnije nižim nego što su bile na svom vrhuncuu mjesecu travnju. Donja tabela pokazuje tipično kretanje cijena. Kao što se vidi, cijene su porasle za približno15% u prva četiri mjeseca, prije ravnomjernog pada za oko 30% do kraja godine. U prosjeku je godina završila sacijenama probližno 20% nižim nego prethodna godina.Tip broda Siječanj 2005. Travanj 2005. Prosinac 2005.Capesize:170.000 5 godina USD 65 mil. USD 73 mil. USD 58 mil.170.000 10 godina USD 52 mil. USD 60 mil. USD 42 mil.Panamax:74.000 5 godina USD 41mil. USD 46,5 mil. USD 30 mil.70.000 10 godina USD 33,5 mil. USD 38 mil. USD 24 mil.Handymax:52.000 5 godina USD 31,5 mil. USD 35 mil. USD 26,5 mil.45.000 10 godina USD 24,5 mil. USD 28 mil USD 21 mil.Vrijednost transakcija je i dalje bila zapanjujuća, s milijunima i milijunima svježih dolara na tržištu. Podatci pokazujuda je 410 brodova za prijevoz suhih sipkih tereta promijenilo vlasnika u 2005. godini, a njihova ukupnavrijednost bila je oko USD 9 milijardi. Podijelimo li taj iznos s brojem brodova, dobit ćemo prosječnu cijenu brodaod oko 22 milijuna. Odgovarajuće brojke za 2004., najbolju godinu u povijesti ove grane brodarstva, bile su: 550brodova vrijednih USD 9,65 milijardi. Promatrajući podjelu prema kategorijama brodovlja, vidjet ćemo da se toodnosi na 44 Capesize broda, 102 Panamaxa, 100 Handymaxa i 164 manja Handysize broda.Na kratko ćemo se zadržati nakretanju cijena koje su tijekomprve polovine godine pokazaleizvanrednu sličnost s prethodnomgodinom. Međutim, dokje krivulja cijena u 2004. pokazalaoštri oblik slova «V» čiji vrhpočinje od ranog proljeća s brzimi jakim povratom nakon padasredinom ljeta, kretanje je bilosasvim drugačije tijekom drugepolovine 2005. Prvo, tržište cijenavozarina dostiglo je svoj vrhranije u 2005. nego u 2004. Ustvari, premda su vozarine5

VIJESTI IZ DRUŠTVAIvica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik DruštvaProslava 50. godina DruštvaPotkraj 2005.g. proslavljena je 50. godišnjica osnutkaAtlantske plovidbe. Tada smo se s ponosom i sjetomprisjetili vizionarstva osnivača i pet dugih desetljećamarljivog rada svih naših pomoraca i radnika na kopnu.No, istodobno smo predstavili i poglede nove generacijekako se Društvo treba razvijati da bi nastavilosvijetle tradicije dubrovačkog pomorstva i bilo glavnagospodarska uzdanica dubrovačkog kraja.O samom tijeku proslave izvještavamo nešto više u posebnomčlanku u ovom broju Bulletina.Preuzimanje m/b Atlant Fraukei Atlant TrinaU prethodnom broju Atlant Bulletina izvijestili smoVas o sklapanju ugovora o kupnji četiri jednaka brodaza prijevoz teških tereta od 7.380 DWT. Preuzimanjeprvog od njih – Atlant Frauke – uslijedilo je 8. prosinca2005.g. Drugi – Atlant Trina – preuzet je 21. veljače2006.g.Prema sklopljenim ugovorima o kupnji, preostala dvabroda – m/b Atlant Regine i m/b Atlant Svenja bit ćepreuzeti i uvedeni u flotu Društva između listopada iprosinca ove godine.ImenovanjaNadzorni odbor Atlantske plovidbe d.d. na svojoj 11.sjednici III. Saziva, održanoj dana 9. prosinca 2005. godinedonio je odluku o broju članova Uprave u sljedećemmandatnom razdoblju, o trajanju mandata članovaUprave, o potvrđivanju statusa mandatara za izborčlanova Uprave i prijedlogu imenovanog mandatara zaizbor članova Uprave Društva. Odlučeno je da, kao ido sada, Uprava Društva bude sastavljena od pet članovas mandatom od 1. siječnja 2006. godine pa do31. prosinca 2010. godine. Nadzorni odbor imenovaoje kap. Antu Jerkovića za predsjednika Uprave i mandataranovog saziva Uprave Društva. Nakon toga, naprijedlog kap. Jerkovića – mandatara, Nadzorni odborje imenovao III. saziv Uprave Društva u sastavu: kap.Ante Jerković, dipl.ing., predsjednik Uprave; kap. VlahoLonza, dipl.ing., član Uprave za komercijalne poslove;kap. Želimir Uskoković, dipl.ing., član Upraveza operativno rukovođenje brodovima; mr. Duško Vladović-Relja,dipl.oecc., član Uprave za financijske poslovei Ivica Šurković, dipl.iur., član Uprave za pravneposlove.Nagrade Atlantskoj plovidbiUoči proslave 50. obljetnice osnivanja Atlantske plovidbeDruštvo je dobilo PRIZNANJE Ministarstvamora, turizma, prometa i razvitka za doprinos razvitkupomorskog gospodarstva, koje je ministar Božidar Kalmetauručio predsjedniku Uprave povodom Dana pomoraca,odnosno blagdana Sv. Nikole na prigodnoj svečanostiu Puli.Dana 3. veljače 2006.g. uručeno nam je još jedno velikopriznanje i to NAGRADA DUBROVNIKA za doprinosrazvoju Dubrovnika i hrvatskoga gospodarstva koju nam jedodijelilo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.Obje nagrade pričinjaju nam veliko zadovoljstvo, osobitozato jer ih je dodijelilo naše „matično“ Ministarstvoi Grad u kojemu radimo i živimo.Porinuće novogradnje br. 537(m/b Mokošica) i postavljanje kobilicenovogradnje br. 538U nekoliko prethodnih brojeva Bulletina izvještavalismo o svim ugovorima o gradnji novih brodova koje jeDruštvo sklopilo u namjeri da novoizgrađeni brodovizamijene sadašnje starije brodove u našoj floti.Još u prethodnom broju najavili smo da će 20. prosinca2005.g. u Brodogradilištu Kraljevica biti porinuta prvaod svih naših novogradnji. Tako se i dogodilo. Nazočilismo porinuću broda koji je građen pod brojem 537, anosit će ime Mokošica. On će, najvjerojatnije, tijekomsvibnja ove godine biti u cijelosti dovršen i isporučenDruštvu i tako postati prvi u našem ambicioznom planugradnje novih brodova.7

Pored zadovoljstva zbog skore prinove u našoj floti, našeje zadovoljstvo još i veće zato što se posljednje porinuće(i isporuka) nekog broda za Atlantsku plovidbu zbilodavne 1996.g. (m/b Oluja) nakon čega smo zbog nezapamćenekrize na svjetskom pomorskom tržištu našuflotu obnavljali isključivo nabavkom nešto jeftinijih, alikvalitetnih polovnih brodova.Na istom navozu je, istog dana, nakon porinuća m/bMokošica položena kobilica naše nove novogradnje uBrodogradilištu Kraljevica pod brojem 538 (m/b Šipan)Odluka o isplati predujma dividendeNa temelju odredbi Zakona o trgovačkim društvima iStatuta Društva, Uprava Društva je na 4. sjednici III.saziva donijela odluku o isplati predujma dividende za2005.g. u iznosu od 40,00 kuna po dionici. Odlučenoje da se predujam dividende isplati onim dioničarimakoji su bili upisani u Knjizi dionica Društva na dan donošenjaodluke, odnosno na dan 31. siječnja 2006.g.Prodaja m/b Love Song, m/b Love Letteri m/b LapadPrema opredjeljenju Društva da se obnovi flota brodovaza teške terete donesena je odluka o prodaji starijihbrodova za teške terete Love Song, Love Letter i Lapadšto će se i provesti tijekom ove godine. Tako će,na kraju 2006.g., flota brodova Društva za teške teretebiti sastavljena od četiri nova broda veće tonaže (većnavedeni Industrial Future, Industrial Frontier, AtlantRegine i Atlant Svenja).Za m/b Love Song i m/b Love Letter već je sklopljenugovor o prodaji i ta dva broda će se kupcu predatikrajem srpnja, odnosno početkom kolovoza ove godine.Zanimljivo je spomenuti da su ova dva broda zajedno,predstavljala vrlo uspješan projekt Društva budućida su kroz komercijalno iskorištavanje sami u cijelostiisplatili svoju ukupnu nabavnu cijenu i sve troškove.Njihovom će se prodajom ostvariti i značajni financijskidobitak koji će se dijelom uložiti u financiranje dijelakupoprodajne cijene za navedena četiri nova broda zateške terete. Pored financijskog uspjeha, ova dva brodapredstavljala su i prvi simbolični korak u obnovi imodernizaciji naše flote za teške terete koji je uslijedionakon prodaje ranijih ostarjelih brodova (Slano, Plitvicei Kupari).Pored Love Songa i Love Lettera, prodat će se i m/bLapad, naš najstariji brod za teške terete (star 28 godina).Upravo su u tijeku pregovori oko njegove prodaje.Vjerujemo da ćemo vas o toj prodaji moći izvijestiti usljedećem broju Bulletina.Izdavanje komercijalnih zapisaAtlantska plovidba odlučila se pridružiti krugu srednjevelikih i velikih trgovačkih društava koja koriste modernei efikasne oblike financiranja putem tržišta novcatako što je izrađen Program izdavanja komercijalnih zapisaputem Privredne banke Zagreb, kao Agenta izdanjai Dealera.Izrađen je Program izdavanja komercijalnih zapisa doukupne nominalne vrijednosti 150.000.000 kuna. Usklopu toga programa održana je i prezentacija Društvau Zagrebu pred potencijalnim investitorima, nakončega je izdana prva tranša komercijalnih zapisa dana31. ožujka u iznosu od 40.000.000 kuna na rok od 364dana, odnosno s dospijećem 30. ožujka 2007.g. Ta prvatranša uvrštena je u Redovito tržište Zagrebačke burzepod oznakom ATPL-M-713A.Upisnici prve tranše naših komercijalnih zapisa bili suinvesticijski fondovi (s udjelom 50,4%), banke (s udjelomod 47,8%) i osiguravajuća društva (1,9%).M/b Miho Pracat– sudjelovanje u spašavanju brodolomcaPo tko zna koji put naši su pomorci pokazali solidarnostna moru sudjelujući u spašavanju brodolomca, gospodinaJanusza Mariana Kowalewskog, državljanina Kanadei Poljske. U noći sa 4. na 5. travnja 2006.g. na m/bMiho Pracat zaprimljena je obavijest o nesreći koju jestradalnik pretrpio zbog teških oštećenja i prevrtanjanjegove jedrilice na sjevernom Atlantiku. Zapovjednikje odmah po primitku obavijesti naredio promjenu kursada bi se brodolomac što prije ukrcao na brod i odveou Kanadu. Cijela operacija preuzimanja brodolomca nabrod protekla je besprijekorno premda je izvedena udubokoj noći (oko 4 sata ujutro po lokalnom vremenu).Brodolomac je bio u teškom stanju, potpuno iscrpljen,no naša posada mu je pružila svu moguću, i medicinskupomoć, pa se gospodin Kowalewski do dolaska u PortAlfred dana 10. travnja 2006.g. značajno oporavio.Takva solidarnost zasigurno će biti zabilježena i od stranepomorskih vlasti u Kanadi i SAD-u.Naši pomorci, na brazdi humanosti i brige za sve onekoji plove svim morima svijeta, i dalje će nastaviti pružatipomoć svima potrebnima i u nevolji, te i na tajnačin uvećati ugled našeg pomorstva u cijelom svijetu.8

Promjena glavnog direktorahotela Hilton ImperialNakon što je proveo 18 mjeseci u Dubrovniku, donesenaje odluka da se zamijeni glavni direktor hotela HiltonImperial. Dana 10. travnja o.g. Dubrovnik je napustiogospodin Jan Wijnen, gost u našem prethodnom broju.Gospodin Wijnen je preuzeo novu dužnost glavnogdirektora hotela Hilton u Luksemburgu, a dužnost jepredao gospodinu Andreasu Jersabecku koji je, neposrednoprije dolaska u Dubrovnik, bio glavni direktoristovremeno čak dvaju Hiltonovih hotela u Londonu(Watford).Novi glavni direktor, gospodin Jersabeck, odmah jenakon preuzimanja dužnosti istaknuo kako mu je ciljda hotel Hilton Imperial nastavi s dobrim poslovnimrezultatima postignutima u prvoj (nepunoj) godini poslovanja,u cijelosti slijedeći tradiciju Dubrovnika i dubrovačkogturizma.Porinuće novogradnje br. 538 (m/b Šipan)u Brodogradilištu KraljevicaNeposredno prije izdanja ovog broja Bulletina, u BrodogradilištuKraljevica porinuta je sljedeća novogradnjabr. 538, sistership m/b Mokošica, a nosit će imem/b Šipan. U ovom broju bulletina izvješćujemo o čakdva porinuća naših novogradnji. Novogradnja br. 538će nositi ime Šipan u znak pažnje i zahvalnosti brojnimnašim pomorcima sa Šipana koji su dugogodišnjim radomi plovidbom na našim brodovima doprinijeli daAtlantska plovidba bude onakva kakva je danas.M/b Oluja– sudjelovanje u spašavanju ribaraDana 5. svibnja 2006.g., m/b Oluja plovio je u bliziniotočja Cabo Verde prema luci Brake u Njemačkoj. U18,20 sati po lokalnom vremenu na brodu je primljenpoziv za pomoć preko VHF prijamnika.Pomoć je tražio m/b “Awad 2”, ribarski brod iz Gane,koji je plutao bez pogona s 13 članova posade. Na ribaricinije bilo hrane ni vode, a nije bilo poznato ni kolikodugo su bili bez pogona. Zbog jakog vjetra i velikihvalova sa m/b Oluja nije se mogla spustiti brodica zaspašavanje, niti je brod mogao potpuno prići ugroženombrodu. Pomoću raketnih bacača konopa pokušalose unesrećenima dostaviti hranu i vodu, ali zbog iznimnoteških vremenskih prilika i olujnog mora u tomese nije uspjelo. Zapovjednik broda odmah je o svemuizvijestio nadležne centre za traganje i spašavanje CaboVerde i Madridu koji su preuzeli daljnju koordinaciju uakciji spašavanja.Dodatna otegotna okolnost bila je u tome što u tompodručju ne postoji helikopter kojim bi se uputila pomoć,pa je preostalo jedino čekati remorker kojega sunadležne vlasti uputile radi uzimanja ribarice u tegalj.Dok se čekao dolazak remorkera, m/b Oluja je ostalau neposrednoj blizini ribarice. Sutradan 6. svibnja oko16,30 sati, na m/b Oluja je odlučeno pokušati još jednomdostaviti hranu i vodu unesrećenima, pa se i 6.put pokušalo dosegnuti ribaricu posljednjim bacačemkonopa na m/b Oluja. Na sreću, taj posljednji pokušajbio je uspješan te je na ribaricu prebačena potrebna količinahrane i vode kako bi unesrećeni ostali na životu.U međuvremenu se unesrećenom brodu u cijelosti ispraznioakumulator, pa je svaka komunikacija s njegovomposadom postala nemoguća. Zbog toga je m/b Olujaostala i dalje na mjestu događaja kako bi se uspješnonavodio remorker koji je krenuo u pomoć. Remorker jekonačno stigao 7. svibnja 2006.g. oko 17,00 sati i uzeoribaricu u tegalj prema luci Porto Grande Mindelo. Tektada je Oluja nastavila plovidbu prema luci odredišta.I ovaj put su naši pomorci i svi, koji su u našem glavnomuredu koordinirali akciju spašavanja, pokazalivisoke ljudske i pomoračke vrijednosti pa i po cijenugubitka na trenutnom putovanju.Monografija Atlantske plovidbeKao što Vam je poznato, Atlantska plovidba je krajem2005.g. proslavila 50. godinu od svojeg osnivanja paje za tu prigodu izrađena i izdana monografija Društvao čemu smo Vas izvijestili u prethodnom broju. U hrvatskomizdanju monografije objavljena su imena svihpomoraca i radnika u kopnenim službama koji su ikadaradili u Društvu. Namjera nam je bila omogućiti svimimenovanim u monografiji da dobiju svoj primjerak.Veliki broj naših bivših pomoraca i radnika već je zatražioi dobio svoj primjerak monografije, a neki to još nisuučinili. Stoga ih pozivamo da nam se jave radi dogovoraoko preuzimanja njihovog primjerka.9

