BR. 18 PROSINAC 2006. - Atlantska plovidba dd
BR. 18 PROSINAC 2006. - Atlantska plovidba dd
BR. 18 PROSINAC 2006. - Atlantska plovidba dd
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ISSN 1332-4594<br />
<strong>BR</strong>. <strong>18</strong><br />
<strong>PROSINAC</strong><br />
<strong>2006.</strong><br />
ATLANT<br />
bulletin
Poštovani dioničari, dragi pomorci i<br />
prijatelji Atlantske plovidbe!<br />
Po već ustaljenom običaju ovaj “zimski” broj<br />
ATLANT bulletina izlazi pred blagdan sv. Nikole,<br />
kada zbog skorog isteka tekuće godine pokušavamo<br />
u najkraćim crtama rezimirati godinu na izmaku,<br />
naravno, s prigodnim čestitkama koje uz to idu.<br />
Skori blagdan sv. Nikole, vjekovnog zaštitnika<br />
pomoraca, dočekujemo u prvom redu s riječima<br />
zahvalnosti našem nebeskom zaštitniku za još jednu<br />
godinu sretnog i uspješnog plova i za sve one uslišane<br />
molbe koje su mu pomorci u trenutcima potrebe ili<br />
beznađa upućivali. Ovo je stoga prigoda da svim<br />
pomorcima, kao i svim onima koji žive od mora<br />
i s morem i koji more vole, čestitam blagdan sv.<br />
Nikole uvjeren da će u njegovom širokom i čvrstom<br />
zagrljaju uvijek biti mjesta onima koji mu se obraćaju<br />
te da će i godina pred nama biti prožeta njegovim<br />
blagoslovom.<br />
Ovo je također prigoda da se sjetimo Sv.Nikole pred<br />
15 godina kada je Dubrovnik zasigurno proživio jedan<br />
od najtežih trenutaka u svojoj povijesti. Legendarnom<br />
hrabrošću svojih branitelja i zagovorom sv. Nikole<br />
Dubrovnik je spašen od hordi s istoka koje su ga<br />
htjele podjarmiti i zatrti mu slobodu. Stoga se svi<br />
zajedno s najdubljom zahvalnošću i pijetetom sjetimo<br />
svih dubrovačkih i inih hrvatskih branitelja, posebice<br />
onih koji su za sveti cilj slobode na oltar domovine<br />
položili svoje živote.<br />
Nakon Sv. Nikole ulazimo u predbožićne dane kada<br />
obično poklonima obdarujemo svoje najbliže. Za tu<br />
prigodu <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong> je svojim dioničarima i<br />
svome Gradu odlučila pokloniti jedan zaista vrijedni<br />
poklon. U tim svečarskim danima između Sv. Nikole<br />
i Božića u flotu će ući dva polovna broda za teške<br />
terete, “Atlant Svenja” i “Atlant Regine” i, što je još<br />
važnije, m/b “Mokošica”, prva novogradnja nakon<br />
skoro 10 godina, prva od 10 novogradnji koje se<br />
trenutno za Atlantsku plovidbu grade po svijetu.<br />
U takvom ozračju, s novim brodovima koji znače<br />
život za generacije koje dolaze iza nas, dopustite mi<br />
da svima zajedno zaželim sretan, veseo i blagoslovljen<br />
Božić, a posebno našim pomorcima kojima će bez<br />
obzira na udaljenosti među nama dubrovačka zvona<br />
iz svete božićne noći prenijeti naša čuvstva i da smo u<br />
mislima čvrsto skupa. Želim također svima uspješnu<br />
i nadasve punu zdravlja Novu 2007. godinu!<br />
kap. ANTE JERKOVIĆ, predsjednik Uprave<br />
UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” DU<strong>BR</strong>OVNIK<br />
kap. ANTE JERKOVIĆ<br />
predsjednik Uprave<br />
kap. VLAHO LONZA<br />
član Uprave<br />
za komercijalne poslove<br />
kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ<br />
član Uprave<br />
za rukovođenje brodovima<br />
mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJA<br />
član Uprave<br />
za financijske poslove<br />
IVICA ŠURKOVIĆ, dipl. iur.<br />
član Uprave<br />
za pravne poslove<br />
NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” DU<strong>BR</strong>OVNIK<br />
Predsjednik kap. NIKO <strong>BR</strong>ATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.;<br />
MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing.; HRVOJE VOJKOVIĆ, dipl. iur. i GORAN ŽAGAR, ing.<br />
2
DODJELA STATUE I PJESME „DO<strong>BR</strong>O MORE“<br />
KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA<br />
Slijedom dvadesetogodišnje prakse, od 1985. godine, a sukladno odredbama Pravilnika<br />
o ustanovljenju i dodjeli javnih priznanja Atlantske plovidbe d.d. prigodom<br />
obilježavanja osnutka Atlantske plovidbe d.d. (15. prosinca), dodijelit će se našim<br />
pomorcima i zaposlenicima u Kopnenim službama statua „Dobro more“ (rad sada<br />
već preminulog akademskog kipara Koste Angelli Radovanija) s istoimenom pjesmom<br />
dubrovačkog akademika i književnika Luka Paljetka, kao znak posebnog<br />
priznanja za 30 godina predanog i ustrajnog rada u Atlantskoj plovidbi d.d.<br />
Ovogodišnji su dobitnici:<br />
1. SREĆKO ČUČUK,<br />
upravitelj stroja. Zaposlen<br />
u Atlantskoj plovidbi<br />
d.d. od 20.07.1976. godine<br />
u svojstvu vježbenika stroja. Plovi<br />
na brodovima društva u svojstvu 3., 2. i<br />
1. časnika stroja, a 03.08.2005. unaprijeđen<br />
je na poslove upravitelja stroja.<br />
2. ŽELJKO DIVIĆ,<br />
brodski mehaničar. Zaposlen<br />
u Atlantskoj plovidbi<br />
d.d. od 22.06.1976.<br />
godine u svojstvu čistača i<br />
mazača. Od 17.07.1998.<br />
unaprijeđen je na poslove brodskog mehaničara.<br />
3. IVICA JOVIĆ,<br />
kormilar. Zaposlen u<br />
Atlantskoj plovidbi d.d.<br />
od 05.01.1976. godine na<br />
poslovima mladića palube,<br />
mornara i kormilara.<br />
4. RAJKO JURKOVIĆ,<br />
vođa palube. Zaposlen<br />
u Atlantskoj plovidbi d.d.<br />
od 17.05.1976. godine u<br />
svojstvu mladića palube,<br />
mornara, kormilara i od 08.11.1999.<br />
godine u svojstvu vođe palube.<br />
5. VLADISLAV KRZNARIĆ,<br />
2. časnik stroja. Zaposlen<br />
u Atlantskoj plovidbi<br />
d.d. od 14.04.1976.<br />
godine u svojstvu 4. i 3.<br />
časnika stroja. 08.05.19-<br />
91. godine završio višu<br />
pomorsku školu. Iste godine<br />
unaprijeđen u 2. časnika stroja u<br />
kojem svojstvu i danas plovi.<br />
6. DAMIR MAJIĆ,<br />
pomoćni konobar. Zaposlen<br />
u Atlantskoj plovidbi<br />
d.d. od 08.01.1974.<br />
godine u svojstvu čistača s<br />
prekidom radi odsluženja<br />
redovnog vojnog roka. Od 28.10.1987.<br />
godine plovi u svojstvu pomoćnog konobara.<br />
7. MILAN MILETIĆ,<br />
vođa palube. Zaposlen u<br />
Atlantskoj plovidbi d.d.<br />
od 25.09.1973. godine u<br />
svojstvu mladića palube, mornara, kormilara<br />
i od 08.05.2001. godine u svojstvu<br />
vođe palube.<br />
8. DAVOR MOJSIĆ,<br />
zapovjednik. Zaposlen u<br />
Atlantskoj plovidbi d.d.<br />
od 09.07.1974. godine na<br />
poslovima kadeta. 24.10.<br />
1975. godine odlazi u Višu pomorsku<br />
školu. Od 17.06.1976. godine plovi u<br />
svojstvu 3. i 2. časnika palube. Odlazi<br />
na odsluženje redovnog vojnog roka.<br />
Vraća se 03.01.1980. i plovi u svojstvu<br />
2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen<br />
28.08.1995. godine u zvanje zapovjednika.<br />
9. ŽELJKO RAČIĆ,<br />
pomoćni konobar. Zaposlen<br />
u Atlantskoj plovidbi<br />
d.d. od 01.07.1976.<br />
godine u svojstvu čistača i<br />
mazača.Od 22.07.1987. godine plovi u<br />
svojstvu pomoćnog konobara.<br />
10. MARIJA SALTARIĆ,<br />
voditelj knjigovodstva.<br />
Zaposlena u Atlantskoj<br />
plovidbi d.d. od 16.08.<br />
1976. godine kao samostalni<br />
knjigovođa. Od 01.01.1996. godine<br />
radi kao voditelj knjigovodstva.<br />
3
DOBITNICI NOVČANIH JUBILARNIH NAGRADA<br />
Pravilnikom o radu Atlantske plovidbe d.d. određeno je da radnici i pomorci dobivaju novčane nagrade<br />
za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada u Društvu.<br />
Za 10 godina rada<br />
1. Ivica Ban<br />
2. Pero Dubčić<br />
3. Damir Gleđ<br />
4. Baldo Jerković<br />
5. Ivica Kisić<br />
6. Alen Martinović<br />
7. Mato Martinović<br />
8. Nikola Sterniša<br />
9. Ivica Šurković<br />
Za 15 godina rada<br />
1. Marin Brbora<br />
2. Lukša Martinović<br />
3. Stipo Orhanović<br />
4. Ante Poša<br />
Za 20 godina rada<br />
1. Ivan Čagalj<br />
2. Joško Dender<br />
3. Darko Ðuraš<br />
4. Ilija Gavrić<br />
5. Katarina Grgurević<br />
6. Ivo Hrdalo<br />
7. Nikša Kelez<br />
8. Josip Primorac<br />
9. Damir Prišlić<br />
10. Pero Radovac<br />
11.Vicko Svilokos<br />
12. Nives Vidak<br />
Za 25 godina rada<br />
1. Marijan Brač<br />
2. Nedjeljko Bukvić<br />
3. Fuad Ćimić<br />
4. Dragutin Dundović<br />
5. Božo Ðurović<br />
6. Ivica Gavranić<br />
7. Ivo Glavić<br />
8. Ivan Govorčin<br />
9. Nikola Hajdić<br />
10. Drago Kalinić<br />
11. Slavko Koncul<br />
12. Mile Maričić<br />
13. Miro Matić<br />
14. Josip Mikelin Opara<br />
15. Božo Orlić<br />
16. Željan Petrić<br />
17. Miljenko Prižmić<br />
<strong>18</strong>. Antun Rakigjija<br />
19. Baldo Smrdelj<br />
20. Mladen Spužević<br />
21. Nives Weinberger<br />
22. Goran Žagar<br />
Za 30 godina rada<br />
1. Srečko Čučuk<br />
2. Željko Divić<br />
3. Ivica Jović<br />
4. Rajko Jurković<br />
5. Vladislav Krznarić<br />
6. Damir Majić<br />
7. Milan Miletić<br />
8. Davor Mojsić<br />
9. Željko Račić<br />
10. Marija Saltarić<br />
Za 35 godina rada<br />
1. Anton Bur<br />
2. Mato Butijer<br />
3. Mato Dadić<br />
4. Husein Ðubur<br />
5. Pero Farac<br />
6. Niko Grošeta<br />
7. Dragutin Jureško<br />
8. Ivo Kmetović<br />
9. Ivo Konjuh<br />
10. Pero Kusić<br />
11. Ivica Luković<br />
12. Jakša Margaretić<br />
13. Pasko Matić<br />
14. Ante Mihočević<br />
15. Pavo Prčan<br />
16. Predrag Stanić<br />
17. Pavo Šišević<br />
<strong>18</strong>. Nevenko Šutrin<br />
19. Ðuro Viđen<br />
20. Luka Vukojević<br />
Za 40 godina rada<br />
1. Veljko Glavan<br />
2. Marijan Košta<br />
3. Niko Pavlina<br />
4. Mato Račević<br />
4
Pogled na razvoj svjetske ekonomije i njen<br />
utjecaj na pomorske prijevoze<br />
kap. VLAHO LONZA, član Uprave za komercijalne poslove<br />
Čimbenik s presudnim utjecajem na boom pomorskog prijevoza kroz protekle četiri godine bila je jaka<br />
globalna svjetska ekonomija s Kinom u ključnoj ulozi. Globalni porast dobio je u stvari dodatni poticaj<br />
u prvoj polovini <strong>2006.</strong>, potpomognut i Indijom također. Kineska ekonomija porasla je u drugom tromjesečju za<br />
11% na godišnjoj razini, dok je bruto domaći proizvod Indije dostigao 9%.<br />
Premda su ovo bili vodeći čimbenici, možda najinteresantniji razvoj u <strong>2006.</strong> bio je širenje boom-a u gotovo sve<br />
krajeve globusa. Posebno je Europa nakon nekoliko godina turobnog perioda konačno osjetila znatno ubrzan<br />
rast sredinom godine. Rusija i druge zemlje izvoznice nafte također su zabilježile značajni porast u <strong>2006.</strong> koji je<br />
proizašao iz porasta cijena goriva krajem 2005. i početkom <strong>2006.</strong> Za svijet kao cjelinu ekonomski porast bio je<br />
veći od 5% u prvoj polovici <strong>2006.</strong>, slično onom zabilježenom u 2004.<br />
Međutim, posljednjih mjeseci ekonomija SAD počela je gubiti dah uglavnom zbog nerazumljivog domaćeg<br />
tržišta. Nameće se zanimljivo pitanje je li svijet već dostigao točku na kojoj i bez SAD-a, tradicionalne lokomotive<br />
svjetske ekonomije, koja prolazi kroz period sporijeg rasta, može nastaviti s globalnim rastom.<br />
Premda će u bližoj budućnosti Kina i Indija najvjerojatnije igrati dominantne uloge, u ovom trenutku vjeruje se<br />
da će posustajanje SAD-a imati utjecaja na ostatak globalne ekonomije. Stoga, nakon porasta od 4,6% u <strong>2006.</strong><br />
svjetski brutto domaći proizvod mogao bi pasti nešto ispod 4% u 2007. iako će ovo biti znatno iznad srednjeg<br />
porasta od 3% na godišnjoj razini za vrijeme devedesetih godina. Od 2008. do 2010. očekuje se globalni porast u<br />
prosjeku od 3-5% na godišnjoj razini za kojeg se pretpostavlja da ga je prije moguće ostvariti nego onog od 4-5%<br />
viđenog 2003.<br />
Naravno, postoji velika neizvjesnost u odnosu na dugoročnu prognozu za globalnu ekonomiju, pri čemu se najviše<br />
misli na Kinu. Pretpostavlja se da će Kina teško održavati dvoznamenkasti rast u godinama koje dolaze pa se<br />
može očekivati da će tada nastupiti dugo očekivani smanjeni rast u trajanju od nekoliko godina.<br />
Ovakvo stanje svjetske ekonomije uzrokovalo je jedno od najsnažnijih trećih tromjesečja u povijesti. Suprotno<br />
uobičajenim kretanjima kada vozarine ili stagniraju ili padaju u trećem tromjesečju, ove godine značajno su<br />
porasle, tako da je Baltic Dry Indeks, koji je na početku srpnja bio nešto ispod 3.000, dostigao skoro 4.300<br />
sredinom rujna, prije pada ispod 4.000 do kraja rujna.<br />
5
Panamax Time Charter indeks skočio je sa USD <strong>18</strong>.000 dnevno u drugom tromjesečju na USD 27.000 u trećem<br />
tromjesečju. Sličan trend imale su i ostale kategorije brodova za prijevoz suhih sipkih tereta.<br />
Vrijednosti brodova ponovno su porasle, a poglavito vrijednosti Cape sizera. Tako je cijena jednog broda ovog tipa<br />
starog 5 godina s 55 skočila na 67 milijuna USD, a panamaxa s 33 na 39,5 milijuna USD.<br />
Dok su se u drugom tromjesečju lagano kretale prema naprijed, cijene novogradnji porasle su u trećem tromjesečju<br />
s daljnjim porastom u listopadu. Osim porasta vozarina na cijene novogradnji dodatno utječe i dobar pregovarački<br />
položaj brodogradilišta. Naime, u ovom periodu zabilježen je veći porast potražnje za tankerima i brodovima za<br />
prijevoz spremnika, čime se prostor za gradnju brodova za prijevoz rasutih tereta smanjuje.<br />
Ključni čimbenik stanja tržišta bila je povećana potražnja za brodskim prostorom. Nakon laganog rasta u prvoj<br />
polovici <strong>2006.</strong> potražnja za brodskim prostorom naglo je porasla. U odnosu na drugo tromjesečje za 3,1%,<br />
odnosno 8,8% prema prethodnoj godini. Iskazano u tona-miljama brojka je još impresivnija i iznosi 10,4% u<br />
odnosu na prethodnu godinu.<br />
Tri četvrtine ukupnog porasta otpadaju na globalnu trgovinu željeznom rudačom koja je porasla 8% u zadnja<br />
tri mjeseca. Na godišnjoj razini taj porast iznosi 17% u odnosu na godinu prije. Logično je porasla i proizvodnja<br />
čelika. Pored željezne rudače i čelika povećana je i međunarodna trgovina ugljenom i to za 5% u odnosu na drugo<br />
tromjesečje <strong>2006.</strong><br />
Valja napomenuti da se svjetska flota za prijevoz suhih sipkih tereta u ovom periodu povećala za 4,5 milijuna tona<br />
nosivosti ili 1,1%. Istovremeno je rashodovano vrlo malo tonaže, svega 9 brodova, a u <strong>2006.</strong> do sada ukupno 43,<br />
što je razumljivo obzirom na visoke vozarine.<br />
Suprotno jačanju industrijske trgovine, preliminarne procjene pokazuju da svjetska trgovina žitaricama, kako je<br />
to uobičajeno u trećem tromjesečju, opada premda je u odnosu na prošlu godinu porasla za 7% .<br />
6
VIJESTI IZ DRUŠTVA<br />
Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva<br />
Glavna skupština<br />
Atlantske plovidbe d.d.<br />
