srpanj 2011. - Atlantska plovidba dd

ulletinAtlantISSN 1332-459425 27srpanj 2011.Razgovors novim predsjednikom UpraveAtlantske plovidbe d.d.Nova poslovno stambena zgradaParobrod "Pčela"Reportaža sa m/b "Atlant Regine"Polaganje kobilice u Kini

Poštovani čitatelji!„Bez obzira što su se tijekom poslovnegodine putem zakonski propisanihizvješća ili pak čestim istupimau javnosti, a i putem društvenogbiltena, dioničari i šira javnost detaljnoobavještavali o događanjimau Društvu te o financijskim iposlovnim izvješćima i planovima,ipak je posebno zadovoljstvo nakraju godine rezimirati rezultateposlovanja, naročito stoga što seunatoč općim recesijskim kriterijimai još uvijek nedovoljno oporavljenojsvjetskoj ekonomiji, polučenirezultati mogu ocijeniti uspješnim izadovoljavajućim“.To je naznačeno na početku IzvještajaUprave o financijskom položaju ianalizi rezultata poslovanja Atlantskeplovidbe za razdoblje od I. doXII. mjeseca 2010., što će se potvrditii na Glavnoj skupštini Društvau kolovozu ove godine, još jednomuz zaslužena priznanja dosadašnjemi dugogodišnjem predsjednikuUprave kap. Anti Jerkoviću i njegovimsuradnicima, kao i pomorcimai drugim zaposlenicima Atlantskeplovidbe. Ne zaboravljamo, njegovaje ideja i pokretanje Atlant bulletinaprije četrnaest godina.Posve očekivano, u ovom, 27. broju,naš sugovornik je novi predsjednikUprave Atlantske plovidbekap.Pero Kulaš, koji je posljednjihgodina bio i član našeg Uredničkogkolegija. Prenosimo njegove najvažnijeporuke:„Kvalitetni i vjerni pomorci bili su iostat će snaga Atlantske plovidbe“.„Prolaz magične brojke od milijuntona nosivosti svrstat će nas u redrespektabilnih svjetskih brodara“.„Kupnja novih brodova završetkomovog ciklusa obnove neće stati“.Pred preuzimanje sedam prinova unašu flotu voditelj projekta gradnjebrodova i novi član Uprave za rukovođenjebrodovima, Marin Matana,u (već!) desetom nastavku,piše o novogradnjama Atlantskeplovidbe.Uvodno najavljujemo i tradicionalnopredstavljanje jednog našeg broda,to je ATLANT REGINE.U kolumni „Nepoznate pomorskestranice“ uvijek vrijedni MarijanŽuvić piše o „Pčeli za sva vremena“,najslikovitijem parobrodu podstijegom Atlantske plovidbe.UredništvoUPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIKkap. PERO KULAŠ dipl.ing.predsjednik Upravekap. PAVO ŠIŠEVIĆ dipl.ing.član Upraveza komercijalne posloveMARIN MATANA dipl.ing.član Upraveza rukovođenje brodovimamr. DUŠKOVLADOVIĆ-RELJA dipl.oecc.član Uprave za financijske posloveIVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.član Upraveza pravne posloveNADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIKPredsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing.,članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing. i GORAN ŽAGAR, ing.2

Razgovorkap.PERO KULAŠ,predsjednik Uprave Atlantske plovidbeUsusret 50.obljetnici Atlantskeplovidbe, krajem 2004. godine,u Atlant bulletinu objavili smorazgovor s našim pomorcima. Umirovljenicima.Uz naslov „36 mjeseci bez iskrcaja“.Naši sugovornici bili su, predstavili smoih abecednim redom, Ivica Košta, PeroKraljević, Ðuro Kulaš i Zdenko Šperanda.Vaš otac Ðuro završio je tada razgovorovim riječima: „Djeca isto navegavaju.Tradicija se nastavlja“. I još: „Atlantskuvode ljudi koji su bili na brodu. Kapetani,makinisti. I to će uvijek biti tako.U Atlantskoj je to u tradiciji. Od kakoje osnovana. Ljudi koji su bili na brodu iznaju sve o brodu.“Jednom sam negdje pročitao da jebrod kao mala država. Poštovanje hijerarhijei iskustvo upravljanja, kojekao kapetan i časnik steknete na brodu,prenosivo je i na veće sustave,tako da je tradicija vođenja Atlantskeplovidbe od strane ljudi koji imajupomorsko iskustvo ne samo logičanveć bih rekao i prijeko potreban slijeddogađanja.Navegavali ste na brodovima Atlantskeplovidbe od 1992. do 2001.godine, kadaprelazite u Glavni ured Atlantske plovidbe.Pomoćnik ste predsjednika Upravekap. Ante Jerkovića dvije i pol godine, do1. siječnja 2011.godine i odluke Nadzornogodbora o izboru predsjednika i članovaUprave Društva u novom sazivu.Točno. Navegavao sam do 2001. godinekada prelazim u glavni ured Atlantskeplovidbe, i to u Komercijalni odjel.Počeo sam kao pomoćnik šefa operative,nakon čega jedno kraće vrijemeradim u svojstvu šefa Kadrovskog odsjeka.Od 2005. godine zaposlen samna poslovima ugovaranja brodova, aod 2008. kao pomoćnik predsjednikaUprave. U ovom radoblju od 9 godinaproveo sam i neko vrijeme na usavršavanjuu inozemstvu, kroz raznaškolovanja i izobrazbe kao i praktičnidio rada kod naših dugogodišnjihposlovnih partnera, od brokera i osiguravatelja,pa do bankarskih institucija.Ovaj dio karijere smatram osobitovažnim zbog stečenog iskustva ibrojnih ostvarenih kontakata koji suiznimno važni u pomorskom poslovanju.Kako sam već prije isticao, iakodanas uživamo u prednostima modernihtehnologija koje nam omogućavajubrzu i točnu komunikaciju, mi jošuvijek vjerujemo da osobni kontakt ičvrsti stisak ruke znače više od svihelektronskih poruka.Najmlađi ste predsjednik Uprave. Ili direktor,u 56 godina postojanja Atlantskeplovidbe. Izabran u 39-oj godini. Umjestodugogodišnjeg predsjednika Upravekap.Ante Jerkovića, koji je u posljednjih16 godina bio prvi u upravljanju suvremenoorganiziranom, poslovno uspješnomAtlantskom plovidbom i kako jekap.Ante Jerković ponavljao „prepoznatomi visoko cijenjenom na tržištu“.Naravno da nakon dugogodišnjegiznimno uspješnog upravljanja kap.Jerkovića nije lako sjesti u „vruću“fotelju. Ipak je sam čin preuzimanjatvrtke, zbog pripreme koja je trajaladvije i pol godine, prošao priličnobezbolno i rezultirao preuzimanjemposla „u hodu“. Atlantska plovidba jezadržala kontinuitet poslovanja i pozicijukoju je imala na svjetskom tržištu.Sljedeći zadatak nove Uprave jesttu poziciju pokušati dodatno ojačati.Novi ste predsjednik Uprave Društva,kada će, najkasnije u 2012.godini, dubrovačkibrodar imati najmlađu flotu postarosti, sa sadašnjih 8,45 godina na 6godina. Prvi put i s preko milijun tonanosivosti. Sa 7 novih brodova na Dalekomistoku. U Kini i Južnoj Koreji. I uprogramu vrijednom preko 250 milijunadolara.3

Pero Kulaš rođen je 23. srpnja 1971 u Dubrovniku,po zvanju je diplomirani inžinjer pomorskog prometa ikapetan duge plovidbe.Svoju profesionalnu karijeru započinje 1992. godine kaopripravnik poručnika trgovačke mornarice na brodovima„Atlantske plovidbe“ gdje i plovi cijelo vrijeme u zvanjima3., 2., i 1. časnika palube, sve do 2001. godine.Iste godine prelazi u Glavni Ured gdje radi na poslovimapomoćnika šefa komercijalne operative, šefa kadrovskogodsjeka i pomoćnika šefa charteringa.Tijekom 2004. i 2007. godine usavršava se u struci uMonaku, Antwerpenu i Londonu, kod inozemnih partneraAtlantske plovidbe (Sogem, ACS, Howe Robinson,DNB NOR Bank, Ince & Co. Law Firm, UK P&I Club).Certificirani je ISO 9001:2000 Lead Auditor, a na LloydsMaritime Academy stekao je diplomu Ship Manager.Od 2005. član je Nadzornog odbora Atlantske pomorskeagencije d.o.o., a od 2008. godine i zamjenik predsjednikaNadzornog odbora Grand Hotel Imperial d.d.Od 1. srpnja 2008. godine obavlja dužnost pomoćnikaPredsjednika Uprave Atlantske Plovidbe d.d.4

Prolaz magične brojke od 1 mil.tona nosivosti svrstat će nas u redrespektabilnih svjetskih brodara.Međutim, mi na toj brojci ne mislimostati. U budućnosti vidimonarudžbe novogradnji u kontinuiranomslijedu, jedna ili dvije novogradnjesvako određeno vremenskorazdoblje. Dakle, kupnja novihbrodova završetkom ovog ciklusaobnove neće stati. Uvijek ističemda i loše tržišne situacije donose sasobom i određene prilike.Pomorci su i dalje i uvijek na prvommjestu. Prošla godina i u IzvještajuUprave o financijskom položaju i analizirezultatima poslovanja ocijenjenaje, uglavnom, dobrom za Atlantskuplovidbu.Točno, kvalitetni i vjerni pomorcibili su i ostat će snaga Atlantskeplovidbe. Mi ćemo i dalje nastavitis politikom zapošljavanja hrvatskihpomoraca na našim brodovima.Moram ovdje istaknuti da će naglasaku ovom smjeru biti na kvalitetii stručnosti tako da nećemo prezatini od ukrcavanja strane posade,ukoliko na hrvatskom tržištu nebudemo mogli naći dovoljno kvalitetnogpomorskog kadra. Ne sjedimoskrštenih ruku, pokušat ćemonovim načinima stipendiranja imotiviranja iznadprosječnih đakai studenata osigurati najbolje ljudekao zalog za budućnost.Što se tiče financijskog rezultataza 2010. on je ocijenjen dobrim udanim uvjetima tržišta. Pomorskidio poslovanja bio je u skladu sočekivanjima dok su ostale djelatnosti(hotelijerstvo i avio prijevoz)polučile određeni gubitak te na tajnačin umanjile konačnu dobru slikuGrupe.Međutim, tek donekle ste zadovoljnirezultatima nebrodarskih poslova uAtlantskoj plovidbi. Pa, i u hotelijerstvu.S obzirom na recesijske godine iunatoč određenim, rekao bih manjimgubicima, moramo biti zadovoljnirezultatima polučenim uhotelijerstvu. Hotel Lapad radi iostvaruje rezultate iznad svih očekivanja,dok je Hilton Imperialposlovično dobar u kontroli upravljanjatroškovima te ima dalekonajbolje pokazatelje od svih hotelas pet zvjezdica na našem području.Je li gubitak od gotovo 20 milijunakuna u djelatnosti zračnog prometarazlog za važne odluke o tvrtki Dubrovnikairline?Sam navedeni gubitak nije bioosnovni razlog izlaza iz vlasničkestrukture tvrtke Dubrovnik Airline.Ocijenili smo da više nemamoposlovnog interesa sudjelovati uovoj grani industrije, dakle, pojednostavljenorečeno, nismo viševjerovali u taj projekt. Prošle recesijskegodine potaknule su nas napojačano razmišljanje o budućnostite smo nakon pomne analize zaključilida nismo spremni na sebedalje preuzimati visoki rizik poslovanjaavio prijevoza u vrlo konkurentnomokruženju koje vlada uovoj industriji.Marina u gruškom akvatoriju ispredHotela Lapad?Naša je želja za ostvarenje tog projektaneupitna. Čini se da se konačnopribližavamo trenutku kad će seskorim očekivanim prihvaćanjemUPU-a Gruškog akvatorija stvoritipreduvjeti za početak realizacijeprojekta marine. Marina u Gruškomakvatoriju donijela bi Dubrovniku,kao značajnoj mediteranskoj turističkojdestinaciji, kvalitetu više.Grand hotel Lopud? Kažu, valjda jeAtlantska plovidba odustala od njegoveobnove.Atlantska Plovidba nije odustala odobnove Grand hotela Lopud, većje realizacija tog projekta usporenarecesijskim godinama jer ipakmoramo prvenstveno voditi računao „core bussinesu“ koji nam jošuvijek čini preko 70% poslovanjaGrupe. Atlantska plovidba je bila iuvijek će ostati pomorska tvrtka tene možemo tu našu osnovnu djelatnostugrožavati ostalim projektima.S obzirom na složenost procesaobnove kao i projekta u cjelini,ocijenili smo da nam je u ovomtrenutku potreban pouzdan i siguranpartner. Njega smo pronašliu Anker grupi, vlasniku susjednogHotela Lafodia. Razgovori suzapočeti, mogućnost suradnje naoživljavanju Grand hotela Lopudje izgledna, ali svi skupa moramobiti strpljivi jer prije samog procesaobnove moramo učiniti niz predradnjiu što je uključeno i ispitivanjerelevantnog tržišta s obziromda govorimo o hotelu vrlo visokeusluge i kategorizacije.-U završnoj su fazi pripreme za izgradnjuposlovno-stambene zgradeAtlantske plovidbe u Gružu, kod Jugovogbazena.Tako je. Uskoro očekujemo dobivanjepotvrde za glavni projekt tezavršetak izrade izvedbenog projektai troškovnika nakon čega bismokrenuli u završnu fazu odabiraglavnog izvođača radova. Moglo bise reći da bi gradnja mogla započetinegdje u kasnu jesen, a svakako,nadamo se, do kraja ove godinečime bi davna želja za izgradnjomove zgrade, koja živi još od 1980-ihgodina, bila ispunjena.5

Izvještajpredsjednika Uprave za 2010. godinudioničarima Atlantske plovidbe d.d.Bez obzira što su se tijekompromatrane poslovnegodine putemzakonski propisanih izvješća ilipak čestim istupima u javnosti,a i putem društvenog biltena,dioničari i šira javnost detaljnoobavještavali o događanjima uDruštvu, te o financijskim i poslovnimizvješćima i planovima,ipak je posebno zadovoljstvo nakraju poslovne godine rezimiratirezultate poslovanja, naročitostoga što se unatoč općim recesijskimkretanjima i još uvijeknedovoljno oporavljenoj svjetskojekonomiji, polučeni rezultatimogu ocijeniti uspješnim izadovoljavajućim.Nakon svjetskog financijskogsloma u četvrtom kvartalu 2008.godine, 2009. godina protekla jeuglavnom u naporima vodećihdržava svijeta da financijskimintervencijama u dotad nezamislivimiznosima u tisućama milijardidolara, prvenstveno u bankarski,a zatim izravno i u realnisektor, da pokušaju stabiliziratisvoja gospodarstva, povratiti izgubljenaradna mjesta i baremdjelomično podići znatno ugroženiopći životni standard. Posvemu sudeći, vodeća svjetskagospodarstva u tome su uglavnomuspjela, tako da je 2010.godina protekla u relativno stabilnimgospodarskim kretanjima,uz manje „ekscese“ pojedinihprezaduženih zemalja.Takva gospodarska kretanjaizravano su utjecala i na svjetskobrodarstvo, možda ponajvišeu segmentu suhih rasutih tereta(što je inače osnova poslovanjaAtlantske plovidbe d.d.) jer jedošlo do značajnog porasta prijevozabaznih tereta, odnosnoopsega svjetske robne razmjeneu 2010. godini za gotovo 12%!2010. godina može se u cijelostiocijeniti dobrom za brodare iakoje kraj godine (studeni i prosinac)pokvario ovaj dobar dojam. Pozitivnaocjena može se dati uglavnomiz razloga što najveći brojugovorenih novogradnji, koje sunaručene prije kolapsa 2008. godine,zbog odgađanja nije još isporučenašto će se uglavnom dogoditiu 2012. dijelom i u 2013.godini iz čega se može zaključitida će te dvije godine biti poslovnoteške.Tijekom 2010. godine nije bilonikakvih promjena u floti. Društvoje započelo i završilo godinus istim brojem brodova i sistom tonažom, tj. s 19 brodovai 812.808 tona nosivosti. Premdaje čitava flota jednu godinustarija, starost još uvijek iznosizavidnih 8,45 godina.S takvim sastavom flote GrupaAtlantska plovidba ostvarila jeukupni prihod od 893,5 milijunakuna, što je 12,25% više negogodinu ranije. U toj strukturiprihoda najviše je i očekivano sudjelovalobrodarstvo s ukupnimprihodom od 616,5 milijunakuna ili povećanjem od 13,28%,odnosno u tom segmentu ostvarenaje čista dobit od 64,166 milijunakuna naprema gubitku od20,9 milijuna godinu dana ranije.Segment hotelijerstva takođerje povećao prihod u odnosu na2009. godinu i to za 3,67% štoje rezultiralo i sa više od jednogmilijuna manjeg gubitka nego2009. godine.Relativno veliki porast prihodaod 12,33% ostvarila je i djelatnostzračnog prijevoza, no to povećanjeprihoda nije moglo spriječitipovećani konačni gubitakna gotovo 20 milijuna kuna.Dvije agencije - lučka i putnička- poslovale su izuzetno dobroi pozitivno, no brojevi nisuod većeg utjecaja na poslovanjeGrupe.6