Na temelju odluke Uprave dioničkog društva Atlantske plovidbe Dubrovnik (u daljnjem tekstu: Društvo) donesene na 10.sjednici III. saziva održanoj dana 17. svibnja 2006.g., sukladno odredbi iz članka 69., stavak 2. Statuta Društva, objavljuje seP O Z I Vza redovitu Glavnu skupštinu DruštvaI. Redovita Glavna skupština Društva održat će se u petak 30. lipnja 2006.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištuDruštva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana).II.Za sazvanu redovitu Glavnu skupštinu utvrđuje se sljedećiD n e v n i r e d :1. Otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći teprijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj Skupštini.2. Izbor dva brojača glasova.3. Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2005. godini.4. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2005. godini.5. Izvješće revizora za 2005. godinu.6. Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2005. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim).7. Donošenje odluke o raspodjeli dobiti iz poslovanja Društva u 2005. godini.8. Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva.9. Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva.10. Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2006. godinu.11. Informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu.III. Temeljem odredbi iz članka 280. stavka 3. i 4. Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu iobjavljuju prijedloge odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane Skupštine:AD-2Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:Za brojače glasova izabiru se Goran Žagar i Nikša Kelez.AD-3Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:Usvaja se izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2005. godini.AD-4Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:Usvaja se izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2005. godini.AD-5Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:Usvaja se izvješće revizora o poslovanju Društva u 2005. godini.AD-6Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2005. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se prilažuuz ovu odluku s kojom čine sastavni dio.AD-7Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:I. Utvrđuje se dobit iz poslovanja Društva u 2005. godini u iznosu od 446.608.518,00 kuna.10

II.Dobit utvrđena u prethodnoj točki ove Odluke upotrijebit će se kako slijedi:a) 5% od ostvarene dobiti u iznosu od 22.330.426,00 kuna na ime zakonske pričuve;b) na ime isplate dividende, iznos od 62.964.700,00 kuna i to po 50,00 kuna po svakoj dionici Društva od čega:1. po 40,00 kuna za svaku dionicu i to dioničarima Društva koji su bili upisani u Knjigu dionica Društvakod Središnje depozitarne agencije na dan 31. siječnja 2006. godine, a koja je dividenda već isplaćenadioničarima na temelju Odluke o isplati predujma dividende koju je III. saziv Uprave Društva doniona svojoj 4. sjednici održanoj dana 31. siječnja 2006. godine i2. po 10,00 kuna za svaku dionicu i to dioničarima Društva koji su upisani u Knjigu dionica Društvakod Središnje depozitarne agencije na dan održavanja Glavne skupštine (30. lipnja 2006. godine), stime da će se isplata ovog dijela dividende izvršiti do 31. prosinca 2006. godine;c) na ime prava na sudjelovanje u dobiti Društva u skladu sa člankom 48. stavak 2. Statuta Društva, ana ime rezultata ostvarenih u 2005. godini, iznos od 17.864.341,00 kuna na ime brutto sudjelovanja udobiti Društva. Navedeni iznos, umanjen za poreze, prireze i sva druga davanja, isplatiti će se članovimaII. saziva Uprave Društva u 2005.g., na ravne dijelove, isključivo dodjelom dionica Društva;d) na ime stvaranja pričuve za vlastite dionice Društva iznos od 41.865.600,00;e) preostali ostatak dobiti u iznosu od 301.583.452,00 kuna prenosi se kao zadržana dobit u sljedeće poslovnegodine.AD-8Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2005. godini u skladu sa zakonom i StatutomDruštva pa se predsjedniku i članovima Uprave daje razrješnica-odobrenje za rad.AD-9Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2005. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i StatutomDruštva pa se predsjedniku i članovima Nadzornog odbora daje razrješnica-odobrenje za rad.AD-10Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:Za revizora Društva u 2006. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split..IV. Na Glavnoj skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva do 23. lipnja2006. godine i koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom, preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne skupštine i tona prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1, i to u Službi dionica Društva, u razdoblju odprvog narednog radnog dana od dana objave ovog poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 23. lipnja 2006.godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati.Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj skupštini Društva. Punomoći se izdaju upisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastupanje na redovnoj Glavnoj skupštini Društva koja seodržava 30. lipnja 2006. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove punomoći moraju biti ovjereneod nadležnog državnog tijela (uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu.Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoćiovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u Društvu.Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu obavlja se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00do 15,00 sati, u razdoblju od prvog idućeg radnog dana od dana objave ovog poziva u Narodnim novinama RepublikeHrvatske do 23. lipnja 2006. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva.Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanimopćim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći dostaviti Društvu najkasnije do 23. lipnja 2006. godine do15,00 sati.Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanjena Glavnoj skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći, ne će moći sudjelovati u radu sazvane Glavne skupštineDruštva.V. Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj skupštini Društva, bit će stavljeni na uvid na navedenimmjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objaveovog poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 30. lipnja 2006.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) uvremenu od 09,00 do 15,00 sati.VI. Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštineDruštva.Uprava Atlantske plovidbe d.d. Dubrovnik11

M/B MOKOŠICAIvo Müller, šef Odsjeka obalne plovidbeVeć smo javili da je dana 20. prosinca 2005.g., uBrodogradilištu Kraljevica porinuta novogradnjabroj 537 pod imenom Mokošica. Završetak gradnje iprimopredaja očekuju se u lipnju ove godine. Isto tako,dana 12. svibnja 2006.g. porinut je i drugi isti takavbrod s imenom Šipan. Završetak i primopredaja očekujuse krajem 2006.g.Za prigodu porinuća ova dva broda Uprava Društvaodlučila je da kumovi (kuma i kum) budu djeca završnihrazreda osnovnih škola. Kuma i kum broduMokošica bili su Lucija Koncul i Maro Barešić, učeniciOsnovne škole Mokošica, a kuma i kum brodu ŠipanMarija Cvjetković i Borna Kovačević, učenici Osnovneškole Slano, Područni odjel Šipanska Luka.Ovi brodovi će zamijeniti naša tri starija broda tzv. Maleobalne plovidbe pojedinačne nosivosti od 1.100 tona.Prosječna starost postojećih brodova Male obalne plovidbe(Bobara, Orašac i Doli) je 24 godine, koji ostvarujuprosječnu brzinu od svega 6.5 čvorova. Ti brodovi imaju ičeste zastoje zbog popravaka dotrajalih porivnih strojeva,te čestih zaustavljanja i kašnjenja zbog vremenskih uvjeta,poglavito tijekom zimskih mjeseci, što sve itekako opte-Kumovi m/b Mokošice Lucija Koncul i Maro Barešić12

i M/B ŠIPANrećuje fond vremena iskorištavanja postojećih brodovai, dakako, izravno utječe na komercijalne rezultate poslovanja.Budući da je tržište sve zahtjevnije, pooštreni su kriterijiu odabiru brodova i brodara, pa najveći udio natržištu osvajaju brodari s novijim, modernijim plovnimjedinicama nešto veće nosivosti koji svojim servisom upotpunosti zadovoljavaju naručitelje.vrijeme provedeno u plovidbi u odnosu na vrijeme provedenou luci, pa im faktor lošeg vremena neće ni približno,kao do sada, utjecati na vrijeme iskorištavanjabrodova, čime će se komercijalni rezultati poslovanjaObalne plovidbe znatno poboljšati.Kumovi m/b ŠipanaBorna Kovačević i Marija CvjetkovićPreuzimanjem višenamjenskih brodova koji se grade ubrodogradilištu Kraljevica, udovoljit će se zahtjevimanaručitelja te otkloniti svi spomenuti problemi. Podsjetimose da su m/b Mokošica i Šipan brodovi nosivosti1.650 tona, pogodni za prijevoz svih vrsta rasutih i generalnihtereta i s mogućnosti prijevoza čak 102 kontejneraod kojih 20 mogu biti s rashladnim uređajem.Građeni su tako da se u slučaju tržišnih zahtjeva, bezdodatnih ojačanja konstrukcije trupa, mogu produljitiza dužinu 2 kontejnera odnosno za 12,80 metara.Takvim zahvatom povećala bi im se nosivost na 2.200MT. Ovi brodovi će na tržištu brodskog prostora postizatibolje, a s obzirom na nosivost, i veću raznovrsnosttereta koji se mogu prevoziti i time veće vozarine. Zahvaljujućibrzini od 10,5 čvorova osjetno će se smanjiti13

ProslavaDaleke 1955.g. osnovana jeAtlantska plovidba. Krajem prošle godine navršilo se,dakle, 50 godina od osnivanja. Samo se oni najstariji inajdugovječniji naši sugrađani sjećaju tih dana i prvihparnjaka koje je Atlantska plovidba dobila iz tadašnjecentralizirane jugoslavenske flote, a mi ih danas znamosamo sa požutjelih fotografija.Pa premda osnivači Atlantske ili više nisu među namaili već odavno nisu aktivni, brojne su ih generacijenaslijedile i razvijale i uzdizale Atlantsku do danas.Svima njima velika HVALA na trudu i idejama.Nije slučajno Atlantska preživjela i opstala svih 50godina (pa i ovu posljednju nezapamćenu krizu nasvjetskom tržištu), iako se rijetki svjetski brodari mogupodičiti ovako dugim „rokom trajanja“. Atlantskaje opstala jer je pomorstvo stoljećima „u krvi“ ljudidubrovačkoga kraja.Budući smo u proteklih 50 godina stekli brojneprijatelje u Gradu i izvan njega, uvidjeli smo da ne ćebiti moguće prirediti središnju proslavu pa smo radijeslavlje podijelili u tri dijela.Konačno, 16. prosinca 2005.g. ugostili smo ostaledomaće i inozemne prijatelje i poslovne partnere. Tomprilikom je nagrada „Dobro more“ uručena1. Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitkaRepublike Hrvatske;2. Gradu Dubrovniku;3. gospodinu Marijanu Žuviću, novinaru Slobodnedalmacije;4. samostanu Sv. Marije na Dančama i5. DVB BANK N.V.koji su se, posebno u proteklom periodu, iskazali kaouzorni suradnici i poslovni partneri te čuvari pomorsketradicije. Ta nagrada se, prema pravilima Atlantskeplovidbe, iznimno dodjeljuje svakih pet godina.Središnja događanja održana su u kazalištu MarinaDržića i u tvrđavi Revelin.Da ni ostali građani našega Grada ne bi ostali„prikraćeni“, Atlantska je 15. prosinca 2005.g. utvrđavi Revelin svome Gradu i njegovim građanimapoklonila izvrsno posjećen koncert klape Cambi (uzveliku pomoć dubrovačke klape Subrenum).08.12.2005.Tako je 8. prosinca 2005.g. predstavljena monografijaAtlantske plovidbe u kazalištu Marina Držića za gosteiz Dubrovačko-neretvanske županije. Priređen je iprigodni domjenak u Pomorskom muzeju.Već sljedećeg dana, 9. prosinca 2005.g., takođeru kazalištu Marina Držića, okupili smo sve našeumirovljenike i sadašnji pomorce i radnike kako bismose zajedno prisjetili proteklih 50 godina. Tada susvečano dodijeljene naše tradicionalne nagrade „Dobromore“ onima koji su u 2005.g. navršili 30 godinaneprekidnog rada u Atlantskoj plovidbi. Uručena im jei statua istog imena, rad našeg preminulog akademskogkipara Koste Angelli Radovanija uz istoimenu pjesmudubrovačkog akademika i književnika Luka Paljetka.Prepuno kazalište Marina Držića14

Pozdravna riječkap. Ante Jerkovića, predsjednika UpraveAtlantske plovidbe d.d.Predstavljanje monografijeAtlantske plovidbe- Promotor: dr.sc. Nenad Vekarić,- Autori tekstova: mr. Anica Kisić- dr. Ivica Prlender- Marijan ŽuvićU Kneževu dvoruU Pomorskom muzejuzapovjednici - kap. Antun Krilanović i kap. HrvojeHure u društvu upravitelja stroja Nikole Cvjetkovića15

09.12.2005.Dodjela statue i pjesme „Dobro more“U HiltonuUvodna riječ Marija Duićai kap. Ante Jerkovića15. 12. 2005.Izložba dječjih radova u RevelinuIz Hiltona: Jele, Nikša, Made, Ivo, Marita,Tonko, Mirjana i GoranMario Duić učenicima najboljih radovauručuje prigodne daroveUčenici osnovne školeMarina Držića uz svojprvonagrađeni radAutori crteža sa svojim radovima16

16.12.2005.Kap. Ante Jerković sa laureatimaMisa u crkvi Svetoga VlahaKap. AnteJerković u društvugradonačelniceDubravke Šuice navečeri u RevelinuUpravitelj stroja Marko Handabakai zapovjednik Antun Mihović sasuprugama u RevelinuZdravice kap. Ante Jerkovića i Stuarta Allena u ime gostiju17