Kao što je bilo najavljeno u prethodnom broju Bulletina,<br />
dana 30. lipnja <strong>2006.</strong>g. održana je Glavna skupština<br />
Atlantske plovidbe d.d. prema dnevnom redu koji<br />
je objavljen u prošlom broju Bulletina. Na Glavnoj<br />
skupštini su u cijelosti prihvaćeni svi prijedlozi odluka,<br />
također objavljeni u prethodnom broju.<br />
Prodaja m/b Lapad<br />
U prethodnom broju Bulletina smo Vas izvijestili da<br />
namjeravamo prodati m/b Lapad koji je zbog programa<br />
obnove heavy lift flote Društva, ali i zbog svoje<br />
starosti (28 godina), bio na kraju svojeg vijeka eksploatacije.<br />
Tako je dana 23. lipnja m/b Lapad prodan kupcima<br />
iz Turske koji su brod kupili za potrebe svojeg<br />
rezališta. Rezanje broda je započelo odmah nakon primopredaje.<br />
Rezanje čelika za prvu<br />
novogradnju u Kini<br />
Dana 15. lipnja <strong>2006.</strong>g. započelo je tzv. rezanje čelika<br />
za našu prvu novogradnju od 80.300 DWT u Kini<br />
(koja se gradi pod oznakom JES05C-061). Tim simboličnim<br />
činom započela je gradnja broda koji predstavlja<br />
jednu od naših sedam novogradnji koji se grade na<br />
Dalekom istoku. Prema projektu radi se o vrlo suvremenom<br />
panamax brodu s dvostrukom oplatom koji će<br />
biti izgrađen u skladu s najsuvremenijim propisima o<br />
sigurnosti.<br />
Rezanje čelika za prvu<br />
novogradnju u Vijetnamu<br />
Dana 13. srpnja <strong>2006.</strong>g. započelo je rezanje čelika<br />
prvog od tri novogradnje u brodogradilištu Ha Long<br />
u Vijetnamu (pod oznakom HR53-HL05). Svaka od<br />
tih novogradnji će biti, kao i u tzv. kineskom programu,<br />
s dvostrukom oplatom i nosivosti od nešto više<br />
od 53.000 DWT. Radi se o odličnom projektu iz serije<br />
„Diamond 53“ za koji je projekt izradila danska tvrtka<br />
CarlBro. Upravo prije izdanja ovog broja Bulletina već<br />
je izrađen i glavni stroj za taj prvi brod. Testiranje je<br />
izvršeno u nazočnosti naših predstavnika.<br />
Prodaja m/b Love Song i m/b Love Letter<br />
U ovom broju Bulletina obrađujemo veći broj tema<br />
koje smo samo najavili u prethodnom broju. Jedna od<br />
njih je i najavljena prodaja m/b Love Song i m/b Love<br />
Letter, koja je i izvršena, kao i primopredaja oba ta broda<br />
kupcima. M/b Love Song predan je kupcima dana<br />
28. lipnja <strong>2006.</strong>g., a m/b Love Letter 22. kolovoza<br />
<strong>2006.</strong>g. Već smo isticali da su ovi brodovi postigli iznimnu<br />
profitabilnost. Kupljeni su u vrijeme najveće krize<br />
na tržištu (2002.g.) i nakon četverogodišnje plovidbe u<br />
floti Atlantske plovidbe ostvarili su dobit od više od 11<br />
milijuna USD, pri čemu su u izračunu uzeti u obzir i svi<br />
troškovi koji su ti brodovi imali u vremenu dok su bili<br />
u našem vlasništvu.<br />
Rezanje čelika za drugu<br />
novogradnju u Kini<br />
U opsežnom programu obnove naše flote, o čemu možete<br />
čitati u posebnom članku u ovom Bulletinu, posebno<br />
mjesto zauzimaju ostvarenja ugovora o gradnji<br />
brodova koje smo, većinom u 2005.g., sklopili s brodogradilištima.<br />
To je svakako i početak rezanja čelika<br />
za novogradnju JES05C-062 u Kini. I u ovom slučaju<br />
radi se o brodu „blizancu“ onome pod oznakom JE-<br />
S05C-061, a za kojeg je rezanje čelika počelo u lipnju<br />
<strong>2006.</strong>g. (molimo vidjeti prvu vijest u ovoj rubrici). Re-<br />
7
zanje čelika je započelo dana 8. listopada <strong>2006.</strong>g. No,<br />
već sljedeća vijest govori da to nije bio jedini događaj<br />
tog dana u Kini.<br />
Polaganje kobilice novogradnje<br />
JES05C-061 u Kini<br />
Radovi na Grand hotelu na Lopudu<br />
U posebnom članku ovog Bulletina možete pročitati<br />
detaljnije o svim do sada poduzetim radovima ali i namjerama<br />
Atlantske plovidbe u vezi obnove Grand hotela<br />
Lopud. U ovim kraćim vijestima, izvješćujemo da<br />
je tijekom ove godine poduzeto i dovršeno čišćenje vrta<br />
hotela, započeto uklanjanje ranije opreme i namještaja<br />
hotela, a hotel je i odgovarajuće zaštićen. U idućem<br />
periodu predviđamo dovršetak projektiranja hotela te<br />
pribavljanje svih potrebnih dozvola kako bi se pristupilo<br />
konačnoj obnovi hotela.<br />
Požar na m/b Atlant Trina<br />
Dana 25. kolovoza <strong>2006.</strong>g., u brazilskoj luci Niteroi,<br />
izbio je požar na teretu ukrcanom na m/b Atlant Trina.<br />
O tom požaru smo redovito izvještavali sve naše medijske<br />
kuće. Nakon izbijanja požara imenovan je tzv.<br />
Emergency Team u glavnom uredu Atlantske plovidbe<br />
koji je, zajedno s posadom broda, rukovodio gašenjem<br />
požara na brodskom teretu.<br />
Istog dana, 8. listopada <strong>2006.</strong>g., kada je započelo rezanje<br />
čelika za novogradnju JES05C-062, u istom brodogradilištu<br />
je položena kobilica za novogradnju JES05C-<br />
061. Rezanje čelika počelo je 15. lipnja <strong>2006.</strong>g. Prilikom<br />
polaganja kobilice je, u nazočnosti predstavnika<br />
klasifikacijskog društva i Atlantske plovidbe, održana<br />
i prigodna svečanost jer je polaganje kobilice vrlo značajan<br />
događaj u „životu“ svakog broda. Pored položene<br />
kobilice, svjedočili smo i ostalim krupnim radovima na<br />
pripremi ostalih sekcija tog broda. Vjerujemo da će i<br />
nastavak radova na izgradnji proteći neometano kao i<br />
do sada.<br />
Komercijalni zapisi 2. tranša<br />
U prethodnom broju Bulletina izvijestili smo da je<br />
<strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong> izdala komercijalne zapise u visini<br />
do 150.000.000,00 kuna. Prilikom izdanja prve tranše<br />
je izdano 40 milijuna kuna, a dana 29. rujna <strong>2006.</strong>g.<br />
sljedećih 30.000.000,00 kuna. Druga tranša komercijalnih<br />
zapisa uvrštena je u redovito tržište Zagrebačke<br />
burze pod oznakom ATPL-M-739A.<br />
U takvim okolnostima osobito se vodilo računa da za<br />
vrijeme požara nitko od članova posade broda ne bude<br />
ozlijeđen, niti na bilo koji način ugrožen.<br />
Nakon što je požar ugašen i izvršeni redovni pregledi<br />
broda (uobičajeni nakon takvih izvanrednih situacija),<br />
m/b Atlant Trina se ponovno nalazi u plovidbi. Neki<br />
dodatni radovi popravka oštećenog dijela brodske<br />
opreme izvršit će se krajem studenog i početkom prosinca<br />
ove godine.<br />
Isplata dividende<br />
Glavna skupština Atlantske plovidbe (održana 30. lipnja<br />
<strong>2006.</strong>g.) donijela je odluku da će se, pored već<br />
isplaćenog predujma dividende od 40,00 kuna po dionici,<br />
izvršiti i plaćanje dodatnog iznosa dividende od<br />
10,00 kuna po dionici. Glavna skupština Društva je<br />
odlučila da se isplata izvrši do 31. prosinca <strong>2006.</strong>g.<br />
Znatno prije tog roka, odnosno dana 29. rujna <strong>2006.</strong><br />
g., započela je isplata dodatnog iznosa dividende čime<br />
je zaključena isplata dividende za iznimno uspješnu poslovnu<br />
2005. godinu.<br />
8
Nagrade učenicima<br />
Tijekom studenog <strong>2006.</strong>g. obavljena je tzv. probna vožnja<br />
m/b Mokošica koja je u Brodogradilištu Kraljevica<br />
porinuta u prosincu prošle godine. S obzirom na dinamiku<br />
preostalih radova, primopredaju ove novogradnje<br />
očekujemo u prosincu ove godine.<br />
Treba naglasiti da je isporuka ovog broda bila ugovorena<br />
u svibnju <strong>2006.</strong>g., ali se zbog kašnjenja radova<br />
isporuka, eto, očekuje tek nakon izlaska ovog broja<br />
Bulletina. Budući da je u Ugovoru o gradnji predviđeno<br />
plaćanje ugovorne kazne za svaki dan zakašnjenja<br />
u isporuci, ukupna cijena broda bit će umanjena za<br />
odgovarajući iznos.<br />
Još prošle 2005. godine je Uprava Atlantske plovidbe<br />
donijela odluku o isplati nagrada najboljim učenicima<br />
srednje Pomorsko-tehničke škole u Dubrovniku. Prema<br />
toj odluci, <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong> nagrađuje najbolje<br />
učenike nautičnog i brodostrojarskog usmjerenja te<br />
škole prema odluci nadležnog povjerenstva sastavljenog<br />
od, pretežno, ravnatelja i nastavnika te ugledne<br />
škole. Nakon dovršetka školske godine 2005./<strong>2006.</strong><br />
nadležno je povjerenstvo odabralo najbolje učenike pri<br />
čemu se rukovodilo uspjehom u savladavanju školskog<br />
programa, ali i ostalim utvrđenim kriterijima.<br />
Ove godine su nagrađeni: Maro Laptalo, Luko Bijađija,<br />
Janko Franjo Kapović, Renato Kljunak, Filip Tolj,<br />
Frano Radaić, Ivo Marinović, Vlaho Dobrojević, Vlado<br />
Vlahović, Dario Majić, Josip Kušt, Tomislav Jerolimov,<br />
Romano Peršić, Marko Garvan, Asim Kuralić, Vlaho<br />
Šutalo, Josip Grzilo, Nikša Jović, Robert Dobrić, Hrvoje<br />
Pinčević, Hrvoje Koncul, Ivica Peruša i Božo Nikolac.<br />
Probna vožnja m/b Mokošica<br />
i očekivana primopredaja<br />
Isporuka m/b Mokošica<br />
predstavlja značajan<br />
korak u obnovi naših<br />
brodova tzv. male<br />
obalne plovidbe, a m/b<br />
Mokošica će zajedno sa<br />
m/b Šipan (kada bude<br />
dovršen) u potpunosti<br />
zamijeniti naše sadašnje<br />
veterane: m/b<br />
Doli, m/b Orašac i m/b<br />
Bobara.<br />
Očekivana primopredaja<br />
m/b Svenja i m/b Regine<br />
Početkom prosinca ove godine dovršit će se i ciklus<br />
obnove naših brodova za prijevoz teških tereta preuzimanjem<br />
m/b Regine i m/b Svenja (koji će ploviti pod<br />
imenima m/b Atlant Regine i m/b Atlant Svenja). Radi<br />
se o brodovima blizancima brodova Atlant Frauke i<br />
Atlant Trina koji već plove u našoj floti. Svi ti brodovi<br />
blizanci su po 7.380 DWT, a sagrađeni su u brodogradilištu<br />
J.J. Sietas u Hamburgu. M/b Regine i m/b<br />
Svenja su, oba, sagrađena 1996.g.<br />
Preuzimanje ovih heavy lift brodova i novogradnji male<br />
obalne plovidbe, omogućit će nam puno usredotočenje<br />
na naše novogradnje na Dalekom istoku kojima ćemo<br />
obnoviti našu tonažu većih jedinica.<br />
9
Novogradnje Atlantske plovidbe<br />
Marin Matana, dipl. ing., voditelj projekta gradnje brodova<br />
Kao što je u pomorskim krugovima poznato, <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong> d.d. specijalizirana je za prijevoz rasutih i gabaritnih<br />
(teških) tereta i u tom području poslovanja, pored Tankerske plovidbe iz Zadra, predstavlja najvećeg brodara u hrvatskoj<br />
trgovačkoj floti.<br />
U cilju modernizacije, podmlađivanja i povećanja flote, <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong> d.d. ugovorila je, između ostalih, i gradnju sedam<br />
novih brodova za sipke (rasute) tereta u tri brodogradilišta na Dalekom istoku.<br />
Novogradnja DIAMOND 53 – Vijetnam<br />
Tri broda, koji se u brodograđevnom žargonu nazivaju Handy-max,<br />
nosivosti 53.000 tona grade se u brodogradilštu<br />
Ha Long u Vijetnamu pod komercijalnim nazivom Diamond<br />
53. Brodove je projektirala firma Carl Bro/Dwinger<br />
Marinecosult prema zahtjevu britanskog brodara Graig<br />
Shipping. Do sada je preko firme Graig Shipping u kineskom<br />
brodogradilištu Chengxi i vijetnamskom brodogradilištu<br />
Vinasin ugovorena serija od preko 20 brodova za razne<br />
naručitelje, a prvi brod s imenom Spar Lyra, izgrađen je u<br />
kineskom brodogradilistu Chengxi i isporučen norveškom<br />
brodaru Spar Shipping A/S u veljači 2005.<br />
Osnovne karakteristike brodova:<br />
- Dužina preko svega: 190,00 m<br />
- Dužina između perpendikulara: <strong>18</strong>3,25 m<br />
- Širina: 32,26 m<br />
- Visina do glavne palube: 17,50 m<br />
- Maksimalni gaz: 12,60 m<br />
- DWT pri maksimalnom gazu: 53.000,00 t<br />
- Težina praznog broda – cca: 11.600,00 t<br />
Oznaka klase:<br />
Det Norske Veritas, +1A1 Bulk Carrier, ESP, NAUTICUS<br />
(New Building), BC-A (Holds Nos 2, 4 or 3 empty), GRA-<br />
IN-U, HA(+), DK(+), E0, TMON<br />
10
Kapacitet skladišta tereta, približno:<br />
- Skladište br. 1 12.450 m 3<br />
- Skladište br. 2 13.330 m 3<br />
- Skladište br. 3 13.330 m 3<br />
- Skladište br. 4 13.330 m 3<br />
- Skladište br. 5 13.260 m 3<br />
Ukupno: 65.700 m 3<br />
Kapacitet tankova:<br />
- Tankovi teškog goriva: 2.000 m 3<br />
- Tankovi dizelskog goriva: 200 m 3<br />
- Tankovi ulja: 50 m 3<br />
- Tankovi vode: 250 m 3<br />
- Tankovi balasta (bez skl.br.3) 17.000 m 3<br />
Brodovi se ukratko mogu definirati kao brodovi duge plovidbe<br />
(<strong>plovidba</strong> svim svjetskim morima), s jednim pogonskim<br />
strojem i jednim vijkom, pogodni za prijevoz standardnih<br />
rasutih tereta kao što su ugljen, željezna rudača, žito, cement,<br />
alumina, boksit, fosfat i sl., kao i čelični limovi u rolama<br />
(steel coils) i upakirano drvo uključujući i dio opasnih<br />
tereta u rasutom stanju, a prema klasifikaciji IMDG.<br />
Brodovi će u području teretnog prostora imati dvostruku<br />
oplatu (tzv. Double Hull Bulk-Carrier), a mogućnost ukrcaja<br />
balasta u ovaj prostor dvoboka isključuje potrebu za krcanjem<br />
balasta u skladište br. 3 za vrijeme rijetkih putovanja<br />
bez tereta (putovanje pod balastom) u nepovoljnim vremenskim<br />
uvjetima (heavy weather ballasting). Međutim, skladište<br />
br. 3 je također namijenjeno za dvostruku uporabu (teret<br />
i balast) u slučaju potrebe pod određenim okolnostima.<br />
Daljnje karakteristike projekta Diamond 53 jesu ograničeno<br />
korištenje čelika povišene čvrstoće u gradnji brodova, te<br />
robustna struktura sa maksimalno dozvoljenim momentima<br />
savijanja uzdužnih nosača koji su 50% do 70% veći od minimuma<br />
dozvoljenih prema pravilima klasifikacijskih zavoda.<br />
Ova osobina omogućava da, kod krcanja na projektirani<br />
gaz, teret bude jednoliko raspoređen po skladištima 1, 3 i 5<br />
dok alternativna skladišta 2 i 4 mogu ostati prazna.<br />
Dok brodovi s jednostrukom oplatom, radi opterećenja<br />
strukture i momenata savijanja, u ovakvim okolnostima,<br />
moraju krcati veću količinu tereta u skladište br. 3, Diamond<br />
53 ima u navedenim skladištima ujednačenu nosivost<br />
pokrova dvodna od 25 tona/m 2 i može utovariti teret od dva<br />
reda čeličnih limova u rolama (steel coils) pojedinačne težine<br />
do 25 tona do punog gaza i sve vrste rasutih tereta.<br />
Širina brodova projektirana je prema maksimalno dozvoljenoj<br />
širini za Panamax brodove (maksimalna širina za prolaz<br />
Panama kanalom) od 32,26 metara, s 5 skladišta i 5<br />
grotala koji omogućavaju nesmetan pristup prostoru tereta.<br />
Pramčani kaštel s valobranom predstavlja dodatnu zaštitu<br />
poklopcima skladišta i palubnom teretu za vrijeme plovidbe<br />
u uvjetima visokih valova.<br />
Cijevi i ventili van strojarnice kao i kabelske trase smještene<br />