Nakon konsolidiranih rezultatasvih nabrojenih djelatnosti,dolazimo do konačne čiste dobitiGrupe od 39,55 milijunakuna ili nešto više od 7 milijunadolara.Kako je već rečeno, tijekom2010. godine nije bilo nikakvihpromjena u sastavu inosivosti flote, no neki se događajiipak moraju posebnospomenuti. Tako je koncemveljače prošle godine potvrđenugovor o izgradnji tri brodatipa Supramax nosivosti odpo 58.000 tona u južnokorejskombrodogradilištu STX, akoncem ožujka potpisan je uDubrovniku ugovor za gradnjudva dodatna nova brodatipa Panamax od 79.800 tonas kineskim brodogradilištemJEHI. Osnaženjem tih ugovorau gradnji imamo 7 brodovaukupne nosivosti od 493.200tona, u vrijednosti od oko 282milijuna dolara. Od toga iznosanaš je gotovinski udio od105 milijuna dolara, a ostatakje osiguran kreditima dvajunaših tradicionalnih bankarskihpartnera. Prvi od ovih 7brodova trebao bi biti isporučenkoncem 2011. godine, aostalih 6 do listopada 2012.godine. I pored moguće prodajeponekog od brodova starijegeneracije nedvojbeno je daće Atlantska plovidba tijekom2012. godine prijeći magičnunosivost od milijun tona!Reviziju naših financijskih izvještajaveć osamnaestu godinuza redom obavlja splitskarevizijska tvrtka LIST d.o.o.Ona je prije pet godina osnaženajednom od vodećih svjetskihbig four revizijskih kućaDeloitte. Revizije su rađeneprema međunarodnim računovodstvenimi financijskimstandardima kako bi moglebiti predočene našim inobankamavjerovnicima i, što jenajvažnije, našim dioničarima.Bez obzira na činjenicu što poslovanjeAtlantske plovidbegotovo i nema dodirnih točakas problemima hrvatskog gospodarstva,dionica Atlantskeplovidbe izlistana na Zagrebačkojburzi ipak dijeli sudbinuhrvatskog tržišta vrijednosnihpapira i općih trendovana burzi. Prema kretanjimadionice tijekom godine njezinavrijednost i žilavost manifestirase u činjenici da je manje-višestalno među prvih 10 istrgovanihdionica na Zagrebačkojburzi.Usprkos relativno vidljivom,premda još uvijek nedovoljnomoporavku najvećih svjetskihgospodarstava, činjenicada u sljedeće dvije godine preostajejoš ogroman broj neisporučenihnovogradnji, moranas upućivati na krajnji oprezu poslovnom ponašanju. Velikibroj novogradnji preplavit ćetržište, a to može imati dodatninegativni pritisak na vozarine,odnosno na lošije poslovnerezultate.Atlantska plovidba je čvrstouvjerena, a to je uostalom uviše navrata već i dokazala, dase zna i može nositi s teškoćamana tržištu, naročito stogašto će joj 7 novih brodova (uzmoguću prodaju ponekog starijeg)podići razinu kvaliteteusluga, a time i opće konkurentnostina tržištu.7

Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik DruštvaOd posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene susljedeće važne vijesti iz života i rada Društva:VijestiIZ DRUŠTVAPROSLAVA 55.GODIŠNJICE DRUŠTVAJoš u prethodnom broju Bulletina,s nešto većim tekstom o povijestiAtlantske plovidbe d.d., najavili smoproslavu 55. godišnjice postojanja irada. Proslava je održana 15. prosinca2010.g., u našim prostorijama uz druženjeposlovodstva Atlantske i svihtvrtki kćeri s predstanicima medija iradnicima Društva. Posebno je svečanabila dodjela tradicionalne nagrade“Dobro more” zaslužnim pomorcimai radnicima Atlantske plovidbe d.d.za 30 godina njihovog neprekidnograda u Društvu. Proslava je bila svečana,ali i skromna s obzirom na prilikeu kojima živimo i radimo.PRODAJA m/b GUNDULIĆi m/b GETALDIĆSukladno odlukama Uprave i Nadzornogodbora Društva sklopljena sudva ugovora o prodaji brodova i to zam/b Gundulić i m/b Getaldić. Oba subroda prodana istom kupcu iz VelikeBritanije.Radi se o dva starija broda "blizanca"iz flote Atlantske plovidbe. M/bGetaldić je sagrađen 1996.g., a m/bGundulić 1997.g. U floti Atlantskeplovidbe d.d. m/b Getaldić je od23.12.2004.g. a m/b Gundulić od29.03.2005.g.U skladu sa sklopljenim ugovorimao prodaji, prvo je dana 14. travnja2011.g. kupcu predan m/b Gunduliću kineskoj luci Rizhao, a m/b Getaldićje istom kupcu 4. svibnja 2011.g.u američkoj luci Houston.DODJELA IMENANOVOGRADNJAMADRUŠTVARedoviti čitatelji Bulletina su upoznatis velikim investicijskim ciklusomgradnje novih brodova Društva.Tri se grade u brodogradilištu STX uJužnoj Koreji, u onom istom brodogradilištuu kojem je Društvo naručilom/b Libertas i m/b Imperial, a joščetiri u brodogradilištu JEHA u NRKini gdje smo preuzeli m/b Zagreb im/b Miho Pracat.S obzirom na obveze brodogradilištaprema klasifikacijskim društvima imeđunarodnim organizacijama biloje potrebno donijeti odluku o budućimimenima tih novogradnji radiprijave nadležnima. Uprava Društvaodlučila je da će imena novogradnjiu NR Kini biti redom: AP Argosy,AP Jadran, AP Konavle i AP Pelješac,a novogradnji u Južnoj Koreji APAstarea, AP Slano i AP Ston premaredoslijedu njihovog dovršetka i primopredajaDruštvu.Oni koji dulje prate brodove Atlantskeplovidbe d.d. primijetit će da suneka od tih imena već imali neki našibivši brodovi, pa i više njih. No, nekaod imena pojavljuju se po prvi put,npr. Argosy i Astarea. Neka smo imena„ponovili“ zbog dobrih iskustavas brodovima koji su ta imena nosiliranije, i da bismo dodjelom lokalnihimena počastiti pojedina mjesta, gradićei otoke iz bliske dubrovačke okolicekoja su dala veliki broj pomoracau povijesti Društva.POSTAVLJANJE KOBILICENOVOGRADNJE U KINIDana 7. travnja 2011.g., u 10,45 satipo lokalnom vremenu, u brodogradilištuJEHI u NR Kini postavljenaje kobilica za novogradnju Atlant-8

ske plovidbe d.d. pod brojem JE-HI08C-003, odnosno IMO brojem9511258. Nakon dovršetka i primopredajetaj brod će ploviti pod imenomm/b AP ARGOSY.Početkom travnja ove godine UpravaAtlantske plovidbe d.d. je, uz prethodnusuglasnost Nadzornog odbora,sklopila ugovor o prijenosu svihsvojih poslovnih udjela u trgovačkomdruštvu Dubrovnik Airline d.o.o.Odluka o prijenosu (prodaji) svih svojihposlovnih udjela u tom trgovačkomdruštvu donesena je jer UpravaDruštva smatra da više ne nalaziposlovni ni ekonomski interes u tojdjelatnosti.„Polaris“ obuhvaća dva vježbeničkamjesta sa simulacijom integriranogzapovjedničkog mosta različitih tipovabrodova u stvarnom vremenu svjernim manevarskim karakteristikamaodabranih brodova, a omogućujesimulaciju plovidbe i manevriranje uraznim svjetskim lukama i morima urazličitim hidrometeorološkim uvjetima.On je prvi od četiri ugovorene novogradnjeu istom brodogradilištu, asve su one identični brodovi za prijevozrasutih tereta, s dvostrukomoplatom i dodatno ojačani za plovidbuzaleđenim morem. Inače, sve tenovogradnje bit će „blizanci“ brodovam/b Zagreb i m/b Miho Pracat koje jeAtlantska plovidba d.d. već izgradilau istom brodogradilištu.PRODAJA POSLOVNIHUDJELA U DUBROVNIKAIRLINE d.o.o.DONACIJA SVEUČILIŠTU UDUBROVNIKUSukladno višedesetljetnoj tradiciji bliskesuradnje Atlantske plovidbe d.d.i srednje Pomorsko tehničke škole uDubrovniku, te Sveučilišta u Dubrovniku,u kojoj je Atlantska plovidbazbog važnosti kvalitetnog obrazovanjapomoračkog kadra, uvijek činilasve što je mogla da pomogne te cijenjeneobrazovne institucije.Posljednja donacija dana je da se nabavinovi navigacijski simulator „Polaris“za potrebe Pomorskog odjelaSveučilišta u Dubrovniku. Simulatorproizvodi norveški proizvođač Kongsberg,najpoznatiji svjetski proizvođačtakvih aparata. Vrijednost donacijeje oko 810.000 kuna.DODJELA STIPENDIJANADARENIM UČENICIMAUz prethodnu vijest dodajmo da ćeUprava Atlantske plovidbe, počevod početka sljedeće nastavne godine(rujan 2011.), dodjeljivati stipendijenadarenim učenicima 4. razreda Pomorsko-tehničkeškole, te studentimapomoračkih zvanja na Sveučilištu uDubrovniku kao poticaj za ostvarenjeboljih rezultata u stjecanju znanja.Broj stipendiranih učenika odredit ćese na početku svake nastavne godine,sukladno potrebama Društva, i premakvaliteti potencijalnih kandidataza stipendiju. Stipendistima će, pozavršetku njihovog školovanja, bitiosigurano radno mjesto na brodovimaDruštva.Dodjelom ovih stipendija dugoročnoće se osiguravati najkvalitetniji pomoračkikadar, a učenicima i studentima,odnosno njihovim roditeljima,znatno olakšati školovanje u materijalnomsmislu.kap. Pero Kulaš,predsjednik Uprave, Atlantske plovidbe d.d.i prof. dr. Mateo Milković,Rektor Sveučilišta u Dubrovniku9

SKUPŠTINANa temelju odluke Uprave dioničkog društva „Atlantske plovidbe“ Dubrovnik, Od Svetoga Mihajla 1 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) donesene na 14. sjednici IV. saziva održanoj dana 27. lipnja2011.g., sukladno odredbi iz članka 65. stavak 2. Statuta Društva, objavljuje seP O Z I Vza redovitu Glavnu Skupštinu DruštvaI. Redovita Glavna Skupština Društva održat će se u utorak, 16. kolovoza 2011.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištu Društva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana).II.Za sazvanu redovitu Glavnu Skupštinu utvrđuje se slijedećiD n e v n i r e d :Otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj Skupštini;Izbor dva brojača glasova;Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2010. godini;Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2010. godini;Izvješće revizora za 2010. godinu;Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2010. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim);Donošenje odluke o raspodjeli dobiti iz poslovanja Društva u 2010. godini;Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva;Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva;Donošenje odluke o opozivu člana Nadzornog odbora Društva;Donošenje odluke o izboru člana Nadzornog odbora Društva;Donošenje odluke o izboru članova Nadzornog odbora Društva za naredno mandatno razdoblje (koje započinje 01. siječnja 2012. godine);Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2011. godinu;Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica;Donošenje odluke o davanju suglasnosti Upravi Društva za sklapanje pravnog posla stjecanja vlastitih dionica Društva;Informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu.III.Temeljem odredbi Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge Odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane Skupštine:AD-2Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Za brojače glasova se izabiru Goran Žagar i Nikša Kelez.AD-3Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Usvaja se Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2010. godini.AD-4Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2010. godini.AD-5Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Usvaja se Izvješće revizora o poslovanju Društva u 2010. godini.AD-6Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2010. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se prilažu uz ovu odluku s kojom čine sastavni dio.AD-7Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Utvrđuje se da dobit nakon oporezivanja iskazan u Računu dobiti i gubitka Atlantske plovidbe d.d. za 2010. godinu iznosi 30.074.105,44 Kuna, koja se prenosi u slijedeću poslovnu godinu.AD-8Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2010. godini u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Uprave daje razrješnica-odobrenjeza rad.AD-9Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2010. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Nadzornog odbora daje razrješnicaodobrenjeza rad.AD-10Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Opoziva se gospodin Zdravko Zrinušić iz članstva Nadzornog odbora Društva.AD-11Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Za člana Nadzornog odbora Društva se izabire gospodin Boris Rozić, iz Zagreba, Bratstvo I 19, OIB 75498488593, JMBG 2303968330101, čiji će mandat trajati do isteka mandata opozvanog članaNadzornog odbora Društva – gospodina Zdravka Zrinušića.U skladu sa člankom 281. st. (1) Zakona o trgovačkim društvima, ovim se putem dostavljaju podaci o članstvu gospodina Borisa Rozića u drugim nadzornim odborima drugih društava i tijela u zemljii inozemstvu i to na dan objave ovog poziva u trgovačkom društvu NEVA d.o.o.AD-12Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Za članove Nadzornog odbora Društva u slijedećem mandatnom razdoblju (koje započinje 01. siječnja 2012. godine) se izabiru:Niko Bratoš, iz Dubrovnika, Andrije Hebranga 20, OIB 08282117735, JMBG 2612944381506;Ante Jerković, iz Mokošice, Lozica 79, OIB: 58263488058; JMBG: 1411944381507;Vlaho Lonza, iz Dubrovnika, Od Svetoga Mihajla 5, OIB OIB: 41641954033, JMBG 2609944381505;Želimir Uskoković, iz Dubrovnika, Pridvorska 1, OIB: 27190032222, JMBG 2511943381528;;Antun Šeparović, iz Dubrovnika, Iva Vojnovića 35, OIB: 10966259799 JMBG 1909947381514;

Boris Rozić, iz Zagreba, Bratstvo I 19, OIB 75498488593, JMBG 2303968330101; iBoško Ercegovac, iz Zagreba, Božidara Magovca 109, OIB 83003254045, JMBG 0410968381311.U skladu sa člankom 281. st. (1) Zakona o trgovačkim društvima, ovim se putem dostavljaju podaci o članstvu imenovanih u drugim nadzornim odborima drugih društava i tijela u zemlji i inozemstvui to kako slijedi:Niko Bratoš (član Nadzornog odbora Jadrolinije d.d.);Ante Jerković (predsjednik Nadzornog odbora Grand Hotel Imperial d.d., tvrtke kćeri Atlantske plovidbe d.d.);Vlaho Lonza (predsjednik Nadzornog odbora Atlantske pomorske agencije d.o.o., tvrtke kćeri Atlantske plovidbe d.d.);Želimir Uskoković (nije član niti jednog Nadzornog odbora);Antun Šeparović (nije član niti jednog Nadzornog odbora);Boris Rozić (član Nadzornog odbora Neva d.o.o.); iBoško Ercegovac (nije član niti jednog Nadzornog odbora).AD-13Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Za revizora Društva u 2011. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split.AD-14Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Prima se na znanje i prihvaća Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica koji glasi:„Na redovnoj Glavnoj skupštini Atlantske plovidbe d.d., održanoj dana 24. lipnja 2010. g. donesena je odluka kojom se Upravi Društva daje ovlaštenje za stjecanje vlastitih dionica Društva. UpravaDruštva nije koristila dato ovlaštenje odnosno nije stjecala vlastite dionice Društva.“AD-15Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Na temelju čl. 233. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (“Narodne novine” br. 111/93., 34/99., 52/00., 118/03. i 107/07; dalje: Zakon), Glavna skupština ATLANTSKA PLOVIDBA dioničkodruštvo Dubrovnik, donosiODLUKU O DAVANJU OVLAŠTENJA UPRAVIZA STJECANJE VLASTITIH DIONICAI. Daje se suglasnost Uprave Atlantske plovidbe d.d. za stjecanje vlastitih dionica Društva serije A, nominalne vrijednosti 300,00 kn, bez daljnjih posebnih suglasnosti Glavne skupštine i toputem jedne ili više kupovina pod slijedećim uvjetima:a) ukupno broj dionica stečenih temeljem ove Odluke, zajedno s vlastitim dionicama koje Društvo već ima, ne smije prijeći 10% (deset posto) temeljnog kapitala Društva;b) Uprava treba stjecati vlastite dionice u pravilu na organiziranom tržištu vrijednosnih papira;c) Uprava može za stjecanje vlastitih dionica platiti cijenu koja ne smije biti veća od iznosa prosječne zaključne cijene dionice Društva na Zagrebačkoj burzi d.d. postignute u deset trgovinskihdana koji su prethodili danu kupnje;d) Uprava može dionice stjecati i mimo organiziranog tržišta ukoliko su uvjeti kupnje i plaćanja u tom slučaju znatno povoljniji za Društvo;e) prilikom svakog stjecanja Uprava je dužna rasporediti potrebne rezerve za vlastite dionice sukladno odredbama članka 220. st. 1. toč. 3. i članka 233 st. 4. Zakona o trgovačkim društvima.II. Uprava je dužna o stjecanju vlastitih dionica i svim činjenicama vezanim uz to izvjestiti prvu slijedeću Glavnu skupštinu.III. Ova odluka stupa na snagu i primjenjuje se s danom donošenja, a vrijedi 18 (osamnaest) mjeseci.IV. Na Glavnoj Skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva do 10. kolovoza 2011. godine i koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom preporučeno)za sudjelovanje u radu Glavne Skupštine i to na prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva, i to u razdoblju od prvog narednog radnogdana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do zaključno 10. kolovoza 2011. godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati.Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj Skupštini Društva. Punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastupanje naGlavnoj Skupštini Društva koja se održava dana 16. kolovoza 2011. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog državnog tijela(tijela uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu.Društvo omogućava dioničarima da, radi lakšeg sudjelovanja na Glavnoj skupštini Društva odaberu i opunomoće slijedeće osobe kao svoje punomoćnike:Tonći Miloslavić, OIB 17392747822;Nedjeljko Zelen, OIB 79795967066;Edo Taslaman, OIB 61584770189;Nikša Bjelokosić, OIB 64605000450; iBožo Stanić, OIB 08560377218;svi na poslovnoj adresi: Atlantska plovidba d.d., Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik.Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u Društvu.Obrazac punomoći se nalazi na internet stranici Društva (www.atlant.hr).Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu čini se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovogPoziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 10. kolovoza 2011. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva.Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (tijela uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći dostavitiDruštvu najkasnije do 10. kolovoza 2011. godine do 15,00 sati.Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći, nećemoći sudjelovati u radu sazvane Glavne Skupštine Društva.V. Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj Skupštini Društva, kao i svi ostali skupštinski materijali u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima biti će stavljeni na uvid na navedenimmjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske pa do 16.kolovoza 2011.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati. Prema odredbi članka 280. Zakona o trgovačkim društvima, prijedlozi odluka o kojima će se odlučivatina Glavnoj Skupštini Društva biti će objavljeni u broju 27 Atlant Bulletina – glasila Društva, koji će se dostaviti Dioničarima Društva.VI. U skladu sa člankom 277. st. (4) Zakona o trgovačkim društvima dioničari se izvještavaju da:- dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala Društva imaju pravo zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red Glavne skupštine i da se taj njihovzahtjev objavi. Takav zahtjev mora imati obrazloženje i prijedlog odluke i mora se primiti u Društvu najmanje 30 dana prije održavanja Glavne skupštine pri čemu se u taj rok ne uračanava danprimitka zahtjeva u Društvu;- svaki dioničar ima pravo podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke Glavne skupštine koji je dala Uprava Društva uključivo i prijedlog dioničara za izbor člana nadzornog odbora ili imenovanjarevizora društva. Takav zahtjev mora biti primljen u Društvu najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine (pri čemu nekorištenje ovim pravom nema za posljedicu gubitka prava nastavljanje protuprijedloga na Glavnoj skupštini Društva). Ukoliko se zahtjev podnese u navedenom roku, Uprava Društva će takav zahtjev dostaviti svim osobama navedenim u članku 281. Zakonao trgovačkim društvima osim u slučajevima iz članka 282. st. (2) i članka 283. Zakona o trgovačkim društvima;- svaki dioničar ima pravo tražiti da mu Uprava Društva na Glavnoj skupštini da obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu Glavneskupštine osim u slučajevima predviđenima u članku 287. st. (2) Zakona o trgovačkim društvima.VII. Ovaj poziv za redovitu Glavnu Skupštinu objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Društva, putem HINA-e, Narodnim novinama – službenom glasilu Republike Hrvatske, na internet stranicamaZagrebačke burze d.d. (www.zse.hr), na internet stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (www.hanfa.hr), na internet stranicama Društva (www.atlant.hr), u glasilu Društva(Atlant Bulletin, broj 27) i u dva lokalna tjednika.VIII.Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva.ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.SKUPŠTINA11