M/B ATLANT FRAUKEZapovjednik kap. Ivica BušljeKaripsko more, svibanj 2006.- Poštovano čitateljstvo Atlant bulletina!Zadovoljstvo mi je predstaviti Vam m/b Atlant Frauke koji je ufloti našega brodara od prosinca 2005. Brod je preuzet u japanskojluci Yokohama od prijašnjih vlasnika SAL Hamburg.Nakon Yokohame te više luka na dalekom Istoku brod isplovljavaza luke srednjeg Istoka, Mediterana te sjeverne Europe nakrcanteškim i vangabaritnim koletima. Boravkom u sjevernoj Europi,brod ulazi u najam Intermarine-Houston. S teretom teških koletaisplovljava za luke Brazila: Rio de Janeiro, Niteroi i Santos. Nakoniskrcaja tog tereta brod uzima u luci Santos teret rastavljenihvjetrenjača za luku Houston u Texasu.Brod je sagrađen u Hamburgu 1994. god. Duljina preko svegaiznosi 107,43 m, širok je 19,66 m, nosivost mu je 7188,00 MT irazvija brzinu od 15 čvorova. S pomoćnim propelerom na pramcupostiže odlične manevarske sposobnosti pri uplovljenju i isplovljenjuiz luka. Specijaliziran je za prijevoz teških i vangabaritnihkoleta. Opremljen je s dvije teške dizalice, svaka je kapaciteta250 tona (u paru podižu teret od 500 tona). Spada u brodove zaprijevoz teških tereta srednje generacije. Na brodu je 16 pomoraca.Boravci u luci donose rad odmah nakon priveza broda svedo završetka ukrcaja ili iskrcaja tereta. U većini luka radi se 24sata na dan. Zato su izlasci uglavnom svedeni na minimum. Poprivezu broda pored ostalog, glavno je pitanje je li netko došaoprodavati telefonske kartice. Toj se osobi posada najviše veseli. Usvakoj luci uobičajeni su pregledi broda od strane lučkih vlasti teraznih inspekcija, što je dodatni napor za zapovjedništvo broda iposadu. Budući da na ukrcaju/iskrcaju sudjeluje gotovo čitava posada,potrebno je raspodjeliti posadu tako da svatko može dobitiminimalni odmor.Slobodno vrijeme na brodu provodi se tako da se gledaju filmovii čita tisak ili knjige. Iako je brod relativno malen, ima bazenkoji dobro dođe za opuštanje kad to vremenske prilike dozvole.Na kraju ovog kratkog osvrta na najnoviju prinovu u našoj flotiželim pozdraviti cijenjeno čitateljstvo Atlant bulletina na moru ina kraju.S poštovanjemZapovjednik m/b Atlant Fraukekap. Ivica BušljeČASNICI I POSADA PALUBE M/B ATLANT FRAUKE- 1. časnik palube Ivo Bošković- 2. časnik palube Ivo Glavić- 3. časnik palube Tomislav Šestan- vođa palube Pasko Režić- kormilari Nediljko Tudorović, Neven Jerković,Joško Putnik, Nikola Šango- zapovjednik kap. Ivica BušljeBIJELO OSOBLJE- kuhar Niko Vrtiprah- konobar Ivan MarinovOSOBLJE STROJA- upravitelj stroja Nikola Ćorak- 1. časnik stroja Damir Prišlić- 2. časnik stroja Mišo Karlić- elektroničar Mato Karoglan- brodski mehaničar Enis Kovač18

M/B ATLANT TRINAZapovjednik kap. Miro MatićKraća zapažanja tijekom posljednjih putovanjaBrod Atlant Trina posljednja je prinova u floti Atlantske plovidbed.d. Izgrađen je 1995. godine u Hamburgu te je sve do veljačeove godine bio u vlasništvu jedne poznate njemačke brodarsketvrtke.Dug je 107,42 m, širok 19,66 m i nosivosti 7388 tona. Pokreće gastroj snage 4750 kW koji mu omogućuje brzinu od 15,5 čv/h, štoga uz brod blizanac Atlant Frauke, čini najbržim brodom u floti.Namijenjen je prijevozu teških i glomaznih tereta. Opremljen jes dvije dizalice kapaciteta 250 t koje, radeći u paru, mogu podićiteret težak čak 500 t.Brod je 21. veljače 2006. u španjolskoj luci Cadiz preuzet od bivšegavlasnika. Tada se na krmi zavijorila hrvatska zastava, ali zbogugovornih obveza prema unajmitelju brod nije mogao ponijetineko poznatije, nama blisko i drago ime. To će biti tek za izvjesnovrijeme. Posadu broda čini 16 članova.Na prvom putovanju ukrcali smo u engleskoj luci Newcastle 14glomaznih, 9 metara visokih namotaja optičkih kabela, teškihizmeđu 90 i 215 tona te 2 dehidratora od po 120 tona u španjolskojluci Aviles. Odredište su bile brazilske luke Vitoria i Niteroi.Vrijeme je tijekom putovanja, uz izuzetak par prvih, za to područjeočekivano lošijih dana, bilo vrlo povoljno sa slabim do umjerenimpretežno sjeveroistočnim vjetrom, karakterističnim za taj dioAtlantskoga oceana. Putovanje je trajalo 12 dana.Nakon iskrcaja tereta u brazilskoj luci Santos ukrcane su 62 lopaticeza vjetrenjače, svaka dužine 39 metara. Složene u skladište ina palubi prelazile su preko 11 m u visinu. Odredište je bilo lukaAlbany u SAD-u. I tijekom toga putovanja pratilo nas je uglavnomlijepo vrijeme, osim dva zadnja dana kada nas je sjeverniAtlantik malo podsjetio i na svoje loše osobine. Putovanje je trajalo14 dana uz prosječno postignutu brzinu od 14,96 čv.U tijeku je treće putovanje.U američkimlukama Savannah iJacksonville ukrcalismo 26 rabljenih dizelskihlokomotiva,dužine 21 m i težine 165 tona. Odredište je ponovno Brazil, lukeRio de Janeiro i Santos. Trenutno smo istočno od karipskoga otočja.Vrijeme je vruće, s umjerenim južnim vjetrom, koji nas skupasa sjevernoekvatorijalnom strujom lagano usporava, te se dolazaku Brazil očekuje 14. svibnja.Osvježenje od tropskih vrućina nalazimo u nevelikom bazenu. Napunjenkristalno čistim morem pruža nam veliko zadovoljstvo.Zadovoljni smo također i sustavom satelitske televizije koja namomogućava da, pored brojnih stranih TV i radio programa, pratimoi satelitski program HRT-a te neke hrvatske radijske programe,kako u luci tako i na otvorenom moru u plovidbi, jer je sustavspecijaliziran za uporabu na brodu. Nakon napornoga radnogadana puno nam znači kad uvečer možemo pogledati Dnevnik i svevažnije kulturno-zabavne, znanstvene, političke i športske emisijeemitirane taj dan na HRT-u. Čak ni ljubiteljima domaćih sapunicanije uskraćen užitak.Nakon iskrcaja tereta u Brazilu očekuje se ponovni povratak uSAD. Na toj bismo liniji trebali ostati sljedećih desetak mjeseci.Želimo brodu puno godina sretne plovidbe u sigurnim i iskusnimrukama pomoraca Atlantske plovidbe d.d., a svim sadašnjim i budućimčlanovima njegove posade uvijek sretan povratak svojimnajdražima.Zapovjednikkap. Miro Matić19

„Atlantskaje za menebroj jedan“1968. na Baranji. Prvo ukrcanje. La Spezzia. Ostalismo godinu dana. Poslije završene škole za električare,zaposlenje na kraju bilo je preživljavanje od prvogado prvoga. I onda sam promislio da je navegacija zamene najbolje rješenje. U to vrijeme Atlantska je dobroposlovala, a dijelili su se i stanovi, što je meni biloživotno pitanje. Tako je počelo. Brod za brodom. Biloje normalno navegavati po deset, jedanaest mjeseci pai godinu dana. Poslije desetak godina dobio sam stan,kao i drugi u to vrijeme. Bio sam vrlo zadovoljan. Ionda familija. Djeca. Imam dvije velike kćeri. Nekakome uvijek vukla ta Atlantska. Nisam imao potrebe ićina stranca. Od samog početka. Prije svega zbog ljudi uAtlantskoj plovidbi koje sam tada upoznao. I tako, štobi se reklo, osjećao sam se komodno i kompletno.42 UKRCANJAIspočetka, kao mlađi, htio sam viđet malo svijeta. Amerikui Kanadu (koja mi je uvijek u lijepom sjećanju).Brodovi Pelješac, Konavle, Miho Pracat i Jadran plovilisu između Montreala i Antwerpena. Bilo je i starijihbrodova. Dakle brodova sa vinčevima. U luci za vrijemeiskrcaja tereta bio si obvezan da budeš na brodu. Ipakbilo je uvijek vremena za shopping i telefon. Dobri subili odnosi između posade i zapovjedništva. Više putaorganizirao se i famozni roštilj ili gradele na krmi. Usvakom slučaju, na brodu je specifičan način života. Ieto, prošle su tolike godine.20

ZAPOVJEDNICIBarbe: Sjekavica, Zupčić, Pavičić, Milašević, Govorčin,Hure. Sa svima sam ostao u jako dobrom kontaktu.BRODSKI ELEKTRIČARVratimo li se na te sedamdesete godine, sjećamo se brodova– Držić, Plitvice, Kragujevac, Banja Luka, Bosanka,Banija. Kada bi se došlo u luku, težilo se, u granicamamogućnosti, da bude što manje intervencija, štomanje zastoja na elektrouređajima prilikom iskrcaja tereta.Zato smo u navegaciji rastavljali elektromagnetnekočnice na elektromotorima, čekirali kontakte sklopnikau uputniku. Tek sedamdesetsedme godine Atlantskauvodi poluautomatske brodove. Nadzor strojarniceizvan radnog vremena. Prvo na brodu Hercegovina.Najprije smo bili dva mjeseca u brodogradilištu 3. maju Rijeci. Poslije smo isplovili s pokojnim kapetanomZlatkom Pilašom i bili na krštenju, tu ispod Lokruma.To je bio tada jedan od modernijih brodova u sastavuflote. Dakle, više nismo imali klasične vinčeve, negoautomatizaciju, elektroniku i dizalice. Poslije dolazei drugi brodovi: Sveti Nikola, Orsula, Oluja. O svimuređajima trebalo je voditi računa. U strojarnici i napalubi. Dakle, održavati generatore, elektromotore, rastavljatiih, mijenjati kuglične ležajeve, i tako. Naglasiobih i važnost održavanja alarmnih uređaja. S kompjutoromsu povezani razni strojevi i razni alarmi od vitalnogznačaja za rad pogona s nadzorom izvan strojarnice. Uzpravilno održavanje imali smo kvalitetan pogon i sigurnostnavegacije.MIROVINAMožda još jedan brod. Nekoliko mjeseci i više nemapotrebe navegavati. I tako da zaključimo. Uz zdravlje iBožju pomoć pa da se poživi. Imam lijepu barku. Malona ribanje. Malo do Mljeta. Malo do ovih naših lijepihotoka.MLJETPovremeno pođem, ali ljeti više puta. Barkom. Ima lijepihuvala. Lijepa je cijela naša Hrvatska, ali, kada bi menetko pitao gdje je na svijetu najljepše, rekao bih: odKorčule do Molunta. Najljepše more. Uvale. Mljet jespecifičan doživljaj. Najljepši otok na Jadranu. Čovjekse osjeća vrlo komodno. Srce mi je puno, što da vamkažem. Baš tako. Ponosno.I NA KRAJUDrago mi je da sam pozvan u Atlant Bulletin i da smoproćakulali - poslije tridesetosam godina, vjerujem,uspješnog rada u Atlantskoj plovidbi. Drago mi je dasam navegavao u Atlantskoj i nikada mi nije palo napamet mijenjati kompaniju. To što sam i prvi brodskielektričar u Atlant Bulletinu velika mi je čast. Atlantskojplovidbi želim napredak, što se i vidi, evo sada, ponaručenim novim brodovima. Za mene je Atlantska brojjedan. Nije u šoldima sve. Puno znači znati živjeti!UPRAVITELJI STROJADa, više sam vezan za strojarnicu, premda je na električarucijeli brod. Košta, Pavlina, Cvjetković, Lopižić,Cvinar, Gjaja.BUDUĆNOST BRODSKIH ELEKTRIČARASada su svi oni stariji ljudi. Preko pedeset godina. Mlađihnema. Doduše, na «Dubrovniku» sam imao asistenta,mladića iz Zagreba. Izgleda ima volju. Namjeravanavegavati i sada je na njemu kako će se prilagoditi tomživotu. Ipak sam uvjeren da će nasljednika biti i ne ćese ugasiti ovo zanimanje. Obrazovan čovjek može raditisa svim elektroničkim uređajima na brodu, bez obzirašto je pogon svake godine sve zahtjevniji. S vremenomćemo imat i sve više inženjera brodske elektronike.JOSIP Joza HAJDIĆ,brodski električar- Rođen 12.10. 1945. u Babinom Polju na otokuMljetu.- Prvo zaposlenje u Atlantskoj 1.7. 1968. na broduBaranja.- Ukupno 42 ukrcanja na brodovima Atlantske.- Posljednji ukrcaj na City of Dubrovnik do 11. 2.2006.21

PREDSTAVLJANJE TVRTKEZrakoploviFlota Dubrovnik Airline d.o.o. sastoji se od 5 zrakoplovatipa McDonnel Douglas MD-80. Tijekom prvegodine rada u flotu su, postepeno, preuzeta tri zrakoplova,a ove, 2006. godine, još dva zrakoplova od kojihje zadnji, peti, stigao u Dubrovnik 1. svibnja 2006.godine.Zrakoplov MD-80 nastao je modernizacijom i produljenjemizvanredno pouzdanog i popularnog zrakoplovaDC-9. O njegovoj upotrebljivosti i pouzdanosti najboljegovori podatak da je proizvedeno 1186 zrakoplova togtipa, a lete još uvijek 1132. Prije deset godina Boeing jekupio tvrtku McDonnel Douglas.Iako se radi o relativno starom tipu zrakoplova, svi sunaši redovito i temeljito održavani prema najstrožimpropisima proizvođača i nadležnih vlasti i opremljeni zaletove u europskom zračnom prostoru. Treba napomenutida su sa svojih 167 sjedala iznimno dobro prihvaćeniod svih tour operatora.Svaki od naših zrakoplova nosi ime jedne od kula u dubrovačkimzidinama. Prvi je dobio ime Revelin, a slijedilisu: Lovrjenac, Minčeta, Bokar te Sv. Ivan, koji jetek nedavno stigao u Dubrovnik. Na prednjem bokusvih naših zrakoplova nalazi se velika slika Dubrovnikai tako svojom pojavom na stranim aerodromima izazivaveliki interes putnika.LjudiDa bi se uspješno odradio dogovoreni posao, ove godineće na pet zrakoplova biti zaposleno gotovo 140 ljudi.Većina ih je s dubrovačkog područja. Samo manji diozaposlen je na određeno vrijeme - uglavnom su to novedomaćice aviona. Neki strani državljani (14), uglavnompiloti, zaposleni su zbog privremenog nedostatka domaćihkadrova.Ulažu se veliki napori da se školuje što više vlastitihkadrova pa je uspješno organiziran i opremljen školskicentar za koji je nadležno Ministarstvo izdalo dozvoluza rad. To je prva i jedina takva dozvola u Hrvatskoj.Do sada smo školovali 14 novih pilota (početno školovanje),sedmoricu za tip zrakoplova, trojicu za kapetanai četvoricu za instruktore.Uspješno je školovan i veći broj mehaničara pa sadanaša tehnička služba ima dovoljan broj stručnih ljudi zavrlo zahtjevno održavanje zrakoplova u tijeku intenzivnogletenja u vrijeme ljetnih mjeseci. Koliko uspješnoto obavljaju, najbolje pokazuje podatak da od prvogdana do danas, nakon više od 2000 letova, niti jedanlet nije odgođen zbog tehničkih razloga.23