su u tunelima koji prolaze kroz bočne krovne tankove,<br />
odnosno u kobiličnom tunelu, pa to dodatno doprinosi poboljšanju<br />
održavanja. Kroz ove tunele, u slučaju potrebe,<br />
posadi je omogućena komunikacija/prolaz prova – krma<br />
što predstavlja unaprijeđenje u pogledu sigurnosti. Poklopci<br />
skladišta su hidraulički upravljani s dva para panela koji se<br />
podižu u smjeru prova – krma. Na poklopcima je omogućen<br />
ukrcaj tereta drva do opterećenja od 2,5 tona/m 2 . Manipulacija<br />
teretom predviđena je s 4 palubne elektro-hidrauličke<br />
dizalice pojedinačne nosivosti 36 tona na radijusu od 28 metara.<br />
Dizalice će se proizvesti u Kini po licenci renomiranog<br />
japanskog proizvođača Tsuji, a prema dosadašnjim iskustvima<br />
izuzetno su pouzdane i garantiraju dug i besprijekoran<br />
rad bez nepotrebnih zastoja.<br />
Brodovi koji se grade za Atlantsku plovidbu d.d. bit će pogonjeni<br />
porivnim strojem MAN B&W 6S50MC-C snage na<br />
MCR-u od 9480 KW pri 127 okr/min koji će kod opterećenja<br />
od 82% MCR-a (7.750 kW) na projektiranom gazu<br />
i sa 15% sea margina omogućavati brzinu od 14 čvorova.<br />
Potrebe za električnom energijom pokrivaju tri generatorska<br />
seta Daihatsu/Nishisiba pojedinačne snage od 680 kW. Za<br />
pogon će se koristiti teško dizelsko gorivo viskoziteta 380<br />
cSt pri 50 o C i gustoće do max. 991 kg/m 3 pri 15 o C, a dnevna<br />
potrošnja pri CSR od 82% kretati će se oko 33 tone, sa<br />
dodatnim potroškom iste vrste goriva za pogon generatora u<br />
količini od 2,5 tona, tako da bi se ukupna dnevna potrošnja<br />
goriva trebala kretati oko 35,5 tona/dan. Kapacitet tankova<br />
goriva omogućavat će autonomiju od 55 dana plovidbe bez<br />
nadopune goriva.<br />
Brodovi će biti potpuno automatizirani, a imat će mogućnost<br />
smještaja posade u ukupno 24 jednokrevetne kabine<br />
plus jedna kabina za pilota. Svaka kabina ima vlastitu sanitarnu<br />
jedinicu.<br />
Isporuka ova tri broda očekuje se u intervalu od dva broda<br />
tijekom 2007.g. i jednog broda tijekom 2008. godine.<br />
Novogradnje u brodogradilištu STX,<br />
Jinhae, Južna Koreja<br />
Dva broda tipa Panamax nosivosti 74.900 tona ugovorena<br />
su u brodogradilistu STX u Koreji. Gradnja prvog broda započeti<br />
će u siječnju i veljači 2007. godine, a u flotu Atlantske<br />
plovidbe ući će krajem rujna iste godine. Gradnja i isporuka<br />
drugog broda uslijedit će dva mjeseca nakon prvog, što znači<br />
da će se drugi brod uključiti u flotu AP tijekom studenog<br />
2007. godine.<br />
Za razliku od Handy-max brodova, brodovi ove veličine namijenjeni<br />
su isključivo za prijevoz rasutih tereta, uglavnom i<br />
najčešće: ugljena, žitarica i željezne rudače.<br />
Brodovi su po svojim gabaritima projektirani u skladu sa<br />
ograničenjima za prolaz Panama kanalom pa su im i dimenzije<br />
prilagođene uvjetima plovidbe od Cristobala do Balboe.<br />
11
Osnovne karakteristike broda:<br />
- Dužina preko svega: 225,00 m<br />
- Dužina između perpendikulara: 216,20 m<br />
- Širina: 32,24 m<br />
- Visina do glavne palube: 19,70 m<br />
- Maksimalni gaz: 14,20 m<br />
- Nosivost pri max. gazu: 74.930,00 mt<br />
- Maksimalni gaz za prolaz Panama kanalom<br />
(prema pravilima Panama kanala) 12.04 m<br />
- Kapacitet skladišta – ukupno: 83.000,00 m 3<br />
Kapacitet tankova:<br />
- Tankovi teškog goriva: 2.000,00 m 3<br />
- Tankovi dizelskog goriva: 135,00 m 3<br />
- Tankovi vode: 300,00 m 3<br />
- Tankovi balasta (sa skl.br.4) 38.120,00 m 3<br />
Brodovi će biti građeni pod nadzorom i prema pravilima<br />
klasifikacijskog zavoda Bureau Veritas.<br />
Brodovi će u predjelu skladišta tereta također imati duplu<br />
oplatu, koja će biti povezana s balastnim tankovima u dvostrukom<br />
dnu broda i visokim tankovima balasta (krovnim<br />
tankovima). Manipulaciju balastom omogućivat će dvije<br />
centrifugalne pumpe pojedinačnog kapaciteta 2.000 m 3 /<br />
sat, što će omogućiti brže praćenje sekvenca ukrcaja tereta i<br />
kraće zadržavanje broda na terminalima za ukrcaj. Naime,<br />
ograničavajući element brzine ukrcaja rasutih tereta obalnim<br />
instalacijama, pogotovo kada su u pitanju teške rudače<br />
kao što je željezna rudača, jest naprezanje brodske strukture<br />
i poštivanje sekvenca ukrcaja tereta u cilju zadržavanja<br />
naprezanja u dopuštenim granicama. Jedan od bitnih elemanata<br />
u tom procesu jest i brzina ispumpavanja balasta<br />
čija se masa istovremeno nadomješta ukrcanim teretom.<br />
Međutim, ugradnja pumpa ekstremno velikih kapaciteta limitirana<br />
je cijelim nizom tehničkih razloga koje ovdje i sada<br />
nećemo eleborirati.<br />
Brodovi će imati po sedam skladišta tereta i sedam grotala.<br />
Poklopci grotala sastoje se od po dvije sekcije i otvarat će<br />
se prema bokovima broda uz pomoć hidraulike. Za ukrcaj,<br />
odnosno iskrcaj, tereta nisu ugrađene brodske dizalice, tako<br />
da se manipulacija teretom vrši isključivo uz pomoć obalnih<br />
instalacija.<br />
Za pogon će se ugraditi porivni strojevi STX MAN B&W<br />
7S50MC-C (MK VII) koji će pri MCR (Maximum Continious<br />
Rating) razvijati snagu od 11.070 kW (15.050 KS)<br />
pri 127 okr/min, odnosno 9.400 kW (12.800 KS) pri NCR<br />
koji predstavlja 85% MCR. Brzina broda će biti oko 14,00<br />
nm/sat, a kapacitet tankova omogućit će autonomiju od cca<br />
14.800 nautičkih milja odnosno oko 44 dana bez nadopune<br />
goriva. Za proizvodnju električne energije biti će ugrađena<br />
po 3 generatorska seta sa motorima STX MAN B&W<br />
Holeby 6L23/30H koji će pogoniti generatore pojedinačne<br />
snage 925 kVA (740 KW).<br />
Na brodu se mogu smjestiti ukupno 24 osobe u jednokrevetnim<br />
kabinama od kojih je svaka opremljena vlastitim sanitarijama.<br />
Da bi se udovoljilo pravilima za tranzit Sueskim<br />
kanalom, u prostoriji za rekreaciju smješteno je 6 kreveta<br />
preklopnog tipa za privezivače koji borave na brodu za vrijeme<br />
plovidbe Suezom.<br />
12
Novogradnje u brodogradilištu JES, JingJiang, Kina<br />
Dva broda, također tipa Panamax, nosivosti 80.300 tona i<br />
marketinškog naziva ODDISEY bit će izgrađena u brodogradilistu<br />
JES u Kini pod službenim nazivom JES05C–061 i<br />
JES05C–062. Gradnja je već u tijeku, a ceremonija početka<br />
kidanja limova za prvi i drugi brod već je obavljena.<br />
Za gradnju JES05C–061 postavljena je kobilica na navoz<br />
isti dan kada se počelo s rezanjem limova za drugi brod, tj.<br />
8.10.<strong>2006.</strong>, a jedan dio sekcija već je izrađen tako da je započeto<br />
sa međusobnim spajanjem sekcija na navozu. Prema<br />
programu brodogradilišta, porinuće prvog broda očekuje se<br />
15. veljače 2007.g., a isporuka 30.9.2007.g. Za drugi brod<br />
kobilica bi se trebala postaviti 15.1.2007, porinuće se predviđa<br />
za 30. lipnja 2007.g., a isporuka i ulazak u flotu AP<br />
31.1.2008. godine.<br />
Osnovne karakteristike broda:<br />
- Dužina preko svega: 229,00 m<br />
- Dužina između perpendikulara: 222,00 m<br />
- Širina: 32,26 m<br />
- Visina do glavne palube: 20,25 m<br />
- Maksimalni gaz: 14,58 m<br />
- Nosivost pri max. gazu: 80.300,00 mt<br />
- Kapacitet skladišta – ukupno: 93.800,00 m 3<br />
Kapacitet tankova:<br />
- Tankovi teškog goriva: 2.850,00 m 3<br />
- Tankovi dizelskog goriva: 190,00 m 3<br />
- Tankovi vode: 350,00 m 3<br />
- Tankovi balasta (sa skl.br.4) 34.000,00 m 3<br />
Gradnja ovih brodova vrlo je slična onima koji se trebaju<br />
graditi u Koreji. Također će imati ukupno sedam skladišta<br />
i sedam grotala. Poklopci svakog pojedinog grotla sastojat<br />
će se od po dva, hidraulikom upravljana, panela koji će se<br />
otvarati prema bokovima broda. Za razliku od brodova s<br />
duplom oplatom, koji će biti izgrađeni u Koreji, kod ovih<br />
se dvobok (prostor između gornjih i donjih tankova balasta,<br />
a između vanjske oplate i bočne vertikalne stijenke skladišta)<br />
neće koristiti za ukrcaj balasta, već će ostati kao suhi<br />
prostori.<br />
Porivni stroj Wartsila Sulzer 7RT – Flex 50 snage (MCR)<br />
11.060 kW sa 127 okr/min trebao bi omogućiti brzinu od<br />
14 nm/sat pri gazu od 14,58 metara i CSR (85% od MCR)<br />
od 9.400 kW i 120,3 okr/min. Ovdje svakako treba napomenuti<br />
da se radi o potpuno elektronski upravljanom stroju,<br />
bez razvodne osovine i bez visokotlačnih pumpa goriva za<br />
svaki pojedini cilindar. Sustav goriva može se po konstrukciji<br />
i načinu rada usporediti sa „Common Rail“ koji se ugrađuje<br />
na automobilske dizelske motore novije generacije. Za<br />
proizvodnju električne energije ugradit će se 3 generatorska<br />
seta s motorima MAN B&W Holeby 6L23/30H koji će pogoniti<br />
generatore pojedinačne snage 925 kVA (740 KW).<br />
Smještaj posade omogućen je u 24 jednokrevetne kabine,<br />
od kojih je svaka opremljena vlastitim sanitarijama, jedna<br />
kabina za pilota, te šest ležaja za posadu Suez kanala.<br />
Brodovi će biti građeni pod nadzorom i u skladu s pravilima<br />
klasifikacionog zavoda Lloyd’s Register of Shipping i nosit<br />
će oznaku klase:<br />
„LR +100A1, BC-A, Hold Nos. 2,4 & 6 may be empty,<br />
Strenghtened for heavy cargo, Ice Class 1D, ESP, ShipRight<br />
„SDA“ „FDA“ „CM“, IWS, LI, SCM + LMC, UMS“.<br />
Novogradnje u brodogradilištu Kraljevica<br />
Nakon deset godina <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong> je ponovo krenula s<br />
novogradnjama. Prvi brod, m/b Mokošica skoro je dovršen<br />
u brodogradilištu Kraljevica. Nedavno je obavljena pokusna<br />
<strong>plovidba</strong> i uskoro se očekuje primopredaja broda. Radi se<br />
o brodu za prijevoz generalnog tereta i kontejnera. Nakon<br />
primopredaje očekuje se i veći zamah radova na istom takvom<br />
brodu blizancu – m/b Šipanu koji je već porinut u<br />
istom brodogradilištu.<br />
Karakteristike broda:<br />
- HRB broj: 15737<br />
- IMO broj: 9340738<br />
- Dužina preko svega: 67,10 m<br />
- Dužina između perpendikulara: 62,70 m<br />
- Širina: 12,40 m<br />
- Visina do glavne palube: 6,10 m<br />
- Maksimalni gaz: 4,50 m<br />
- Nosivost pri max. gazu: 1.650,00 mt<br />
- Nosivost kontejnera na palubi: 44 TEU<br />
- Nosivost kontejnera u skladištu: 58 TEU<br />
Porivni stroj MaK 8M20 snage (MCR) 1.400 kW omogućit<br />
će brzinu od 10,50 nm/sat. Pomoćni strojevi su CATER-<br />
PILLAR C<strong>18</strong> najviše snage od 662 kW, a generator SKG<br />
od 260 kW.<br />
13
Satelitski snimak gruškog zaljeva s približno<br />
ucrtanim granicama marine<br />
Hotel Lapad<br />
– središte buduće marine Lapad<br />
kap. Antun Asić, šef službe za posebne projekte<br />
Hotel Lapad, smješten nasuprot Gruškoj luci<br />
uz samu Lapadsku obalu, bio je treći hotel koji je, nakon<br />
Imperiala i Grand hotela Lopud, <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong><br />
d.d. odlučila kupiti. Za razliku od Grand hotela Lopud,<br />
kupljenog kao nekretnine koja nije u funkciji, 80,31 %<br />
dionica poduzeća hotela Lapad d.d. kupljene su zajedno sa<br />
zagrebačkom tvrtkom INGRA d.d. od Hrvatskog fonda za<br />
privatizaciju. Udjel Atlantske plovidbe bio je 70%, ostatak<br />
od 30% preuzela je INGRA. Na taj način <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong><br />
je postala vlasnik 56% ukupnih dionica Hotel Lapad d.d.<br />
Nekretnine Hotela Lapad sastoje se od stare i<br />
nove hotelske zgrade, vile Mala Venecija i kapelice uz nju<br />
te okolnog zemljišta. U vrtu je bazen sa slatkom vodom<br />
okružen prostranim površinama za sunčanje. Hotel je<br />
smješten uz cestu, koja priobaljem vodi dalje prema uvali<br />
Lapad, s pogledom na Gruž i luku. Kamena starinska fasada<br />
stare kuće i arhitektura Male Venecije koja odiše tradicijom,<br />
oduvijek su privlačile goste željne odmora i tišine. Hotel<br />
je kategoriziran s 3 ***. Posluje sezonski. Uglavnom je<br />
otvoren od uskršnjih praznika do kraja listopada. Raspolaže<br />
s 377 kreveta u 194 smještajne jedinice. U prvoj godini<br />
poslovanja u novom vlasništvu društvo je ostvarilo dobit<br />
od 7.727.615,76 HRK sa 60.248 noćenja. I ove se godine<br />
očekuje pozitivno poslovanje.<br />
Predjeli Gruža i Gruškog zaljeva danas su predmet<br />
značajnih promjena. Planovi predviđaju novi sadržajni profil<br />
predjela okrenut kontaktu s morem. Bivša “stanica Lapad”<br />
već danas postaje novo poslovno-tržišno središte Grada.<br />
Projektom se u Gružu planiraju suvremeni putnički terminal,<br />
javne garaže, pješačka zona s turističkim sadržajima, a na<br />
Lapadskoj strani, od dvorca Sorkočević na Batali do predjela<br />
Solitudo na Babinu Kuku, izgradnja nautičko turističkog<br />
centra, marine, kapaciteta do 400 vezova. Središte marine<br />
bit će na prostoru Hotela Lapad 1 .<br />
Sve te promjene u prostoru i prilike koje iz njih<br />
proizlaze motivirale su menadžment Atlantske plovidbe<br />
da kupi Hotel Lapad (nakon što je već prethodno utvrđena<br />
strategija diversifikacije društva u turističko-hotelijersku<br />
djelatnost). Osnovni motiv obaju partnera, Atlantske<br />
plovidbe i INGRA-e, za kupnju Hotela Lapad bilo je<br />
stjecanje boljih polazišnih pozicija prilikom raspisivanja<br />
natječaja za dodjelu koncesije za gradnju marine Lapad, za<br />
što su oba partnera zainteresirana.<br />
Pri tom se ne smije zanemariti ni društvena<br />
osviještenost menadžmenta Atlantske plovidbe da, kao<br />
društvo poniklo iz Grada i njegove okoline, prioritetno<br />
ulaže u profitabilne projekte u lokalnu zajednicu kad se za<br />
to ukažu prilike i postoje mogućnosti unutar društva.<br />
14
Današnji standard i ponuda hotela Lapad ne<br />
zadovoljava buduću potražnju kad se realizira izgradnja<br />
marine ispred hotela i završi lučki putnički terminal i<br />
poslovni tržišni centar na području “stanice Lapad”. Isto<br />
tako, novonastala potražnja za hotelskim prostorom na<br />
lokalitetu hotela Lapad mijenja njegovo poslovanje iz<br />
strogo odmorišnog tipa sezonskog karaktera u hotel s<br />
cjelogodišnjim poslovanjem. Hotel bi svojim sadržajem<br />
morao zadovoljavati potrebe poslovnih susreta manjeg<br />
opsega, putnike koji kraće borave u hotelu radi ukrcaja na<br />
brodove za kružna putovanja, kao i klijentelu - marine kako<br />
svojom smještajnom ponudom, tako i ostalim sadržajima<br />
poput restorana, namjenskih prodavaonica, wellnessa i<br />
slično.<br />
Kompleks hotela Lapad u prostoru<br />
Rekonstrukcija i adaptacija hotela Lapad iz hotela<br />
sezonskog odmorišnog karaktera s 3 *** u novo profilirani<br />