NovogradnjeMarin Matana, dipl. ing.,član Upraveza rukovođenje brodovimaAtlantske plovidbeX. nastavakNASTAVAK OBNOVE FLOTE ATLANTSKE PLOVIDBE D.D.Koncem 2010.g. ili točnije 24.09.2010. godine,kidanjem limova za prva dva iz serije od četiribroda tipa Panamax nastavljen je program obnoveflote Atlantske plovidbe.Kobilica za prvi brod pod oznakom JEHI08C-03 postavljenaje 7. travnja 2011. u novom suhom doku brodogradilišta.Četiri nova broda nosivosti 78.800 DWT bit ćebrodovi blizanci već izgrađenim brodovima Miho Pracat iZagreb uz modifikacije neophodne za udovoljavanje novimIMO pravilima kao i poboljšanja u odnosu na prethodniprojekt kako bi se otklonile manjkavosti uočene tijekomeksploatacije prva dva broda iz te serije.Nakon izgradnje brodovi će ploviti pod imenima:AP ARGOSYAP JADRANAP KONAVLEAP PELJEŠACBRODOGRADILIŠTE JES(Jiangsu Eastern Shipyard), Jingjiang, KinaSuradnja Atlantske plovidbe s brodogradilištem JES započelaje još 2005. godine kada su potpisani ugovori zaprva dva broda. To su trebali biti i prvi brodovi te veličineizgrađeni u ovom brodogradilištu kao i najveći brodoviuopće izgrađeni u brodogradilištima provincije Jiangsu. Dabi ispunili tako zahtjevne i ambiciozne ciljeve, čelni ljudibrodogradilišta morali su se upustiti u rješavanje cijelogniza tehnoloških i organizacijskih prepreka. Iskreno govoreći,a imajući u vidu stanje brodogradilišta prilikom prvogposjeta, tako zahtjevni planovi činili su se nemogućom misijom.Isporuka ova četiri broda očekuje se krajem 2011. i tijekom2012. godine.Pored ovih novogradnja u Kini, planirano je i preuzimanjetri novogradnje iz korejskog brodogradilišta STX nosivosti57.000 DWT. Primopredaja se očekuje tijekom 2012.godine. U istom brodogradilištu izgrađeni su brodovi Imperiali Libertas.Imena novogradnji iz korejskog brodogradilista STX bitće:AP ASTAREAAP SLANOAP STONSlika 1: Brodogradilište prije rekonstrukcijeI pored toga, a nakon dugogodišnjeg iskustva s drugimbrodogradilištima iz okruženja, čelni ljudi Atlantske plovidbebili su uvjereni da će se i ovdje ponoviti kineska pričao brzom i učinkovitom razvoju. Vrijeme je pokazalo daje procjena bila ispravna, a rezultati iznad svih očekivanja.Danas bodogradilište JES niti u jednom segmentu nijemoguće usporediti s onim brodogradilištem iz 2005. godi-12

Takvo tehnološki zaostalo brodogradilište s ograničenimmogućnostima egzistiralo je do 1989. godine kada jeosnovano Jingjiang Jontly-Run brodogradilište. Osnivači trenutni većinski vlasnik, predsjednik i izvršni direktorgrupacije JES, gosp. Jin Xin imenovan je direktorom brodogradilišta.Nakon nepunih godinu dana, 1990.g., Jingjiang Jontly-Run brodogradilište preimenovano je u Jingjiang Ship Engineeringproširivši gradnju brodova na plovne dizalice,brodove za suhe rasute terete i kontejnerske brodove zakupce uglavnom iz Kine, Hong Konga, Singapura i drugihzemalja jugoistočne Azije.Slika 2: I tijekom modernizacije (u pozadini se vide konstrukcije novih hala)ne. Sada je to moderno, tehnološki napredno i suvremenoopremljeno brodogradilište osposobljeno za izgradnju svihtipova i veličina brodova na vlastitim navozima kao i u novoizgrađenomsuhom doku.RAZVOJ BRODOGRADILIŠTANa mjestu današnjeg brodogradilišta nalazio se mali lokalniškver u kojem su se gradili brodovi za plovidbu rijekomJangtze. Naime, 1973. godine transportni ured ŽupanijeJingjiang osnovao je, na temeljima brodogradilišta ShiweiYard, novo brodogradilište pod imenom Jingjang No.2 kaojedinicu javnog vlasništva koje će se baviti izgradnjom novihbrodova, popravkom postojećih kao i rezanjem starihi neupotrebljivih plovnih jedinica. Brodogradilište je bilosmješteno (a i danas je) na lijevoj obali rijeke Jangtze u tadamalom kineskom mijestu Jingjiang.2000. godine Jinjang Ship Engineering započinje gradnjubrodova za europske brodare, dakle za tehnološki zahtjevnijejedinice od onih koje su do tada građene za azijskekupce. Kako brodogradilište nije imalo vlastiti tehničkiodjel sposoban za projektiranje brodova prema zahtjevimabrodara, uspostavilo je i dalje održava usku suradnju s institutomiz Šangaja. (Brodove građeni za Atlantsku plovidbuprojektirao je SDARI - Ship Design and Research Instituteiz Shanghaia).Godinu dana poslije, 2001. godine, Jingjiang Ship Engineeringtransformiran je u društvo s ograničenom odgovornosti.Naziv mu je promijenjen u Jingjang Sumec, au vlasništvu je Jiangsu Sumec Ship Engineering Co. Ltd.(33.31%), The Trade Union (21.30%), Jiangsu Yangtze RiverShipyard Co. Ltd. (14.23%), Jingjang AdministrativeBureau (6.31%), Vlastite dionice (5.14%) i pojedinačnihvlasnika (19.71%).2003. godine Jingjiang Sumec opet je promijenio naziv uJiangsu Eastern i to je ime zadržao sve do 2007. godine,kada je uvršten na burzu u Singapuru pod imenom JESInternational Holding Limited. Uvrštenjem na burzu uSingapuru otvorene su nove mogućnosti za daljnji razvoj iulaganja u brodogradilište.Slika 3. Tipična kineska džunka u plovidbi Dugom rijekom (Jangtze River)*Jangtze River (Kineski Chang Jiang ili u prijevodu Dugarijeka) je najduža rijeka u Aziji i treća na svijetu (iza Amazonei Nila). Duga je oko 6.300 km i tradicionalno predstavlja granicuizmeđu sjeverne i južne Kine. Izvire u Tibetu, na nadmorskojvisini od 4900 m, i utječe u Istočno Kinesko more kod Šangaja,koji je smiješten na njenoj delti. U području rijeke Jangtze živi oko400 milijuna ljudi, a na plodnim ravnicama uz rijeku uzgajajuse dvije trećine riže u Kini.Opsežna rekonstrukcija brodogradilišta započela je 2008.godine i upravo je u završnoj fazi. Brodogradilište je sprijašnjih 167.000 m 2 prošireno na površinu od približno467.000 kvadratnih metara uključujući i novu opremnuobalu koja sada iznosi nešto više od 1.000 metara. Unutarsamog brodogradilišta izgrađene su i natkrivene hale površine130.000 kvadratnih metara opremljene najsuvremenijimuređajima za kidanje limova, krivljenje, zavarivanjei pripremu elemenata strukture za novogradnje, radionomza elektroopremanje, zatim za antikorozivnu zaštitu kao iza izradu cjevovoda.13

Novi suhi dok, jedan od najširih u svijetu, dužine 400 metara i širine 140 metara, s mosnom dizalicom nosivosti 1200 tona,omogućava istovremenu gradnju tri broda za rasute terete nosivosti 176.000 DWT, odnosno dva tankera nosivosti 300.000DWT ili jedne platforme za bušenje podmorja.Pored toga, nastavit će se s upotrebom i dva navoza za gradnju brodova nosivosti do 100.000 DWT.Slika 4: Izgled brodogradilišta danas, neposredno nakon rekonstrukcijeJES International Holding Limited danas predstavljajedno od vodećih brodogradilišta u Kini ijedno od najvećih kineskih brodogradilišta u privatnomvlasništvu. Krajem 2010. ima zaključeneugovore za gradnju 38 različitih tipova brodova sisporukom u 2012. i početkom u 2013. godini.Slika 5: Suhi dok u listopadu 2010 s dvije novogradnje. Mosna dizalica ima 1200 MT nosivostiSvoj nagli razvoj svakako treba zahvaliti kakopolitičkim promjenama u Kini, tako i svom geografskompoložaju na rijeci Jangtze, u pokrajinikoja se može pohvaliti jednim od najbržihindustrijskih razvoja u Kini, a prvenstveno timuentuzijasta na čelu s današnjim predsjednikom isuvlasnikom, gosp. Jin Xinom, koji su znali prepoznatitrenutak i mogućnosti koje im se pružajuu novim okolnostima i putovima koje je Kina zacrtalakao dio svog razvojnog programa otvaranjai ekspanzije prema svjetskim tržištima.14

STRUKTURA VLASNIŠTVA BRODOGRADILIŠTA JESGrupacija JES uvrštena je na burzu u Singapuru s ukupnim u potpunosti uplaćenim kapitalom u iznosu od S$ 272.828.028(1 US$ = 1,25 S$)Izdano je ukupno 1.166.028.000 redovnih dionica, a svaka dionica prilikom glasovanja donosi pravo jednog glasa.Dionice su u vlasništvu ukupno 6.348 dioničara, a raspodjela je ovakva:UDIO U DIONICAMA BROJ DIONIČARA % BROJ DIONICA %1 – 999 3 0,05 1.036 0,001.000 – 10.000 3.082 48,55 17.246.488 1,4810.001 – 1.000.000 3.230 50,88 193.529.584 16,601.000.001 i više 33 0,52 955.259.892 81,92UKUPNO 6.348 100,00 1.166.028.000 100,00Najveći pojedinačni dioničar je firma JES OVERSEAS IN-VESTMENT LIMITED* koja raspolaže sa 645.502.000ili 55,36% redovnih dionica. Prvi sljedeći najveći dioničar,HSBC (Singapore) Nominees Pte. Ltd. ima svega51.311.000 dionica ili 4,40%.* Gosp. Jin Xin, kao vlasnik ukupno 70,10% redovnih dionicafirme JES Overseas Investment Limited indirektno kontrolirai 645.502.000 dionica grupacije, odnosno 55,36 % grupacijeJES.Gosp. Jin Xin utemeljitelj je današnjeg JES InternationalHolding Limited, predsjednik, izvršni direktor i većinskivlasnik. Direktorom društva imenovan je 18. kolovoza2006. godine i ima potpunu kontrolu nad upravljanjem irazvojem poslovnih strategija, organizacije i politika društva.Gosp. Jin Xin ima zavidno iskustvo u brodograđevnoj industriji.Od 1970. do 1977. godine radio je kao tehničar uShiwei Yard iz kojega je kasnije proizašao ranije spomenutiJingjiang County No.2 Shipyard. Nakon što je diplomiraona Jingjiang County Worker’s University, vratio se uisto brodogradilište na mjesto pomoćnika šefa tehničkogureda, da bi 1984. godine bio promoviran u zamjenika direktorazadužen za proizvodnju. Nakon što je 1987. godineutemeljen Jingjiang Jointly-Run Shipyard, postavljen je zadirektora. Pod njegovim rukovodstvom brodogradilište jedoživjelo čitav niz rekonstrukcija sve do utemeljenja grupacijeu današnjem obliku.Pored diplomiranja na Jingjiang County Worker’s University1983. godine, gosp. Jin je 2001. godine na TaizhouProffesional Qualification Accreditation Office promaknutu višeg inženjera, a 2006. godine na Jangsu Province Departmentof Personnel kao viši ekonomist.TRENUTNI STATUS NOVOGRADNJIU KINIKao što je ranije spomenuto, kidanje limova za prva našadva od četiri broda u Kini obavljeno je 24. rujna 2010.Kobilica za prvi brod (AP Argosy) postavljena je u suhomdoku brodogradilišta dana 7. travnja 2011.Primopredaja prvog broda očekuje se koncem 2011.g., odnosnopočetkom 2012. godine.TRENUTNI STATUS NOVOGRADNJIU KOREJIZa sada je u fazi odobravanje dokumentacije i nacrta pa usamom brodogradilištu nema nikakvih aktivnosti.Kidanje limova za prvi iz serije od tri broda predviđeno jeza 17. kolovoza 2011., za drugi brod 11. studenog 2011., aza treći 30. siječnja 2012. godine. Polaganje kobilica planiranoje u intervalima od pet mjeseci nakon kidanja limovaza svaki pojedini brod. Porinuće bi se obavilo dva mjesecanakon polaganja kobilice, a primopredaja brodova i ulazaku flotu Atlantske plovidbe d.d. mjesec dana nakon porinućasvakog broda.Prema sadašnjim planovima i rasporedu gradnje, prvi brodm/b AP Astarea bio bi predan u travnju 2012., drugi m/bAP Slano u kolovozu 2012., a treći i zadnji m/b AP Ston ulistopadu 2012. godine.15

