srpanj 2011. - Atlantska plovidba dd

Posebni projektiAtlantske plovidbekap. Antun Asićšef Službe za posebne projekteTurizam i hoteliu većinskomvlasništvu AP u2010. godiniHrvatsku je 2010. posjetilo 10,6milijuna turista ili 3,2% više negoprethodne godine. Od toga je domaćihturista bilo 14%. Među stranimturistima najzastupljeniji su bili Nijemci(16,7%) te Slovenci i Talijanisa po 11,1%. S obzirom da je Slovenacadošlo nešto više od jednog milijuna,a stanovništvo Slovenije brojioko dva milijuna, proizlazi da jesvaki drugi Slovenac tijekom 2010.posjetio RH. Porast dolazaka turistau Hrvatsku pripisuje se snažnojpromidžbenoj kampanji Turističkezajednice Hrvatske, raznim vrstamafinancijske potpore turoperatorimate krizi u Grčkoj zbog čega se dioturista preusmjerio u Hrvatsku.Kako je to i uobičajeno oko 87%turista stiglo je u primorske županije,najviše u Istarsku (registrirano2,6 milijuna dolazaka). U Dubrovačko-neretvanskužupaniju došlesu 982 tisuće turista, što je svrstavana šesto mjesto mjeđu primorskimžupanijama. Bolje rezultate, osimIstarske, ima Primorsko-goranska(2,1 mil.) i Splitsko-dalmatinska(1,6 mil). Lošije je u Zadarskoj (0,97mil.), Šibensko-kninskoj (0,6 mil)i Ličko-senjskoj (0,4 mil). U našojžupaniji zabilježen je najveći porastod 10% – u istarskoj je smanjen za1% u odnosu na prethodnu godinu.Promatrajući samo Grad Dubrovnik,porast dolazaka turista iznosioje 13%.Uzevši samo gradove, najviše dolazakaevidentirano je u Zagrebu– 666 tisuća. Dubrovnik je na drugommjestu s 566 tisuća. Razlika seočituje u omjeru stranih i domaćihgosta. U Dubrovniku je evidentirano92% stranih turista, u Zagrebusvega 26%. U Dubrovniku su najvišezastupljeni gosti iz Britanije,Španjolske i Italije. Nijemci su tekna četvrtom mjestu. Još uvijek jeprisutna stara boljka dubrovačkogturizma – najkraća duljina boravka(3,6 dana) od svih županija. Gotovoje dva dana kraća od hrvatskog prosjeka(5,3 dana), ili puna tri od prosjekau Istarskoj županiji (6,7 dana).Prosječna puna popunjenost hotelau Dubrovniku bila je 132 dana ili36% .Hoteli u većinskom vlasništvu APpredstavljali su 2010. ukupno 5,2%dubrovačkih hotelskih smještajnihkapaciteta od ukupno 11.749postelja ostvarivši 6,9% noćenja uGradu, pokazujući tako veći tržišniudjel od prosječnog. Prosječna iskoristivostpostelja ovih dvaju našihhotela iznosila je 48% ili 34% boljaod prosjeka hotela u Gradu. Ovimaterijalni pokazatelji ukazuju nanjihovu uspješnu tržišnu poziciju,ali to se nije iskazalo u financijskomposlovanju. Oba su na kraju godinepolučila gubitak u ukupnom iznosuod oko 5,5 milijuna kuna. Pad cijenahotelskog smještaja u usporedbisa 2007., godinom, nakon koje je u2008. nastupila financijska i gospodarskakriza, uzrokovao je da seulaganja u podizanje kvalitete nemogu brzo vratiti. Ipak, dulji vremenskiperiod ulaganja u kvalitetu,osigurat će profitabilno poslovanjeu budućnosti doprinoseći i širem turističkomugledu Dubrovnika kaodestinacije.Ostali projektiOd ostalih posebnih projekata najaktivnijisu bili projekti MarineGruž i buduće poslovno-stambenezgrade na Gruškom polju.Marina GružUrbanistički plan za Gruški akvatorij,izrađivan od početka 2006.godine, konačno se u svibnju našaona dnevnom redu sjednice Gradskogvijeća za usvajanje, ali ne i nasjednicu Gradskog vijeća. Skinut jezbog nedostatka potrebnih suglasnostiod ministarstava, koje su umeđuvremenu i pribavljene. Inače,konačnim prijedlogom Plana dodijeljenaje zona za marinu od oko 45tisuća m 2 akvatorija u centralnomdijelu od Orsana do Ekonomskogfakulteta i oko 10 tisuća m 2 akvatorijaiza Orsana sa 224 veza.16