gradsko-poslovni hotel s cjelogodišnjim poslovanjem<br />
kategorije 4 **** i 5 ***** trebala bi krenuti u jesen<br />
2007. godine. Prema, za sada, preliminarnim projektima<br />
postojeća nova zgrada hotela u dijelu smještajnih jedinica<br />
ne bi zahtijevala veće građevinske zahvate, jer već sada<br />
udovoljava po površinama soba hotelima s 4 ****. Stara<br />
zgrada hotela, koja ne može dobiti 4 i više zvjezdica, temeljito<br />
bi se rekonstruirala. Sada raspolaže s 55 smještajnih jedinica<br />
veličine 13,5 – 19,5 m 2 , dok bi prema preliminarnim idejnim<br />
rješenjima nakon rekonstrukcije imala 28 smještajnih<br />
jedinica veličine 25 m 2 i sedam apartmana veličine 35 m 2 ,<br />
što udovoljava kategorizaciji hotela za 5 *****. Ujedno<br />
bi se sačuvao rustikalni izgled fasade, tako primamljive<br />
gostima. Zgrada zvana Mala Venecija, u kojoj je danas samo<br />
recepcija, manja dvorana za sastanke i uredi hotela, dobila<br />
bi ekskluzivni sadržaj dvaju apartmana i obiteljske sobe<br />
na prvom katu, dok bi se u prizemlju smjestili sadržaji u<br />
funkciji marine. Kapelica u neposrednoj blizini revitalizirala<br />
bi se kako bi, po potrebi, mogla služiti svojoj izvornoj<br />
namjeni. Hotel bi dodatno dobio prostor za wellness i<br />
zatvoreni/otvoreni bazen na istočnoj strani kao i kvalitetni<br />
restoran ispred stare kuće. Vanjski sadržaji hotela proširili<br />
bi se vrtnim restoranom i barom. U svrhu proširenja, na<br />
istočnoj strani pri putu, kupljena je čestica zemlje na kojoj<br />
bi se izgradio zatvoreni/otvoreni bazen i wellness sadržaji.<br />
Hotel bi se, poput hotela Imperial, povjerio na<br />
upravljanje nekom od renomiranih svjetskih hotelskih lanaca<br />
koji bi dodatno svojom prodajnom mrežom i markom punio<br />
hotel. Kako znatan utjecaj kod projektiranja i osmišljavanja<br />
sadržaja hotela imaju budući menadžeri hotela, koji će njime<br />
upravljati i ostvarivati prihod, preliminarni idejni projekti<br />
podložni su mogućim promjenama.<br />
Recepcija marine i dio njenih popratnih sadržaja,<br />
poput specijaliziranih prodavaonica, planiran je u sklopu<br />
zaštićenog spomenika kulture ljetnikovca Pitarević-Pucić,<br />
u kojem je <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong> već otkupila dio prostora, ali<br />
nastoji steći i cijeli ljetnikovac.<br />
U sklopu izgradnje marine proširila bi se i postojeća<br />
obala čime bi se poboljšao promet i pristup hotelu te<br />
omogućilo parkiranje duž obale.<br />
Za sve te zahvate u prostoru i na rekonstrukciji<br />
hotela, potrebne su predradnje za što su se dijelom stekli<br />
potrebni preduvjeti donošenjem prostornih planova Općine<br />
i generalnog urbanističkog plana Grada, ali je potrebno još<br />
dosta toga, a najprije urbanistički plan uređenja akvatorija<br />
gruškog zaljeva.<br />
Preliminarna idejna skica rekonstruiranog hotela Lapad – tlocrt<br />
15
Grand hotel Lopud - zapadno pročelje s vrtom<br />
Grand hotel Lopud<br />
– spomenik moderne arhitekture u moru zelenila<br />
kap. Antun Asić, šef službe za posebne projekte<br />
Grand hotel Lopud kupio je Grad Dubrovnik 1.<br />
rujna 2004. Hotel je smješten na rubu naselja Lopud u dubini<br />
lopudske uvale uz samu pješčanu plažu i okružen zelenilom<br />
palmi i čempresa pa predstavlja turistički privlačnu<br />
cjelinu. Sagradile su ga 1936. obitelji Glavović i Sesan, a<br />
projektirao arhitekt Dobrović, koji je ostavio prepoznatljiv<br />
pečat u arhitekturi moderne između dva svjetska rata.<br />
Već u doba gradnje hotela otok Lopud je bio prepoznatljivo<br />
turističko odredište. U doba završetka hotela<br />
(1936.) imao je pet hotela s ukupno 233 sobe ili 445 kreveta,<br />
a 50% turističke klijentele činili su strani državljani.<br />
U godini otvaranja hotela Lopud je posjetilo 3.765 turista,<br />
ostvarili su 57.146 noćenja. Najviše je bilo Nijemaca, Čeha,<br />
Austrijanaca i Mađara koji su dolazili skupno i organizirano.<br />
Turistička djelatnost na otoku Lopud nastavila se i nakon<br />
Drugog svjetskog rata. Godine 1985. otok je posjetilo<br />
10.063 turista i ostvarena su 131.142 noćenja. Nažalost,<br />
Domovinski rat prekinuo je tu uspješnu turističku nisku i<br />
doveo do prekida turističkih kretanja na otoku koje se ponovo<br />
pokreću tek 1993. u neprekidnom uzlaznom trendu<br />
tako da je 2000. godine otok Lopud posjetilo 4.865 turista i<br />
ostvarilo 44.354 noćenja. Prošle 2005. godine zabilježeno je<br />
10.836 turista koji su ostvarili 88.675 noćenja, što je dvostruko<br />
više nego 2000. Iz ovih pokazatelja lako je zaključiti<br />
kako turistička atraktivnost Lopuda (koja jamči ugodan<br />
odmor u blizini Grada s njegovim kulturnim sadržajima)<br />
privlači sve više i više turista.<br />
Poimajući turističku atraktivnost otoka Lopuda<br />
pomorski kapetan Antun Sesan obratio se 1931. Nikoli<br />
Dobroviću povjerivši mu projektiranje hotela. Za takvo što<br />
trebalo je dosta investitorske hrabrosti jer su dotadašnji Dobrovićevi<br />
radovi odudarali od klasične dalmatinske arhitekture.<br />
Hotel se počeo graditi 1934. nakon što su dobivene<br />
sve potrebne građevne dozvole, a otvoren je 1936. godine<br />
unatoč činjenici da nije bio kompletno dovršen. Prema ondašnjim<br />
tiskanim prospektima hotel je “…imao 80 soba opremljenih<br />
po modernim standardima, svaka soba ima balkon, vruću i<br />
hladnu tekuću vodu, električno svjetlo, bežičnu i dobru ventilaciju,<br />
vlastitu elektranu, automatske telefone, kuhanje na struju, kafe<br />
na terasi, blagovaonu, djelomično zatvorenu, djelomično otvorenu;<br />
obroci se također serviraju i u vrtu, električne ventilatore, ribnjak,<br />
tamnu komoru za fotografiju, dvije prostrane krovne terase, dnevne<br />
koncerte, kupaone i tuševe na svakom katu. Između hotela i plaže<br />
na udaljenosti od 60 yardi je park s površinom 2000 kvadratnih<br />
yardi, zasađenih s čempresima i maslinama, oleandrima, narančama<br />
i limunima, mnogim sortama palmi i kaktusa, ružmarinom,<br />
eukaliptusom, mimozom itd...” . Sobe su bile veličine 6,9 m 2<br />
rađene kao brodske kabine s umivaonikom i s dva kreveta u<br />
Smještaj Grand hotela Lopud u lopudskoj uvali<br />
16
Zapuštena i<br />
devastirana<br />
hotelska soba<br />
nizu, postavljena na betonske konzole koje vire iz zida. Kao<br />
kuriozitet na krovnoj terasi na vrhu hotela nalazio se teniski<br />
teren s tribinama. Grand hotel Lopud bio je najveći hotel<br />
na Lopudu, imao je 35% ondašnjih lopudskih kapaciteta. U<br />
Dubrovniku je veći bio jedino Hotel Imperial sa 110 soba i<br />
156 kreveta. Cijena smještaja u jednokrevetnoj sobi bila je<br />
50 dinara, dvostruko više od ostalih pansiona na Lopudu.<br />
Hotel je prvi objekt na primorju sagrađen u armirano betonskom<br />
skeletu. Investicija je iznosila 2,5 milijuna dinara.<br />
Šezdesetih godina prošlog stoljeća hotelu je dograđeno još<br />
jedno krilo (koje je originalno bilo predviđeno, ali nije izgrađeno)<br />
te su u sve sobe uvedene sanitarije. Domovinski rat<br />
hotel je dočekao u vlasništvu Hotelskog poduzeća Dubrovnik.<br />
Imao je 99 soba, prednji uređeni vrt i stražnji vrt koji<br />
je služio u gospodarske svrhe.<br />
Valorizirajući elemente turističke privlačnosti Lopuda<br />
te jedinstvenost moderne arhitekture uklopljene u okoliš<br />
i slijedeći strategiju turističkog razvoja Dubrovnika da se<br />
privuku gosti većih platežnih mogućnosti, a zbog diversifikacije<br />
svojih djelatnosti na turizam i hotelijerstvo, <strong>Atlantska</strong><br />
<strong>plovidba</strong> d.d. kupila je Grand hotel Lopud s pripadajućom<br />
česticom zemlje kako bi ga adaptirala i rekonstruirala. Tada<br />
je hotel bio van uporabe već 14 godina, zapušten i devastiran.<br />
Kao vrijedna arhitektonska cjelina hotel je 2004. trajno<br />
zaštićen kao nepokretno kulturno dobro, što obvezuje<br />
investitora na poštivanje pravila koje utvrdi Konzervatorski<br />
odjel – Dubrovnik, ali ujedno i pruža određene ustupke<br />
kod njegove hotelske kategorizacije kao i razne marketinške<br />
mogućnosti tijekom korištenja. U svakom slučaju treba<br />
istaknuti pozitivno ozračje među stanovnicima otoka kad se<br />
<strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong> pojavila kao kupac hotela. Ovakvo ozračje<br />
ćemo nastojati zadržati i budućom bliskom suradnjom.<br />
Cilj je Atlantske plovidbe d.d. da u obnovi hotela<br />
primjeni prikladne suvremene standarde zadržavajući osnovne<br />
značajke brodske organizacije i unutarnjeg uređenja.<br />
Također bi se vratio i dio izvornih estetskih i funkcionalnih<br />
rješenja, koji su dogradnjom uništeni. Dovršeni hotel bio bi<br />
kategoriziran s 4 ****, kao odmorišna i kulturna baština,<br />
s bazenima u stražnjem vrtu uređenom u formi brodskih<br />
paluba koje plivaju u moru okolnog zelenila. Prednji vrt zadržao<br />
bi svoj izvorni oblik uz obvezno uređenja hortikulture<br />
i vrtnih arhitektonskih sadržaja u formi šetnica, pergole, betonskih<br />
klupa i stolova. Predviđa se nadogradnja jugoistočnog<br />
krila (stražnjeg) u duljinu jer povišenje hotela novim<br />
katovima nije dozvoljeno. Nakon obnove hotel bi imao oko<br />
75 smještajnih jedinica uglavnom dvokrevetnih soba razne<br />
veličine. Dokupom zemljišta sa stražnje strane hotela, što je<br />
u planu, proširili bi se hotelski sadržaji na sportsko – rekreativne<br />
aktivnosti, a ujedno bi se uklonile barake koje narušavaju<br />
izgled neposredne okolice hotela.<br />
Radi obnove hotela i njegova što skorijeg puštanja<br />
u rad, do sada je izvršena provjera stanja konstrukcije, koja<br />
je dala vrlo dobre rezultate, a poznata projektantska kuća iz<br />
Londona HOK izradila je viziju budućeg hotela na temelju<br />
koje se pristupilo izradi idejnih planova. Izrađen je konzervatorski<br />
elaborat radi utvrđivanja smjera u kojem treba ići<br />
obnova hotela kako bi se sačuvale i naglasile izvorne vrednote<br />
arhitekture.<br />
S obnovom se započelo u svibnju <strong>2006.</strong> čišćenjem<br />
hotela i njegovom pripremom za rekonstrukciju. Paralelno<br />
se radilo na izradi idejnih rješenja za adaptaciju i rekonstrukciju.<br />
Za vrijeme turističke sezone radovi su prekinuti, nastavit<br />
će se ponovno tijekom jeseni, zime i proljeća. Istovremeno<br />
se radi na dobivanju potrebnih dozvola za gradnju.<br />
Završetak hotela i njegovo otvaranje planirano je za sezonu<br />
2008.<br />
Upravljanje hotela povjerilo bi se renomiranim<br />
hotelskom imenu. Zbog planiranog sezonskog karaktera<br />
poslovanja hotela, racionalizacije dijela troška poslovanja,<br />
izbora i obuke personala, hotel bi se organizacijski „prislonio“<br />
na jedan od naših hotela u Gradu o čemu su razgovori s<br />
njegovim potencijalnim menadžerima već u tijeku.<br />
Vizija smještaja hotela u vrtu i vrtnih sadržaja<br />
17
M/B MLJET<br />
Zapovjednik kap. Marko Stjepović<br />
M/B Mljet, luka pripadnosti: Dubrovnik, nacionalnost/zastava: hrvatska<br />
pozivni znak: 9ANP, IMO br.: 8113372, Registar/klasa: HRB / BV<br />
Izgrađen u brodogradilištu Split 05.12.1983.g.<br />
i nabavljen kao novogradnja.<br />
Kobilica položena 19.12.1981., zaplovio u prosincu 1983.,<br />
prvi zapovjednik, kap Marko Margaretić (sada u mirovini),<br />
prvi upravitelj stroja, ing. Marin Matana (sada teh. inspektor A.P.d.d.),<br />
brodovlasnik: Atlantik Combulk Maritime Corp., Monrovia, Liberija, brodar/<br />
menadžer: <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong> d.d., Dubrovnik<br />
S lijeva na desno:<br />
- MILE JURINOVIĆ, III. časnik palube,<br />
- VICKO VOJVODIĆ, II. časnik palube<br />
- ROBERTO PERIĆ, III. časnik stroja<br />
S lijeva na desno<br />
- MATO KAZNAČIĆ, II. časnik stroja<br />
- VLADO PETRUŠIĆ, I. časnik palube<br />
- ROBERTO PERIĆ, III. časnik stroja<br />
- PERO GVEROVIĆ, brodski. mehaničar<br />
- ÐURO CAPOR, II. časnik stroja<br />
- MARO <strong>BR</strong>AJEVIĆ, pripravnik<br />
- IVICA BILIĆ, kormilar<br />
- DAVID VUKIĆ, pripravnik<br />
m/b “Mljet” Hull,<br />
17. listopad <strong>2006.</strong>god.<br />
Prethodna putovanja<br />
Po odlasku iz luke Tuzla u Turskoj, ušli smo u Crno more i<br />
u Ilychievsku, Ukrajina od 2. do 13. srpnja <strong>2006.</strong> krcali teret<br />
željeznih proizvoda za luke iskrcaja:<br />
- Sta Marta / Columbia (boravak 4. i 5. kolovoza),<br />
- Guayaquil /Equador (ostali jedan dan 13. kolovoza),<br />
- Arica /Chile (zadržali se 17. i <strong>18</strong>. kolovoza),<br />
- Valparaiso / Chile (bili od 21. do 23.).<br />
Nakon kompletnog iskrcaja tereta proslijedili smo<br />
do luke Punta Patache / Chile, gdje je od 25.<br />
kolovoza do 6. rujna ukrcan novi teret bakrenog<br />
koncentrata za Hamburg / Njemačka. Tu smo boravili od<br />
3. do 7. listopada, i tu je izvršena smjena dijela posade. Sa<br />
posadom od 20 pomoraca, uz izmjene dva riječna peljara,<br />
prošli smo prolazom Elbe-1 7.listopada u 9,30 lt., i nastavili<br />
plovidbu po vjetrovitom vremenu (gales-severe gales) i<br />
uzburkanom moru do Hulla / Engleska. Čekajući na potvrdu<br />
od naručitelja, čitav dan bili smo usidreni pred Doverom,<br />
zatim još jedan dan pred lukom Hull na vanjskom sidrištu<br />
(Spurn Head) u očekivanju visoke vode / plime.<br />
Iste večeri smo ukrcali peljara u <strong>18</strong>,00, te u plovidbi<br />
prolazom kroz lock, završili na privezu u luci Hull u 21,45<br />
(lijevim bokom uz obalu Queen Elisabeth Dock No.10).<br />
Ukrcaj otpadnog/starog željeza (SCRAP) trajao je do 17.<br />
listopada popodne i potpuno se završio u 14,45 sati. Prema<br />
brodskom gazu ukupno se ukrcalo 19.206,39 MT.<br />
Potom nam je najavljen odlazak <strong>18</strong>. listopada <strong>2006.</strong> god. u<br />
1,30,u luku Nemrut Bay / Turska (pokraj Izmira).<br />
U Hullu smo imali preglede po PSC (dva inspektora<br />
Coast Guard /MCA), i tu je stari radar zamijenjen novim<br />
- KH /ARPA (nucleus 3) pa su članovi posade, kao rijetko<br />
<strong>18</strong>
S lijeva na desno:<br />
- MARKO KORDA, mornar<br />
- MARO <strong>BR</strong>AJEVIĆ, pripravnik<br />
- MIRKO SEMAN, kormilar<br />
- DAVID VUKIĆ, pripravnik<br />
- IVICA BILIĆ, kormilar<br />
- VICKO VOJVODIĆ, I. časnik palube<br />
- kap MARKO STJEPOVIĆ, zapovjednik broda<br />
- VINKO RILOVIĆ, glavni kuhar<br />
- BORIS LONČARICA, upravitelj stroja<br />
- ÐURO CAPOR, I. časnik stroja<br />
- ŽELJKO RAČIĆ, pomoćni konobar<br />
- DRAGO KALINIĆ, konobar<br />
- ARSEN MADIR, vođa palube<br />
- PERO GVEROVIĆ, brodski mehaničar<br />
S lijeva na desno:<br />
-IVICA BILIĆ, kormilar<br />