Posebni projektiAtlantske plovidbekap. Antun Asićšef Službe za posebne projekteTurizam i hoteliu većinskomvlasništvu AP u2010. godiniHrvatsku je 2010. posjetilo 10,6milijuna turista ili 3,2% više negoprethodne godine. Od toga je domaćihturista bilo 14%. Među stranimturistima najzastupljeniji su bili Nijemci(16,7%) te Slovenci i Talijanisa po 11,1%. S obzirom da je Slovenacadošlo nešto više od jednog milijuna,a stanovništvo Slovenije brojioko dva milijuna, proizlazi da jesvaki drugi Slovenac tijekom 2010.posjetio RH. Porast dolazaka turistau Hrvatsku pripisuje se snažnojpromidžbenoj kampanji Turističkezajednice Hrvatske, raznim vrstamafinancijske potpore turoperatorimate krizi u Grčkoj zbog čega se dioturista preusmjerio u Hrvatsku.Kako je to i uobičajeno oko 87%turista stiglo je u primorske županije,najviše u Istarsku (registrirano2,6 milijuna dolazaka). U Dubrovačko-neretvanskužupaniju došlesu 982 tisuće turista, što je svrstavana šesto mjesto mjeđu primorskimžupanijama. Bolje rezultate, osimIstarske, ima Primorsko-goranska(2,1 mil.) i Splitsko-dalmatinska(1,6 mil). Lošije je u Zadarskoj (0,97mil.), Šibensko-kninskoj (0,6 mil)i Ličko-senjskoj (0,4 mil). U našojžupaniji zabilježen je najveći porastod 10% – u istarskoj je smanjen za1% u odnosu na prethodnu godinu.Promatrajući samo Grad Dubrovnik,porast dolazaka turista iznosioje 13%.Uzevši samo gradove, najviše dolazakaevidentirano je u Zagrebu– 666 tisuća. Dubrovnik je na drugommjestu s 566 tisuća. Razlika seočituje u omjeru stranih i domaćihgosta. U Dubrovniku je evidentirano92% stranih turista, u Zagrebusvega 26%. U Dubrovniku su najvišezastupljeni gosti iz Britanije,Španjolske i Italije. Nijemci su tekna četvrtom mjestu. Još uvijek jeprisutna stara boljka dubrovačkogturizma – najkraća duljina boravka(3,6 dana) od svih županija. Gotovoje dva dana kraća od hrvatskog prosjeka(5,3 dana), ili puna tri od prosjekau Istarskoj županiji (6,7 dana).Prosječna puna popunjenost hotelau Dubrovniku bila je 132 dana ili36% .Hoteli u većinskom vlasništvu APpredstavljali su 2010. ukupno 5,2%dubrovačkih hotelskih smještajnihkapaciteta od ukupno 11.749postelja ostvarivši 6,9% noćenja uGradu, pokazujući tako veći tržišniudjel od prosječnog. Prosječna iskoristivostpostelja ovih dvaju našihhotela iznosila je 48% ili 34% boljaod prosjeka hotela u Gradu. Ovimaterijalni pokazatelji ukazuju nanjihovu uspješnu tržišnu poziciju,ali to se nije iskazalo u financijskomposlovanju. Oba su na kraju godinepolučila gubitak u ukupnom iznosuod oko 5,5 milijuna kuna. Pad cijenahotelskog smještaja u usporedbisa 2007., godinom, nakon koje je u2008. nastupila financijska i gospodarskakriza, uzrokovao je da seulaganja u podizanje kvalitete nemogu brzo vratiti. Ipak, dulji vremenskiperiod ulaganja u kvalitetu,osigurat će profitabilno poslovanjeu budućnosti doprinoseći i širem turističkomugledu Dubrovnika kaodestinacije.Ostali projektiOd ostalih posebnih projekata najaktivnijisu bili projekti MarineGruž i buduće poslovno-stambenezgrade na Gruškom polju.Marina GružUrbanistički plan za Gruški akvatorij,izrađivan od početka 2006.godine, konačno se u svibnju našaona dnevnom redu sjednice Gradskogvijeća za usvajanje, ali ne i nasjednicu Gradskog vijeća. Skinut jezbog nedostatka potrebnih suglasnostiod ministarstava, koje su umeđuvremenu i pribavljene. Inače,konačnim prijedlogom Plana dodijeljenaje zona za marinu od oko 45tisuća m 2 akvatorija u centralnomdijelu od Orsana do Ekonomskogfakulteta i oko 10 tisuća m 2 akvatorijaiza Orsana sa 224 veza.16

Poslovno-stambenazgrada APNakon dobivene lokacijske dozvoleu prosincu 2009., izrade Glavnogprojekta i ostalih aktivnosti,sredinom travnja 2011. podnesenje zahtjev za Potvrdu na glavniprojekt (u prethodnim zakonimato je bila "građevinska dozvola").Za izgradnju poslovno-stambenezgrade i spojne ceste između uliceDr. A. Starčevića i Vukovarske, aprema uvjetima lokacijske dozvole,od Grada je kupljeno susjednozemljište potrebno za oblikovanjejedinstvene parcele. Prilikom potpisivanjakupoprodajnog ugovorapotpisan je i protokol o suradnjiizmeđu Grada i AP kojim se nastojalasagledati cjelokupna problematikai utvrditi principi suradnjetijekom izgradnje. Sama proceduraizdavanja Potvrde zahtijeva brojneradnje kod nadležnog ureda kao idobivanje niza suglasnosti raznihinstitucija kojima se regulira gradnja,a poslije i nadzire funkcioniranjejedne ovakve poslovne zgrade,prvenstveno sigurnosni protupožarnisustavi, električni, sanitarni,prometni i ostali. Završetak procedurai dobivanje Potvrde očekuje sekrajem srpnja 2011., što bi, ukolikose to ostvari, omogućilo početakgradnje u jesen ove godine.Paralelno s procedurom ishođenjadozvole izrađuju se izvedbeni nacrtikako bi se i s ove strane spremnodočekao početak gradnje. Uzto organiziran je prednatječaj skupljanjemponuda sedam renomiranihgrađevinskih tvrtki, a postupnoi svih zainteresiranih kupacai najmoprimaca. Izradom Glavnogprojekta, pojedine lokacije, kojesu prije prema lokacijskoj dozvolizauzimale veće površine, smanjenesu tako da stanovi sada imaju površinuod 50 do 98 m2, a poslovniprostori ovisno o željama korisnika.3D vizualizacija poslovno - stambene zgrade17

m/b Atlant Reginekap. Fuad ĆimićPoštovani čitatelji, pripala mi je čast da Vam na sljedečim stranicamapredstavim naš brod ATLANT REGINE, časnike i posadu, te priču oplovidbama i lukama Indijskog oceana, Dalekog istoka i Perzijskog zaljeva.Posada stroja:Hrvoje Mostahinić - upravitelj strojaPavo Bašica - 2.časnik strojaAlen Žustra - čistačZvonko Šimek - 1.časnik strojaNazif Čustović - mehaničar18

Časnici palube:Branko Kovačević - 2.časnik palubePero Brbora - 1.časnik palubeDuje Amulić - 3.časnik palube19

Brod je sagradjen 1996. godine unjemačkom brodogradilištu J.J. Sietas- Hamburg više nije tako mlad. Ipak,usprkos sredovječnim godinama, i daljeodolijeva silini mora i zadatcima koji sepred njega postavljaju.Plovi u floti Atlantske plovidbe od13.XII.2006. godine u Službi teškihtereta.Radi se o “LO-LO” (Lift on - Lift off)brodu za prijevoz generalnog tereta,kontejnera i teških koleta.Nosivost mu je 7388 MT na ljetnomgazu od 8,31m, duljina preko svega107,43m, širina 19,66m, najveća visinaskladišta 10,60m.Pokreće ga glavni stoj MAN B&Wsnage 4750kW, koji mu omogućujePosada palube:Ivica Mihovilović - kormilarIgor Jelačić - mornarTomislav Čosić - kormilarAleksandar Šulja - kormilarFrano Salmić - mornarPero Đuraš - vođa palubebrzinu od 15 čvorova uz dnevnupotrošnju goriva (HFO) od17.00mt.Ukupni kapacitet ukrcaja kontejneraje 457 TEU-a (jedinicaza 20 stopni kontejner) od čega 222TEU-a u skladištu i 235 TEU-a na palubišto uključuje 69 TEU-a rashladnihkontejnera i to 10TEU-a u skladištui 59 TEU-a na palubi.Skladište je tipa “box shaped”, što jekarakteristika ovakve vrste broda. Uzdužnoje podijeljeno na međupalublje(beetwendeck) koje se može, zavisno opotrebi, postaviti na tri različite visine.Ovakva vrsta skladišta omogućuje višemogućnosti za različiti raspored tereta,a osigurava i lakše slaganje te bržumanipulaciju teretom.Brod je opremljen s dvije dizalice kapacitetapo 250 MT koje omogućujumanipulaciju s teškim koletom do500MT.U svojoj opremi brod također ima iStability Pontoon što je obvezni dodatakkod specifičnih ukrcaja teškihkoleta, a uloga mu je povećati stabilitetbroda kad se manipulira takvimkoletima.Sam ponton bez balasta težak je 51mt. S balastom može težiti 166 mt.Brod je trenutno u višemjesečnom najmuza kompaniju “OXL” .Prije isplovljenja iz zadnje luke iskrcajaKolkata u Indiji, iskrcajne lukebile su Mumbai - Indija, Chittagong iMongla - Bangladesh, gdje se iskrcaogeneralni teret i teška koleta, utovarenou lukama Starog kontinenta.Plovidbu među lukama karakteriziraneprestano držanje antipiratskih stražas obzirom da su to visokorizična područjapiratskih napadaja.Iz istog razloga tijekom plovidbe odluke Djibouti preko luke Mumbai svedo prolaza južno od Sri Lanke, odnosnoluke Gella, brod je cijelom dužinombio opasan bodljikavom žicom dase napadačima oteža i spriječi prepadna brod.20

Plovidba ovim područjem nije ugodnai ne dozvoljava opuštenost.Na našu sreću, prolaz Adenskim zaljevomi Arapskim morem, prošao jebez problema iako smo preko radiostanice i raznih navigacijskih upozorenjaimali prilike svjedočiti o pokušajimanapada na druge brodove, i tone tako daleko od nase rute!!! Ovomoderno piratstvo postalo je najgoranoćna mora svakog pomorca, ali štoda kažem... „Ploviti se mora!“Boravak u lukama Indije, odnosnoBangladesha psihički je naporan, netoliko zbog opsega posla, karakterističnogza ovakav tip broda (gdjeposada sama obavlja ukrcaj, iskrcaj iosiguranje teških tereta), već po tomešto na brod kod dolaska i odlaska dolaze,nazovimo ih tako “lučke vlasti”,s deset i više “službenih osoba”.Još treba napomenuti da su te indijskeluke poznate i po administrativnimformalnostima kao niti jednedruge luke svijeta.Od Kolkate tjedan je dana plovidbedo luke ukrcaja Laem Chabang -Thailand pa se okrećemo svakodnevici,odnosno sređivanju administracije,koje je svakim danom sve više i više,te održavanju broda i drugim obvezama.U tijeku plovidbe našlo sevremena i za opuštanje uz neizbježnegradele, ovaj put bez mesa (kojegnam je na brodu i preko glave) većsa Kings Shrimps (kraljevskim kozicama)koje smo kupili u luci Monglakod lokalnih ribara.Dok ovo pišem, nalazimo se na sidrištuluke Laem Chabang i čekamo naukrcaj tereta.Bijelo osoblje:Ante Boro - glavni konobarZlatko Matijević - glavni kuharPrije dolaska prošli smo Singapurskiprolaz, što nije laganposao s obzirom da seradi o frekventnom području,tj. području s vrlo gustimprometom. Malezijska i singapurskakontrola i regulacija prometa Singapurskimprolazom je izvanredna te umnogome olakšava prolaz i sprječavaneželjene situacije. U plovidi tim prolazombrod je pod stalnim nadzoromobalnog radara i AIS kontrolom štouz obvezna radio javljanja obalnojstraži ovoj daje permanentni uvid ukretanje broda.Za ovakav brod duži boravak na sidrištunije baš uobičajen, ali zbog teretakoji još nije prošao sve tajlandske carinskeformalnosti ovaj put bi se i tomoglo dogoditi. Boravak od 4-5 danana sidru iskoristili smo da lansiramou more Free fall čamac za spašavanjekao i Rescue boat što je po SOLAS-uobvezno učiniti svakih 6 mjeseci.Lansiranje Free fall brodice uvijek jeposebna priča prožeta strahom prije– i velikim olakšanjem nakon učinjenog.Čudan je osjećaj očekivati lansiranjebespomoćno vezan u brodici, aonda odjednom izgubiti tlo pod nogamada se odmah potom osjeti, nebaš blagi udarac o morsku površinu.Dalje slijedi lagana plovidba.Spuštanje Rescue boata i glisiranjeoko broda podsjeća na ljetne vožnjekod kuće i pravo je olakšanje u odnosuna lansiranje Free fall brodice.U luci Laem Chabang predviđen jeboravak od 3-4 dana, radi ukrcaja generalnogtereta i teških koleta za lukePerzijskog zaljeva.S obzirom na predviđeno, neuobičajnodugo zadržavanje u luci, pojediničlanovi posade iskoristit će svoje slobodnovrijeme da malo “protegnu”noge i osjete tvrdo tlo pod nogama.Rijetke su to prilike na ovim putovanjimapa ih treba iskoristiti.Pred nama su, koliko znamo, još lukaukrcaja Batam u Indoneziji (koja senalazi u Singapurskom prolazu, točnoprekoputa Singapura) te iskrcajneluke Jubail – Saudijska Arabija iDoha - Qatar.Do nekog drugog javljanja srdačnoVas pozdravljamo.Posada i zapovjednikMB ATLANT REGINEkap. Fuad Ćimić21

Stuart AllenDobitnik nagrade"Dobro more"U to vrijeme učvrstio se moj odnoss kap. Lukom Šoletićem. On je tadabio zastupnik Atlantske u Londonu inekoliko, ustvari mnogo puta zajednosmo objedovali. Jednog dana zavrijeme jednog od tih objeda Luko jerekao: “Stu, ako doista želiš izgradikap.ŠpiroSavini Michel PestretzofNegdje 1974. godine dok samradio u Parizu kao mlađi službenikčarteringa za Cook International,tvrtku koja se uto vrijeme bavila trgovinomžitaricama, moj šef MichelPestretzof je s kap. ŠpiromSavinom u Parizu na jednojvečeri uz “dobru hranu ivino” zaključio brodarskeugovore na određeno vrijemeza m/b Mavro Vetranić im/b Ivo Vojnović. Sutradanujutro oni su me poslali urestoran Deux Magots daprovjerim što je dogovorenou hotelskom kafiću.Taj ugovor o najmuod, mislim, oko 2.875 USD dnevno,sklopljen je za večerom, a Michel i Špirosu ga potpisali već u hotelskom restoranu.Kakve li priče! Svidjela mi sekompanija koja je poslovala na ovakoosoban način. Poslovi između tadašnjihjugoslavenskih brodara i stranihčarter-kompanija obično su se sklapalipreko Jugoagenta u Beogradu s kojimasu Lerbret et Cie, brodari i brokeriiz Pariza bili povezani.Takis MaliakasZaposlio sam se kod Lerbreta u drugojpolovici 1975. godine pa sam prekosvoga dobroga prijatelja Takisa Maliakasanastavio vezu s Atlantskom plovidbom.U studenom 1977. godine rodio mi seprvi sin Jonathan, a 6 mjeseci nakontoga ukrcali smo auto na vlak do Trstai odatle, vozeći se cijelom obalom, došliu Dubrovnik. Proveli smo prekrasanodmor, sreli prekrasne ljude i kušaliprekrasnu hranu, vino i rakiju. Zajednos Takisom redovito smo unajmljivalibrodove Atlantske plovidbe većinomza europske i američke tvrtke koje sutrgovale žitom. To se nastavilo u cijeloj1984. godini kada sam pokrenuo vlastitutvrtku u Londonu pod nazivomAllen Chartering Ltd.kap. Luko ŠoletićU to vrijeme je Anglo-Yugoslav (kasnijeAnglo-Adriatic)udruženje tadašnjihjugoslavenskih brodaras izuzetkomJugotankera (danasTankerska Zadar),koje je imalo vlastitiposrednički ured uLondonu pod nazivomAlan Shipping(!!!), iznajmljivalobrodove Atlantskeza poslove ponuđeneu Londonu,a uprava dioničaraAnglo-Adriatica je naizmjenceradila iz ovog ureda uLondonu.22