UrediPotrebne prostorije za normalan rad tvrtke uspjeli smo,uz pomoć Zračne luke Dubrovnik, pronaći u njihovom“Cargo bloku” koji je prije toga napustio UNPRO-FOR.Pregradnjom praznog skladišta dobili smo, osim skladišnihprostora za tehničku službu, Duty free i InFlight službu, i dovoljan broj uredskih prostorija zasve ostale službe. Objedinjavanje svih djelatnosti na jednommjestu, u Zračnoj luci Dubrovnik, omogućavajednostavnije, brže i pouzdanije odvijanje svakodnevnihoperacija.Većinu naših letova u sezoni predstavljaju serije letovaza jednog tour operatora. Osim te vrste poslovanjanaši zrakoplovi se mogu iznajmiti (zajedno s posadom)drugim aviokompanijama. U prošloj sezoni jedan našzrakoplov bio je zaposlen u Švedskoj, a ove godine uDublinu. Često neka aviokompanija hitno zatraži zrakoplovjer je njen vlastiti u kvaru. Takvih zahtjeva (tzv.Ad Hoc) ima dosta. Našim brzim reagiranjem uspjelismo dobiti velik broj takvih letova. U zimskom perioduodletjet ćemo više takozvanih „redovnih chartera“ premanašem programu i s djelomičnim našim rizikom.STRUKTURA LETOVA ZA 2006.DJELATNOSTDubrovnik Airline d.o.o. je registriran kao charterskiprijevoznik pa je naša glavna djelatnost u prijevozu turistau tome da tour operatori (strani ili naši) zakupenaše zrakoplove za određeni let ili seriju letova.SerijeLease OutAd Hoc puniAd Hoc ACMI24250,0200,0

POSLOVANJETijekom prve godine našega poslovanja (2005.),usprkos velikim problemima vezanim za kašnjenje priisporuci zrakoplova, uspjeli smo potpisati veliki brojugovora i odletjeti 2300 sati. Ove godine planirani naletje oko 8000 sati što će nam omogućiti veliki porastbroja prevezenih putnika kao i planiranog prihoda.Prošlogodišnji ostvareni prihod iznosio je 10,4 milijunaEUR-a. Ove godine realno očekujemo prihod od 33,4milijuna EUR-a.Vrlo veliki dodatni trošak tijekom prošle godine izazvanje i neočekivanim i velikim porastom cijene gorivana svjetskom tržištu. Iako se ne očekuje da će cijeneponovno porasti, jer su već dotjerane do granice izdržljivostivećine potrošača, mi smo u našim ugovorimas tour operatorima za ovu godinu inzistirali na tzv. zaštitnojklauzuli prema kojoj će se ponovno dogovaraticijene naših letova ukoliko zbog poskupljenja goriva ilibilo kojih drugih opravdanih razloga dođe do povećanjanaših operativnih troškova za više od 5%.STRUKTURA LETOVA ZA 2006.S obzirom na neplanirane probleme, koji su se pojavilitijekom prošle godine i koji su bitno utjecali na troškoveposlovanja, ove godine smo poduzeli razne mjerezaštite da se to ne ponovi.Jedan od većih neplaniranih troškova bilo je uzimanjeu najam aviona drugih operatora kad zbog kašnjenja uisporuci naših zrakoplova (na što nismo mogli utjecati)nismo, nažalost, bili u mogućnosti izvršiti svoje ugovorneobveze vlastitim zrakoplovima.Prema projekcijama za 2006. godinu i prema potpisanimugovorima, s dobro izgrađenom organizacijomtvrtke, zrakoplovima i posadama Serije spremnim da odradeugovorene obveze, financijski rezultat druge godinepostojanja bit će pozitivan. OčekivaniLeaseprofitOutu 2006.godini je oko 2,5 milijuna EUR-a Ad što Hoc će jasno puni pokazatida je odluka Atlantske plovidbe bila pravilna i da jeDubrovnik Airline d.o.o. dobro Ad ustrojen Hoc za ACMI uspješnoposlovanje i razvoj.USPOREDBA 2005. i 2006. GODINE250,0200,0150,0100,050,00,0putnici(000) sati leta(00)zaposleniS1S2(Napomena: plavom bojom označena 2005. g., a crvenom 2006. g.)25

DUBROVČANI UPORTUGALSKIM INDIJAMAmr. Anica Kisić, profSa snom da osvoji Indiju, 327. godine prije KristaAleksandar Makedonski poduzeo je pohodpreko Perzijskog carstva na tu bogatu i velikuazijsku zemlju. Zapamćen je u povijesti kao AleksandarVeliki jer je ovim pohodom, koji nije bio isključivorušilački, prvi put pokušao približiti zapadni istočnomsvijetu. Poslije su, od 2. stoljeća nadalje, trgovinu s Indijomodržavali Arapi. Tek krajem 13. stoljeća, MarkoPolo kao prvi Europljanin proputovao je cijelu Aziju isvojim opisima potaknuo i druge da otkrivaju dalekekrajeve.Od tada mnogi putnici, trgovci, misionari i pustolovipomorskim i kopnenim putem odlaze do zapadne obaleIndije. Među njima je dosta ljudi iz hrvatskih primorskihkrajeva, osobito iz Dubrovnika. Dubrovčanisu bili najbolje upućeni u prilike na Istoku jer su i prijenego je Otomansko carstvo ozbiljno zaprijetilo Europi,već 1366., papinskom bulom dobili dopuštenje zatrgovinu s muslimanima. Širili su svoje poslovne vezeprema Levantu, Arapskom poluotoku i Perziji, sve doIndije. Mali Dubrovnik bio je, naime, manja prijetnjaislamskim vladarima od jake Mletačke Republike iliGenove.Prije otkrića kraćeg pomorskog puta u Istočnu Indijutrgovina mirodijama, svilom, damastom i drugomistočnjačkom robom išla je dugim karavanskim putemkopnom preko Egipta, Perzije do sirijskih luka, a iz Indijemorem na Ormuz ili Basru u Perzijskom zaljevu,odatle opet karavanama do sirijskih luka, ili pak iz Indijekroz Crveno more na Suez pa karavanom do Aleksandrije.I Dubrovčani su kao i ostali europski trgovciu Aleksandriji i lukama Sirije, a ponekad i u Damaskui Alepu krcali indijsku robu na svoje brodove i prevozilina Zapad. Dubrovčani su početkom 16. stoljeća dobiliod egipatskog sultana čak i neke trgovačke povlastice.Godine 1498. portugalski pomorac Vasco de Gama,isplovivši iz Lisabona s tri karavele, pronašao je kraćiput za Indiju oplovivši Afriku preko rta Dobre nade.Dolazak Portugalaca ugrozio je Indijce jer su nastojalizaposjesti važnije indijske pomorske gradove. Ugroženaje tada bila i arapska trgovina indijskom robom prekoarapskih zemalja, pravcem preko Perzijskog zaljevai Crvenog mora. Osobito se zaoštrila ratna situacija okograda Diu na poluotoku Gudžeratu, u državi Kambaj,kojom je na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće vladao islamskivladar Mahmud.Iz toga doba, točnije 1480. godine, počinju prijeporioko osobe takozvanog «Jaše Dubrovčanina» koju jepokušavao rasvijetliti Vladimir Mažuranić, sin velikogpjesnika, u studiji iz 1925. godine, oslanjajući se naportugalske kroničare osobito na Joao de Barrosa kojije djelovao između 1480. do 1528. pa Jeronima Osoria(1506.-1580.) te dubrovačkog kroničara Jakova Lukarevićačije je djelo «Copioso ristretto degli annali diRagusa» (Obilan pregled anala Dubrovnika), tiskan uVeneciji 1605. Poznato je bilo i Vascu de Gami da jejedan islamizirani kršćanin kojega su zvali Az, Jaz (latinskiJazius) ili Jaša, od kralja Mahmuda dobio naslovmeleka, tj. vicekralja ili kneza, u državi Kambaj na poluotokuGudžeratu. Jaša je od grada Diua stvorio jakoutvrđeno uporište i najprometnije pomorsko središte.30 godina zaustavljao je prodor Portugalaca u Gadžerat.Prema portugalskom kroničaru Barrosu on je bioporijeklom Rus. Došli su mu u pomoć egipatski brodovikoje su Portugalci potukli. U latinskoj kronici portugalskogbiskupa Osoria piše da je na egipatskim brodovimabilo više kršćana iz raznih krajeva Mediterana,najviše Mlečana i Dalmatinaca i da su na zarobljenimegipatskim brodovima nađene knjige pisane na latinskom,talijanskom, španjolskom i dalmatinskom jeziku(«dalmatico»), što znači hrvatskom. Portugalci su tadauspjeli ishoditi da sagrade tvrđavicu u gradu Diu pa jetaj grad napokon osvojen unatoč tome što su i Turci,koji su tada vladali Egiptom, Arabijom i Mezopotamijom,poslali u pomoć flotu da se obrani grad. PremaLukareviću, u ekspediciji turske flote na Diu 1537. i1538. sudjelovali su na silu uzeti neki Mlečani i znatanbroj dubrovačkih mornara s dubrovačkih brodova kojisu se nalazili u Aleksandrijskoj luci. Tako je DubrovačkaRepublika i ne htijući bila uvučena u indijski rat,mada je dubrovačkim brodovima na kraju dopuštenoda isplove iz Aleksandrije.Mažuranića dovodi u zabunu autentični podatak JakovaLukarevića da je Giacomo Rauzeo, Jakov Dubrovča-26

nin, 1536. u svojstvu vicekralja, a po zapovijedi kambajskogvladara pokušao pridobiti kalifa-padišaha uCarigradu za borbu protiv Portugalaca. Mažuranić gapoistovjećuje s melekom Jašom. Međutim povjesničarVinko Foretić, a za njim i drugi, s pravom pretpostavljada su najvjerojatnije to bile dvije osobe, koje su djelovaleu vremenskom razmaku od dvadesetak godina, pa ihne treba miješati. Podatak, pak, da su na zarobljenimegipatskim brodovima nađene knjige na hrvatskom jeziku,posebno je važno za našu kulturnu povijest.U turskoj floti bio je unajmljen kao trubač jedan Hrvat(iz nepoznatog kraja) imenom Juraj Hus koji je svojedogodovštine opisao u putopisu, ali to nije tema ovogačlanka.Ovi zanimljivi podaci, koji odišu pustolovinama iz dalekihkrajeva, značajni su jer svjedoče o ranoj prisutnostiDubrovčana u Indiji.Budući da je Kolumbo otkrio Ameriku 1492., mislećida je otkrio put u Indiju, u 16. stoljeću zemljopisni pojamIndije ponekad se brka s Novim svijetom - Amerikama,koje dubrovački kroničari i pisci u 16. stoljećučesto nazivaju Indije pa treba paziti, kada se spominjuneki podaci o našim ljudima u Indiji, radi li se o Indijiili Amerikama.Nakon dolaska Portugalaca, luka Goa na zapadnojobali Indije zbog povoljnog zemljopisnog položaja postalaje najvažnije uporište za obranu njihovih posjeda.Dubrovčani su bili svjesni da je dolaskom Portugalacanjihova trgovina ozbiljno ugrožena, jer su Portugalciindijsku robu nudili jeftinije pa se Dubrovčanima nijeisplatilo tu robu kupovati od arapskih prekupaca u Aleksandrijii Tripolisu. Zato su počeli i sami ploviti okoAfrike do Indije i intenzivnije se zadržavati u luci Goiizmeđu 1530. i 1535. godine. Uz dozvolu kolonijalnihvlasti počeli su se tamo naseljavati, premda je bilo dostaDubrovčana i u doba vlasti godžaratskih sultana,od kojih su mnogi prešli na muslimansku vjeru.Novopridošlice se nisu naseljavale u samom gradu Goi,već su osnovali posebno naselje Sao Braz (Sveti Vlaho)nazvano po crkvi sagrađenoj 1563. koja i danas postoji.Ne zna se pouzdano jesu li je Dubrovčani dali sagraditi,bitno je da je posvećena sv. Vlahu. Jakov Lukarevićtako piše: «....i u njemu se nalazi među drugimcrkvama jedna posvećena sv. Vlahu, mnogo bogata,koju su ukrasili Dubrovčani, koji trguju u ovim morima...».Portugalci su pak prilično blagonaklono gledalina dubrovačke doseljenike kršćanske vjere s obziromna muslimansko okruženje, iako su zazirali od njihovetrgovačke konkurencije.Godine 1580. Španjolska je pokorila Portugal. Dubrovčanisu imali tradicionalno dobre odnose sa Španjolskompa je čak 40 dubrovačkih teretnih brodovasudjelovalo u španjolskoj armadi Filipa II. protiv Portugala,što naglašava 1581. izaslanik dubrovačke vladeFrano Gundulić u svom izvješću španjolskom potkraljuu Napulju. Tijekom 60 godina španjolske dominacije,dubrovačka kolonija Sao Braz čak se administrativnoodvojila od Goe i dobila neku samoupravu, a samo jenaselje, prema portugalskom piscu Ayali iz 19. stoljeća,bilo opasano zidinama i topništvom i imalo je strateškuvažnost za obranu Goe. Suvremeni portugalskipisac Catao Gomez drži da je dubrovačko naselje imalou doba najvećeg procvata oko 12.000 stanovnika. Navodičak da su bogate gospođe prilikom odlaska u crkvuSv. Vlaha bile zaštićene baldahinima koje je nosilopuno robova «da se za njima dizala prašina». Sama Goaje početkom 17. stoljeća imala 200.000 stanovnika.O dubrovačkoj koloniji Sao Braz doznaje se dosta izživotopisa i pismene ostavštine dubrovačkog pomorcai diplomata, Lopuđanina Vice Bune (1559.-1612.)koji je imao visoke funkcije u službi španjolskog kraljaFilipa II. O zanimljivom životu Vice Bune zaslužilo biposebno pisati u Atlant bulletinu. U njegovoj oporuci ina epitafu u crkvi Sv. Trojstva na Lopudu, spominje seda ga je španjolski kralj poslao u Gou «da širi vjeru» ida je poduzimao naporne plovidbe u oba svijeta (Indijui Ameriku) također i Belgiju kamo je poslan da se boriprotiv protestantizma. Kraće vrijeme bio je imenovani za potkralja Meksika, a život je završio u Napuljukao diplomat. Uvijek se borio za interese DubrovačkeRepublike. U Goi je Vice Bune «dugo boravio» i bezsumnje se bavio i trgovinom jer mu je portugalski trgovacDiego Suera ostao dužan 6.000 dukata.Opadanje važnosti dubrovačke naseobine u Goi vjerojatnoje sukladno opadanju samog grada Goe. Godine1640. Goa je opet došla pod portugalsku vlast,ali nije obnovila prijašnji značaj. U 17. stoljeću u Azijijača nizozemski utjecaj, zatim utjecaj engleske «istočnoindijskekompanije» pa je uporedo sa slabljenjemportugalskog udjela u svjetskoj trgovini istočnjačkomrobom padao i značaj Goe. Tijekom 17. i 18. stoljećaiz grada se povuklo dosta europskih trgovaca, međunjima i Dubrovčani iz naseobine Sao Braz.Naši stari povjesničari, Vladimir Mažuranić i poglavitoVinko Foretić, istraživanja o Dubrovčanima u Goi iopćenito u portugalskim kolonijama u Aziji, temeljilisu na izvještajima suvremenih portugalskih i dubrovačkihkroničara (primjerice Lukarevića) pa se na to oslanjajui ostali koji su pisali o ovoj temi. Više bi se znalokad bi se poduzela temeljitija istraživanja u arhivima uPortugalu i Goi.27