-VLADO PETRUŠIĆ, I. časnik palube<br />
-MATO KAZNAČIĆ, II. časnik stroja<br />
S lijeva na desno:<br />
-BORIS LONČARICA, upravitelj stroja<br />
-ÐURO CAPOR, I. časnik stroja<br />
-VLADO PETRUŠIĆ, I. časnik palube<br />
-Kap. MARKO STJEPOVIĆ, zapovjednik<br />
-DRAGO KALINIĆ, glavni konobar<br />
S lijeva na desno:<br />
-ÐURO CAPOR, I. časnik stroja<br />
-BORIS LONČARICA, upravitelj stroja<br />
-VLADO PETRUŠIĆ, I. časnik palube<br />
-Kap. MARKO STJEPOVIĆ, zapovjednik broda<br />
-VICKO VOJVODIĆ, II. časnik palube<br />
-BOŽO MARIĆ, pripravnik<br />
kad, imali mogućnost prošetati starom<br />
gradskom jezgrom. Vrijedno je spomenuti i osobito nas<br />
se dojmio kompleks građevina u viktorijanskom stilu, pa<br />
stari kanali s podižućim, zglobnim mostovima, koji su još u<br />
funkciji, te moderni trgovački-centar River-Side Shopping,<br />
izgrađen na armirano-betonskim stupovima u kanalu<br />
koji vodi do samog ulaznog locka u središte starog grada<br />
(Old-City Center). I sada su, unatoč preuređenju shopping<br />
centra, vidljivi konzervatorski ostaci srednjovjekovnog<br />
locka, atraktivna povijesna vrijednost.<br />
Vrijeme je bilo promjenljivo sa sunčanim razdobljima i svi oni<br />
srećkovići u posjetu gradu mogli su iskušati mekoću zelene<br />
trave, ošišane i uređene na “četkicu”, i uživati u ambijentu<br />
mirisavog cvijeća aranžiranog u živo. Razdragana mladost<br />
na glavnom trgu, nedaleko stare gradske ure (City Hall –<br />
Parliament), zabavljala se nedjeljom popodne i noću na popkoncertu<br />
pod vedrim nebom, uz moćne razglasne uređaje da<br />
je sve ječalo među starim kamenim zgradama, među koje<br />
spada i znamenita crkva St.Mary, gdje se vjeroispovijeda od<br />
1333. g.<br />
Poštovani “štioci” Atlant bulletina, želimo vam svako dobro,<br />
obilje sreće u zdravlju i veselju i poživjeli nam još dugo,<br />
članovi posade m/b Mljet<br />
Srdačan pozdrav i od zapovjednika, kap.Marka Stjepovića<br />
19
RAZGOVOR - Pavle Čerjan, upravitelj stroja<br />
“Zbog čega<br />
ste mene izabrali”<br />
Tražili smo u Kadrovskoj<br />
službi da nam nekoga<br />
predlože za razgovor. Nekoga tko je nedavno<br />
avancan. Vi ste treći ili četvrti put ukrcani kao<br />
upravitelj stroja, je li tako<br />
Peti. Ali razmišljao sam što će o tome da mi razgovaramo<br />
reći stariji, oni koji navegavaju dvadeset godina.<br />
Kako se to s njima ne razgovara, a nekim mlađima je<br />
to omogućeno.<br />
S 35 godina postali ste u veljači 2004. godine upravitelj<br />
stroja na brodu Oluja. Kako je to izgledalo<br />
Dobro. Ništa novo. Manje-više poznat posao. Prvi<br />
puta, istina, bilo mi je malo teže. Veća je odgovornost,<br />
ali mislim da se redovitim radom sve može obaviti.<br />
Nije bilo nikakvih problema.<br />
Ipak ste među mlađim upraviteljima u Atlantskoj<br />
plovidbi.<br />
Vjerovatno. Malo kasno počeo sam navegavat. Prvi put<br />
sam se ukrcao kao treći časnik s dvadesetosam godina.<br />
Prije toga bio sam u Domovinskom ratu. Od devedesete.<br />
Skoro tri godine. Pa, onda mazač na jednom brodu.<br />
Završio sam Višu pomorsku i ukrcao se kao treći<br />
časnik. Snašao se. Ide nekako.<br />
I brzo napredovali do upravitelja stroja. Kako danas<br />
izgleda taj posao<br />
Sve su veći zahtjevi lučkih vlasti i osiguravajućih društava.<br />
Danas nema luke u kojoj na brod ne dođe više<br />
kontrola. Imate jako stroge kontrole od mogućeg zagađivanja,<br />
da se ne bi nešto ispumpalo. Bacilo u more.<br />
To su najčešće kontrole. Sve kontrole baziraju se na sigurnosne<br />
uređaje. Bez obzira je li brod trideset godina<br />
star ili tek godinu dana, svi uređaji, koji se tiču sigurnosti,<br />
moraju biti ispravni. Čistoća besprijekorna. Sve<br />
uredno. Sve da radi i mora se paziti da nešto ne završi u<br />
moru. Zauljene vode ili ne daj Bože gorivo. Pogotovo<br />
kod uzimanja goriva. Stroge su kazne. Ne samo novčane.<br />
Evo, po zadnjoj okružnici, koju smo dobili u Kanadi,<br />
upravitelj stroja i kapetan idu direktno u zatvor,<br />
bez obzira tko je nešto ispumpao. Čak i bez njihovog<br />
znanja. Znači, vi ste u kabini, netko dolje od nižih časnika<br />
ispumpa u more, bez vašeg znanja. Iako ne znate,<br />
idete u zatvor. Na našim brodovima pazi se, ali čitamo<br />
u pomorskim biltenima da su neki strani brodovi, tankeri,<br />
ispumpali. Uhvate ih.<br />
To su, uglavnom, stariji brodovi.<br />
Ma, i noviji tankeri ispumpaju. Riješe se toga viška<br />
iako u dosta luka imaju prihvatne uređaje. Isprazni se<br />
i plati.<br />
Je li prije upraviteljima i uopće strojarima bilo lakše<br />
Bilo je do petnaest ljudi u strojarnici. Danas maksimalno<br />
šest-sedam. I sve je manje stručnijih ljudi. Dosta ih<br />
ide na strane brodove. Navegava se za novac. Tržište<br />
se otvorilo. U razvijenim zemljama Norvežanin, Amerikanac<br />
ili Nijemac neće navegat. Uzimaju jeftiniju radnu<br />
snagu. Mislim da i mi tu spadamo. Ljudi idu za<br />
novcem. Ako im netko ponudi tisuću dolara veću plaću.<br />
Ovdje, u Atlantskoj imamo relativno dobre plaće,<br />
ali s onim na putničkim brodovima ili tankerima ne<br />
mogu se mjeriti. To su duple plaće.<br />
Već smo objavljivali priče tipa «kada kapo ide na<br />
brod, prvo pita tko je zapovjednik».<br />
Ne pitam tko je zapovjednik, ali volim raditi s mlađim<br />
ljudima jer mi je lakša komunikacija. Definitivno, kada<br />
imam nekoga moje generacije. Ili približno. A posao<br />
treba obaviti. Plaćeni smo da to odradimo.<br />
Posljednjih godina u Atlantskoj plovidbi mnogo<br />
se promijenilo i u načinu poslovanja. Ugovori za<br />
pomorce vremenski su kraći. Traju uglavnom oko<br />
četiri mjeseca.<br />
Ugovor od četiri mjeseca sasvim je dovoljan. Zbog<br />
tempa, pojačanih kontrola i manjeg stajanja u luci. To<br />
je neki maksimum. Vidimo da stranci čak skraćuju na<br />
tri, a putničke kompanije na dva mjeseca. Jedan Amerikanac<br />
neće dati plaću od deset tisuća dolara i ugovor<br />
na dva mjeseca ako zaposlenog maksimalno ne koristi<br />
i po deset do dvanaest sati. I onda se mora ići odmo-<br />
20
it. Normalno. I u Atlantskoj senior pozicije (kapetani,<br />
upravitelji i prvi časnici) imaju ugovor četiri plus četiri.<br />
Mislim, to je dobar ugovor. Za današnji tempo šest<br />
mjeseci bilo bi previše.<br />
Mlađi, školovani kadrovi i njihovo zanimanje za<br />
pomorstvo<br />
Sve je manje i manje. Za pomorstvo najveće zanimanje<br />
bilo je poslije rata kada se moglo nešto zaraditi. Znamo,<br />
u ratu je dosta nastradalo. Ima pomoraca koji su,<br />
kao i ja, obnavljali kuće i to je, tada, bio jedini način zarade.<br />
A danas u Dubrovniku, gdje su cijene četvornog<br />
metra stambenog prostora tri, pa i četiri tisuće eura,<br />
kako mladi čovjek može kupiti stan, ako nije pomorac<br />
A i on mora uzet kredit. Nekako će ga lakše vraćat,<br />
ali ne svaki pomorac. Mislim samo na senior pozicije.<br />
Svjestan sam da na brodovima Atlantske plovidbe<br />
ne možemo imati plaće kao što su na putničkim<br />
brodovima. Možda treba kreditirati te mlade<br />
ljude jer je danas stambeno pitanje najbitnija<br />
stvar. Znam da je nemoguće od<br />
Atlantske dobiti stan, ali treba pomoći<br />
na neki način. Izgradnjom stanova za<br />
pomorce, kreditiranjem po povoljnijim<br />
uvjetima, s tim da ih se veže<br />
određeni broj godina za Atlantsku.<br />
A možda ima i nekih drugih načina.<br />
Krajem kolovoza iskrcali ste se s broda Getaldić.<br />
Kako je bilo ljeti u Gradu<br />
Katastrofa, pogotovo zbog prometa. Niste se nigdje<br />
mogli maknut. Jednostavno, auto zaboravite. Živim<br />
na relaciji Doli-Dubrovnik. Roditelji su mi u Dolima,<br />
u Dubrovačkom primorju, a familija u Dubrovniku.<br />
Imamo sina, šest i pol godina. U zadnje vrijeme evo<br />
i studiram. Treća godina Pomorskog fakulteta -brodostrojarski<br />
smjer. Sada sam položio nekoliko ispita.<br />
Relativno sam mlad, mogu učiti i to je moje osobno zadovoljstvo.<br />
Možda jednog dana, prije četrdesete, ako se<br />
odlučim prestat navegavat, s visokom školom dobijem<br />
negdje posao na kopnu. Poslije vas nitko neće uzet.<br />
Pogotovo u ovoj našoj privatizaciji.<br />
PAVLE ČERJAN<br />
Rođen 17.3.1969. godine u Dubrovniku.<br />
Prvo ukrcanje 5.5.1988. na brod CVIJETA ZUZORIĆ.<br />
26.4.1993. ukrcan na m/b JADRAN kao mazač i v.d. III. časnik stroja,<br />
25.7.1996. kao III. časnik na m/b ATLANT II.,<br />
28.5.1997. ukrcan kao II. časnik na m/b DU<strong>BR</strong>OVNIK,<br />
25.3.2000. ukrcan kao I. časnik na m/b PETKA,<br />
23.2.2004. ukrcan kao upravitelj stroja na m/b OLUJA,<br />
21.8.<strong>2006.</strong> iskrcan sa m/b GETALDIĆ.<br />
Završio Višu pomorsku školu. Sada je student<br />
Pomorskog fakulteta u Dubrovniku.<br />
21
Hilton Imperial<br />
Dubrovnik<br />
Andreas Jersabeck,<br />
Glavni direktor hotela<br />
Hilton Imperial Dubrovnik<br />
Dopustite mi da se najprije predstavim kao novi direktor<br />
hotela Hilton Imperial. Vodstvo ovog prekrasnog hotela<br />
preuzeo sam prije 6 mjeseci nakon odlaska gospodina Jan<br />
Wijnena.<br />
Proveo sam već 31 godinu radeći na različitim lokacijama<br />
kao što su Beč, Dusseldorf, Dubai, Atena, Kairo, Tokio i zadnjih<br />
devet godina vodio u Londonu naš „flagship“ London<br />
Hilton hotel Park Lane, gdje smo također otvorili i Hiltonov<br />
prvi Lifestyle/Boutique hotel „Trafalgar Square“. Svejedno,<br />
moram priznati da sam od momenta otkad sam stigao<br />
u Dubrovnik, bio očaran ljepotom ovog grada i doslovno se<br />
zaljubio u Dubrovnik i sve što on pruža ljudima.<br />
Nisam samo impresioniran cjelovitom ljepotom Dubrovnika,<br />
nego sam u isto vrijeme oduševljen bogatom kulturom i<br />
zadivljujućom povijesti ovog grada. Sve to, povezano s prirodnom<br />
ljepotom ambijenta i okolnim otocima, zaista me<br />
osvojilo.<br />
Nakon uspješnog otvaranja hotela u svibnju 2005. godine, a<br />
u usporedibi s našim prošlogodišnjim rezultatima, u zadnjih<br />
6 mjeseci bilježimo porast poslovanja za oko <strong>18</strong>%.<br />
Veoma mi je drago što smo sve jači nakon odličnog poslovanja<br />
u posljednje vrijeme. Ne samo da smo povećali našu<br />
popunjenost za 11,3% u odnosu na isto vrijeme u 2005.g.<br />
nego smo također uspješni i u porastu naše prosječne cijene<br />
po sobi za oko 100 kuna što nam daje povećanje prihoda po<br />
sobi od 25% u odnosu na prošlu godinu.<br />
Popunjenost Prosječna cijena Prihod po sobi<br />
2005. <strong>2006.</strong> 2005. <strong>2006.</strong> 2005. <strong>2006.</strong><br />
Svibanj- listopad 74.95% 86.27% 1198,26 kuna 1297,91kuna 898,09 kuna 1119,70 kuna<br />
22
Zadovoljstvo naših gostiju nama je najvažnije. Dakako,<br />
imamo prekrasan hotel koji im se jako sviđa, ali se više ponosim<br />
povoljnim komentarima naših gostiju (u upitnicima)<br />
o kvaliteti, ljubaznosti i uslužnosti naših radnika.<br />
Potpuno smo usredotočeni na zadovoljstvo gostiju jer se taj<br />
element mjeri u kompaniji indeksom Zadovoljstva Gosta<br />
PZG (Anketa praćenja zadovoljstva gosta). Naš hotel je trenutačno<br />
na samom vrhu ljestvice Hiltonovih hotela s punih<br />
91% bodova.<br />
Kad govorimo o uspjehu, dodajmo da je prestižni svjetski<br />
travel časopis Conde Nast uvrstio upravo Hilton Imperial<br />
među 130 najboljih novih hotela u svijetu što je stvarno<br />
ohrabrujuće i velika je nagrada za sve naše radnike.<br />
Kako bismo još proširili uslugu gostima, uredili smo dvije<br />
sobe za tretmane u hotelu gdje gosti, ali i stanovnici ovog<br />
grada, imaju mogućnost osloboditi se stresa masažom te<br />
obnoviti energiju u sauni ili parnoj kupelji, što se nudi svaki<br />
dan u našem Wellness Centru, koji je otvoren javnosti različitim<br />
članarinama putem našeg partnera BeautyLine.<br />
Vjerujem kako hotel ima profinjenu i bogatu povijest koja<br />
je spaja s domaćim ljudima i volio bih da se još više, kao<br />
nekad, zbližimo s njima.<br />
Prošle godine, na primjer, za vrijeme Feste Svetog Vlaha<br />
imali smo rekordni broj od 500 Dubrovčana koji su došli<br />
na „šporke makarule“. To ćemo ponoviti i sljedeće godine i<br />
stvoriti tradiciju za budućnost. Vjerujem da možemo očekivati<br />
još više posjetitelja.<br />
Zanimljiva je vijest u vezi kompanije, što ste je mogli čuti,<br />
da smo preuzeti u Hilton Korporaciju što Hilton sada čini<br />
jednom od najvećih, ako ne najvećom hotelskom kompanijom<br />
u svijetu s 2.400 hotela. Mi to nazivamo “Obitelj<br />
brandova”, a u tom portfelju od 2.400 hotela imamo različite<br />
brandove kao što su Embassy Suites, Hampton Inn and<br />
Suites, Homewood Suites Hotels, Scandic Hotels, Conrad<br />
Hotels, Doubletree, Hilton Grand Vacation Club koji su<br />
trenutno zastupljeni u Sjedinjenim Američkim Državama.<br />
Neki od tih brandova, kao na primjer Hilton Garden Inn<br />
prelaze u Europu, primjerice planirani Garden Inn Frankfurt<br />
blizu zračne luke koji se otvara u proljeće 2009.<br />
Glede mojih planova i ambicija za 2007. godinu, cilj mi je<br />
da počnemo nekoliko Food and Beverage aktivnosti (odjel<br />
za hranu i piće) kako bismo privukli domaću klijentelu. Ja<br />
zaista želim da Hilton Imperial bude najdraže mjesto za<br />
domaće ljude bilo to za Happy Hour, vjenčanja ili čak za<br />
Sunday Brunch koji će uskoro biti uveden.<br />
Nedavno sam razgovarao s gradonačelnicom i predložio<br />
joj da uvedemo Božićni sajam na Stradunu sljedeće godine<br />
jer je takav sajam uspješno napravljen u mnogim drugim<br />
gradovima. Beč, Prag, Minhen i Budimpešta samo su neki<br />
od njih. Moj prijedlog je da svaki hotel u gradu ima svoj<br />
štand na Stradunu gdje bi se prodavale bruštulane jabuke,<br />
medenjaci, kuhano vino zajedno s lokalnim specijalitetima i<br />
rukotvorinama iz Hrvatske. Ovaj Božićni sajam dao bi nam<br />
priliku promocije Dubrovnika zimi. Beč na primjer, ima<br />
Christkindlmarkt, koji se nalazi za vrijeme Božića ispred<br />
Gradske vijećnice, formirajući jedinstven market square. Na<br />
tradicionalno drvenim štandovima prodavaju se razne vrste<br />
darova, od ručnih radova do domaćih rezbarija i raznih rukotvorina.<br />
Slično je u Budimpešti za vrijeme božićnih festa<br />
gdje u Vorosmarty Square zrak obiluje tradicijom od svega<br />
što je tu na prodaji. U ručnim radovi koriste se tehnike prenošene<br />
generacijama i to su zaista idealni pokloni. Budući<br />
da je Božić jedan od najvažnijih praznika, prikazat ćemo<br />
nešto slično u Dubrovniku, nadamo se, dogodine.<br />
Smatram veoma važnim za porast poslovanja u Dubrovniku,<br />
kao gradu koji je distanciran kao destinacija od drugih<br />