ti čvrstu vezu s Atlantskom, morašse potruditi da nam donosiš dobre isolidne dugoročne poslove“. Porukusam jasno razumio. Preko njegovogureda u Londonu iznajmili smo m/bFavorita tvrtki Atle Jebsen na 5 godina,u kojoj su radili gospoda TrulsL’Orange i Mike Tysoe, a zatim m/bDubrovnik kao Joint Venture.kap. Ante JerkovićKako i predobro svi znamo, 1991.godineje nažalost počeo rat. Luko se većbio vratio u Dubrovnik, a kap. AnteJerković stigao u London.Moja se veza s Atlantskom nastavilapreko Ante i njegove obitelji za njihovaboravka u Londonu. Početkom1992. godine odlučio sam da mojiprijatelji u Dubrovniku trebaju znatida je ljudima stalo do njih pa sam uveljači krenuo avionom preko Trsta, azatim brodom iz Rijeke do Dubrovnika.Luko je čekao na dnu brodskihskala da me pozdravi u svojoj ratomrazrušenoj zemlji. Ostao sam tjedandana, dobro vidio užasno razaranje,slagao slane sardele u restoranuAtlant, dobro jeo i pio. Velika hvalasvima vama koji ste me pazili kaokralja čak i u tim teškim vremenima.To neću nikad zaboraviti. U godinamakoje su uslijedile uspjeli smo zajednoiznajmiti par brodova i biti ustalnom kontaktu. Uostalom, nikadmi ne treba izlika da bih posjetio Dubrovnik!On je stvarno biser Jadrana.Mato ButijerPriča ne bi bila potpuna da ne spomenemdobrodošlicu koju bi mi naaerodromu u Dubrovniku uvijek priredioMato Kamikaze, kao i jurnjavuautom, vjernim Citroenom, kao nautrkama do ureda ili hotela. Danas jevožnja mirnija u Peugeotu uglavnomzbog, po mome mišljenju, prometnihograničenja i kamera. Hvala ti Matona tvojim dočecima uvijek sa širokimosmijehom i rukama spremnim da mipomogneš s prtljagom.Ne sjećam se točno godine, ali nikadaneću zaboraviti jedan posjet zimi,dugu večeru uz obilne količine vina irakije i pjesme. Ne mogu se čak sjetitini tko je sve bio tamo - Tonči svakako,Šišo svakako, Vlaho. Ostali smo jakokasno. Ja sam odsjeo u hotelu Argentinai rano ujutro putovao za UK.Mato me je vrlo rano ujutro vodio izhotela. Dubrovnik je bio prekrivensnijegom! To nikada prije nisam vidio.Kad smo došli na aerodrom, krilaaviona su gotovo doticala zemlju,toliko je snijeg bio težak. Putnike suukrcali u autobus za Split. Glava mije do tada već pucala. Na putu premaSplitu iz zvučnika se čulo: “GospodineStu, gospodine Stu” - to me jeTonći zvao preko VHF (u to vrijemenismo imali mobitele) da provjeri jesamli OK. Mora da sam zvučao grozno,ali sam ga uspio uvjeriti da sam“u jednom komadu” u autobusu naputu za Split.Kap. Vlaho Lonza, kap. TonćiŠeparović i kap. Pavo ŠiševićGodine 1998. u ACL-u je nastalapromjena, preselili smo se na Isle ofMan i počeli raditi s brodovima zaprijevoz rasutog tereta kompanijaPD i Splošna plovidba. Moja ljubavza Atlantsku nikad nije prestala. Putovanjau Dubrovnik su se nastavilai mnogo puta su me Ante, Vlaho,Tonći i Šišo podsjetili na “kvalitetnidugoročni posao” koji smo, osim svakodnevnogčarteriranja, povremenonastavili raditi.Godine 2005. bio sam oduševljen pozivomu Dubrovnik na proslavu 50.obljetnice Atlantske i bio sam jakopočašćen kad me je Ante zamolio, i tosamo par sati prije večere, da održimzdravicu u ime gostiju. Možda je tobilo i dobro jer sam imao samo malovremena za pripremu pa tako mojgovor nije bio predug, ali je bio punemocija i potpuno iz srca.Godine 2008. brodovi PD i Splošnesu prebačeni u Hamburg, ACL sevratio svojim korijenima i iznova supostali konkurentni brokeri bez ekskluzivebrodova.Festa Svetoga VlahaNastojim da nikada ne propustimfantastičnu proslavu Sv. Vlaha u veljačisvake godine. Bio sam prisutankad je Šišo izabran za festanjula i ponosanšto mi je tako blizak prijateljpočašćen na taj način.Prijelomni trenutak za novi dugoročniposao nastao je sredinom 2008.god. kada je zbog propasti BritanniaBulka, njihov važni partner za teret,Krutrade AG, pokrenuo vlastiti posaos transportom tereta preko AtlanticCoal and Bulk. Mi smo prvo svi proučavaliposao, ugljen Ust Luga/UK-Cont putovanja u veliki broj luka - tosmo radili oko 8 mjeseci - i onda jekonačno 2009. godine Krutrade prekoACB-a objavio da su zainteresiraniza uzimanje jednog ili dva broda IceClass Panamax Atlantske plovidbe naodređeno vrijeme. Od toga trenutka,osim mnogih kratkoročnih i dugoročnihčartera, s ponosom možemo rećida je nakon posjeta Sergeya Vetrovaiz Krutrade i Aidana Druryja iz AdvanceaDubrovniku u srpnju 2010.godine zaključen još jedan "brak",ovaj put između Atlantske i Krutrade-ACB-a.„Dobro more“S ponosom ističem da sam na ovogodišnjoj(2011. godine) proslavi Sv.Vlaha primio statuu “Dobro more” uznak priznanja i uspješne dugogodišnjesuradnje. Ovu statuu ću čuvati dokraja života, kao što čuvam i dubokoprijateljstvo i povjerenje koje iskazujumoji dragi prijatelji u Atlantskoj plovidbi.Trebala bi knjiga da ispričam sve predivnetrenutke u kojima sam uživaou Dubrovniku, u divnoj ribi, školjkama,vinu, pričama i pjesmama. Hvalavam svima na vašem prijateljstvu, zabavii poslu kroz cijelo ovo, ponekad ivrlo teško, vrijeme. Iskreno se nadamda će se naše namjere i ciljevi ostvaritii da će se ovakvo prijateljstvo i povjerenjerazvijati i između naših kolegau budućnosti.Stuart Allen, 17. svibnja 2011.23

HiltonImperialDubrovnikAndreas Jersabeck,Dosadašnji glavni direktorhotela Hilton ImperialDubrovnikSa sezonom ispred nas, htio bihiskoristiti ovu priliku da Vampredočim neke informacije oHilton Imperialu i događanjima unjemu. Unatoč raznim usponima i padovima,poslovanje u cjelini i dalje jevrlo konkurentno i izazovno. Mnogiprimjeri o uspjehu omogućuju nam dabudemo vrlo optimistični, u uvjerenjukako smo dobro pozicionirani kakokratkoročno, tako i dugoročno.Dopustite mi da predstavim neka najvišadostignuća u proteklom razdobljuu Hilton Imperialu Dubrovnik.1. Naša usredotočenost na kvalitetui izvrsnost usluga rezultirala je osvajanjemnajprestižnije nagrade HiltonBrand-"Connie" za stalne i izvrsnerezultate. Nagrada mi je predana tijekomposljednje Brand konferencije uIstanbulu.2. Hotel je dobio i nagradu “Award ofExcellence” za izvanredne rezultate ipostignuća u području hrane i pića.3. Već drugu godinu za redom osvojilismo “Best in Customer Service Award"u organizaciji Vita komunikacije.Samo s velikim zalaganjem i predanošćuu radu svih članova tima u našemhotelu bilo je moguće postići takvapriznanja i ja sam vrlo zahvalan štoimam takav, izvanredan tim ovdje uhotelu.U isto vrijeme tvrtka je također pokrenulanovu inicijativu pod nazivom“Blue Energy”, čime će se provoditisve naše vrijednosti i obećanja inspiriranaConradom Hiltonom, osnivačemHilton Internationala.Naši financijski rezultati i predviđanjaza ovu godinu pokazuju zdrav napredaku odnosu na prošlu godinu, štose može pripisati blagom porastu zauzetosti.U odnosu na prošlu godinu,u 2011. očekuje se rast na 54,31%.U to je uneseno i povećanje cijenenaše sobe, koja se polako oporavlja odpada u posljednjih nekoliko godina.Ove godine prognoziramo rast u regijiod 3,2%, po RevParu na 4% .Izgledi za ovo ljeto opet vrlo obećavaju.Dubrovnik će zasigurno uživati ​ujoš jednoj super ljetnoj sezoni sa zauzetostiod 80 do 90%.Što se tiče zemljopisnog udjela u poslu,Ujedinjeno Kraljevstvo ostajezemlja broj jedan na našem tržištu sobzirom da veoma mnogo profitiramozbog tri izravna leta s londonskogGatwick aerodroma. SAD je drugi nalisti, Njemačka treća.Kao i obično, već teku pripreme zazimsku sezonu kada će se, nadamose, uveliko profitirati od dva dodatnaleta iz Pariza i Rima. S tim dodatnimposlom Hotel dobiva šansu da povećapopunjenost u zimskim mjesecima.Nakon 5 uzbudljivih godina u Dubrovnikuvolio bih iskoristiti prilikuda obznanim svoj odlazak iz Grada.Preuzimam novi izazov u Kijevu uUkrajini gdje ću otvoriti novi HiltonKiev Hotel. Običaj je u kompaniji datransferira management nakon nekolikogodina. Osjećam se privilegiranimšto sam imao priliku raditi u Dubrovnikutako dugo vremena i vodititako divan hotel s divnim ljudima ijoš finijim građanima. Oni koji me itimalo bolje poznaju, znaju da sam sezaljubio u Grad čim sam stigao ovamoi da ću sa sobom ponijeti predivneuspomene. Povrh svega imao sam tučast da osjetim prava prijateljstva štoće, naravno, ostati zauvijek kao što ćei ovaj grad uvijek zauzimati posebnomjesto u mom srcu.Na kraju mi je veliko zadovoljstvopredstaviti moju nasljednicu, gospođuRuhsar Eryoner koja nam dolazi izHiltona u Pragu. Oduševljena je štoće preuzeti ovaj hotel i veoma se radujesusretu s Vama i budućoj suradnji.Siguran sam da ćete joj pružiti svojupotporu.Mogu vam samo zahvaliti na podršcii prijateljstvu koje ste mi pružili posljednjih5 godina i poželiti vam svenajbolje u budućnosti.Lijepi pozdrav!24

Željko Miletićdirektor Hotela Lapad d.d.HotelLapadPoštovani čitatelji,Ove sezone Hotel Lapad otvorio je vratagostima 15. ožujka. Već od početka travnjau hotelu je bilo vrlo živo. Postotakiskorištenosti kapaciteta u travnju je bio58%, dok je planirana iskorištenost zatravanj bila 52%. U svibnju smo ostvarili90%-tnu iskorištenost kapaciteta, kolikosmo i planirali. Ukupni prihodi od otvaranjahotela 15. ožujka pa do 31. svibnjaveći su za 18%. Sve navedeno nam govorida možemo biti zadovoljni dosadašnjimtijekom sezone. Ukoliko ne bude izvanrednihdogađaja, očekujemo cca 95%zauzetosti kapaciteta u glavnoj sezoni saistim ili neznatno boljim prosječnim cijenamaod lanjskih.Hotel Lapad je i dalje, što je vrlo bitno,jedan od najbolje ocijenjenijih dubrovačkihhotela od strane gostiju na internettražilicama kao što su Trip Advisor, Bookingcom, Expedia i slično. Dobri komentarigostiju omogućavaju mu i daljedobar buking. Svi ostali partneri, misli sena tour operatore i agencije, žele povećatiposlovanje, tj. traže veće kapacitete zaugovaranje u hotelu.Potvrdu za to dobili smo prije desetakdana i od tvrtke Expedia koja je hotelLapad uvrstila na listu Expedia Insider’sSelect za 2011. To je ujedno i najvećanovost iz Hotela Lapad od prošlog brojaBuletina. Što to znači pojasnit će se u nastavku.Expedia Insider’s Select programje lansiran još 2007. godine, kada su sepočeli odabirati hoteli i svrstavati na listunajboljih hotela, i to prema mišljenju korisnikausluga. Ocjena, koju gosti mogudati određenom hotelu temelji se, naravno,prvenstveno na kvaliteti ivrijednosti. Hoteli na ovoj listi,temeljenoj na spomenutim kriterijima,najbolji su hoteli kojeExpedia ima u svom portfeljuod njih 135.000 diljem svijeta.Ove godine još su se dodatnopooštrili kriteriji u izlistavanjunajboljih hotela jer se traži višeelemenata u ocijeni gostijučime se povećao i broj bodovakoji se mogu postići. Ovogodišnjidobitnici pripadaju u500 najboljih hotela diljemsvijeta. Dobili su prosječnuocjenu 4,7 (od mogućih 5)i bili preporučeni u 98,2%svih kritika. Odabrani hotelipokazali su izvrstan standard, za ovuprestižnu listu. Jedini su hoteli iz Hrvatskena ovoj listi za 2011. godinu:Hotel Lapad DubrovnikHilton Imperial Dubrovnik, DubrovnikThe Regent Esplanade, ZagrebSretni smo što su ove godine na listi ExpediaInsider’s Select 2011. od ukupno trihotela, dva iz Dubrovnika, a da zadovoljstvobude još veće, oba su u većinskomvlasništvu Atlantske plovidbe d.d.Ove godine hotel je također napraviovažan iskorak u organizaciji vjenčanja.Možemo reći da smo se specijalizirali zaorganizaciju manjih vjenčanja do 120ljudi. Svi znamo koliko je bitno mladencimai njihovim najbližim da taj, posebandan u njihovim životima bude perfektan.Mnogo puta smo bili svjedoci vjenčanjas lošom hranom i lošom uslugom čimeje dobrim dijelom ukupan dojam svadbenevečere bio značajno lošiji.Takva situacija se u HoteluLapad jednostavno ne možedogoditi. Ovaj tekst bio bipredug kada bismo naveli sveodlične komentare mladenacai njihovih najbližih, a koje smoprimili od svih, ma baš od svihmladenaca koji su imali svadbenuvečeru u Hotelu Lapad.„Pri planiranju svadbene večerenismo puno razmišljali o mjestu iambijentu jer je Hotel Lapad odličanizbor za vjenčanja s dahom romantike.Doda li se tome ljubazno,profesionalno i fleksibilno osobljei odlična hrana, možemo reći dasu sva naša očekivanja bila ispunjena.Naravno, i svi naši gosti bilisu iznimno zadovoljni uslugom ihranom. Rado bismo svakom parukoji planira vjenčanje preporučiliHotel Lapad“.Ana & Dalibor MršićHotel Lapad 98% svojih prihoda ostvarujena inozemnom tržištu. Glavninuostvarenih poslovnih prihoda čini prihodsmještaja gostiju u hotelu. Manji dio seodnosi na ugostiteljske usluge, takođerod gostiju iz inozemstva. Svjesni kupovnemoći građana i ekonomske situacijeu Hrvatskoj, ali i kvalitete naše ugostiteljskeponude koja je vrlo prihvatljivaza lokalno stanovništvo, planiramo napravitiiskorak i u ovom segmentu našegposlovanja. Zato Vas pozivamo da nasposjetite.25

NEPOZNATEPOMORSKESTRANICEMarijan ŽUVIĆNaj s l i kov i t i j ipa r o b r o d po d st i j e g o mAtl a n t s k e pl o v i d b eStarijim naraštajima naših pomoracana srcu je bila i ostala „Pčela“. Mali inadasve spori starac pamti se uistinudugo premda je ljudima s kopnanemoguće objasniti zašto je tako.Nema za njih u tome veteranu ničegadojmljivoga, a ipak su ljudi od morasložni da je bio jedan od najslikovitijihjadranskih parobrodaStarijim naraštajima naših pomoraca, a da i ne govorimoo zaljubljenicima u brodove, na srcu je bila iostala „Pčela“. Mali i nadasve spori starac pamti seuistinu dugo premda je ljudima s kopna gotovo nemogućeobjasniti zašto je tako. Nema za njih u tome veteranu ničegadojmljivoga, a ipak su ljudi od mora složni da to bio jedanod najživopisnijih jadranskih parobroda, koji je u svojim „sijedim“godinama brodio i pod stijegom Atlantske plovidbe.Pisac ovih redaka nedavno je došao do serije dosad potpunonepoznatih fotografija „Pčele“ (i to kao dubrovačkogabroda), koje su nastale najvjerojatnije 1957. godine, pa jeto bio valjan razlog da se, uz dvije od tih slika, sjetimo togparobroda na stranicama „Atlant bulletina“.SPORA OD PRVOGA DANA„Pčela“ bijaše i mala i spora od prvoga dana: broddug tek 39,7 i širok 6,8 metara, mogao je ukrcati najviše400 tona tereta. Kompaundni parni stroj na ugljen tvrtkeBotje, Ensign & Co. iz Groningena od jedva 166 kilovatauz sav trud nije ga mogao pogoniti brže od sedam čvorova.Tipični parobrod male obalne plovidbe toga doba zaplovioje 1918. godine u nizozemskome gradiću Hoogezandu ubrodogradilištu Gebroeder E. & M. Coops kao novogradnja125. Na porinuću je dobio ime „Overveen“, a prvi muje vlasnik bila tvrtka „Neerlandia“ Vrachvaart MaatschapijN.V. iz Rotterdama. U njezinoj će floti ostati začudno kratko,niti godinu dana, da bi 1919. krenuo put Britanije. Kupilaga je tvrtka Glamhurst Steamship Co. Ltd. iz Cardiffai odabrala mu ime „Heatherlea“. Ni britanskoj zastavi nećeostati predugo vjeran jer već 1925. godine odlazi put talijanskeobale Jadrana.26