DOGAÐAJ RIBATamara Gović, prof.Ovo je priča o jednoj palamidi i tunju koji se većčetiri stoljeća nalaze na fresko slici blagovaonicefranjevačkog samostana u Rožatu. Palamida je prva,manja i već pomalo izblijedjela na žbuci, a za njom se uravnini, u letu bestežinskom i bezvremenskom svojimoblim tijelom zalijeće tunj kao i onog jutra kad su se izriječne vode pojavili pred jednim siromašnim frenjevačkimlaikom, u narodu često spominjanim Didakom.Da bi se priča uopće razumjela, treba znati kako sufranjevački svećenici, ti narodni fratri u davna vremenabili siromašni i živjeli od vlastitog rada u vrtu, od lemozinepri svečanijim misama i, naravno, od prikupljanjahrane prije zimskih oskudica, pogotovo o Božiću iUskrsu.Fra Didak je u prostranim tišinama Samostana MarijinaUznesenja posljednji odlazio na spavanje. Prolazioje atrijem u kasnu noćnu uru, križao se pred bočnimcrkvenim vratima, sjena mu se izdužavala pred kominatompa se znalo dogoditi, ali on to nikad ne bi rekao,da je u neke gluhe ure susretao prozirne sjene malobraćanakako se u krugu, kao da slijede put procesije,miču postajama Križnog puta.Didak je bio previše vjernik, isuviše odan dobroti i mucipreživljavanja da bi sebe uplašio, odgovorio od svakodnevnogposla ili uvjerio kako mu je vječito spremanjeobjeda, večera, jutarnjih bijelih kafa tek puko služenječak i onih mladih fratara koji su se s njime ponekadznali i te kako grubo našaliti.On je bio vjernik koji je znao da je Isus s nekoliko kruhovai riba nahranio mnoštvo hodočasnika. Smatrao jeda je u staro doba moralo biti tako da mana pada s nebesai da ti je dovoljno zamisliti ukus koji hoćeš, recimomiris freške ribe, dah krušca, puni gutljaj vina pa daupravo sve to osjetiš na nepcu.Tako se u naivnosti i dobroti nekih ljudi čuda i mogudogoditi, a njihove priče kasnije posluže mnogim generacijamapoput primjera da vjerovanje ne može bitipogreška već odabir čiste duše.U to se Didak uvjerio jedne kasne i mokre jeseni kadse bližio njegov imendan, a hladni se franjevački zidovinoću zaklapali u reski vonj oskudice kad se iz kominatenije podizao bijeli dim i čitav se četverokut crkve i zidištas fratarskim ćelijama noću bijelio poput smrznutogi zaleđenog pečata. Danima je sebe prekorijevao kakoje mogao biti tako brzoplet, tako ohol i samouvjerenpa obećati fratrima da će o njegovom imendanu objedovatisvježe ribe. Sjeća se da su ga oni mlađi pogledalipodrugljivo, a dobri se fra Bone samo nasmiješio, pljesnuorukama i rekao: « Vjerujte da će Bog Didaku dationo što je i zaslužio!» To se moglo shvatiti dvojako, daće uistinu dobiti ribu, koju će mu udijeliti netko odpobožnih ribara, ili da neće dobiti ništa jer se poigraoobećanjem u nevrijeme. Te su misli starog laika budilenoću i on bi se okretao u svojoj ćeliji, čvršće se zamotaou lincul od raše, osjećajući kako ga tvrdi zidovi prekorijevajuledenom studeni.Ujutro je na svoj imendan nesretni laik krenuo u prošnjupo selu. Nosio je košičić koji se po dnu skrutnuood vlažnih ribljih tijela što ih je još ovog ljeta, još zablažih dana donosio u kuhinju i spremao na brodet,prigao na ulju, pekao na gradelama, sve kako bi se Matovići,Markovići, Kneževići i Riječani od Tenturije doKantafiga prignuli u barku, objeručke zahvatili i prenijeliu košić siromašnog svećenika migoljavo, slatko,još živo breme iz dubina.28

Ali se tog jutra nitko nije otisnuo niz Rijeku jer jenoću skure drmala tramuntana i mreškala vodu dasu trokutaste krijeste letjele od izvora prema Goravi ivjetri šibali Didakove promrzle noge.«Kud ćeš, Didače, po ovom nevremenu?» obraćalimu se po kućama. «Ma koji imendan, čovječe! I ko bilud odvezo barku pa se fortuno do Kantafiga! Nego,evo će ti Made ubrat kupusa u peči i neka ti Anicaiz blanka izvadi malo muke pa im nakuhaj kupusinei naprigaj poskurica. Ko je vidio u ovo doba dobruribu? Ni da nam dođe sveti otac biskup ne bi mogliništa!»Tako se Didak vratio oko desete ure prazna košića jerje kupus imao u fratarskom vrtu, a i muke su skupilidok je bilo navrijeme da se zima provede mirnije jerje sela Gornje i Donje Bande znala stisnuti oskudicapa bi se mnogi od njih pojavili i na njihovim vratima,moleći milostinju!Upravo je, kako je kasnije pričao, od Dakse bljesnulajedna svijetla zraka, kao ono kad se iza oblaka na oltarnojslici pojavi sunčev rub. Rijeka je nijemo tekla,puna žute i brze vode. Ni galebovi se nisu čuli i rubovisu se Blata prignuli nad vodu slomljenim, crnimtrskama.Odjednom se izbliza, nekoliko metara od obale, uskomešavoda i na svjetlosti kasnih desetih ura zabljesnetijelo palamide i odskoči visoko pa tresne na put. RavnoDidaku pred noge. Za njom se vretenasto propne,poleti i strigne tunj, skoro crn, gladak i okretan.Dvije su se ribe snažnim repovima borile s kamenčićimana putu, žudno otvarale usta, koprcale se, u zamcilovca i lovine. Didak nije previše čekao, zgrabio jepalamidu i tunja, ubacio ih u košić i odnio u kuhinju.Tamo je odložio ribe na rub trpeze, osmotrio ih sa svihstrana, pomilovao im glatke repove, a zatim sve ostavioi pošao u crkvu. Kleknuo je pred oltar, zahvalioBogu, Isusu i svetom Antunu.Tog su se dana posnog Didakovog imendana fratripogostili palamidinim mesom i sočnim komadom tunjakoji je unosio snagu u staračke, bezube i mršaveDidakove obraze.Od tada su prošla stoljeća, umro je laik Didak, ali jenjegovo ime ostalo upisano u nekrologiju franjevacajer je jedno vrijeme, iako laik, u prolasku kuge koja jedesetkovala svećenike, obnašao dužnost gvardijana.Netko je prije toga na zid blagavaonice naslikao, nevještoi predano dvije ribe – palamidu i tunja iz legendekoja tvrdi da se vjernici mogu nahraniti i nadomkad zakažu sva zemaljska dobra.VOGATereza Buconić Gović, prof.I VOGARIRijeka je nekada davno usjekla korito od Oka na Palatii snizila izvorište da se ključala voda tek nazireiz jazova pod okomicom Golubova kamena. Ona dolaziizdaleka, nju tvore veliki i mali izvori iz Popova polja. Toje polje široko i prostrano, ljeti prepuno žita i kukuruza,a zimi, da mu nije oduška u jazovima, prekrilo bi sela uzrubove i presušilo Rijeku dubrovačku.Rijeka odavno teče, a silina vode svrdla brdo i množise hektolitrima niz spilje, kroz porozne kraške prolaze.Na Palati izlazi zlatnozelena i ruši se niz slap, a navali likiša po Popovu, zažuti se voda i uzmuti korito, prevrnei obezlavi jegulje.Ta se rijeka nekada, kažu, zvala Arion, a nazive Vimbula,Umbla, Ombla dobila je po vinu. Uz izvor joj, naslućujupovjesničari, bili su rimski palaci, pa mlinovi. Plandovanjeje nudila gosparima u zlatnim filjugama, a riječkimribarima otkrivala gdje se nalaze silne poste cipola, jegulja,smuduta i gdje raste riječna salata – voga.Iznad Sorkočevića gaja nekada je postojalo selo Vogarići,pa nije teško zamisliti da su stanovnici drugovali svodom i u proljeće s Rožačanima sakupljali vogu. Vogaraste uz obalu, po kamenju, i prostire se poput riječnekose kad kurenti plaho zanose i jegulje i vodurinu nizvirove.29

Ta Rijeka, koja je od ušća široka poput Nila, ali kratkatoka da je more proguta već kod Mokošice, najljepšaje kanjonska slika dubrovačkog podneblja. Izvorjoj nalikuje na bjelokosni češalj koji se razlijeva i putujetankim nitima, čitavim vodenim i nezadrživimplavilom dalje, uokolo riječnog izvora Blata. S jednemu strane ostaje uski Konalić, a s druge šira prugatoka, kuda voda mirno i nevidljivo plovi. Gledaš li jeizjutra, vidiš kako joj iz usta izlazi dah, topao poputdima s popreta.Miriše čim siđeš na Kuparicu i za suša nisko leži podkolobranima. Poslije upornih kiša i mjesečeve mijeneodjednom naraste i prepluta obale. Ulazi u kuće,plavi pragove, izravnava donje skaline i pretkuće. Ponjoj putuju slomljene trstike, a palme na obali plutajupodnožjem kao pluteni čepovi. To se Rijeka sjećakako je nekada plavila Komolačko polje i nije joj bilobrane kad su se u nju slijevali izvori Bote, Orovca iRačevice.Nekad se pritaje zimske ćudi, Rijeka se smiri i sporoputuje niz Konalić, Rožat i samostan do Obuljena iGorave. U Blato joj slijeću pliske i galebovi, a vodusvrdlaju, izranjaju strjelimice pa opet zaranjaju u njubrzi gnjurci, i patke odnekud bijelo padaju u blatskišaš i trstiku.Uz rive privezane čekaju barke. Dođe li pramaljeće,u kojemu se pod travama legu komarci, izlaze na Rijekuvogari. Niz dužinu svoje barke ispruže grablje izaveslaju uzvodno. Tamo uz Kuparicu i oko Blata etoza njih riječne salate. Ugledaš li je odozgo, zelena jei prozirna, a privučeš li je uz rivu, otrgne se lako i napovršinu ispluta zamršenih vlasi. To je voga u kojojse sakrivaju gambori i glavoči batalaši. Gambori nalikujuna velike skakavce, na gradelama pocrne i podzubima hrskaju.Glavoči uistinu žive uz njedro riječne batale pa odatlei nose naziv batalaši. Glava im velika, a njihov jepedalj dužine prava poslastica riječkih vogara.Odozgo sve jače peče proljetna zraka, a ribari se naginjunad vodu. Odozdo ih umiva jedan dah, svjež iprohladan, kao da im netko na lice naslanja mokre,nevidljive ruke. U zrcalu vide svoje tvrdo i tamno lice,duboko usječene bore oko nosa, pa kako je vazda ljepšenaslućivati riječnu dubinu i svilenu joj rodnu plodnicu,zagrabe, izvuku i u barku istresu riječnu travu.Ne osvrću se za naramkom, vade dalje, a na dnu se uvogi komešaju gambori i glavoči zijevaju širokim ustima.Koliko god u Blatu ima trave, kornjača i trstike,toliko u vodi raste paučine ovih riječnih kosa. Zbognjih su se ispredale bajke da je to potopljena glavavile Aretuce koja se pretvorila u Rijeku i okamenila ubrda i stijenje ljubomornog pastira Ariona.To znaju i ne znaju ribari kad prikoštavaju uz obale pau košićima nose vogu i trpaju je u čvrsto opletene balune.Nije njima čekati, s teretom će voge zamaknutiniz Rijeku. Pred očima im pukne Daksa i njezine poste,a tamo dolje more mami ribonosnim Lopudomgdje u morskim tlima leže široke sope. Nema boljeribe za gradele od sopa čije su glave ružne, široke, očiizbuljene.Podmorjem prolaze sopina jata, bjelasaju se u tminii odjednom promijene pravac, zaljuljaju se, zabljesnupoput prstena u polumraku. Vodi ih čudni osjet, mirisvoge, njezina glatkoća, svježina po rasječenoj dinji,po rijeci i njezinim obalama. Sladokusno ih primamizelena salata i kad prva uđe u balun, sve za njom nahrupe.Uđu, pasu, uskomešaju se, a izaći ne mogu.Baluni se nadmu i skoro popucaju pa kad se izvukuna dno barke, pretile iskaču sope, prepune voge odizvora.Nedaleko pliva novi bašamar, sopino jato proždrljivo,a već ujutro sljedećeg dana leži u kašetama na peskariji.Uz njih se modro prelijevaju te noći ulovljenesrdele, palamide, trupači i lokarde, a domaćice znaju:pomučiš li se oko sope, dobit ćeš najukusniji riblji zalogaj.Meso joj bijelo, a onaj otužni prepuni tobolac,pun blata, voge i morske nečisti, nestao je pod nožemi mlazom vode. U pliticama uz spremljenu ribu zelenise kupus pod ulje. Kuće i ulice mirišu po gradelama,po priganoj ribi, po gustom brodetu.Tako već stoljećima iz svojih kuća izlaze Matovići,Markovići i Šišići i u paletunima od modrog trliša sjedajuu barku. Veslaju i šute, a trstika im se klanjakako zapuše vjetar. Duboko dolje u riječnom koritumodre se cipoli, promiču zmijaste jegulje, a štiti ih ioku skriva prozirna koltrina slatke voge koja je nekadabila vilinska kosa i blistala poput zlata na suncu.30