zemalja izvan Europe, uvođenje jeftinih letova zrakoplovima<br />
kao što su Easy Jet, koji su već povezali London i Split.<br />
To bi spojilo bi Dubrovnik s ostalim metropolama.<br />
Izravni letovi iz SAD za Dubrovnik, pogotovo nakon što<br />
smo nedavno preuzeti od Hilton Korporacije, bila bi još jedna<br />
dobra prilika za povećanje našeg poslovanja. Zanimljivo<br />
je da u GOB (Geographical Origin of Business) Ujedinjeno<br />
Kraljevstvo trenutno zemlja broj 1 po posjetama Dubrovniku,<br />
ali prema rezultatima iz <strong>2006.</strong>g. svjedočimo da SAD<br />
pomalo preuzima tu poziciju.<br />
Mi u hotelu Hilton Imperial Dubrovnik jako smo ponosni<br />
što pripadamo ovoj živoj zajednici i Gradu koji se stalno unapređuje.<br />
U tom procesu voljeli bismo zadržati ono mjesto<br />
koje smo uvijek imali u ovom Gradu i u srcima naših ljudi.<br />
Ovom bih prilikom zaželio Vama i vašim obiteljima sretne i<br />
vesele blagdane. Do skorog viđenja.<br />
23
DU<strong>BR</strong>OVNIK<br />
AIRLINE d.o.o.<br />
Dubrovnik Airline je ovih dana uspješno završio<br />
svoju drugu ljetnu sezonu i gotovo odmah započeo s<br />
pripremama za vrlo složen i intezivan zimski program.<br />
Tijekom ove godine tvrtka je doživjela snažan razvoj i<br />
postala ozbiljan gospodarski subjekt.<br />
Početkom godine flota Dubrovnik Airlinea povećana<br />
je za dva nova zrakoplova, a u skladu s tradicijom<br />
davanja imena po dubrovačkim utvrdama, zrakoplovi<br />
su dobili imena Bokar i Sv. Ivan. Svih pet zrakoplova<br />
koji trenutno lete, noseći na svojim bokovima sliku<br />
Dubrovnika, istog su tipa i imaju isti broj sjedala, tako<br />
da odjednom mogu ponijeti 835 putnika.<br />
Ova, druga godina rada Dubrovnik Airlinea, utvrdila<br />
je naš položaj među europskim tour operatorima i<br />
omogućila nam ne samo intenzivno letenje tijekom<br />
Kap. Zeno Singer<br />
direktor Dubrovnik Airline d.o.o.<br />
ljetne turističke sezone <strong>2006.</strong> nego i, već sada gotovo<br />
definirane, letove u sezoni 2007. godine. Naši najveći<br />
partneri ostaju i dalje tour operatori iz Francuske i Irske,<br />
a značajan udio imaju i tour operatori iz Španjolske i<br />
Skandinavije.<br />
Ostvareni rezultati u skladu su s onim što smo planirali,<br />
što nas učvršćuje u uvjerenju da će naša treća sezona biti<br />
još uspješnija i dovesti do punog iskorištenja postojećih<br />
kapaciteta.<br />
Ukupni ostvareni prihod je do kraja 9. mjeseca ove<br />
godine bio veći od 28 milijuna EUR-a, a prema<br />
planovima za 2007. godinu predviđen je ukupan<br />
prihod od 37 milijuna EUR-a.<br />
U <strong>2006.</strong> godini Dubrovnik Airline je izrastao u relativno<br />
veliku i kompleksnu kompaniju sa 170 zaposlenih,<br />
24
Grafički prikaz razvoja tvrtke u usporedbi 2005. i <strong>2006.</strong> godine<br />
organiziranu u skladu s najvišim profesionalnim<br />
standardima. Uspjeli smo ispuniti sve stroge uvjete<br />
za dobivanje dozvole za rad školskog centra (TRTO),<br />
jedinog u Hrvatskoj, što nam je omogućilo da ove<br />
godine provedemo veći broj školovanja novih pilota<br />
po vlastitom programu i s vlastitim instruktorima.<br />
Ukupno je program školovanja završilo 7 kapetana i<br />
10 kopilota. Ove zime, u pripremama za sezonu 2007.,<br />
školovat ćemo još 2 kapetana, 4 kopilota i 40 domaćica<br />
zrakoplova.<br />
Kako bismo provjerili i potvrdili da su naši napori u<br />
stvaranju organizacije, koja je u stanju poslovati prema<br />
visokim profesionalnim i sigurnosnim standardima, bili<br />
uspješni, pozvali smo u audit najstrožu međunarodnu<br />
organizaciju IOSA-e. Ona se kao dio organizacije UN<br />
(i u okviru njega IATA-e, međunarodnog udružanja<br />
avioprijevoznika) bavi procjenjivanjem organizacijskih<br />
i sigurnosnih standarda avioprijevoznika.<br />
IOSA certifikat (ukoliko je audit proveden uspješno)<br />
ima izuzetno veliku važnost u današnjoj vrlo jakoj<br />
konkurenciji i tour operatorima daje jasnu sliku<br />
o kvaliteti potencijalnih partnera. Interesantno je<br />
spomenuti da smo mi jedina charter kompanija koja<br />
je naručila skupi IOSA audit iako smo jedna od<br />
najmanjih. Kada su čuli da smo se na takav potez<br />
odlučili samo godinu i par mjeseci od stvaranja, nisu<br />
mogli vjerovati da je to moguće. Nakon svojeg dolaska<br />
i detaljno provedenog audita uvjerili su se u suprotno.<br />
S ponosom mogu reći da smo od njih dobili pohvale za<br />
naš rad.<br />
Uspješno je završena i kupovina našeg petog zrakoplova<br />
(koji je do sada bio u floti Dubrovnik Airline u leasepurchase<br />
aranžmanu). U pripremi je i kupovina šestog<br />
zrakoplova (tipa MD 83) koji bi u sezoni 2007. mogao<br />
zamijeniti jedan od MD 82 na letovima u programu<br />
Dubrovnik Airlinea.<br />
Još tijekom ljetne sezone počele su intezivne pripreme<br />
za naš zimski program koji je od izuzetne važnosti<br />
za svakog charter prijevoznika. Ove zime tri naša<br />
zrakoplova bit će bazirana u Dubaiu odakle će obavljati<br />
letove za Afganistan i Saudijsku Arabiju i za to vrijeme<br />
prevesti od 10 do 15 tisuća hodočasnika u Meku i<br />
nazad. To je operativno veoma složen zadatak kojemu<br />
se pristupilo vrlo ozbiljno. Tehnika, posade, školovanje<br />
novog kabinskog osoblja – sve je pripremljeno tako da<br />
se osigura nesmetano odvijanje dogovorenog programa<br />
letenja. Ostali zrakoplovi i posade bit će uključeni u<br />
široku paletu letova za naše hrvatske tour operatore i<br />
to dobrim dijelom na višednevnim izletima.<br />
Siguran sam da će se Dubrovnik Airline i dalje razvijati<br />
u skladu sa zacrtanim planovima i biti uspješan član<br />
široke lepeze ne-brodarskih tvrtki okupljenih oko<br />
Atlantske plovidbe.<br />
25
NEPOZNATE POMORSKE STRANICE<br />
Otkrivamo sudbinu parobroda<br />
s imenom dubrovačkoga pjesnika<br />
“Gundulić”:<br />
24 godine<br />
tajnoga<br />
života!<br />
Marijan ŽUVIĆ<br />
Napušten u ožujku 1934. godine, nakon nasukavanja<br />
u zaljevu Puerto Bueno usred Magellanova<br />
prolaza, parobrod Jugoslavenskoga Lloyda je 1944.<br />
spasila čileanska Ratna mornarica, deset ga godina<br />
koristila kao transportni brod “Magellanes”, da bi<br />
tek u kolovozu 1958. nekadašnji “Gundulić” bio<br />
izrezan u La Speziji kao panamski “Springwater”<br />
U<br />
pomorskim kronikama za 1934. godinu zapisano je<br />
da je dubrovački parobrod “Gundulić” izgubljen na<br />
samome jugu Južne Amerike, u Magellanovu prolazu<br />
što od ostatka kontinenta odvaja Ognjenu zemlju. Kako se cijela<br />
posada predvođena kap. Nikolom Župom iz toga brodoloma<br />
izvukla bez problema, stradanje “Gundulića” nije tada na<br />
Jadranu privuklo osobitu pozornost. Nije zato neobično da je u<br />
desetljećima što su slijedila ta nesreća posve nestala iz sjećanja.<br />
Početkom 1999. godine, uz 65. godišnjicu brodoloma,<br />
na “Gundulića” je podsjetio sada pokojni Oskar Magazinović,<br />
ugledni naš pomorski strojar i publicist. Svoju priču objavio je u<br />
časopisu «Ukorak s vremenom», što ga izdaje splitska Udruga<br />
pomorskih strojara. Bilo je to sjećanje i doslovce «iz prve ruke»<br />
jer je Magazinović bio vježbenik stroja na “Gunduliću”.<br />
Ipak ni njemu nije bio poznat ključni podatak:<br />
“Gundulić” plovidbu nije okončao te zime u Magellanovu<br />
prolazu, nego pune 24 godine poslije i to vrlo blizu Jadranu, u<br />
rezalištu u talijanskoj La Speziji! Do toga, gotovo nevjerojatnog,<br />
podatka pisac ovih redaka došao je tijekom nedavnoga<br />
istraživanja povijesti dubrovačkoga parobrodarstva, a s njime<br />
se naša javnost po prvi puta susreće upravo na stupcima Atlant<br />
Bulletina.<br />
Od Einswardena do Dubrovnika<br />
Priča o davno zaboravljenom “Gunduliću” započinje<br />
u travnju 1911. godine kada je u njemačkom brodogradilištu<br />
J.Frerichs & Co. A.G. u Einswardenu isporučena novogradnja<br />
204, parobrod “Winfried”. Izgrađen za tvrtku Hamburg Bremer<br />
Afrika Linie A.G. iz Bremena bio je to suvremeni parobrod<br />
dug 124,75 i širok 16,7 metara, od 5355 brutoregistarskih i<br />
7000 tona nosivosti, pokretan parnim strojem četvorostruke<br />
ekspanzije i s najvećom brzinom od 11 čvorova. Odmah na<br />
26
početku Prvoga svjetskoga rata parobrod je, u kolovozu<br />
1914., rekvirirala njemačka carska Ratna mornarica te ga je<br />
preuredila u brod radionicu za flotilu torpednih čamaca.<br />
“Winfried” je četiri ratne godine prošao bez osobitih<br />
uzbuđenja da bi ga, nakon njemačkoga poraza, preuzeli<br />
Britanci, proglasili ratnim plijenom i, kao trgovački brod,<br />
predali na upravljanje uglednoj brodarskoj tvrtki H.Hogarth<br />
& Sons iz Londona. Vlada je 1921. godine parobrod prodala<br />
jednako slavnoj tvrtki Wm.Reardon Smith & Co.Ltd., dobio<br />
je novo ime “Siam City”, a službeno je bio upisan na tvrtku<br />
St.Just Steamship Co.Ltd. s matičnom lukom u Bidefordu.<br />
Početkom 1927. godine još novi i pouzdani<br />
parobrod kupuje Jugoslavensko-amerikanska <strong>plovidba</strong> A.D.<br />
sa sjedištem u Splitu, no pod imenom “Gundulić” brod biva<br />
upisan u Lučkoj kapetaniji u Dubrovniku. Valja podsjetiti<br />
da je tu tvrtku 1924. utemeljila skupina naših iseljenika iz<br />
Argentine i Čilea, među kojima su se isticali Pasko Baburica<br />
s Koločepa, Frano Petrinović iz Supetra, te braća Nikola i<br />
Miho Mihanović iz mjesta Doli u Dubrovačkome primorju.<br />
No, već iduće 1928., Jugoslavensko-amerikanska <strong>plovidba</strong><br />
se ujedinjuje s dubrovačkom tvrtkom <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong><br />
Ivo Račić da bi nastao Jugoslavenski Lloyd A.D., najsnažnija<br />
kompanija u Kraljevini Jugoslaviji. Sjedište joj je bilo u<br />
Splitu, ali je matična luka ostala u Dubrovniku.<br />
Velika pustolovina<br />
Početkom 1934. godine “Gundulić” se zatekao u<br />
argentinskoj luci Rosario, gdje je dobio nalog da otplovi<br />
u čileansku pacifičku luku Coronel da bi ukrcao teret za<br />
Europu. Kako bi se izbjeglo dugo i skupo, a u tim zimskim<br />
mjesecima i pogibeljno putovanje oko rta Horna, odlučeno<br />
je da “Gundulić” prođe Magellanovim prolazom. Taj morski<br />
put dug 320 milja još je 1520. godine otkrio Magellan i do<br />
danas je ostao velikim izazovom za pomorce. Pun otoka,<br />
otočića i hridi, rtova i pličina, te s nepouzdanim pomorskim<br />
kartama, izuzetno je težak za navigaciju, a <strong>plovidba</strong> bez<br />
peljara ravna je najvećoj pustolovini.<br />
U tim danima velike ekonomske krize i niskih<br />
vozarina Jugoslavenski Lloyd se ipak odlučio poslati<br />
“Gundulića” upravo kroz Magellanov prolaz i to bez<br />
peljara. Pri tome uopće nije uvažena činjenica da se u istome<br />
prolazu, ploveći također bez peljara, također iz Argentine u<br />
čileanski Coronel, u rujnu 1928. godine nasukao parobrod<br />
“Nevesinje” istoga brodara pa je morao biti abandoniran.<br />
Čudnom igrom sudbine taj je brod bio spašen te se vratio<br />
u plovidbu 1929. kao čileanski “Coquimbe”, a onda<br />
“Valparaiso”, da bi ga 1935. kupio brodovlasnik Anton<br />
Babarović iz Milne. Plovio je pod imenom “Princ Pavle”,<br />
zatim u ratnim godinama kao “Franka”, da bi u poratnoj<br />
Jugoslaviji postao “Kordun”. Burni život okončao je u<br />
studenome 1959. u rezalištu u Hong Kongu, tada pod<br />
oznakama kotorske Jugooceanije.<br />
Pet i pol godina nakon stradanja “Nevesinja” istim<br />
je putem krenuo “Gundulić”. Ušavši 25.veljače 1934. u<br />
Magellanov prolaz između rtova Cabo Virgenes i Espirito<br />
Santo, dubrovački se parobrod uputio na pustolovnu<br />
plovidbu. Bez peljara, s nepouzdanim kartama i uz uvjete<br />
smanjene vidljivosti napredovao je vrlo sporo pa je tek<br />
<strong>18</strong>.ožujka stigao do sidrišta Puerto Bueno južno od luke<br />
Punta Arenas, na dijelu Magellanova prolaza poznatom<br />
pod imenom Smythov kanal. To je područje bilo osobito<br />
pogibeljno zbog brojnih hridi i pličina pa je kap.Župa<br />
nekoliko puta iz čamca osobno mjerio dubinu mora.<br />
Rat kao spas<br />
Ujutro 19. ožujka odlučio je nastaviti put, no poslije<br />
samo nekoliko minuta, premda je plovio lagano naprijed,<br />
“Gundulić” je, i to lijevim bokom, udario u hridi. Pokušaji<br />
da se brod odsuče vlastitom snagom samo su povećali<br />
oštećenja oplate, pa se počeo brzo puniti morem. Kad se<br />
nagnuo deset stupnjeva lijevo dan je nalog za napuštanje<br />
broda. Posada se, s najnužnijim stvarima, u dva čamca za<br />
spašavanje jedva probila do kopna.<br />
No, prava je avantura tek slijedila. Kako “Gundulić”<br />
nije uspio odaslati SOS, za njegov se brodolom nije znalo<br />
pa je posada provela punih tjedan dana u improviziranim<br />
šatorima podignutim na zaleđenoj obali. S broda su<br />
donosili najnužnije potrepštine da bi preživjeli u tim teškim<br />
uvjetima. Konačno je 26. ožujka doplovio argentinski<br />
brod, no premalen da preuzme brodolomce. Tek dva dana<br />
poslije stigao je veći brod koji je glavninu posade prebacio<br />
u Antofagastu. Nešto kasnije “Gundulića” su napustili kap.<br />
Nikola Župa i nekolicina časnika koji su ostali dočekati<br />
predstavnike osiguratelja i Lloyd”s Registera. Dubrovački je<br />
parobrod ostao napušten i zaboravljen.<br />
I onda slijedi veliki obrat. U vrijeme najvećih bitaka<br />
Drugoga svjetskoga rata, ali i najvećeg manjka brodova,<br />
čileanska Ratna mornarica odlučuje spasiti “Gundulića”.<br />
Radovi su započeli potkraj 1943. godine, a brod je odsukan<br />
početkom 1944. i otegljen u luku Talhacuano. Tamo je<br />
temeljito popravljen i pod imenom “Magellanes” 1945.<br />
uvršten u čileansku flotu kao transportni brod. U toj je ulozi<br />
ostao puno desetljeće, sve do 1955. godine, kada je izbrisan<br />
iz flotne liste. No, to nije značilo i oproštaj od nekadašnjeg<br />
“Gundulića”. Premda star 44 godine bio je u dobrome<br />
stanju te ga kupuje tvrtka Compania naviera Santa Barbara<br />
iz Valparaisa i daje mu ime “Sanbar”.<br />
Već iduće 1956. godine kupuju ga Amerikanci,<br />
točnije tvrtka Tidewater Commercial Co. Inc. iz Baltimorea<br />
u Marylandu, pod imenom “Springwater” registriraju u<br />
Panami, a formalni mu je vlasnik Compania de navegacion<br />
San Agustin S.A. Nova promjena slijedi 1957. godine.<br />
Brod sada kupuje talijanski brodovlasnik Fausto Ferrero<br />
iz Genove, ostavlja mu ime i panamsku zastavu, ali ga<br />
upisuje na tvrtku Solmar Compania Naviera S.A. Ta je česta<br />
promjena vlasništva slutila na skori kraj i to se i dogodilo.<br />
U Lloyd’sovim kronikama zabilježeno je da je parobrod<br />