„Pčela“za sva vremenaGODINA POD MOREMParobrod je upisan u Riminiju podimenom „Iniziativa“, a vlasnici su mubili Giovanni Musico iz Messine i DuilioGennari iz Riminija. Godine 1930.vlasnik postaje Ubaldo Gennari. Inicijalnjegova prezimena tada je dodanimenu broda. Tako će, sve do 1934.godine, kad ga je kupila splitska tvrtkaBrodarstvo Ferić, ploviti kao „IniziativaG.“Prinova Ferićevih, stara tek 16 godinabila je pravi mladac u društvu tadašnjihjadranskih parobroda obalne plovidbe,ali su je za boljega vjetra s lakoćompretjecali i - jedrenjaci. Očekujućikako će parobrod dugo i marljivo raditi,Ferići su mu odabrali i prikladnoime – „Pčela“. U nekim publikacijama,pa tako i službenome Pomorskomgodišnjaku Kraljevine Jugoslavije,brod se naziva „Pčela F.“, no u upisnikutrgovačkih brodova splitske Lučkekapetanije toga dodatka imenu nema.Kada su 1939. godine splitski poduzetnicirazdijelili imovinu, „Pčela“ jepripala novoj tvrtki Braća Ferić. Vrlobrzo i na Jadranu su zapuhali vjetrovirata, te u svibnju 1941. „Pčela“ podižetalijansku zastavu i postaje „Ape“. Nezadugo. Kapitulaciju Italije parobrodje u rujnu 1943. dočekao u matičnojluci, a kad se koncem mjeseca, nakonvišednevnih žestokih borbi, Split našaopred padom, partizani su ga potopilikako ne bi pao Nijemcima u ruke.Kad je godinu dana poslije, u listopadu1944., Split oslobođen, potopljenase „Pčela“ našla na vrhu popisa brodovakoje je što prije trebalo izvaditii popraviti.DUBROVAČKIPAROBRODTako je već početkom 1945. Odredza spašavanje JRM bez većih teškoćabrod podigao na površinu i oteglio uJadransko brodogradilište a.d., gdje je„Pčela“ obnovljena i vraćena u plovidbu.Nakratko se još u knjigama vodilakao vlasništvo braće Ferić, a onda je1946. nacionalizirana, da bi u siječnju1947. godine bila dodijeljena novoutemeljenojJadranskoj slobodnoj plovidbiiz Rijeke.S još nekoliko veterana koji se nisumogli uklopiti u poslovne planove Jadroslobodne,„Pčela“ je 1954. godineprepuštena Pomorsko transportnompoduzeću „Dubrovnik“. U skromnojfloti toga novoga brodara mala „Pčela“bila je najveći brod. Brodar je životariojoš nekoliko godina, da bi u lipnju1962., umjesto da ode u likvidaciju,bio pripojen uspješnoj Atlantskoj plovidbi.Uz „Pčelu“ je Atlantska dobilai pet drvenih teretnjaka od kojih jenajmanji bio „Dubac“, dug jedva 17metara.Dakako da te „prinove“ uopće nisutrebale novom brodaru,koji je u isto doba gradiobrodove od 16 tisuća tonanosivosti poput „Plitvica“i „Kragujevca“, pa su prveod njih prodane već 1963.godine. „Pčela“ je pak bilana srcu dubrovačkim pomorcimapa je odlučeno dase temeljito preuredi i stariparni stroj zamijeni dizelskimmotorom. Posao jepovjeren brodogradilištu uMokošici, koje je Atlantskadobila zajedno s brodovljemPomorskoga transportnogapoduzeća. No, radovi su se otegli, paje tek potkraj 1965. zaplovila nova,neobična „Pčela“. Ugrađen joj je njemačkidizelski stroj MWM proizvedenjoš 1939. od samo 220 kilovata, te jenekadašnji parobrod postao brži tekza – pola čvora. Uz to mu je uklonjenprepoznatljivi dimnjak jer „Pčela“ ionakoviše nije dimila.SMRT U MOLUNTUDimio ili ne, veteranu iz Hoogezandakraj se bližio. Atlantska plovidba prodalaga je u travnju 1971. godine, aliipak ne rezalištu, nego Poljoprivrednoribarskojzadruzi „Partizanska veza“ izLovišta na Pelješcu. Njoj će starac služitijoš punih šest ljeta, a onda su se iLovištani morali oprostiti s „Pčelom“.Brod je iz upisnika Lučke kapetanijeu Dubrovniku brisan početkom 1977.godine, no nigdje nije zabilježeno gdjeje izrezan. Piscu ovih redaka trebalo jemnogo i truda i vremena dok nije doznaoda je „Pčelino“ posljednje odredištei počivalište bilo u Moluntu. Ipakje ostala tajna tko je tamo „Pčelu“izrezao u staro željezo...„Pčela – Dubrovnik“:prastare fotografije prvi put u javnosti27

mr. Anica Kisić, prof.BRACERA„GOSPA OD MORA“Naporima entuzijasta udruge„Dupinov san“, koju jeosnovao predsjednik udrugeGoran Stojanović, sagrađena jereplika tradicijske bracere i svečanokrštena 19. travnja 2011. u Supetruna otoku Braču. Kuma je bila pjesnikinjaVesna Krmpotić. Bracera jeizrađena prema nacrtima dr. sc. VelimiraSalamona i dr.sc. Nenada Bobanca.Gradnja je povjerena umijećubetinskog kalafata Milana Jadrašića,koji je 2006. započeo posao u brodogradilištuPile na otoku Murteru.Pokrovitelji ovog podhvata su Znanstvenakomisija za pomorstvo HAZU,Ministarstvo mora, turizma, prometai razvitka, Hrvatska udruga poslodavacai Grad Dubrovnik, koji je ovomkrasnom brodu luka pripadnosti.Brod je već tu s kapetanom JadranomGamulinom i posadom koja će se skrbitio brodu. Gradnju je potpomoglopreko 20 sponzora, nažalost niti jedaniz Dubrovnika. Zamišljeno je da seubuduće održava raznim aktivnostima,posebno organiziranim učenjemmladih u vještinama potrebnim natradicijskom drvenom brodu (baratanjemlatinskim jedrom i jedrenjem),zatim pružanjem usluga posadi kruzerau obilasku morem oko Grada natradicijskom brodu, sudjelovanje naraznim proslavama, primanjima i sl.,a konstruirana je tako da drugoj palubimogu pristupati i invalidi.Bracera (brazzera) se u dokumentimaprvi put spominje u Dalmaciji u16. stoljeću. Porijeklo ovog obalnogbroda seže međutim mnogo dublje uprošlost. Na Jadranu su već u anticibila poznata dva glavna tipa obalnihbrodova: navis longa i navis rotunda.Tip navis longa, uskog je i dugog trupana vesla i jedra, a upotrebljavali su gaLiburni, unaprijedili Hrvati i izgradilimornaricu. Neretvljani i uskoci postalisu nenadmašni borci na moru.U kasnijim stoljećima tragove ovihveslarica nalazimo u oblicima našihgajeta i leuta.Antičke navis rotunda, širokog oblikatrupa bile su namijenjene prijevozutereta. Iz njih su se razvile bracere itrabakule.Bracera nije vezana isključivo za jednoprimorsko mjesto, makar ima teorijada je naziv bracera vezana za povijesninaziv otoka Brača, jer je moguće i toda nazivi kao brazzera, brasera, bracijerapotiču od tal. forza di braccia, čimese označavala snaga ručnih mišića jerse bracera služila po potrebi i veslima.Postoje neke inačice istarske (dvojarbolne)i dalmatinske (jednojarbolne)bracere. U dijelovima Sredozemljaizraz brazzera ne odnosi se nužno naisti tip broda. U Egejskom moru takose naziva tip snasti, a ne tip broda.Bracera se održala kao česti obalnibrod zahvaljujući niskim troškovimagradnje i održavanja. Zbog čvrstekonstrukcije i dobrog vladanja namoru prevozile su po Jadranu sve doVenecije, na otoke i susjednu obalugrađevni materijal i drvo, najčešće izSenja prema jugu, pa pijesak, kamen,vino, maslinovo ulje i razne poljoprivredneprizvode, kao i stoku, a koristilesu se u ribarenju i za spužvarenje.Svako primorsko mjesto imalo je vlasnikei patrune određenog broja braceraza obalni prijevoz tereta.Dubrovačka Republika bila je višeorijentirana na izgradnju velikih jedrenjakaza izvanjadransku plovidbu,što ne znači da nisu imali male obalnebrodove, obično s jednim ili dvajarbola i latinskim jedrima za prijevoztereta i putnika po Jadranu. U prvojpolovici 16. stoljeća, primjerice, u popisuprvih peljeških obalnih plovilanalazi se i jedna bracera. Za dubrovačkopodručje, u ranijim stoljećima,mnogo je češći jednostavni nazivbarka za mali jedrenjak šireg trupa sjednim jarbolom i latinskim jedrom,s dva do šest vesala, s nepomičnompalubom na pramcu. Barke su čestoslužile za prijevoz stonske soli i ostalogtereta, a njima se i ribarilo. Sličnaje bila šionica, ponekad nešto manjabrodica s četiri člana posade. U 17.i 18. stoljeću u upotrebi je i neštoveća tartana s dva jarbola i latinskimjedrom, a spominje se i trabakula.U 19. stoljeću, kada je Dubrovnik sDalmacijom bio dio Austro-Ugarskemonarhije, bracera s teretom puna jegradska i gruška luka, što se vidi nastarim fotografijama. U Pomorskommuzeju u Dubrovniku čuva se uljanaslika na platnu lijepe bracere, nažalostbez imena broda i vlasnika. Bracerase najintenzivnije upotrebljavalaupravo tijekom 19. stoljeća, pa ih je uregistru austrougarske flote 1866. re-28

gistrirano preko 800. Poslije taj brojnaglo opada, pa ih početkom Prvogsvjetskog rata ima tek 486.Autentičnost bracere udruge „Dupinovsan“ potvrđena je certifikatomKomisije za istraživanje i očuvanjehrvatske brodograđevne baštine Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti.Izgrađena je od hrastovine, ariša,jasena i smreke. Dužina joj je 10 m,širina 3,6 m a gaz 1 m. Dužina s baštunomje 17,6 m, visina jarbola 9m, lantina 17 m. Ima latinsko jedroi flok, 4 vesla. Tri su člana posade,a kapetan je Jadran Gamulin. Možeprimiti najviše 12 do 14 osoba. Osimšto se upravlja klasičnim kormilom irudom ima i motor Iveco od 64 KW(90 KS).Ova povijesna brodica rađena je premasvim pravilima gradnje tradicijskebracere koju opisuje V. Salomon,pa se koristim njegovim skraćenimtekstom, uz sitne nadopune. Trupbracere zaobljen je kao na manjemtrabakulu. Može biti dugačka do 17m jer proporcije trupa podliježu uobičajenomomjeru duljine i širine takozvanog„okruglog“ broda, t.j. oko3:1. Bracera je imala visok i zaobljenpramac. Pramčana statva je u oblikusablje, s gornjim krajem nagnutimprema krmi. Vanjsku stranu pramca,sa svake strane statve, ukrašavale sukarakteristične obojene drvene „oči“,koje su od najstarijih povijesnih vremenačuvale brod od uroka. Vrh statvebio je obično ukrašen krunom ilijabukom, što se može smatrati vrstompulene koju je imao svaki jedrenjak.Bracera je imala visoko nadgrađe. Izajarbola nalazilo se pravokutno palubnogrotlo (duž četvrtine duljinepalube) s poklopcem (bokaporta), a nakrmi najčešće karakterističnu rešetkastudrvenu ogradu kasara (đardinet).Dvije poprečne drvene pregrade dijelilesu korito bracere na tri odjeljka. Spalube se ulazilo u pramčani odjeljak(kaštel) kroz malu palubnu kućicu(tambuć) s četiri ležaja za posadu, usredini broda bio je veliki prostor zateret (štiva), a na krmi, ispod palubekasara, prostor za kapetana, najčešćei vlasnika (patruna / parona). Tu seulazilo kroz otvor na palubi (purtelu)s kliznim poklopcem.Kormilo je išlo dosta duboko ispodkobilice i bilo je veliko i teško. Osim zaupravljanje brodom služilo je i protivbočnog zanošenja broda pri jedrenju.Rudo kormila podizalo se i spuštaloprema potrebi i pritezalo dvostrukimkoloturnikom (gašpari, leva) a to suomogućavali dugački svornjaci okovakormila. Bracera je imala i malo vitloza dizanje sidra i pritezanje veznihkonopa te malu ručnu crpku za crpljenjevode. Na palubi je bilo i malopokretno ognjište (fogun) za kuhanje.Unatoč zdepastom izgledu bracera sevrlo dobro držala na moru po buri ioštrom sjeveroistočnom vjetru. Imalaje oduvijek trokutasto latinsko jedro(„idro na triangul“ i sl.) koje se upotrebljavalopo cijelom Sredozemljuod antičkih vremena. Imale su ga svegalije, a u 18. stoljeću i trgovački brodovii brodice, poput karavela, pulaka,barkova, šambeka, pinka, tartanai feluka s Nila (koje je kao filjuge imaoi Dubrovnik). Česta je bila i prečka(flok), a u 18. stoljeća i glavno jedro.Po potrebi upotrebljavala su se dugabukova vesla s dvije ili tri sohe. Veslalose stojećki – na venecijanski način.Bracera s latinskim jedrom imala jejednostavan i čvrst drveni jarbol (arbul/jambori sl.) duljine otprilike jednakeduljini korita, a bio je smještenna pramčanoj trećini broda i prolaziokroz palubu, učvršćen s tri bočne priponena oba boka bracere. Latinskojedro bilo je obješeno na dugačkojoblici – lantini izdjelanoj iz jednogkomada drveta. Jedro je bilo privezanokonopčićima za lantinu, s dva redakratica. Lantina s jedrom podizala sepodigačem od dvostrukog koloturnika(gindac od jedra i sl.). Pritegnutalantina oslanjala se o jarbol otprilikena trećini svoje duljine, a pri jedrenjubi se pritegnula uz jarbol hajmicom,obično s niskom drvenih kugli. Kosnikbracere, na kojem se podizaoflok, protezao se do dvije trećine duljinebarke ispred pramca, a mogao sepo potebi podići u vis da ne smeta ulukama.Na kraju poželimo najbolju sreću iuspjeh novosagrađenoj ljepotici i onimakoji su je s naporom stvorili, pogotovozato što se vlastitim snagama,uz uvažavanje i dobrohotnu pomoćsvekolike društvene zajednice, ispunionadasve koristan cilj.29

DOBA DANA I NOĆIPONOĆTereza Buconić Gović, prof.Pola noći. Sa zvonika bije. Mjedzveči i teče svilom po zaspalombilju. Tišina raste. Ratičuje senad borovima. Meko liježe nad crkvenizvonik. U šušnju treptaj ježa, skokmiša i vijuganje lasice. Tišinu sijekušušmiševa krila. Pod kružnicom mrčezvjezdica svijetnjaka.Rosa poput kiše. Čim zasine mjesec,zasvijetli kapljicu na uspravnomlišću. Od nje miriše mokra zemlja isrčika soka lagano klizi, slijeva se žutomsmolom niz grančicu čempresa.Noć prekrila pute, zamračila prolazei ljudske staze zacrnila okruglimsmrijekom. Evo, prije nekoliko je satina kraju doca bila jabuka petrovača,uspravna, prijateljska, svijetla poputdjevojke. Sada se mračno nazire sjena,uz nju okrajak međe. Opasni, sakriveninoćni ponor zijeva po praznimbaštinama. U njima je moguće nagazitiduboki potok i otkriveni puč.U pola se gluhe noći po klancima vijuduhovi i zakašnjele putnike posipljesitni pijesak. To je vrijeme opasnokad si u prirodi sam, hodaš gologlavpod kapom nebeskom. Nađeš li se naraskrižju, pod njim teče potok, prekonjega hrbat mosta, a koraci ti dalekood kuće, moraš u ruci držati koricukruha i u nju vjerovati. Kažu da kruhu noćnim putovanjima dobrotombrani putnika. Odbija od njega silemraka i sigurno ga vodi u svjetlo sigurnosti.Ali se ponoć u prirodi glasa snažnimlepetom kukuvije i hukom sove izhrastove duplje. Zvrči u jesenskimponoćima zvrk popca, u proljetnimnoćima tajnovito zvižde noćne ptice.Zovu jedna drugu preko olistalog brijesta,zelene derezgine srčike i sklopljenihočiju slaka.Ispod jabuke ježeve noge. Tromo sevalja kornjača, iz bare kreket žaba uljetnim ponoćima kad prirodom putujesvjetlost mjeseca i iz zemlje sesok penje okomito u grane, u listove iplodove na mjesečini.Bog s visine promatra kuće ljudske.Čuva i nemušte stvorove, ovce u košari,prignutu glavu krave - hraniteljice.Ona spava na nogama i dišeodmjerenim i lakim dahom. Do njemazgina vlažna njuška i sitni cilikzvonca u zatihlom, mirisnom i blagommirisu staje.U kamarama drvenim, gdje se uvečerposprema rublje dnevno, spavajuukućani. U materinoj i ćaćinoj posteljibijeli linculi i raspletena kosa prekokušina razastrta poput ječma nasjenokoši. Ćaća spi okrenut funjestri,s tamnom i snažnom rukom prekonjezina ramena. Uokolo njih mir. Nazidu kvadri: Srce Isusovo, Bogorodicačistog lica, prazno i bistro ogledaloiznad burala.Na komončinu tiktakanje ure, a izazastora ritam noći. To mjesec putujeponad Golubova kamena i po njemukrateri, doline i planine, neznanogmora dubine. On svijetli na trapove,na lijehe pune nicanja i bliješti ponadkupjerte bljeskom noćnih suza. Osvijetlidječju sobu gdje se u preplitajumekih tijela odmaraju mladi. Obrazisu dječji meki poput leptira i kosa immiriše na jasmin iz proljetnih đardina.Uz njih je molitva onih koji su ihrodili i sjena anđela čuvara.Babina se i đedova kamara po starinskimkućama vazda nalazi bliževratima, da lakše uđu, da im korakeu jutrenju pobrza želja kojom štedepreostalo vrijeme. Na đedovom komončinuura starinska, s lerojem nanavijanje, a na babinom ofičica, čašavode i smotani kraljež. To se njihdvoje, u mrklici nezaspali, očekujućidvanest ura sa zvonika, druže mislimas danima bogatih žetava kad suu ponoć spavali umornim snom, prepunisnage i iščekivanja. Oči će im sesklopiti tek kad gluho noćno dobaprekrije kuću, zatamni mjesec i ostavina nebu tek zvjezdano jato.Gluha je ponoć. Pušu li vjetrovi, metuprašinu s puta. U kišnim se navalamai dok sijevaju munje, noć obnaži, putizinu bistrim potocima, krošnjama ipraznim prolazima.Ali ponoć caruje bez našeg upletanjas tajnama nebeske snage. Spavamo,sanjamo, pored nas prolazi doba sitnihura.Na trpezama miruju čempresove štice.Blanci prazni. Na stočićima i tovjelicamatek odziv drvene vene. Ustranjima, po košarama, u plijemicamai oborima blago ljudsko. Pod koromzemlje krv prirode. Odspavat ćedo jutrenja, opružiti kosti, razabratimisao, primiriti navalu soka, protokbistre krvi.U razdiobi dana i noći, života i smrti,stoji ponoć. Ona je živa, a usnula.Spava snom djeteta i čeka znak pokojemu dolazi dzora.30