IN MEMORIAMHRVOJE MILOGLAVKad god nas zauvijek napusti netko, tko je u svojojfirmi, svojoj ulici, svome gradu ostavio dubokitrag, osjetimo potrebu i želju oprostiti se s njim nadostojanstven način i zapisati sjećanje na sve ono što jetaj čovjek za svoga života učinio dobroga, podsjetiti nasve njegove vrline i na taj se način ne samo oprostiti odprijatelja već i potaknuti sve nas što ostajemo da u svojživot ugradimo što više onoga dobroga što je on živio.Dana 16. veljače ove godine, samo jedan dan prije svojegpedesetog rođendana, prerano nas je, nažalost, napustionaš Hrvoje pa se kao njegovi prijatelji i suradnicina ovaj način opraštamo s njim pokušavajući iz njegovabogatoga života spomenuti dio nama poznat.Uzaludnoga li posla.Jer za one koji su ga poznavali niti jedna od napisanihriječi ne će biti novost, a za one koji nisu imali srećususretati se i raditi s njim, ništa napisano ne će moćivjerno dočarati kakav je Hrvoje bio.Čini nam se da Hrvoja poznamo oduvijek, iako smose intenzivno družili i radili s njim tek zadnjih desetakgodina, od kada je Atlantska plovidba preuzela većinskipaket dionica u Grand Hotelu Imperial d.d. gdje jeHrvoje bio direktor još prije Domovinskog rata.Hrvoje je tijekom rata prošao kroz sve kalvarije hotelai svih onih koji su u njemu boravili, brinući se o njimai hotelu kako je najbolje znao i mogao u ona teška vremena.Tek što su utihnuli topovi, a Hrvoje je započeopripreme za obnovu Imperiala. Znajući da hotel predstavljaživi spomenik dubrovačkog turizma i stoljetniodraz iskonske dubrovačke finece i tradicije, nije želiobilo kakvu obnovu. Želio je Imperial obnoviti da budenajbolji, kao što je desetljećima već bio. I ta želja ga jeujedinila s nama iz Atlantske plovidbe. Zajedno smo snjim prošli cijeli dugogodišnji proces pripreme obnove,brojnih pregovora i konačnog dogovora.Trebalo je vidjeti njegovu sreću kada su počeli prvi radovikoje je pažljivo pratio sve do dana otvaranja hotela.U to vrijeme redovito se javljao svojim člancima i uovom Bulletinu ponosno izvještavajući o svim izvedenimradovima.Usporedo, nakon kraće specijalizacije u Londonu, bioje dio najužeg tima Hiltona koji je postavio temelje novoobnovljenomhotelu. Između ostalog, sudjelovao jeu odabiru novih radnika kojima je svojim pristupomdočaravao sve vrijednosti našega Grada i „starog“ Imperiala,brinući se istovremeno o svakom radniku izpredratnog Imperiala.Sve ovo dovoljno govori koliko je Hrvoje bio prezauzeti opterećen. No, za razliku od svih nas drugih, običnihljudi, Hrvoje nije niti u trenucima najvećeg posla dopustioda bude manje osjetljiv za svoju okolinu i njeneprobleme. Imao je čudesnu sposobnost razumijevanjaljudi oko sebe: obitelji, prijatelja, suradnika, radnikahotela i nevjerojatnu želju da popriča, shvati tuđe probleme,nenametljivo pomogne savjetom, makar samoobičnim razumijevanjem i suosjećanjem. Istovremenoje svojim najbližim suradnicima otkrivao i sve svojestrahove i dvojbe. Tako je, zbog iskrenosti, poštenja inesebičnog darivanja ljubavi i brižnosti prema drugima,postao omiljen gdje god se našao.Je li zbog svega toga prerano izgorio? Samo Bog zna.Hrvoje nije niti živio niti radio na uobičajen način. Kadnas je napustio, nitko se nije mogao sjetiti bilo kogau Gradu koji bi barem približno bio kao on. Zato je injegov ispraćaj bio po mnogo čemu jedinstven. Zastavena pola koplja, ne samo ispred njegovog Imperialanego i pred drugim dubrovačkim hotelima ... stotineuplakanih ljudi na komemoraciji i zadušnici njemu učast i sjećanje ... tisuće ljudi od početka pa do krajaispraćaja ... grobna tišina ... pa zajednička molitva svihkoji su ga došli ispratiti.Od tada do danas, koliko god bili okupirani svakodnevnimposlovima, ne prođe niti jedan dan, a da ga se ponečemu dobrome ne sjetimo.I za kraj, kao naše posljednje hvala, od svih dirljivih riječioproštaja od Hrvoja odabiremo one koje je izrekaoJan Wijnen, generalni direktor Hilton Imperiala, kojije nakon Hrvojeve smrti, kazao:„Pjesma je završila, ali melodija ostaje.“31

Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d.na dan 15. svibnja 2006.g.SvetiSvetiGetaldi Konavle Mljet Nikola I Koloep Vlaho Oluja Petka PelješacZapovjednik Blago Antun Jakša uro Viktor Vedran Ivo Veselko AntunMilaševi Krilanovi Margareti Buškovi Selecki Sandri Boni Vlašica MihoviI. asnik Toni Maro Eugen Lukša Zdravko Vojko Vicko Antun Ivicapalube Bioi Kordi Padovan Jovica Marevi Martinovi Svilokos Biki-Mrše KmetoviII. asnik Toni Ladislav Antonio Darko Nikola Darko Darko Frano Robertopalube Jerkovi Šestanovi Žarak Miši Bajo Prvan Mihajica Knego StahorIII. asnik Cvijeto Vinko Adnan Maroje Antonio Ivan Andrej Darko Franopalube uka Jerkovi Hajdarovi Šari Miloševi Družijani Ribii Beusan Rozikadet Pavao Ivan Marin Attilio Pero Marko Ivan Mario MarkoDuji Dobrojevi Šuperak Udovi Violi Žili Mladin Babarevi OberankadetAndrija./. Marasovi ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.voa Stipe Ivan Slobodan Niko Ivo Ivan Pero Marijan Zdravkopalube Vukievi Banovac ae Bezek Kesovija agalj Haija Košta GalovvoaZoranpalube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Rosokormilar Nikša Miroslav Ivica Dario Nenad Slaven Tomislav Daniel ToniBender Musulin Bili Mili Drenovski Duvnjak osi Bebi Blagajikormilar Josip Nikola Ivica Ivan Branko Pero Zdravko Miroslav ŽeljkoMusta Sterniša Bjelopera Petkovi Pribisali Kusi Pai Biondi Kuretkormilar Josip Miho Nevenko ino Franko Vicko SlavkoTurkalj Zedniek Šutrin ./. ./. Marinovi Petkovi Mardeši Šarikormilar./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.mornar Hrvoje Leon Boris Milan Ivica VedranVukovi Glaviški ./. Stojanovi ./. Ivankovi Piri ./. Pleašmornar - Marko Darko Jurica Bruno Milan Milivojpom.konobar ./. ./. Korda Marinovi Zonji ubeliPrgomet oza ./.Upravitelj Baldo Nikola Ivo Alen Ševkija Ilija Miro Nedjeljko Mihostroja Smrdelj Cvjetkovi Prce Martinovi ustovi Gavri Tomaševi Kmetovi LonacI. asnik Baldo Nikša Marijan Ivica Toni Ante Mato Vladislav Mariostroja Dender Karaman Bra Romac Civadeli Grgi Garvan Krznari SokoII. asnik Miho Robert Mateo Leo Denis Antonio Joško Ivica Grgostroja Fjorovi Pulji Perovi Duda Radeti Buši Vuleša Nikoli UremIII. asnik Jozo Žan Mateo Nikša Jakov Pero Damirstroja Taslak Glišovi Mari ./. Franuši Barovi ./. okljat Arslanagivježbenik Zlatko Andrija Luka Alem Tomi Mario Antestroja Vuleša Grubi Frlan Dilberovi ./. Šari Zec ./. Reživježbenikstroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.voastroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.maza Vladimir Borna Mladen Goran./. Markovi ./. ./. Fugoši Grabar ./. ./. Dimitrovskiista./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski Gamir Boris Josip Stjepan Luko Mario Vladimir Zvonimir Mileelektriar Sijamhodži Bri Cetini Sili Kotlar Sili Šari Cvjetkovi Bilielektroniar./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.pripravnik Dujo Anteelektroniar ./. ./. Radi ./. ./. ./. ./. Grgi ./.brodski Mojaser Viktor Krešimir Mario Nazif Ismo Vladimir edomir Milemehaniar Seidijevski Prvulovi Marinovi Bajevi ustoviZubovi Golik Braun Mariibrodskimehaniar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.glavni Jozo Zoran Ante Ivica Ante Zlatko Luko Ivo Nediljkokuhar Matijevi Poša Buri Jeljeni Rabuši Matijevi Pavlievi Tikvica Jovikonobar Goran Antun Petar Igor Pavao Baldo Nenad Dubravko AntunŠango Trojanovi Puhjera Stražii Bašica Vuluevi Mladin Japuni Dolinapomoni Ivo Dominik Željko Damir Darko uro Nikokonobar Žuvela Radoni Soko ./. Maji ./. Musulin Karapandža Kesovija32