“Springwater” u kolovozu 1958. godine izrezan u La Speziji,<br />
u rezalištu tvrtke Cantieri navali del Golfo S.p.A.<br />
Bio je to kraj nekadašnjeg “Gundulića”, parobroda<br />
tako burnoga, a zaboravljenoga životopisa.<br />
27
LEPANTSKA BITKA<br />
mr. Anica Kisić, prof.<br />
Dana 7. listopada 1571. odigrala se najveća i<br />
posljednja pomorska bitka galijama, u povijesti<br />
poznata kao bitka kod Lepanta. Odigrala se<br />
na ulazu u Patraski zaljev, a ime je dobila po Lepantu,<br />
mletačkom nazivu za stari Naupaktos. Tu, na ulazu u<br />
Lepantski, danas Korintski zaljev, prije bitke skupila se<br />
bila turska mornarica.<br />
Premda dubrovački brodovi nisu direktno sudjelovali u<br />
bitki, Dubrovačka Republika bila je na velikoj kušnji,<br />
i njezina diplomacija proživljavala je jednu od najtežih<br />
situacija u svojoj povijesti. Velika pomorska bitka kod<br />
Lepanta veoma je važna uopće u povijesti hrvatskog<br />
naroda, ne samo po sudjelovanju velikog broja naših ljudi<br />
u njoj nego i stoga što su je naši ljudi doživljavali kao<br />
svoju bitku i svoju pobjedu nad velikom turskom silom.<br />
U početku svojih osvajanja Turska je bila kontinentalna<br />
sila bez jake ratne mornarice. Tek sa izlaskom na<br />
mediteranski pojas Afrike i Azije poželjeli su u vrijeme<br />
sultana Sulejmana II. Veličanstvenog dominirati i<br />
Mediteranom. Sustavno su pripremali mornaricu<br />
iskorištavajući znanja i nadarenosti pojedinaca s mora,<br />
obično poturčenih zarobljenika koji su u službi turske<br />
vojske ponekad postizali visoke činove. Na kopnu se<br />
kao vojskovođa istaknuo veliki vezir Mehmed paša<br />
Sokolović, podrijetlom iz Bosne. Veliki pomorski strateg<br />
bio je Hajrudin zvani Barbarossa iz Grčke. On je postao<br />
kapudan-paša (zapovjednik cjelokupne turske ratne flote).<br />
Čak i u 72. godini života reorganizirao je tursku flotu<br />
okupivši oko sebe sposobne zapovjednike poput Mehmedpaše<br />
Pialija, Hrvata, pa Uluč (Ulugh) Alije, Talijana i<br />
gusara Draguta.<br />
Kršćanske mediteranske države Venecija, Genova,<br />
Španjolska i Vatikan formirale su na brzinu takozvanu<br />
I. svetu ligu i opremili 140 galija pod zapovjedništvom<br />
đenoveškog admirala Andrea Dorie, ali ih je 27. rujna<br />
1538. Hajrudinova mornarica potukla kod otoka<br />
Santa Maura u Egejskom moru što je utvrdilo tursku<br />
dominanaciju na Mediteranu. I u ovoj bitki sudjelovale<br />
su galije iz Dalmacije, no ubrzo je turska flota zauzela<br />
Herceg Novi i Risan.<br />
Godine 1546. umro je Hajrudin, a dvadeset godina<br />
poslije i Sultan Sulejman II. Veličanstveni pod Sigetom<br />
u zapadnoj Ugarskoj. Grad je branio i u borbi poginuo<br />
Nikola Šubić Zrinski. Sultanom je postao Sulejmanov<br />
ratoborni sin Selim II. On je zatražio od Mletaka da mu<br />
predaju Cipar i potom ga zauzeo 1571. Podržao je i vojne<br />
upade u Jadransko more sa 70 galija pod izlikom da suzbija<br />
uskočke napade. Uluč-Alija i zloglasni Karakozije napali<br />
su Korčulu. Iako je mletački knez pobjegao, Turci grad<br />
nisu zauzeli, ali su opljačkali otok. Poharali su i popalili<br />
otoke Brač, Vis i Hvar (Jelsu, Starigrad, Vrbovsku), a<br />
onda su se povukli jer je Uluč-Alija dobio naredbu da se<br />
žurno priključi glavnini flote.<br />
Nakon pada Klisa 1537. turske su čete pustošile, uz<br />
neprestane okršaje, neposredno zaleđe dalmatinskih<br />
gradova Splita, Trogira, Šibenika i Zadra. Makarsko<br />
primorje Turci su držali s prekidima gotovo 200 godina<br />
(od 1492. do 1684.). Strah, siromaštvo i nesigurnost<br />
vladali su u Dalmaciji pa su podržavali Veneciju kad je<br />
kod pape Pia V. zagovarala obnovu saveza II. Svete lige i<br />
formiranje flote. Osim Venecije i papinske države u savez<br />
su ušli Španjolska i Malta, te talijanske države Savoja,<br />
Parma, Genova i Toskana. Skupila se armada od 209<br />
galija, 6 galeaca i 28 transportnih brodova, na kojima je<br />
bilo 80.000 ljudi i to 30.000 vojnika i 50.000 mornara<br />
i veslača. Zapovjedništvo nad flotom dobio je mladi<br />
samozatajni Don Juan Austrijski, vanbračni sin cara Karla<br />
V. Habzburškog, a polubrat španjolskog kralja Filipa II.<br />
Uz njega su bili Sabastian Venier, zapovjednik mletačke<br />
flote i Marko-Antonio Colonna, zapovjednik papinskog<br />
brodovlja. U formaciji flote, Augustin Barbarigo bio je<br />
zapovjednik lijevog krila, a genovežanin Ivan Andrea<br />
Dorija (nećak admirala Andrea Dorije) zapovjednik<br />
desnog krila. Rezervnim galijama zapovjedao je Španjolac<br />
Santa-Cruz.<br />
U sklopu mletačke mornarice bilo je 8 galija istarskih i<br />
dalmatinskih gradova: u centru je bila hvarska galija Sv.<br />
Jerolim, na desnom krilu galija Sv. Ivan iz Raba, pa «La<br />
Dona» iz Trogira (opremili su je zajedno sa Splićanima),<br />
i «Sv. Trifun» iz Kotora; na lijevom krilu bile su creska<br />
galija Sveti Nikola, «Uskrsli Krist - Cristo Ressussitato»<br />
iz Krka i «Il Leone» iz Kopra. Šibenska galija Sv. Juraj bila<br />
je u rezervi. Zadarsku galiju na putu prema mletačkoj<br />
floti zarobili su turski brodovi. Peraštani su pak od<br />
davnine imali čast, pa i tada, da predstavnici njihovih<br />
dvanaest bratstava budu tzv. «gonfalonieri», čuvari<br />
zastave sv. Marka na mletačkom admiralskom brodu. I<br />
pilot na zapovjedničkoj galiji Don Juana od Austrije bio je<br />
Peraštanin Petar Stjepkov Marković. Dvadeset do trideset<br />
dubrovačkih nava služile su kao prijevozni teretnjaci.<br />
28
Glavni zapovjednik turske flote Ali-paša imao je 221<br />
galiju, 38 galeaca i <strong>18</strong> fusta s 34.000 vojnika, 41.000<br />
veslača i 13.000 mornara. Čekali su napad na sidrištu<br />
kod Lepanta. Na strani prema kopnu bile su galije<br />
aleksandrijskog paše Muhameda Široka, u sredini galije<br />
Ali-paše, a lijevo, prema otvorenom moru, zloglasnog<br />
Uluč-Alije. Saveznici su planirali čekati turski napad,<br />
a onda sa 6 jakih galeaca razdvojiti sredinu turskog<br />
brodovlja i zatim frontalno je napasti. Strategija borbe<br />
galija na vesla bila je da ulaze u borbu tijesno poredane<br />
jedna uz drugu da se neprijateljski brodovi ne mogu<br />
probiti i napasti ih otraga. Galije su naime napadale<br />
frontalno pramcem i abordažom u nakani da se borci<br />
iskrcaju na neprijateljsku galiju.<br />
Turska se flota pokrenula 6. listopada uvjerena u<br />
pobjedu. Smetala im je sunčana svjetlost i maestral u<br />
pramcu. Šest mletačkih galeaca s topovima i uz viku i<br />
buku bubnjeva u brzom veslanju probile su turski centar.<br />
Galije na stranama došle su u frontalni okršaj. Trideset<br />
turskih galija se nasukalo na plićak pa je tako uništeno<br />
njihovo desno krilo. Borba se pretvorila u oblik kopnenog<br />
ratovanja. Poginuli su Augustin Barbarigo i Muhamed<br />
Široko. Desnom je krilu prijetila opasnost jer se Andrea<br />
Doria bio previše udaljio, što je iskoristio Uluč-Alija i<br />
uspio potopiti dosta kršćanskih galija, između njih i<br />
kotorsku galiju na kojoj su svi poginuli u borbi prsa u<br />
prsa skupa sa zapovjednikom Jerolimom Bisantijem. Na<br />
trogirskoj galiji od 163 mornara i ratnika ostalo je samo<br />
12 ranjenika, a i zapovjednik Alviž Čipiko bio je teško<br />
ranjen. Desnom krilu došle su u pomoć rezervne galije<br />
Santa-Cruza, koje su zapravo odlučile u pobjedi kršćana.<br />
U bitki kod Lepanta poginulo je 25.000 Turaka i 8.000<br />
kršćana, zarobljeno je 15.000 ljudi, a mnogo galija je<br />
uništeno. Tada je izgubio ruku španjolski književnik<br />
Miguel Cervantes, kasnije pisac Don Quijota. Junaštvo<br />
naših ljudi bilo je neosporno. Mnogi su poginuli, ali se i<br />
sudionici i poginuli vode kao pripadnici mletačke armade.<br />
Po procjenama istraživača, a računajući da su Mlečani<br />
digli pod oružje samo polovicu sposobnog ljudstva<br />
Dalmacije i Istre kao vojnike ili veslače, u Lepantskoj bitki<br />
sudjelovalo je barem 15.000 ljudi iz naših krajeva, dakle<br />
svaki treći čovjek u mletačkoj armadi bio je hrvatskog<br />
podrijetla.<br />
U Carigradu su bili zaprepašteni porazom. Ipak saveznici<br />
nisu, zbog međusobnih razmimoilaženja, do kraja<br />
iskoristili pobjedu, pa je Uluč-Alija počeo obnavljati<br />
mornaricu. Venecija je 1573. sklopila separatni mir s<br />
Turskom, po kojemu je Cipar ostao Turcima, a priznata<br />
im je i stara granica prema Dalmaciji i Albaniji. Unatoč<br />
tome, Lepantska bitka zauvijek je zaustavila tursku<br />
pomorsku prevlast na Mediteranu. I za Veneciju je to<br />
bio posljednji bljesak jer su se trgovački putovi sve više s<br />
Mediterana prebacivali na ocean.<br />
Zahvaljujući trgovačkim privilegijama i povoljnim<br />
carinama koje je Dubrovačka Republika pravovremeno<br />
ishodila kod Otomanskog carstva i utvrdila plaćanjem<br />
tributa, od 1526., Dubrovčani nisu izgubili, nego čak<br />
poboljšali svoju trgovinu Podunavljem. Španjolci su im<br />
oduvijek bili zaštitnici. Često su dubrovački brodovi aktivno<br />
sudjelovali u ratnim pomorskim pohodima Španjolaca<br />
protiv Turaka u sjevernoj Africi i zato trpili znatne<br />
gubitke u brodovlju. Zahvaljujući neutralnoj politici, u<br />
drugoj polovici 16. stoljeća, Dubrovačka je Republika na<br />
vrhuncu svoga pomorsko-trgovačkog prosperiteta. Baš u<br />
to vrijeme dolazi do ozbiljnog pomorskog sraza između<br />
Istoka i Zapada pa se Republika opet našla u teškoj<br />
situaciji i pred teškim kušnjama. Zamjeriti se Turcima<br />
značilo je očekivati njihov napadaj, a zamjeriti se Ligi<br />
značilo je prepustiti se kandžama Venecije. Dubrovčani<br />
nisu službeno poslali niti jednu galiju saveznicima, ali<br />
Frano Gundulić svjedoči da su Španjolci unajmili 30,<br />
većinom dubrovačkih, brodova opskrbljujući ih drvom,<br />
kučinom i ostalim potrepštinama. Budući da su to bile<br />
trgovačke nave na jedra, a bitka se odigrala po bonaci,<br />
nisu se mogle aktivno uključiti u borbu.<br />
Zbog problema koje je Mletačka Republika sve više<br />
imala na Levantu gubitkom Cipra, istočna jadranska<br />
obala bila joj je sve važnija. Kako je Dubrovačka<br />
Republika prekidala granicu Mletačke Dalmacije prema<br />
Boki kotorskoj i Albaniji, zauzeće Dubrovnika dobro<br />
bi joj bilo došlo. Stoga je nagovarala Ligu da zauzme<br />
Dubrovnik prije nego to poduzmu Turci. Usto klevetala<br />
je Republiku da je davala tajne informacije Turcima i da<br />
je «gnjilo udo koje treba iščupati iz kršćanske zajednice».<br />
Sve je te klevete u Rimu pred papom Piom V. i pred<br />
Filipom II. uspio otkloniti dubrovački diplomat Frano<br />
Gundulić (otac pjesnika Ðiva Gundulića). Izuzetnom<br />
pronicljivošću, hrabrošću i učenošću, a ponesen velikim<br />
patriotizmom doprinio je spasu svoje domovine. Znajući<br />
da flota I. svete lige, unatoč obećanjima da će štititi<br />
Dubrovnik, ipak pljačka dubrovačku obalu, uspio je<br />
da u 6. točki savezničkog ugovora uđe da saveznička<br />
flota neće uznemiravati Dubrovnik. Čudesno je kako je<br />
Dubrovačka Republika u kritičnim situacijama, opasnima<br />
za opstojnost, nalazila sposobne i nadarene rodoljube koji<br />
će je braniti pred svijetom.<br />
Dubrovačka pomorska trgovina s kršćanskim zemljama<br />
čak je porasla 1573. i bila uspješna sve do pred kraj 16.<br />
stoljeća. Mada su u vrijeme Lepantske bitke sumnje<br />
i prigovori dolazili dubrovačkoj vladi i s turske strane,<br />
Turci su nastavili s njima uspješnu trgovinu i svu su<br />
svoju trgovinu, orijentiranu na Veneciju, prebacili na<br />
Dubrovnik.<br />
Čas da Dubrovačka Republika izgubi korisnu ulogu u<br />
globalnoj politici velikih sila očito još nije bio kucnuo.<br />
29
Tamara Gović, prof.<br />
Uzduž istočnog boka poluotoka Pelješca<br />
pruža se, pučini okrenut a otočićima<br />
i hridima okružen, otok Mljet. U<br />
povijesnim se dokumentima spominje pod<br />
raznim imenima, koja ipak sva imaju zajednički<br />
korijen: de Melita, de Meleta, na<br />
Mlete, de la Melida, de Melta, Melite. U<br />
oba jezika starog vijeka, i u latinskom i u<br />
grčkom, ova pitka i glatka riječ znači med.<br />
Pretpostavlja se da je po njegovoj proizvodnji<br />
još u prastaro doba ovaj otok dobio<br />
svoje ime. Povijest ovog plodnog i milog<br />
utočišta mornara i konačišta brodolomaca<br />
nasred neprijateljske pučine, gotovo je<br />
oduvijek i povijest ljudi. Zbog izvora pitke<br />
vode i polja plodne i obradive zemlje,<br />
te zbog sigurnih lučica i zaljeva, bio je<br />
naseljen zasigurno već u vrijeme Ilira. U<br />
drugom tisućljeću prije Krista plemena<br />
s Pelješca i iz doline Neretve naseljavaju<br />
cijeli Mljet. O njihovom životu svjedoče<br />
nam utvrde Veliki Gradac iznad Velikog<br />
jezera i Vodice pokraj Babina polja. Vjerojatno<br />
su i Grci ovamo nerijetko dolazili<br />
uzimajući pitku vodu iz izvora u Polačama<br />
i odlazeći u pravcu svojih kolonija na<br />
Visu, Hvaru i Korčuli. Na samom otoku<br />
nisu ostavili traga postojanijeg od nekoliko<br />
ulomaka amfora nađenih na brodovima<br />
potonulim na dnu Mljetskog kanala.<br />
Iz rimskog doba tragovi su mnogo brojniji<br />
i svojom monumentalnošću dokazuju nam<br />
još jednom koliko su stari Rimljani cijenili<br />
onaj, u renesansi ponovno oživljeni ideal<br />
uživanja u lagodnosti ladanjskog života,<br />
daleko od vreve napučene Salone, Narone<br />
ili Epidaura. Kad se August, kako navodi<br />
rimski pisac Apijan, okrutno obračunao s<br />
ilirskim gusarima na Korčuli i Mljetu, na<br />
zapadnom dijelu otoka bila je sagrađena<br />
palača upravitelja, čiji zidovi i danas nadvisuju<br />
lučicu Polače - koja nosi ime te davne<br />
rimske aristokratske upravne palače.<br />
U Polačama su i tragovi dviju ranokršćanskih<br />
bazilika iz petog i šestog stoljeća te<br />
tragovi termi. Da su Rimljani shvaćali blagodati<br />
ovog krasnog podneblja, dokazuju<br />
nedavno pronađeni tragovi jedne villae<br />
rusticae, ladanjske vile ili omanjeg seoskog<br />
imanja, na mjestu današnjeg benediktinskog<br />
samostana na otočiću Sv. Marija.<br />
Mljet<br />
– Božja pomoć apostolu Pavlu<br />
S ovim je otokom povezana zanimljiva i<br />
sadržajna legenda o dolasku sv. Pavla na<br />
otok Mljet. U Bibliji u Djelima apostolskim<br />
čitamo o Pavlovim misijskim putovanjima.<br />
Tijekom trećeg pohoda Pavao je zasužnjen<br />
u Jeruzalemu te iz luke Cezareje,<br />
kao rimski građanin, odlazi pred cara u<br />
prijestolnicu Carstva – Rim.<br />
Pavao s ostalim zarobljenicima, mornarima<br />
i rimskom vojskom, plovi duž obala<br />