Sv e t i An d r i j aTamara Spajić, prof.– o t o k r e m e taNajudaljeniji od Elafita, otočićSveti Andrija, smjestiose na vrhu trokuta koji čineŠipan, Lopud i Kalamota. Dobio jeime po Isusovom apostolu sv. Andriji,koji se nije smatrao dostojnim bitirazapet na Isusov križ pa je za svojumučeničku smrt izabrao križ u oblikuslova x. Iako su mu dimenzije neznatne(dug je svega oko šeststo metara, aširok osamdesetak), ovaj otok obilujepovijesnim zanimljivostima.Pokriven je oskudnom vegetacijom –tek na jednom dijelu je malena borovašuma, a na ostatku grmoliko biljei kamenjar gdje se gnijezde galebovi,lastavice i jastrebovi.S južne strane nepristupačna je klisurakoja okomito pada u more i na kojojse nalazi više špilja koje su u davninislužile kao zaklonište od gusara.Ovo je otok pustinjak i otok pustinjakakoji su ovdje živjeli iz želje zasamoćom, zbog kazne ili da bi zdravimorski zrak i ugodan smještaj otokazaliječili njihova bolešću izmorena tijela.Na Svetom Andriji nekad je postojaobenediktinski samostan. Oštećen je upotresu godine 1667. i nikad nakontoga nije obnovljen. Od njega danasvidimo tek neznatne ostatke: dio kulei bunar. Nacrti ovog zdanja danas sečuvaju u Britanskom muzeju. Ovdjesu boravili mnogi opati – neke je odnjih zavio veo prošlosti i zauvijek ihpredao anonimnosti, a neke od njihjoš pamtimo. Redovnik Mavro Vetranovićboravio je na ovom otoku inadahnuto opisao trenutke svog pustinjačkogživota koji mu je kao kaznudosudila Republika. Boravio jeon i u drugim benediktinskim samostanimaDubrovačke Republike – naLokrumu, u Višnjici i na Mljetu, aličini se da nijedan kraj nije tako nadahnutoopisao kao ovaj vrletni otokstrme južne obale okrenute pučini.Nigdje nije jače osjetio čar i čemer isposničkihtrenutaka koji su iznjedriliistinski zanos i ujedno tugu, kao ušpiljama, hridinama i gomilama kudilaze gušterice. Nigdje morska olujanije jače dotaknula njegovu pjesničkuvenu kad je usporedio uzavrelu pučinus razbuktanom vatrom: kad se more skrajem svadi vali jašu do vrh stijena, kaopak’o ter sve gori.U stihovima punim ritma opisuje uigri kontrasta i aliteracija oskudnumediteransku vegetaciju:neka vide, neka čujumene, velmi boljezniva,gdi na školju sam tuguju,gdi nije vidit duha živa...drače mi je za ružicua kostrava za tratoraki kopriva za ljubicuza naranče suh javorak.lovor mi je za lemunetroskot mi je za bosilaka česvina za četrune.Da stari mitovi putuju Sredozemljem,preko Grka, Rimljana, Ilira i Slavena,svjedok je i priča o lopudskoj siroticiMari, koja je nadahnuta mnogo starijompričom o ljubavi grčkih mitskihjunaka Hero i Leandra, koji je svakenoći plivao svojoj dragoj i na kraju našaosmrt izgubljen na noćnoj pučini.Naša je priča prilagođena i udomaćenau okviru sirotinjske ribarske kućicena obali Šunja na Lopudu, a opisujeljubav vlastelina i pučanke koja jesvake noći plivala do otoka sv. Andrijegdje ju je čekao njezin dragi. Maraje u sociološkom kontekstu žrtvapredrasude i nemogućnosti spajanjaviših i nižih društvenih klasa u svezubraka, kako je to već bilo uobičajenou nekadašnjem Dubrovniku.Na uzvišenoj strani otoka nalazi se izgrada s kulom i svjetionikom koje jegodine 1872. počela graditi austrougarskavlada. Smatra se da je svjetloovog svjetionika, smješteno na visiniod šezdeset i devet metara iznad morai vidljivo na 24 Nm, jedno od najjačihna Jadranu.Zanimljivo je da i more oko Sv. Andrijeobiluje ribom i koraljima – svanjske jugozapadne strane otokanalazi se strma litica koja se obrušavau more. Od davnina se s ovogmjesta vadio kvalitetni crveni koraljkojeg je nažalost sve manje. S vanjskestrane dubina se pruža na oko osamdesetmetara, a stijene i more obilujuspužvama, algama, žarnicama, škrpinamai raznim ribama. U litici se takođernalazi i podvodna špilja, pravaatrakcija za profesionalne ronioce.Pomorci su od davnine Sv. Andrijujednostavno zvali donzella – djevojčicai time iskazivali nježnost, naklonost ipažnju malenom otoku. On je uz sebevezao benediktince, svjetske putnike,boležljive plemiće, ponekad je bio zatvorduhu i tijelu, ali je u vizuri uvijekostao isti: zelena obla oaza usred pučine,u središtu Elafita i pri pogledumornara koji iz Grada odlaze širokimmorima.31

Članovi posada brodovaAtlantske plovidbe d.d. na dan 15. svibnja 2011.g.City ofSvetiDubrovnik AP Držić Zagreb Nikola I Oluja Orsula PetkaZapovjednik Vinko Mladen Ivica Ivica Vjeko Blago BaldoLujak Spužević Zupčić Kmetović Miletić Milašević JerkovićI. časnik Ivan Ivica Stanko Zvonimir Vojko Stjepan Rokopalube Matana Lučić Radić Cetinić Jovanović Popović MediII. časnik Adis Mile Ivica Ivo Glavić Miho Pero Demirpalube Mulalić Jurinović Prpić Maro Handabaka Dadić Moretić ČerimagićIII. časnik Maro Nikša dario Mario Dorjan Tomislavpalube Nikolac Japunčić Marjanović ./. Majkovica Mužić Violićkadet Ivan Augustin Teo Antonio Vjeko Ivo HrvojeŠkoda Kaminski Peko Njirić Knežević Zorić Konsuokadet Ivan Ante Augustin Ivica./. Ivanović ./. Vučemilović Sršen ./. Perušinavođa Marjan Rajko Pasko Niko Josip Tihomir Matopalube Glavan Jurković Režić Bezek Košta Bukvić Dadićvođa Živko Zdravkopalube ./. Kljusurić Galov ./. ./. ./. ./.kormilar Božo Branko Marko Pero Zdravko Valentin IvanDušević Borlak Marojica Butjer Paić Klarin Provićkormilar Joso Slavko Saša Mario Nikola Svetin DraženGrebarević Šarić Žorić Rakuljić Sterniša Mučić Jadrićkormilar Mišo Ivan Milan Ivko Nikola Slavko DenisStojanović Popović Prgomet Kero Bebić Deša Domijankormilar Ivica Boris Dinko./. Bilić Gugić ./. Šeman ./. ./.mornar Pero Mijo Mato Matej Mladen DarioMilat Anđelinić Obradović Šeremet ./. Primorac FilipovićUpravitelj Damir Nikola Miho Rade Mateo Petar Baldostroja Prišlić Pavlina Lonac Ljubibratić Perović Petronio SmrdeljI. časnik Igor Jozo Joško Mato Ivica Darko Srećkostroja Šeparović Taslak Vuleša Garvan Romac Prebisalić ČučukII. časnik Nikša Ante Marijan Dragan Jasmin Đuro Igorstroja Butigan Benković Kardov Kos Muratović Prkačin GjajaIII. časnik Tonči Ivuša Tonči Lukša Marin Vlaho Perostroja Pecotić Kesovija Antulov Lasić Jurić Čagalj Jeljenićvježbenik Mario David Mateo Vojan Vido Nikša Mirkostroja Gusić Šuman Duplica Čulić Rudinica Jović Glavanvježbenik Mario Karlo Nino Joškostroja Maslać Bašić Laptalo Ilić ./. ./. ./.mazač Vladimir Tomislav./. ./. ./. ./. Marković Medak ./.vježbenik Ivo Markoelektrike ./. ./. ./. Vojvoda ./. Bianki ./.brodski Tomislav Gamir Jozoelektričar Brletić ./. ./. ./. Sijamhodžić Crnogorac ./.elektroničar Niki Joso Damir./. Tomić Alešković ./. ./. ./. Matulićbrodski Mojaser Milan Danko Enis Perović Mario Ivicamehaničar Seidijevski Arbanas Dragojević Kovač Gverović Burmas Ćurčijabrodski Joško Franemehaničar ./. ./. ./. ./. Poljski Lučin ./.glavni Emil Želimir Marko Nikša Miljenko Nediljko Franekuhar Mustać Jurišić Petranović Rončević Šunjić Kovač Belaskonobar Goran Damir Božidar Leo Tonči Ivo NenadŠango Majić Milić Franić Borovina Hrdalo Mladinpomoćni Andrijano Nikola Pavo Romano Vedran Alvaro Željkokonobar Barišić Zelen Pavlović Krajančić Glavinka Vrenko RačićJosipVelimirčistać ./. ./. Cetinić ./. ./. Lakić32

Popis posade na dan 15. svibnja 2011.g.Miho AP Sveti Atlant Atlant Atlant AtlantPracat Imperial Vlaho Libertas Frauke Svenja Regine TrinaZapovjednik Robert Lukša Antun Antun Zapovjednik Ivo Marin Fuad VickoMargitić Martinović Mihović Krilanović Bošković Brbora Ćimić SvilokosI. časnik Andro Joško Stipo Nikola I. časnik Marinko Ivo Pero Ivanpalube Đangradović Tolja Orhanović Zečević palube Radić Maždin Brbora DružijanićII. časnik Srđan Marin Ante Srđan II. časnik Antonio Mario Branko Matopalube Jurković Šuperak Čiz Preljević palube Milošević Matičević Kovačević KašikićIII. časnik Božo Narcis Blaženko Antonio III. časnik Ivan Tomislav Duje Peropalube Majstorović Ćimić Carević Galić palube Stanić Bilokapić Amulić Violićkadet Jure Giulio Orsat vođa Đino Vlatko Pero NikoStrujić Šoletić Luetić ./. palube Marinović Veraja Đuraš Matkovićkadet Josip Ante kormilar Miho Nedjeljko Tomislav Nikša./. Marinović Skaramuca ./. Zedniček Margaretić Ćosić Šimunovićvođa Vide Frano Milan Arsen kormilar Budimir Ivica Aleksandar Dubravkopalube Boro Ćoić Miletić Madir Milin Brletić Šulja Rilovićvođa Damir kormilar Miroslav Mario Ivica Peropalubepalube./../../../.ObradovićObradović./../.ŠkarićŠkarićKunacKunacMihovilovićMihovilovićSetenčićSetenčićkormilarkormilarNikicaNikicaNikolaNikolaDarioDarioIvicaIvicamornarmornarMarojeMarojeVelimirVelimirKončarKončarFranoFranoSalmićSalmićMarioMarioMaslaćMaslaćKapetanićKapetanićSaulanSaulanBjeloperaBjeloperaPiantanidaPiantanidaVlahoVlahoJerinićJerinićIgorIgorJelačićJelačićJukićJukićkormilar Robert Antun Ljubo Dino Upravitelj Miho Nikola Hrvoje Matokormilar Robert Antun Ljubo Dino Upravitelj Miho Nikola Hrvoje MatoKaser Obadić Matić Čulić stroja Begović Ćorak Mostahinić GjajaKaser Obadić Matić Čulić stroja Begović Ćorak Mostahinić Gjajakormilar Vinko Toni Jordan Neđo I. časnik Stanko Ivica Zvonko Slavomirkormilar Vinko Toni Jordan Neđo I. časnik Stanko Ivica Zvonko SlavomirCvjetković Živković Bašnec Beno stroja Zovko Franić Šimek NikolacCvjetković Živković Bašnec Beno stroja Zovko Franić Šimek Nikolackormilar Veljko Lindo Žuvela II čas. Str. Darko Mato Pavo Vilimkormilar Veljko Lindo Žuvela II čas. Str. Darko Mato Pavo VilimSradelić ./. Zoran Stojan ./. Tomić Kaznačić Bašica BabićSradelić ./. Zoran Stojan ./. Tomić Kaznačić Bašica Babićmornar Antun Stijepo Toni brodski Mišo Libero Nazif Aleksandarmornar Antun Stijepo Toni brodski Mišo Libero Nazif AleksandarDuplica Božović ./. Milinković mehaničar Hendić Bošković Čustović PopovićDuplica Božović ./. Milinković mehaničar Hendić Bošković Čustović PopovićGoran glavni Mato Mile Zlatko ŽeljkoGoran glavni Mato Mile Zlatko Željkomornar Petrović ./. ./. ./. kuhar Radoje Pavličić Matijević Radovićmornar Petrović ./. ./. ./. kuhar Radoje Pavličić Matijević RadovićUpravitelj Joško Ivo Nenad Ante konobar Igor Ivan Ante MarijanUpravitelj Joško Ivo Nenad Ante konobar Igor Ivan Ante Marijanstroja Marlais Prce Orlić Vatović Čorkalo Čokljat Boro Stipanovstroja Marlais Prce Orlić Vatović Čorkalo Čokljat Boro StipanovI. časnik Dinko Gordan Baldo Đuro Tomislav Bore Alen MarkoI. časnik Dinko Gordan Baldo Đuro Tomislav Bore Alen Markostroja Radić Tomljenović Dender Viđen ćistać Jurčević Mitrović Žustra Brtanstroja Radić Tomljenović Dender Viđen ćistać Jurčević Mitrović Žustra BrtanII. časnik Mario Ivo Đivo DarioII. časnik Mario Ivo Đivo Dariostroja Martucci Crnjak Pavlić FjorovićIII.strojačasnikMartucciAdmir AntonioCrnjak PavlićDarioFjorovićIvica Mokošica ŠipanIII. časnik Admir Antonio Dario Ivica Mokošica Šipanstroja Vukotić Šegedin Rončević Burđelez Zapovjednik Zdravko Ivicastroja Vukotić Šegedin Rončević Burđelez Zapovjednik Zdravko Ivicavježbenik Vlaho Frano Ivan Josip V.O.P. Stojanović Miljasvježbenikstroja ŠutaloVlahoRadetićFranoFrankovićIvanŽile ŽupanJosip V.O.P.časnikStojanovićDragoMiljasPetarelektroničarstroja ŠutaloŽeljkoRadetićMileFrankovićVladimirŽileMilenkoŽupanpalubečasnikV.O.P. SkočajićDragoKunićPetarelektroničar ŽeljkoZore BilićMile VladimirPipus BatinovićMilenko palubeIII. časnikV.O.P. SkočajićIvicaKunićIvanpripravnik Zore Bilić Pipus Boris Batinović Borna III. palube časnik Baričević Ivica Dobrojević Ivanelektroničar pripravnik ./. ./. Milošić Boris Bolfek Borna palube kormilar Baričević Romeo Dobrojević Lukoelektroničar brodski Miro ./. Zdravko ./. Milošić Bolfek Ivica kormilar Romeo Nizi Violić Lukomehaničar brodski Crnčević Miro Zdravko Topić Oreb Ivica kormilar Božo Nizi Nikola Violićmehaničar brodski Crnčević Pero Topić Joso Oreb kormilar Musladin Božo Tomelić Nikolamehaničar brodski Bačić Pero ./. Živković Joso ./. kormilar Musladin Ante Tomelić Ivanmehaničar glavni Lukša Bačić Goran ./. Živković Ante Nediljko ./. kormilar Đaković Ante Iličić Ivanglavni kuhar Radovac Lukša Crnković Goran Burić Ante Nediljko Jović Upravitelj Đaković Pavo Zoran Iličićkonobar kuhar Radovac Nikola Crnković Igor Burić Lujo Petar Jović Upravitelj stroja Kraljević Pavo Zoran Milatkonobar Nikola Jelić Stražičić Igor dabelić Lujo Puhjera Petar časnik stroja Kraljević Branko Krešimir Milatpomoćni Jelić Ivan Stražičić Mateo Tomislav dabelić Puhjera stroja časnik V.O.P. Branko Tomac Krešimir Lergapomoćni konobar Šarić Ivan mimica Mateo Tomislav Glavinić ./. stroja II. časnik V.O.P. Tomac Lergakonobar Branimir Šarić mimica David Glavinić Marko ./. II. stroja časnik ./. ./.čistać Branimir Šarin Pelaić David ./. Krečak Marko glavni stroja Nikola ./. Niko ./.čistać Šarin Pelaić ./. Krečak glavni kuhar Pavlina Nikola Vrtiprah Nikokuhar Pavlina Vrtiprah33