Miho City Miho of Miho City City of of Love Love Love Atlant Love LoveAtlantAtlant AtlantAtlantJadran Jadran Orsula JadranPracat Orsula OrsulaDubrovnik Pracat Pracat Dubrovnik Gunduli Dubrovnik Gunduli Gunduli Gunduli Lapad Lapad Song Lapad Letter Song Song Frauke Letter LetterTrinaFrauke FraukeTrinaTrinaovjednik Zapovjednik Slavko ZapovjednikSlavko AnteSlavko Hrvoje Ante Ante BožoHrvoje Predrag Božo Božo Predrag Predrag Zapovjednik Zapovjednik Antun ZapovjednikAntun Ivan Antun Leon Ivan Ivan Ivica Leon LeonNedjeljkoIvica Ivica NedjeljkoNedjeljkoKoncul Svilokos Koncul Koncul HureSvilokos Hure Orli Hure Stani Orli Orli Orli Stani StaniStani Rakigjija Govorin Rakigjija RakigjijaBjelokosi Govorin Govorin GovorinBjelokosi Bjelokosi Bušlje Bjelokosi Bukvi Bušlje Bušlje Bukvi Bukvi Bukviasnik I. Stjepan I. asnik asnik I. asnik IvicaStjepan Vlado Ivica Ivica Marinko Vlado Vlado Marinko Baldo Marinko Baldo Baldo I. asnik I. I. Dane asnik asnik I. asnik Dane Ivan Dane Pero Ivan Ivan Pero Ivo Pero Stipo Ivo Ivo StipoStipoalube Popovi palube palube Popovi Popovi KisiPopovi Petruši Kisi Kisi Kisi Petruši Petruši Radi Petruši Jerkovi Radi RadiRadi Jerkovi Jerkovi Jerkovi palube Papak palube palube Ivankovi Papak Papak Ivankovi Ivankovi Brbora IvankoviBoškovi Brbora Brbora Orhanovi Boškovi Boškovi Boškovi Orhanovi Orhanovi Orhanoviasnik II. Ernest asnik asnik II. asnikDubravko Ernest Ernest Dubravko Roko Dubravko Vlaho Roko Roko Vlaho Vlaho Vlaho Vlaho II. asnik II. Ivan asnik asnik II. asnik Luko Ivan Ivan Marijo Luko Luko Marijo Ivo Marijo Nikola Ivo Ivo NikolaNikolaalube Kakarigji palube palube Buratovi Kakarigji KakarigjiBuratovi Buratovi Medi Buratovi Rustan Medi Medi Andreuzzi Rustan Rustan Andreuzzi Andreuzzi palube Jankovi palube palube Jankovi Jankovi Dobri Jankovi Dobri Slade Dobri Dobri Glavi Slade Slade Zeevi Glavi GlaviGlavi Zeevi Zeevi Zeeviasnik III. Tomislav asnik asnik III. asnikTomislav Stijepo Tomislav MihoStijepo Nikša Miho Miho Nikša Mario Nikša Mario Mario III. asnik III. asnik asnik III. asnikMarinko VlahoMarinkoTomislav Vlaho Tomislav MarioTomislav MarioMarioalube Majstorovi palube palubeMajstorovi Majstorovi Gandolfi MajstoroviGandolfi Dadi Gandolfi Dadi Zvone DadiDadi Ronevi Zvone Zvone Ronevi Ronevi Ronevi palube palube ./. palube Tkalec ./. ./. Kostreni Tkalec Tkalec Kostreni Kostreni Šestan Kostreni Matievi Šestan ŠestanMatieviMatievi Matievikadet kadet ivo kadet ivo ivo ivo Boris Boris Petar Boris Petar Gjivo Petar Gjivo Gjivovoa Ante voa voa voa Niko Ante Ante Milan Niko Niko Pasko Milan Milan Milan Pasko Pasko MilanMilanBosolt Bosolt ./. Bosolt Matijevi ./. ./. Matijevi Matijevi oriMatijevi ori Njiri ori oriNjiri NjiriNjiri palube Crnevi palube palube Matkovi Crnevi Crnevi CrneviMatkovi Matkovi Mileti Matkovi Reži Mileti Mileti Mileti Bokši Reži RežiReži Bokši Bokši Bokšikadet kadet kadet kormilar kormilar Mladen kormilar Mladen Denis Mladen Denis Ivica Denis Stijepo Ivica Ivica Dušan Stijepo Stijepo DušanDušan./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Magaš Magaš Aleri Magaš Aleri Aleri Ban Aleri Crnevi Ban Ban Crnevi Crnevi Orli Crnevi Orli Orli Orlivoa voa Pero voa voa Romeo Pero Pero Romeo Frano Romeo Frano Nikša Frano PeroNikša Pero Pero kormilar kormilar kormilar Zoran Zoran uro Zoran Neven uro uro uro Boško Neven Neven BoškoBoškoalube Kraljpalube Kralj Nizi Kralj oi Nizi Nizi Gavrilica oi oi oi Gavrilica uraš Gavrilica uraš uraš uraš ./. Brguljan ./. ./. GurišBrguljanJerkovi Guriš Jerkovi Šari Jerkovi Jerkovi Šari ŠariŠarivoa voa Pero voa voa Pero Pero Rade Rade Rade kormilar kormilar kormilar Vinko Ljubo Vinko Vinko Joško Ljubo Ljubo Dražen Joško Joško DraženDraženalube Radovac palube palube Radovac ./. Radovac ./. ./. ./. ./. Gvozden ./. ./. Gvozden Gvozden ./. Cvjetkovi ./. ./. Cvjetkovi Cvjetkovi Mati CvjetkoviPutnik Mati MatiMati Šimovi Putnik Putnik Šimovi Šimovi Šimovirmilar Ivicakormilar Božen Ivica Ivica Božen Frano Božen Frano Igor Frano Silvio Igor Igor Silvio Silvio kormilar kormilar kormilar Ivica Slobodan Ivica Ivica Slobodan Nikola Slobodan Dragan Nikola Nikola DraganDraganBrleti Andri Brleti BrletiBrleti Ajdukovi Andri Andri Andri Ajdukovi Ajdukovi Krajina AjdukoviButorovi Krajina Krajina Butorovi Butorovi Butorovi ./. Jovi ./. ./. Vidojevi Jovi JoviJovi Vidojevi Vidojevi Šango Vidojevi Žili Šango Šango Žili Žili Žilirmilar Jozokormilar Frano Jozo Jozo Valentin Frano Frano Valentin Marko Valentin JozoMarko Jozo Jozo mornar Dragutin mornar mornar DragutinDragutinIli Mileti Ili Ili Ili Mileti Klarin Mileti Mileti Marojica Klarin Klarin Kneževi Marojica Marojica Kneževi Kneževi Kneževi Dundovi Dundovi Dundovi ./. Dundovi ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./../.rmilar Ivankormilar Ivan Igor Ivan Marijan Igor Igor Marijan Tihomir Marijan Tihomir Berislav Tihomir Berislav Berislav tesar Božo tesar tesar BožoBožoZlošilo Prebisali Zlošilo Zlošilo Prebisali Prebisali Mileti Prebisali Mileti Mileti MitriMileti Milovi Mitri MitriMitri Milovi Milovi Milovi Delalija Delalija ./. Delalija ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./../.rmilar kormilar kormilar Mario Mario Mario Dario Dario Dario Upravitelj IvoUpravitelj Marko Ivo Ivo Marko Pavle Marko Nikola Pavle Pavle Pero Nikola Nikola PeroPero./. Rakulji ./. ./. Rakulji Rakulji ./. Rakulji ./. ./. Saulan ./. ./. Saulan Saulan stroja Lopiži stroja strojaHandabaka Lopiži Lopiži LopižiHandabaka erjan Handabakaorak erjan erjan erjanDubiorak orakorak Dubi Dubi Dubiornar Ivanmornar Ivica Ivan Ivan Siniša Ivica Ivica MihoSiniša Goran Miho Miho Goran Goran I. asnik I. I. Hrvoje asnik asnik I. asnik Željko Hrvoje Hrvoje Slobodan Željko Željko Slobodan Damir Slobodan Stanko Damir Damir StankoStankoPopovi Burelez Popovi Popovi Popovi Burelez Burelez StilinBurelezRadulovi Stilin Radulovi Radulovi Mesarek RaduloviMesarek Mesarek stroja Mostahini stroja stroja Mostahini Mostahini Ban MostahiniCapurso Ban Ban Capurso Prišli CapursoZovkoPrišli PrišliPrišli ZovkoZovkoornar - mornar mornar - - II. asnik II. Dario asnik asnik II. asnik Pavo Dario Dario Mladen Pavo Pavo Mladen Mišo MladenRobertMišo Mišo RobertRobert.konobar pom.konobar ./. pom.konobar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. stroja Kreak stroja stroja Bašica Kreak Kreak Kreak Radovi Bašica Bašica Radovi Karli Radovi RadoviPrkainKarli KarliKarli Prkain Prkain Prkainravitelj Upravitelj Petar Upravitelj Joško Petar Petar Branko Joško Joško Branko Zvonko Branko FranoZvonko Frano Frano vježbenik vježbenikvježbenikstroja Petronio stroja stroja Petronio Marlais Petronio PaeMarlais Radelji Pae PaePae Radelji Radelji Pavi Radelji Pavi PaviPavi stroja stroja ./. stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./../.asnik I. I. Miho asnik asnik I. asnik uro Miho Miho Antonio uro uro uro ZoranAntonio Zoran Aris Zoran Aris Aris brodski brodski brodski Valter Marino Valter Valter Marko Marino Marino MarkoMarkostroja Begovi stroja stroja Begovi Begovi Capor Begovi Capor Vidiš Capor Vidiš Milat Vidiš Vulas Milat Milat Vulas Vulas elektriar elektriar elektriar ./. elektriar Burgun ./. ./. Burmeta Burgun Burgun Nikolac Burmeta Burmeta Nikolac ./. Nikolac ./../.asnik II. Dinko asnik asnik II. asnik Dinko Ivica Dinko Stipe Ivica Ivica Denis Stipe Stipe Sreten Denis Denis Sreten Sreten elektroniar elektroniar elektroniar elektroniarstroja Radi stroja stroja Puljizevi Radi RadiRadi Puljizevi Puljizevi Vladi Puljizevi Kunica Vladi VladiVladi Kunica Viši Kunica Viši Viši Viši ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./../.asnik III. Baldo asnik asnik III. asnik Davor Baldo Baldo Vlaho Davor Davor Slaven Vlaho Vlaho Slaven Ekrem Slaven Ekrem Ekrem brodski Nazarijo brodski brodski MišoNazarijo Boris Mišo Mišo Sergije Boris Boris Antun Sergije Sergije AntunAntunstroja upi stroja stroja Popadi upi upiupi Tripkovi Popadi Popadi Popadi Tripkovi Tripkovi Tori Tripkovi Tori Sari ToriTori Sari SariSari mehaniar mehaniar mehaniar Boras mehaniarHendi Boras Boras Hendi Hendi Ili Hendi Zagorac Ili Ili Ili Lobrovi Zagorac ZagoracLobroviLobrovi Lobrovižbenik vježbenik vježbenik uro Marijan uro uro uro Marijan Marijan Ivo Ivo Ivoglavni glavni Lovre glavni Nediljko Lovre Lovre MatoNediljko Josip Mato Mato Nikola Josip Josip NikolaNikolastroja stroja ./. stroja Musladin ./. ./. Musladin Kardov Musladin Kardov ./. Kardov Gardašani ./. ./. Gardašani Gardašani Gardašani kuhar Botica kuhar kuhar Kova Botica Botica Radoje Kova KovaKova Primorac Radoje RadojePavlinaPrimorac PrimoracPavlinaPavlinažbenik vježbenik vježbenik konobar Antekonobar Jure Ante Ante Alvaro Jure Jure Alvaro Ivan Alvaro Ante Ivan Ivan AnteAntestroja stroja ./. stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Marinko Marinko Marinko Radi Marinko Vrenko Radi RadiRadi Marinov Vrenko Vrenko Marinov BoroMarinov BoroBorovoa voa voa voastroja stroja ./. stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./../. ./../.aza maza maza Josipmaza Josip Josip Ivica IvicaIvicaJajevi Jajevi Jajevi ./. Jajevi ./. ./. urija ./. ./. urija urija ./. urija ./../.ista ista istaista./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Bobara Orašac Bobara BobaraOrašac Orašac Doli DoliDolirodski Vladimir brodski brodski Vladimir Goran Vladimir Goran Jozo Goran Vjekoslav Jozo Jozo Vjekoslav Vjekoslav Zapovjednik Zapovjednik Zdravko Zapovjednik LukšaZdravko Lukša Lukša urica urica urica uricaektriar elektriar elektriar Pipus elektriarVignjevi Pipus Pipus Crnogorac Vignjevi Vignjevi VignjeviCrnogorac Bukarica CrnogoracBukarica ./. Bukarica ./. ob.plovidbe ./. ob.plovidbe Stojanovi ob.plovidbe Stojanovi Stojanovi Tikvica StojanoviTikvica Tikvica Gustin GustinGustinktroniar elektroniar elektroniar elektroniar Vedran Vedran Vedran asnik asnik Petar asnik asnik Drago Petar Petar Drago Drago Nikša NikšaNikša./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Radiši ./. ./. Radiši Radiši Radiši palube palube Kuni palube Skoaji Kuni KuniKuni Skoaji Skoaji Skoaji Vezili Vezili Vezili Veziliipravnik pripravnik pripravnik Hrvoje Hrvoje Hrvoje kormilar kormilar Husein kormilar Husein Matko Husein Matko Matko Miljenko MiljenkoMiljenkoktroniar elektroniar elektroniar ./. elektroniar ./. ./. ./. ./. Prka ./. ./. Prka ./. Prka ./. ./. ubur Maškari ubur ubur ubur Maškari Maškari MaškariPrižmiPrižmi Prižmi Prižmirodski brodski Ivo brodski Pero Ivo Ivo Joško Pero Pero Marinko Joško Joško PeroMarinko Pero Pero kormilar Mišokormilar Vladimir Mišo Mišo Vladimir Vladimir Miho MihoMihohaniar mehaniar mehaniar Dadi mehaniarGverovi Dadi DadiDadi Gverovi Gverovi Ivšek Gverovi Barot Ivšek Ivšek Barot Barot DedoBarot Dedo Dedo Nikoli Nikoli Vuli Nikoli Nikoli Vuli Vuli Vuli Vlaši Vlaši VlašiVlaširodski Ivanbrodski Ivan Ivan Marko Marko Marko brodski brodski Ivo brodski Ljubo Ivo Ivo Ljubo Ljubo Cvijeto CvijetoCvijetohaniar mehaniar mehaniar ulo mehaniar ulo ulo ./. ulo ./. ./. ./. ./. Vukeli ./. ./. Vukeli Vukeli Vukeli motorist I. motorist Matovi motorist I. I. I. Matovi Tikvica Matovi Matovi Tikvica Tikvica Kresi Kresi KresiKresilavni Ivicaglavni Joško Ivica Ivica Joško Ivo Joško Ante Ivo Ivo Želimir Ante Ante ŽelimirŽelimiruhar Lukovi kuhar kuhar Lukovi Lukovi ŠtrbiLukovi Štrbi Krki ŠtrbiŠtrbi Krki Poša KrkiKrki Juriši Poša Poša Juriši Juriši Jurišinobar Antekonobar Pero Ante Ante Gjusti Pero Pero uroGjusti Vicko uro uro uro VickoVickoCrnevi Crnevi Štrbini Crnevi Crnevi Štrbini Jerini Štrbini Štrbini Budman Jerini Jerini Jerini Budman Puhjera Budman PuhjeraPuhjeramoni pomoni pomoni Teopomoni Jozo Teo Teo Mario Jozo Jozo Mario Alen Mario Alen IgorAlen IgorIgornobar konobar Ostoji konobar Sekulo Ostoji Ostoji Ostoji Vuemilo Sekulo Sekulo Vuemilo Vuemilo Sivac Vuemilo orkalo Sivac Sivac orkalo orkalo orkalo33

Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. Dubrovniku periodu od 15. studenog 2005. do 15. svibnja 2006. godineBRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:CITY OF DUBROVNIK – Belledune, 26. 11.,iskrcaj / Seven Islands, 03. 12., ukrcaj tereta željeznerudače / Sparrows Point, 12. 12., iskrcaj / PortoTrombetas, 28. 12., ukrcaj tereta boksita / Halifax,11. 1. , / Port Alfred, 14. 01., iskrcaj / Port Cartier,19. 01., ukrcaj tereta željezne rudače / Piombino,03. 02., iskrcaj / Porto Trombetas, 27. 02., ukrcajtereta željezne rudače / Port Alfred, 17. 03., iskrcaj/ Port Cartier, 21. 03., ukrcaj tereta željezne rudače/ Myrtle Grove, 31. 03., iskrcaj / Puerto Odraz, 14.04., ukrcaj tereta željezne rudače / Boca Grande, 30.04., iskrcaj /JADRAN – Xiamen, 27. 11., ukrcaj tereta ugljen /Sorel, 11. 01., iskrcaj / Port Cartier, 16. 01., ukrcajtereta željezne rudače / Myrtle Grove, 29. 01., iskrcaj/ Puerto Bolivar, 18. 02., ukrcaj tereta ugljena /Mobile, 23. 02., iskrcaj / Puerto Bolivar, 14. 03.,ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 26. 03., iskrcaj /Seven Islands, 30. 03., ukrcaj tereta željezne rudače/ Sparrows Point, 06. 04., iskrcaj / Baltimore, 13.04., ukrcaj tereta ugljena / Asneas, 30. 04., iskrcaj/ Kokkol, , 05. 05., ukrcaj tereta željezne rudače /Piombino, 23. 05., iskrcaj /MIHO PRACAT – Puerto Bolivar, 01. 12., ukrcajtereta ugljena / Belledune, 22. 12., iskrcaj / SevenIslands, 31. 12., ukrcaj tereta željezne rudače /Piombino, 15. 01., iskrcaj / Porto Trombetas, 04.02., ukrcaj tereta željezne rudače / Port Alfred, 22.02., iskrcaj / Seven Islands, 27. 02., ukrcaj teretaželjezne rudače / Sparrows Point, 05. 03., iskrcaj /Porto Trombetas, 24. 03., ukrcaj tereta željeznerudače / Port Arthur, 11. 04., iskrcaj / Seven Islands,15. 04., ukrcaj tereta željezne rudače / SparrowsPoint, 23. 04., iskrcaj / Baltimore, 29. 04., ukrcajtereta ugljena / Asneas, 14. 05., iskrcaj / Kokkol, ,20. 05., ukrcaj tereta željezne rudače /KOLOČEP – Qingdao, 30. 11., iskrcaj / Townsville,15. 12, ukrcaj tereta šećera / Kaohsiung, 27. 12.,iskrcaj / IBT Terminal, 15. 01., ukrcaj tereta ugljena/ Fukuyama, 30. 01., popravci / Yokohama, 08.02., popravci / Vancouver, 24. 02., ukrcaj teretapšenice / Kalama, 03. 03., ukrcaj tereta pšenice /Manila, 29. 03., iskrcaj / Hondagua, 08. 09., iskrcaj/ Guangzhou, 19. 04., dokovanje /KONAVLE – Beaumont, 27. 09., ukrcaj teretaželjezne rudače / / Belledune, 12. 12., iskrcaj / SevenIslands, 18. 12., ukrcaj tereta željezne rudače /Sparrows Point, 26. 12., iskrcaj / Willemstad, 07.01., popravci / Porto Bolivar, 16. 01., ukrcaj teretaugljena / Belledune, 29. 01., iskrcaj / Seven Islands,04. 02., ukrcaj tereta željezne rudače / SparrowsPoint, 11. 02., iskrcaj / Seven Islands, 22. 02., ukrcajtereta željezne rudače / Sparrows Point, 01. 03.,iskrcaj / Porto Bolivar, 15. 03., ukrcaj tereta ugljena/ Mobile, 21. 03., iskrcaj / Puerto Bolivar, 31. 03.,ukrcaj tereta ugljena / Jacksonville, 08. 04., iskrcaj/ Puerto Prodeco, 16. 04., ukrcaj tereta ugljena /Point Tupper, 03. 05., iskrcaj / Port Cartier, 09. 05.,ukrcaj tereta željezne rudače /GUNDULIĆ – Gladstone, 25. 11., ukrcaj teretaalumine / NewCastle, 30. 11., iskrcaj / Gladstone,06. 12., ukrcaj tereta alumine / NewCastle, 11. 12.,iskrcaj / Gladstone, 16. 12., ukrcaj tereta alumine/ NewCastle, 24. 12., iskrcaj / Gladstone, 31.12., ukrcaj tereta alumine / NewCastle, 07. 01.,iskrcaj / Whyalla, 17. 01., ukrcaj tereta željeznerudače / Nanjing, 08. 02., iskrcaj / Susaki, 16. 02.,ukrcaj tereta limestone / Port Kembla, 06. 03.,iskrcaj / Gladstone, 12. 03., ukrcaj tereta alumine/ NewCastle, 20. 03., iskrcaj / Gladstone, 26.03., ukrcaj tereta alumine / NewCastle, 31. 03.,iskrcaj / Gladstone, 05. 04., ukrcaj tereta alumine/ NewCastle, 14. 04., iskrcaj / Port Latta, 21. 04.,ukrcaj tereta željezne rudače / Port Kembla, 23.04., isklrcaj / Port Kembla, 26. 04., ukrcaj teretaželjeznih proizvoda / Westernport, 30. 04., ukrcaj /GETALDIĆ – Kinura, 16. 12., iskrcaj / Nagoya,20. 12., iskrcaj / Tagonoura, 22. 12., iskrcaj /Cocktaoo Island, 04. 01., ukrcaj tereta željeznerudače / Bayuquan, 19. 01., iskrcaj / Kwangyang,23. 01., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Mundra,09. 02., iskrcaj / Mormugao, 14. 02., ukrcaj teretaželjezne rudače / Lianyungang, 11. 03., iskrcaj /Grotte Eylandt, 28. 03., ukrcaj tereta magneziskerudače / Bell Bay, 10. 04., iskrcaj / Port Latta, 16.04., ukrcaj tereta željezne rudače / Port Kembla,19. 04., iskrcaj / Gladstone, 23. 04., ukrcaj teretaalumine / Newcastle, 29. 04., iskrcaj / Gladstone,04. 05., ukrcaj tereta alumine / Newcastle, 16. 05.,iskrcaj /MLJET – Missriver, 25. 11., iskrcaj/popravci /Tampico, 05. 12., iskrcaj / Beaumont, 13. 12.,ukrcaj tereta petrokoksa / Civitavecchia, 04. 01.,iskrcaj / Alexandria, 16. 01., ukrcaj tereta željeznihproizvoda / New Orleans, 19. 02., iskrcaj / Missriver,05. 03., ukrcaj tereta pšenice / Puerto Cabello, 17.03., iskrcaj / La Guaira, 05. 04., iskrcaj / Point Lisas,08. 04., ukrcaj tereta urea / Quebec, 28. 04., iskrcaj/ Cote St. Catharine, 04. 05., iskrcaj / Havre St.Pierre, 19. 05., ukrcaj tereta ilmenita /ORSULA – St. Petersburg, 27. 11., ukrcaj tereta žita/ Antwerp, 07. 12., ukrcaj tereta željeznih proizvoda/ Aviles, 16. 12., ukrcaj tereta copper koncentrata /Gijon, 17. 12., ukrcaj copper koncentrata / Sorel,08. 01., iskrcaj / Montreal, 10. 01., iskrcaj /Sorel, 14. 01., ukrcaj tereta titaniuma / Quebec,16. 01., ukrcaj tereta copper koncentrata /Kristiansund, 28. 01., iskrcaj / Hamburg, 31, 01.,iskrcaj / Rotterdam, 01. 02., iskrcaj / Antwerp, 04.02., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Montreal,21. 02., iskrcaj / Seven Islands, 08. 03., iskrcaj /Cacouna, 16. 03., ukrcaj tereta scrapa / Alexandria,04. 04., iskrcaj / Ain Sukhna, 19. 04., ukrcaj teretaželjeznih proizvoda / Sorel, 13. 05., iskrcaj /OLUJA – El Dekheila, 30. 11. ukrcaj tereta soli /Boston, 24. 12., iskrcaj / Paranam, 09. 01., ukrcajtereta alumine / Villa do Conde, 21. 01., ukrcajtereta alumine / Sundalsora, 08. 02., iskrcaj /Kalneset, 16. 02., ukrcaj tereta pijeska / Rostock,24. 02., ukrcaj tereta ječma / Tarragona, 23. 03.,iskrcaj / Cartagena, 01. 04., popravci / Ilheus, 21.04., ukrcaj tereta soje / Brake, 16. 05., iskrcaj /PELJEŠAC – Weipa, 26. 12., ukrcaj tereta boksita /Porto Vesme, 27. 01., iskrcaj / Port Cartier, 16. 02.,ukrcaj tereta željezne rudače / Myrtle Grove, 27. 02.,iskrcaj / Marracaibo, 13. 03., ukrcaj tereta ugljena /Providence, 27. 03., iskrcaj / Port Cartier, 03. 04.,ukrcaj tereta željezne rudače / Myrtle Grove, 14.04., iskrcaj / Puerto Bolivar, 25. 04., ukrcaj teretaugljena / Mobile, 01. 05., iskrcaj / Puerto Bolivar,12. 05., ukrcaj tereta ugljena /PETKA – Porto Trombetas, 01. 12., ukrcaj teretaboksita / Port Alfred, 18. 12., iskrcaj / PortoTrombetas, 06. 01., ukrcaj tereta boksita / PortAlfred, 24. 01., iskrcaj / Porto Trombetas, 11. 02.,ukrcaj tereta boksita / Port Alfred, 26. 02., iskrcaj/ Halifax, 05. 03., popravci / Porto Trombetas, 18.03., ukrcaj tereta boksita / Port Alfred, 01. 04.,iskrcaj / Seven Islands, 06. 04., ukrcaj tereta željeznerudače / Kaohsiung, 18. 05., iskrcaj /SVETI NIKOLA I – Kendawang, 29. 11., ukrcajtereta željeznih proizvoda / Qingdao, 18. 12.,iskrcaj / Hong Kong, 29. 12. ukrcaj tereta željeznihproizvoda / Kuantan, 03. 01., iskrcaj / CockatooIsland, 21. 01., ukrcaj tereta željezne rudače /Xiamen, 02. 02., iskrcaj / Villanueva, 08. 02., ukrcajtereta rudače / Shekou, 14. 02., iskrcaj / Mourilyan,26. 02., ukrcaj tereta šećera / Inchon, 15. 03.,iskrcaj / Xingang, 21. 03., ukrcaj tereta željeznerudače / Mopko, 27. 03., ukrcaj tereta željeznerudače / Kaohsiung, 30. 03., ukrcaj tereta željeznihproizvoda / Houston, 17. 05., iskrcaj /SVETI VLAHO – Savona, 12. 12., iskrcaj / PortoEmpedocle, 17. 12., iskrcaj / Taranto, 25. 12., ukrcajtereta željeznih proizvoda / New Haven, 02. 02.,iskrcaj / Houston, 10. 02., iskrcaj / New Orleans,14. 02., iskrcaj/ukrcaj tereta žita / Veracruz, 01. 03.,iskrcaj / New Orleans, 09. 03., ukrcaj tereta pšenice/ Ringaskiddy, 03. 04., iskrcaj / Rotterdam, 07. 04.,iskrcaj / Ghent, 13. 04., ukrcaj tereta slaga / PortEverglades, 30. 04., iskrcaj / New Orleans, 17. 05.,ukrcaj tereta žita /BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:LAPAD – Klaipeda, 15. 11., iskrcaj / Antwerp,15. 12., ukrcaj / Abidjan, 08. 01., iskrcaj /ukrcaj /Antwerp, 30. 01., iskrcaj/ukrcaj / Ghalaouet, 10.02., iskrcaj / ceuta, 11. 02., / Antwerp, 01. 03.,ukrcaj / Ravenna, 18.03., iskrcaj/ukrcaj / Rostock,05. 04., iskrcaj / Rotterdam, 17. 04., ukrcaj /Immingham, 20. 04., ukrcaj / Agios Nicolaos, 04.05., iskrcaj / Bar, 07. 05., iskrcaj /LOVE LETTER – Bahrain, 18. 11., iskrcaj / RasLaffan, 29. 11., iskrcaj / Mumbai, 06. 12., ukrcaj/ Mesaieed, 16. 12., iskrcaj / Ras Laffan, 17. 12.,iskrcaj / Bahrain, 20. 12., iskrcaj / Essenai, 05. 01.,ukrcaj / Mumbai, 12. 01., ukrcaj / Kandla, 15. 01.,ukrcaj / Khor Fakkao, 25. 01., iskrcaj / Mesaieed,27. 01., iskrcaj / Ras Laffan, 01. 02., iskrcaj /Bahrain, 04. 02., iskrcaj / Karwar, 11. 02., ukrcaj/ Mumbai, 16. 02., ukrcaj / Mangalore, 19. 02.,ukrcaj / Changshu, 14. 03., iskrcaj / Xiamen, 18.03., iskrcaj / Kobe, 24. 03., iskrcaj / Kanazawa, 30.03., ukrcaj / Tianjin, 06. 04., iskrcaj / Shanghai, 14.04., iskrcaj / Masan, 18. 04., ukrcaj / Cailan, 28. 04.,ukrcaj / Laem Chabang, 05. 05., ukrcaj / Ciwandan,16. 05., ukrcaj /LOVE SONG – Cuwandan, 21. 11., ukrcaj / RasLaffan, 07. 12., iskrcaj / Kandla, 15. 12., ukrcaj/ Hong Kong, 09. 01., iskrcaj / Xiamen, 13. 01.,iskrcaj / Muroran, 21. 01., ukrcaj / Singapore, 07.02., iskrcaj / Kobe, 27. 02., ukrcaj / Singapore, 12.03., iskrcaj / Port Kelang, 14. 03., ukrcaj / LaemChabang, 18. 03., ukrcaj / Singapore, 24. 03.,ukrcaj / Mesaieed, 09. 04., iskrcaj / Ras Laffan, 11.04., iskrcaj / Mundra, 17. 04., ukrcaj / Shanghai,30. 04., iskrcaj / Masan, 15. 05., ukrcaj / Ulsan, 17.05., iskrcaj /ATLANT FRAUKE – Yokohama, 08. 12.,preuzimanje / Qingdao, 13. 12., ukrcaj / Sanya, 19.12., ukrcaj / Singapore, 25. 12., ukrcaj / Port Kelang,27. 12., ukrcaj / Ras Laffan, 12. 01., iskrcaj / Dubai,17. 01., iskrcaj / Hayderpasa, 30. 01., iskrcaj / PortoMarghera, 08. 02., ukrcaj / Ravenna, 10. 02., ukrcaj/ Taranto, 14. 02., ukrcaj / Egersund, 26. 02., iskrcaj/ Aberdeen, 02. 03., iskrcaj / Rotterdam, 05. 03.,ukrcaj / steishamn, 22. 03., ukrcaj / Hondikneeset,24. 03., ukrcaj / Rotterdam, 27. 03., ukrcaj / Santos,14. 04., iskrcaj / Rio de Janeiro, 17. 04., iskrcaj /Niteroi, 17. 04., iskrcaj / Rio de Janeiro, 18. 04.,ukrcaj / Santos, 20. 04., ukrcaj / Houston, 09. 05.,iskrcaj/ukrcaj /ATLANT TRINA - Cadiz, 21. 02., preuzimanje /New Castle, 01. 03., ukrcaj / Aviles, 06. 03., ukrcaj/ Vitoria, 20. 03., iskrcaj / Santos, 28. 03., ukrcaj /Albany, 13. 04., iskrcaj / New York, 17. 04., ukrcaj/ Savannah, 19. 04., ukrcaj / Jaksonville, 22. 04.,ukrcaj / Rio de Janeiro, 15. 05., iskrcaj /34

P/B KONAVLI(ex. Irish Hasel)Sagrađen u West Hartelpoolu 1950.g.BRT 5.366NRT 2.981DWT 8.840Dužina preko svega: 136,06 mNajveća širina: 17,57 mVisina na sredini broda: 7,80 mPogonski stroj: parni snage 2.243 kWNajveća brzina: 11,0 NMPreuzet u flotu 27.05.1960.g.od Irish Shipping Co. iz DublinaProdan Slobodnoj plovidbi iz Šibenika10.10.1966.g.PRVA POSADA BRODA KONAVLI – svibanj 1960.g.Šoša Želislav, zapovjednik; Sturica Nikola, I. časnik palube; Regjo Vlaho, II. časnik palube; Šoletić Luko, III. časnik palube;Kosović Neđo, RTG; Vrh Ivan, upravitelj stroja; Paviškov Nikola, I. časnik stroja; Carminatti Ivo, I. časnik stroja; MalašićSlavko, II. časnik stroja; Murati Ivo, vođa palube; Zajec Ivan, tesar; Radaić Ivan, kormilar; Savin Antun, kormilar; ŠužberićŠime, kormilar; Surić Božo, kormilar; Bilan Miro, mornar; Tomas Franko, mornar; Bilić Vjekoslav, vođa stroja; Gazde Marin,mehaničar; Lisica Šime, mazač; Palunko Ivan, mazač; Kusalo Pero, ložač; Glavan Božo, ložač; Pavlović Jozo, ložač; SalkovićZvonimir, ložač; Jurković Mate, čistač; Zadravec Drago, čistač; Tipić Josip, I. kuhar; Gregov Šime, II. kuhar; Crvelin Kuzma,I. konobar; Milić Miho, II. konobar; Bulić Edi, kadet; Štemberger Drago, vježbenik stroja; Lončar Tomislav, mladić palube;Kotlar Luko, mladić sobe; Radulović Boro, mladić kuhinje.Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Davor Obradović, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&mFotografije: Željko Tutnjević i Atlantska plovidba, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Predsjednik Uprave: kap. Ante Jerković35