Kretanje brodovaAtlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. studenog 2010. do 15. svibnja 2011. godineBRODOVI SLOBODNEPLOVIDBE:Amsterdam 15.1.2011. I CoalUst Luga 27.1.2011. U CoalWedel 7.2.2011. I CoalBrodovi zateške tereteMarina di Carrara 2.12.2010. U General cargoAntwerpen 29.12.2010. U Project cargoHamburg 2.1.2011. U Project cargo34Luka Vrijeme U/I TeretAP DrzicJingtang 23.11.2010. I Iron oreInchon 26.11.2010. U Steel productsKaohsiung 13.12.2010. U Steel productsJebel Ali 31.12.2010. I Steel productsDammam 6.1.2011. I Steel productsMina Saqr 15.1.2011. U LimestoneChennai-Madras 25.1.2011. I LimestoneDurban 12.2.2011. U CornUlsan 22.3.2011. I CornKunsan 25.3.2011. I CornInchon 27.3.2011. I CornPrince Rupert 14.4.2011. U CanolaHuangpu 6.5.2011. I CanolaAP Sveti VlahoGladstone 2.12.2010. U CoalGangavaram 28.12.2010. I CoalParadip 13.1.2011. U Iron oreJingtang 6.2.2011. I Iron oreSeattle 3.3.2011. U CornChiba 28.3.2011. I CornNagoya 31.3.2011. I CornVancouver-Cnd 22.4.2011. U PotashCity of DubrovnikTuapse 19.11.2010. U CoalAmsterdam 11.12.2010. I CoalMurmansk 21.12.2010. U CoalWilhemshaven 31.12.2010. I CoalRiga 16.1.2011. U CoalAntwerpen 7.2.2011. I CoalRiga 13.2.2011. U CoalHunterstone 4.3.2011. I CoalRiga 13.3.2011. U CoalTyne 19.3.2011. I CoalRiga 25.3.2011. U CoalLiverpool 7.4.2011. I CoalUst Luga 15.4.2011. U CoalPortbury 24.4.2011. I CoalUst Luga 4.5.2011. U CoalUst Luga 4.5.2011. I CoalUst Luga 4.5.2011. U CoalWilhemshaven 11.5.2011. I CoalGetaldićGove Harbor 11.1.2011. U AluminaSitra 5.2.2011. I AluminaMumbai (Bombay) 25.2.2011. U Steel coilsPhiladelphia 15.4.2011. I Steel coilsSavannah 21.4.2011. I Steel coilsNola 27.4.2011. I Steel coilsGundulićPortland - Usa 16.11.2010. U WheatCoronel 9.12.2010. I WheatSan antonio 20.12.2010. I WheatCaleta coloso 29.12.2010. U Coper conc.Coquimbo 3.1.2011. U ConcentratesAntofagasta 8.1.2011. U Copper conc.Tuticorin 21.2.2011. I Coper conc.Tuticorin 21.2.2011. I ConcentratesDahej 2.3.2011. I Copper conc.Goa 10.3.2011. U Iron oreRizhao 3.4.2011. I Iron oreImperialTubarao 27.11.2010. U Iron oreSohar 8.1.2011. I Iron oreSantos 5.3.2011. U Soya beansZhoushan 14.4.2011. I Soya beansZhangjiagang 17.4.2011. I Soya beansAdang Bay 27.4.2011. U CoalPagbilao 4.5.2011. I CoalLibertasTocopilla 3.1.2011. I CoalPuerto Patache 14.1.2011. U SaltRotterdam 15.2.2011. I SaltDunkirk 18.2.2011. U CoalSwinoujscie 23.2.2011. I CoalGdansk 27.2.2011. U CoalImmingham 6.3.2011. I CoalSanta Marta 28.3.2011. U CoalSan Nicolas -Arg 16.4.2011. I CoalSan Lorenzo -Arg 25.4.2011. U Soya beansMiho PracatHamburg 15.11.2010. I CoalRiga 21.11.2010. U CoalAmsterdam 29.11.2010. I CoalUst Luga 5.12.2010. U CoalNordenham 12.12.2010. I CoalUst Luga 25.12.2010. U CoalImmingham 1.1.2011. I CoalUst Luga 8.1.2011. U CoalUst Luga 26.2.2011. U CoalAmsterdam 21.3.2011. I CoalUst Luga 31.3.2011. U CoalPortbury 14.4.2011. I CoalUst Luga 23.4.2011. U CoalImmingham 30.4.2011. I CoalUst Luga 6.5.2011. U CoalOlujaVancouver-Cnd 16.11.2010. U WheatHakata 18.12.2010. I WheatOsaka 22.12.2010. I WheatKobe 24.12.2010. I WheatNagoya 29.12.2010. I WheatPortland 21.1.2011. U WheatTokyo 12.2.2011. I WheatChiba 14.2.2011. I WheatKawasaki 22.2.2011. I WheatVancouver-Cnd 17.3.2011. U WheatBusan 21.4.2011. I WheatInchon 25.4.2011. I WheatOrsulaSorel 27.11.2010. I Steel productsHamilton 30.11.2010. I Steel productsDetroit 6.12.2010. I Steel productsDuluth 13.12.2010. U WheatMontreal 21.12.2010. U NephelinesyeniteCastellon 4.1.2011. I NephelinesyeniteBari 11.1.2011. I WheatSorel 8.2.2011. U TitaniumQuebec 12.2.2011. U Nickel matteKristiansand South 26.2.2011. I Nickel matteRotterdam 2.3.2011. I TitaniumMuuga 12.3.2011. U CoalRiga 15.3.2011. U CoalTaranto 3.4.2011. I CoalTulcea 8.5.2011. U Silico mang.PetkaMurmansk 17.11.2010. U CoalImmingham 29.11.2010. I CoalUst Luga 6.12.2010. U CoalDunkirk 15.12.2010. I CoalRiga 26.12.2010. U CoalAmsterdam 3.1.2011. I CoalUst Luga 11.1.2011. U CoalImmingham 17.1.2011. I CoalUst Luga 23.1.2011. U CoalAmsterdam 31.1.2011. I CoalUst Luga 10.2.2011. U CoalTerneuzen 21.2.2011. I CoalRiga 2.3.2011. U CoalAmsterdam 14.3.2011. I CoalUst Luga 21.3.2011. U CoalImmingham 5.4.2011. I CoalUst Luga 13.4.2011. U CoalPortbury 22.4.2011. I CoalUst Luga 2.5.2011. U CoalSveti Nikola IPangkalabun 17.11.2010. U PlywoodLeixoes 27.12.2010. I Steel coilsLeixoes 27.12.2010. I PlywoodAntwerpen 2.1.2011. I Steel productsAntwerpen 9.1.2011. U FertiliserHamburg 17.1.2011. U FertiliserCairns 5.3.2011. I FertiliserBrisbane 11.3.2011. I FertiliserGeelong 17.3.2011. I FertiliserAdelaide 21.3.2011. I FertiliserWallaroo 3.4.2011. U WheatPort Linkoln 7.4.2011. U WheatCilacap 19.4.2011. I WheatPort Hedland 4.5.2011. U Manganese oreZagrebAmsterdam 17.11.2010. I CoalUst Luga 25.11.2010. U CoalAmsterdam 8.12.2010. I CoalMurmansk 16.12.2010. U CoalHamburg 29.12.2010. I CoalUst Luga 8.1.2011. U CoalTyne 14.1.2011. I CoalUst Luga 21.1.2011. U CoalImmingham 31.1.2011. I CoalUst Luga 9.2.2011. U CoalTyne 16.2.2011. I CoalUst luga 25.2.2011. U CoalImmingham 23.3.2011. I CoalRiga 2.4.2011. U CoalImmingham 12.4.2011. I CoalUst Luga 18.4.2011. U CoalTyne 24.4.2011. I CoalUst Luga 2.5.2011. U CoalDunkirque 10.5.2011. I CoalAtlant FraukeTripoli 24.11.2010. I Project cargoHomes 28.11.2010. I Project cargoHomes 28.11.2010. I Project cargoTrapani 2.12.2010. U Project cargoMostaganem 7.12.2010. I Project cargoTangier 9.12.2010. U General cargoFlushing 21.12.2010. U Project cargoAntwerpen 28.12.2010. U Project cargoArzew 12.1.2011. I Project cargoValletta 17.1.2011. U Project cargoAdabiya 21.1.2011. I Project cargoGizan 28.1.2011. U Project cargoPort Sudan 29.1.2011. U Project cargoMumbai (Bombay) 8.2.2011. U Project cargoMumbai (Bombay) 8.2.2011. I Project cargoMadras-Chennai 18.2.2011. U Project cargoVisakhapatnam 19.2.2011. I Project cargoChittagong 22.2.2011. U Project cargoKolkata 1.3.2011. U Project cargoKolkata 1.3.2011. I Project cargoBanjarmasin 14.3.2011. I Project cargoJakarta 20.3.2011. U Project cargoDung Quat 26.3.2011. I Project cargoLaem Chabang 30.3.2011. U Project cargoBatam 6.4.2011. U Project cargoVisakhapatnam 15.4.2011. I Project cargoParadip 17.4.2011. U Project cargoDammam 30.4.2011. I Project cargoJubail 4.5.2011. I Project cargoJebel Ali 5.5.2011. U Project cargoHamriyah 6.5.2011. U Project cargoAtlant RegineChennai-Madras 17.11.2010. U Project cargoCochin 20.11.2010. U Project cargoSohar 27.11.2010. I Project cargoMumbai (Bombay) 5.12.2010. U Project cargoMumbai (Bombay) 5.12.2010. I Project cargoDurban 23.12.2010. U Project cargoDurban 23.12.2010. I Project cargoApapa 3.1.2011. I Project cargoCalabar 15.1.2011. I Project cargoCotonou 21.1.2011. I Project cargoAbidjan 25.1.2011. I Project cargoArzew 3.2.2011. U Project cargoTerneuzen 11.2.2011. I Project cargoHamburg 10.3.2011. U Project cargoAntwerpen 12.3.2011. U Project cargoAntwerpen 12.3.2011. I Project cargoArzew 22.3.2011. I Project cargoGenova 25.3.2011. U Project cargoConstantza 4.4.2011. U Project cargoHodeidah 13.4.2011. I Project cargoMumbai (Bombay) 23.4.2011. I Project cargoChittagong 2.5.2011. I Project cargoMongla 5.5.2011. I Project cargoKolkata 10.5.2011. U Project cargoKolkata 10.5.2011. I Project cargoAtlant SvenjaHaldia 28.11.2010. I Project cargoQingdao 18.12.2010. U Project cargoMasan 23.12.2010. U Project cargoUlsan 26.12.2010. U Project cargoVadinar 17.1.2011. I Project cargoShuwaik 23.1.2011. I Project cargoBushire 27.1.2011. U Project cargoDoha 29.1.2011. U Project cargoJebel ali 2.2.2011. U Project cargoJebel ali 2.2.2011. I Project cargoDjibouti 12.2.2011. I Project cargoAden 14.2.2011. U Project cargoJeddah 17.2.2011. I Project cargoTartous 24.2.2011. I Project cargoEleusis 3.3.2011. U Project cargoDerince 6.3.2011. I Project cargoNovorossiysk 14.3.2011. I Project cargoBourgas 16.3.2011. U Project cargoDamietta 21.3.2011. I Project cargoTaranto 25.3.2011. U Project cargoFos 29.3.2011. I Project cargoLeixoes 2.4.2011. U Project cargoCaen 7.4.2011. I Project cargoAntwerpen 8.4.2011. U Project cargoAntwerpen 8.4.2011. I Project cargoRotterdam 11.4.2011. U Project cargoLeixoes 16.4.2011. U Project cargoMostaganem 20.4.2011. I Project cargoKalamata 27.4.2011. I Project cargoIzmir 29.4.2011. I Project cargoAntalya 2.5.2011. I Project cargoAtlant TrinaVassiliko 17.11.2010. I Project cargoPiombino 26.11.2010. U Project cargoGenova 28.11.2010. U Project cargoLivorno 2.12.2010. U Project cargoNador 12.1.2011. I Project cargoLivorno 14.1.2011. U Project cargoGenova 17.1.2011. U Project cargoValletta 22.1.2011. U Project cargoJeddah 28.1.2011. I Project cargoDjibouti 2.2.2011. I Project cargoAbu dhabi 9.2.2011. I Project cargoJubail 11.2.2011. I Project cargoDammam 13.2.2011. I Project cargoBahrain 20.2.2011. I Project cargoJebel ali 21.2.2011. U Project cargoSohar 23.2.2011. U Project cargoKarachi 27.2.2011. I Project cargoMumbai (Bombay) 2.3.2011. U Project cargoMumbai (Bombay) 2.3.2011. I Project cargoMundra 13.3.2011. U Project cargoMundra 13.3.2011. I Project cargoColombo 18.3.2011. I Project cargoYangon 24.3.2011. I Project cargoPort Kelang 5.4.2011. I Project cargoPort Kelang 5.4.2011. U Project cargoSingapore 6.4.2011. U Project cargoSipitang 9.4.2011. I Project cargoHo Chi Minh 18.4.2011. U Project cargoLaem Chabang 23.4.2011. U Project cargoParadip 5.5.2011. I Project cargoCochin 12.5.2011. U Project cargoBrodoviobalne plovidbeMokošicaKoper 15.11.2010. U WoodTrieste 15.11.2010. I T-barsBejaia 27.11.2010. I WoodLivorno 2.12.2010. U Alu-ingotsYarimca 8.12.2010. I Alu-ingotsMytilene 13.12.2010. U Feed productsTermini Imerese 21.12.2010. I Feed productsLeghorn 24.12.2010. U Alu-ingotsYarimca 1.1.2011. I Alu-ingotsThessaloniki 6.1.2011. U Alu-ingotsTrogir 13.1.2011. I Alu-ingotsSaint Nicolas 22.1.2011. U Alu-ingotsTrieste 30.1.2011. I Alu-ingotsMonfalcone 31.1.2011. U Steel beamsDiliskelesi 10.2.2011. I Steel beamsSaint Nicolas 11.2.2011. U Alu-ingotsGaeta 16.2.2011. I Alu-ingotsLa Spezia 18.2.2011. U StoneSkikda 24.2.2011. I StoneTarragona 1.3.2011. U Feed productsRethimnon 11.3.2011. I Feed productsSaint Nicolas 17.3.2011. U Alu-ingotsKoper 22.3.2011. U WoodTrieste 22.3.2011. I Alu-ingotsBejaia 27.3.2011. I WoodPiombino 2.4.2011. U Steel coilsSetubal 10.4.2011. I Steel coilsSagunto 16.4.2011. U Steel beamsSalerno 23.4.2011. I Steel beamsPiombino 29.4.2011. U Steel coilsŠipanHereke 23.11.2010. I Alu-ingotsDerince 24.11.2010. U Coper conc.Koper 6.12.2010. I Coper conc.Rijeka 9.12.2010. U General cargoKoper 10.12.2010. U WoodSkikda 15.12.2010. I General cargoSkikda 15.12.2010. I WoodTarragona 22.12.2010. U Feed productsRethimnon 31.12.2010. I Feed productsSaint Nicolas 5.1.2011. U Alu-ingotsTrieste 10.1.2011. I Alu-ingotsRavenna 19.1.2011. U Feed productsMarsaxlokk 24.1.2011. I Feed productsFos 28.1.2011. U Steel coilsCasablanca 4.2.2011. I Steel coilsSetubal 6.2.2011. U Feed productsGaeta 13.2.2011. I Feed productsFos 18.2.2011. U Steel beamsSousse 27.2.2011. I Steel beamsSaint Nicolas 4.3.2011. U Alu-ingotsTrieste 11.3.2011. I Alu-ingotsRijeka 12.3.2011. U General cargoLimassol 21.3.2011. I General cargoSaint Nicolas 26.3.2011. U Alu-ingotsTrieste 4.4.2011. I Alu-ingotsSaint Nicolas 7.4.2011. U Alu-ingotsGaeta 13.4.2011. I Alu-ingotsSaint Nicolas 17.4.2011. U Alu-ingotsTrieste 22.4.2011. I Alu-ingotsKoper 23.4.2011. U WoodCagliari 30.4.2011. I Wood

m/b MIHO PRACATm/b (ex Durham Trader)Sagrađen u Sunderlandu (Engleska) 1959. g.GT 8.999NT 5.295DWT 11.700Dužina preko svega: 140,25 mNajveća širina: 18,90 mVisina na sredini broda: 11,04 mPogonski stroj: Doxford od 3.529 kWNajveća brzina: 12,5 NMPreuzet u flotu od firme „Trader Navigation“iz Londona dana 21.12.1965. g.Prodan 19.12.1983. g. firmi „Eckhardt Marine“, HamburgPRVA POSADA BRODA– prosinac 1965. g.Kordić Vlaho, zapovjednik; Lasica Petar, I. časnikpalube; Bulić Edi, II. časnik palube; Beran Zdravko,III. časnik palube; Lukin Željko, RTG; Maračić Ivko,upravitelj stroja; Serdarević Božo, I. časnik stroja;Jović Velimir, II. časnik stroja; Vlašica Tihomir, III.časnik stroja; Radov Roje, vođa palube; Čerjan Nikola,tesar; Belić Ivan, kormilar; Čumbelić Leo, kormilar;Kulaš Ðuro, kormilar; Labura Šime, kormilar;Lazarević Mato, kormilar; Vuličević Niko, kormilar;Brzić Vojko, mornar; Dedić Stijepo, mornar; ŠeveljStijepo, mornar; Kusalo Pero, vođa stroja; SumićSvemir, električar; Musladin Pero, mehaničar: KaštelaniRafael, mazač; Valić Dragutin, mazač; StančićEmil, mazač; Božić Ante, čistač; Stražičić Josip, čistač;Catela Ivan, I. kuhar; Milković Ivo, II. kuhar;Matulić Boris, I. konobar; Hađija Ivo, II. konobar;Benić Andrej, kadet; Grbić Tibor, kadet; Njirić Dominik,vježbenik stroja; Krulj Miljenko, vježbenikstroja; Pensa Miro, mladić sobe; Pavlina Niko, mladićkuhinje.Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&mFotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 10.500, Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš35

m/b Atlant RegineAtlantbulletinwww.atlant.hr