Cilicije i Pamfilije u zavjetrini Cipra jer<br />
jaki vjetrovi u mjesecu listopadu ugrožavaju<br />
sigurnost malih i nestabilnih antičkih<br />
brodova. Kad su htjeli pristati na Kretu<br />
te ondje prezimiti, iznenadni sjeveroistočnjak<br />
potjerao je njihovu lađu i u velikom<br />
strahu bijahu tjerani «po cijeloj Adriji». U<br />
tim teškim trenucima Pavlu se ukazao anđeo<br />
i ohrabrio ga rekavši da će posada spasiti<br />
život nakon brodoloma na hridinama<br />
nekog otoka. Četrnaestog dana iscrpljeni<br />
putnici ugledaju nepoznati otok. Izmjerivši<br />
dubinu, odluče pristati uz njegovu nepristupačnu<br />
i oštru hrid. Nakon iskrcavanja<br />
saznaju da je ime otoka Melita. Kako<br />
je bio prohladni jesenski dan, gostoljubivi<br />
stanovnici lijepo ih prime oko otvorenog<br />
ognjišta. Tom je prilikom sv. Pavla ugrizla<br />
zmija otrovnica iz naramka drva što ga<br />
je bacio u vatru, no pomoću Božjom on<br />
preživi taj smrtnonosni ugriz. Prije nego<br />
što se kao sužanj zaputio prema Rimu,<br />
proboravio je tri mjeseca na otoku Meliti<br />
i tri dana bio gost u kući nekog bogatog<br />
Rimljana Publija, čijeg je bolesnog oca<br />
ozdravio skrušenom molitvom. Kasnije je<br />
otplovio na aleksandrijskoj lađi uz obalu<br />
Sirakuze do Regija i u grad Puteole, odakle<br />
je pješke nastavio svoj put do Rima.<br />
Ovo je priča o putovanju sv. Pavla na kraju<br />
njegova trećeg misijskog pohoda kako je<br />
iznosi sv. Luka u Djelima apostolskim.<br />
- Iako u Bibliji stoji svugdje prijevod<br />
Malta za grčku riječ Melite, ovom riječju<br />
u prvom stoljeću nakon Krista nazivala<br />
su se dva otoka – Mljet i Malta.<br />
Zbog dvojbe kako prevesti grčki naziv<br />
Melite, postojali su pojedinačni napori<br />
nekih pisaca i znanstvenika da opravdaju<br />
vjerojatnost da je Mljet otok na<br />
kojem se nasukao sv. Pavao.<br />
U desetom stoljeću bizantski car Konstantin<br />
Porfirogenet (De administrando imperio,<br />
O upravljanju carstvom) spominje otok kao<br />
Mljet. U <strong>18</strong>. stoljeću mljetski opat plemićkog<br />
roda Ignjat Ðurđević pokušava<br />
jednim latinskim traktatom ( D. Paulus<br />
Apostolus in mari, quod Venetus Sinus dicitur,<br />
naufragus, et Melitae Dalmatensis insulae post<br />
naufragium hospes..., Venetiae, 1730, Apostol<br />
sv. Pavao brodolomac na moru koje se sada zove<br />
Mletački zaljev i poslije brodoloma gost na dalmatinskom<br />
otoku Mljetu), citirajući oko 350<br />
autora, dokazati da je čast primanja sv.<br />
Pavla imao upravo Mljet. Početkom dvadesetog<br />
stoljeća povela se prava rasprava<br />
između Vicka Palunka i Rudolfa Vimera.<br />
Obojica u zasebnim djelima iznose vlastite<br />
tvrdnje i pretpostavke za i protiv teze<br />
da je sv. Pavao uplovio u Jadransko more<br />
i došao do Mljeta. Palunko u prilog svojoj<br />
tvrdnji, u tri cjeline svoje rasprave (Vjetar,<br />
More i Kopno), navodi jugoistočni, a ne sjeveroistočni<br />
vjetar, koji bi lađu potjerao u<br />
zaljev Jadranskog mora. Kao drugi dokaz<br />
iznosi smjer kretanja morskih struja koje<br />
su brod mogle dovesti do Mljeta.<br />
Na kraju treba svakako spomenuti i članak<br />
Antuna Ničetića, O nekim navigacijskim<br />
aspektima plovidbe svetoga Pavla od Krete<br />
do Melite, Anali Zavoda za povijesne znanosti<br />
Dubrovnik,38 (2000.), 305-370, u kojemu<br />
se dosta vjerodostojno nastoji potvrditi<br />
istinitost Pavlova pohoda Mljetu. Taj članak<br />
nam daje i kratki pregled povijesnih<br />
izvora o Pavlovoj plovidbi. Na taj način<br />
daje se naslutiti, ali i sa znanstvenog gledišta<br />
dokazati da cijela priča o Pavlovu dolasku<br />
na Mljet možda i nije nevjerodostojna<br />
kako bi se činilo na prvi pogled.<br />
Osim ovih navedenih afirmacijskih tvrdnji,<br />
spominje se priča o zmiji ljutici, koja<br />
sv. Pavla nije mogla ugristi na Malti, jer ih<br />
ondje nema. Nasuprot tome, zna se da je<br />
na Mljetu otrovnica bilo u velikom broju<br />
do početka dvadesetog stoljeća, kad su na<br />
njega dovedeni mungosi.<br />
Gdje god da se dogodio onaj davni brodolom<br />
jednog od svetaca, utemeljitelja katoličke<br />
Crkve, Mljet nam vrijedi obići korak<br />
po korak te na njemu, u hladovini borova<br />
i mirisu šišarki oplakanih morem, baš kao<br />
u Ðurđevićevo vrijeme, osjetiti ono ozračje<br />
netaknutog djevičanstva u kojem su<br />
još uvijek borovi, more, otočići i morske<br />
struje jedni drugima prijatelji.<br />
30
Tereza Buconić<br />
Gović, prof.<br />
Rijeci se dubrovačkoj lome i sijeku vjetrovi.<br />
Dolaze neočekivano, zameću se ispod<br />
U<br />
stijena, iznad vode, kovitlaju se na prozirnom<br />
nebeskom plaštu i napinju jedra nebeskih jarbola.<br />
Evo ljeta, a u cik zore miruju i uspravno stoje<br />
trske po Blatu.Vitki im strukovi, moskari rašireni.<br />
Kroz njih se probija sunce kao kroz paučinu<br />
i pjevaju im na vršcima riječni slavuji. Pjevaju<br />
tako umilno, nakon što su se napili vode s<br />
izvora, da samo od njihova pjeva oko devete ure<br />
zapuše fini, gosparski maestral.<br />
On se začne s mora i najednom zapljusne barke<br />
i ribare, a dodir mu ugodan, blag, osvježava<br />
lice i rastjeruje omaru. Lijepo je ribanje po maestralu<br />
koji nestašno, kao u igri, naruši bonacu,<br />
zatrese krmu i potjera barku prema izvoru.Već<br />
u pet popodne utihne,umori se i nestane. Ako<br />
je pripeka ugrijala stijene ponad Oka, Eol se<br />
nasmije riječnoj vodi i pusti burinete s Palate.<br />
Sudari se toplina kamena i studen rijeke i da ne<br />
bi popucao vapnenac, burinet učini kontraduru<br />
i zakovitla rojeve komaraca, muhe konjske i sazrele<br />
vrškove šaša. Tada voda mrmori, putuje i<br />
žuri niz Konalić i plavu krijestu stjera uz obalu<br />
do Drginja i Čajkovića.<br />
Pregrije li se zemlja, obala i stijenje, zapuše ponekad<br />
furnio od maestrala da se jahte i jedra<br />
oko Dakse pomamno zavrte i proklize u živom<br />
propnju na otvoreno more.<br />
Ljeto završava oko Velike Gospe pa se barometar<br />
prirode mjeri po onoj staroj: «Do Gospe prahom,<br />
od Gospe kalom!». I stvarno, proći će tek<br />
polovica kolovoza, a past će prve kiše. Očistit<br />
će se vidik prema Knežici i Šumetu, Brgat će<br />
izroniti starinskim, zaobljenim svojim brdom.<br />
To su noći prepune čarobnog mjeseca. Lijepo je<br />
uhvatiti odsjaje, noćne uzdahe. Zemlja se priprema,<br />
obnažuje uspravne krošnje.<br />
Diše se lakše, poletnije hoda uz bande po baštinama,<br />
a brda noću svijetle zrelim mjesecom i u<br />
vilinskim spiljama rasuta kosa gorskih ljepotica<br />
odlazi na noćno spavanje. Poslije jačih kiša, kad<br />
se u navćima paha žito, šenica i modul, zaprijeti<br />
odnekud prst tramuntane. Nahrupi sa zapada<br />
kad je najavi bijeli, gotovo prozirni oblak na<br />
vedrom nebu. Tramuntana miješa grane, mijenja<br />
smjer, propinje se brzopleto i žestoko udara<br />
pestima po kućnim olucima. Suludo se ruga,<br />
šamara pljosnatim dlanovima vodu i umire trećeg<br />
dana.<br />
RUŽA VJETROVA<br />
Misli su po tramuntani zbrkane. Čovjek uskošeno<br />
tumara prirodom koja se podrugljivo trese,<br />
a starinska kletva najbolje otkriva kako su riječki<br />
ribari gledali privezane barke na mulu, a<br />
Čajkovke i Knežičke s obje ruke pridržavale niz<br />
Ulicu košić da ih vjetar niz skaline ne obali. Govorilo<br />
se: «Tramuntana, kurva stara, po danu se<br />
s morem kara, a noću odmara!».<br />
I stvarno, noći su mirne i odatle ona riječ: «Dok<br />
Rijeka buči, Gruž muči ».<br />
Prođe li tramuntana, sve se primiri, a po putima<br />
leže obaljene grane, strunjena lišća i nered u<br />
Blatu, gdje se trstika presavila, pocrnjela i pukla<br />
kao bolesno koljeno stare pijandure.<br />
Dođu li jeseni i zime, privuče se bolesnim oblacima<br />
šilok s juga. Šilok je patimenat ljudskoj<br />
duši i tijelu od kostiju i mesa. Gdje god ti je ljeto<br />
zacijelilo ranu reume, šijatike, starog bubotka<br />
i prelomljene pete, šiločina će otkriti kako<br />
ništa nije prošlo, kako sve u tebi bubri širokom,<br />
bolesnom strijom.<br />
S jugozapada navali vjetruština. Omara i zagasit<br />
kolur padne na zemlju, bolesno se zacrni<br />
vlažno deblo, škripe i bubre skure i vratnice. To<br />
štige, visoki bijeli valovi, pomamno udaraju po<br />
zidinama, preskaču Porporelu, vitlaju podno<br />
Boninova, svlače Danče, a tamo prema pučini<br />
umorno posrću koče i ribarice se duše i teško<br />
izranjaju u bezdanu.<br />
Zna se da su dubrovački gospari zabranjivali<br />
bilo kakvo suđenje za šiloka. On je sam od sebe<br />
kazna, a misao je klonula, životna radost istječe<br />
kroz mutne oči i pocrnjela lica. Ni sebe samog<br />
po šiločini ne voliš pa kako bi pomućenim razborom<br />
donio odluku o drugima!<br />
Vodoravno, kao teškim krilom, šilok tjera šetače<br />
koji zastaju pred provalijom Boninova i promatraju<br />
kako se na hridima more upropanj podiže<br />
i povlači. Taj je vjetar ubojica i suicid kljuje u<br />
bolesnim glavama, a nerasploženje teško kljuca<br />
usporenim, crnim ljudskim venama kao gavranov<br />
kljun na opustjelom polju. Nitko ne zna<br />
koliko će potrajati, kad će zaliti kiša ili zapuhati<br />
brzopleti, spasonosni lebić.<br />
On će skontrati urnebesnim, shizofreničnim napadom,<br />
rastjerat će okove, raznijeti oblake i iz<br />
njih silovito izliti vodu u kosim, debelim mlazovima.Grad<br />
tutnji po stablima,po kućama, po<br />
zrelim plodovima. To su se negdje u visinama<br />
pobile sive crkotine mokrih krpatura s okovima<br />
studeni pa ih je težina, bremenita i gnjevna<br />
poput čira, raspukla po sredini. Sukrvica oblaka<br />
pukne kišom, a u trenu, dok ribari bjestimaju<br />
za funjestrom, lebić očisti nebo, i more, i ljude.<br />
Dan opet sviće umiven,spokojan i razložan kao<br />
bistra ljudska misao.<br />
Nije ni čudo da su riječka brda, od Crvenih stijena,<br />
Pareža, Golubova kamena i Vrijesna tako<br />
zaobljena i, mada izgledaju rušilački i opasno,<br />
popenješ li se na vrhove, naći ćeš ravne ledine,<br />
poglađene lišine i vododerine glatke poput dlana.<br />
To se bura u ruži vjetrova već milijunima<br />
godina nadmeće i lomi zube na kamenju.<br />
Bura je čista poput sunca s istoka i nju je kopno<br />
donijelo moru na poklon. Ona će očistiti zemlju,<br />
rikat će po svu noć i tresti stabla stotinama<br />
ruku. Obaljivat će stare nakrivljene fumare,<br />
oglodati lišće naranača i zavući se mrazom pod<br />
nokte.<br />
Puti se očiste, a čeljad sakriva promrzle ruke,<br />
modra i crvena lica. Bura jednako svlači zamotane<br />
zgrbljene starice i muške platnene bluze i<br />
štipa krvoločnim bijesnim ugrizom finu žensku<br />
kožu oko bedara i po ramenima.<br />
Prvog dana rukne odjednom, zavrti se kao kučak<br />
za svojim repom. Noću provaljuje vrata,<br />
zavlači nokte u kominatu. Drugoga jutra osvane<br />
sa zubatim studenim suncem i buči gluhim<br />
jednakim mijehom. Sve svira: krošnje i telegrafske<br />
žice.<br />
Prolaznici po Gradu drže pravac sredinom ulice<br />
jer po krajevima treskom padaju kupe i graste<br />
s funjestre lete kao meteori, a stare persijane i<br />
napukla stakla zveče u noćnoj tmici kao orkan<br />
poludjelog potresa.<br />
Trećeg svitanja bura umire u docima i cvili kao<br />
kučak prebijene noge u kuneti ukraj puta. Već<br />
izapodne ukroćeno razmotava klupko i odmara<br />
se za pojatom u nakupljenoj slami. Očistila je<br />
nakupljenu kartu, rastjerala i nebo i oblake i<br />
duša joj se smirila u bršljanu i gustim listovima<br />
ljubica pod maslinovim deblom.<br />
Kad se zametala uzrečica o vjetrovima, utvrdilo<br />
se da u marču bura puše svakih deset dana:<br />
sedmog, sedamnaestog i dvadeset sedmog.<br />
Preskoči li marač – varač, eto je u travnju, kad<br />
pod sobom krha izdanke loze i pocrni mlade<br />
pupove, obrsti mjendele i sparuši krunice procvalih<br />
kriješava. Ako je na vrijeme učinila svoje,<br />
dolaze nam feste u kojima svakih sedam blagoslovljenih<br />
dana pada kiša rosulja, a ruže cvjetaju<br />
po đardinima.<br />
Visoko gore, iznad modrog kanjona Rijeke nebo<br />
sjaji kao dječje oko. U daljini, neznano gdje,<br />
priprema se nevidljiva ruža kojoj nikada nećemo<br />
naći sjecište niti ćemo njome gospodariti.<br />
Nama je dopušteno od neba upoznati ljepotu<br />
života i strast mijene: odmarat ćemo se pod<br />
odrinom i u barkama po maestralu, jest ćemo<br />
crveno meso dinje, u nama će rasti želja za ljubavnim<br />
zagrljajima na mekoj travi. Teško ćemo<br />
vući umorno tijelo po šiloku i u nama će kljucati<br />
smrt kao otrovno sjeme.<br />
Bit ćemo apoteoza prolaznosti dok ne zapuše<br />
lebić, a s burom će u nama klicati bijeli izvor<br />
radosti. Crvena će krijesta oblaka na nebeskom<br />
pasištu donositi obijest u naša vremenska tijela,<br />
čija se duša ne umara niti posustaje.<br />
31
Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d.<br />
na dan 15. studenog <strong>2006.</strong>g.<br />
Sveti<br />
Sveti<br />
Getaldi Konavle Mljet Nikola I Koloep Vlaho Oluja Petka Pelješac<br />
Zapovjednik Blago Antun Marko Antun Viktor Mario Božo Fuad Antun<br />
Milaševi Krilanovi Stjepovi Rakigjija Selecki Burin Orli imi Mihovi<br />
I. asnik Željko Jakša Vlado Robert Ivo Vojko Stjepan Darko Joško<br />
palube Žuhovi Zupi Petruši Stahor Furi Jovanovi Popovi uraš Dender<br />
II. asnik Adnan Nenad Toni Miho Roko Ivan Dubravko Maroje Stanko<br />
palube Hajdarovi Mili Jerkovi Dadi Medi Matana Buratovi Radi Radi<br />
III. asnik Pero Robert Mile Maro Blaženko Josip Zvonko Mario Nikola<br />
palube Mišeti Vuki Jurinovi Handabaka Carevi Batina Vuleti Gardašani Jerkovi<br />
kadet Ivan Božo Mario Mario Hrvoje<br />
./. Stani Mari ./. ./. ./. Jozovi Babarovi Banovac<br />
voa Mato Vlatko Arsen Ante Nediljko Pasko Pero Ivo Ivan<br />
palube Dadi Veraja Madir Crnevi Tudorovi Mati uraš Kesovija Banovac<br />
voa<br />
Josip<br />
palube ./. Košta ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.<br />
kormilar Nikola Tihomir Bukvi Miho Romeo Branko Miroslav Toni Leon Jozo<br />
Bebi Zoran Brguljan Zedniek Nizi Borlak Biondi Blagaji Glaviški Ili<br />
kormilar Denis Ante Mirko Antun Nenad Stanko Zdravko Nedjeljko Robert<br />
Aleri Boškovi Šeman Obadi Drenovski Letica Pai Margareti Kaser<br />
kormilar Ivo Butigan Alen Željko Božo ino Toni Saša Marijan<br />
./. uro Guriš Glavaš Marinovi Duševi Marinovi Bautovi Žori Mileti<br />
kormilar<br />
Ivica<br />
./. Bjelopera ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.<br />
mornar (Luko) Renato Ilija<br />
(Tesar) (Vukojevi) ./. ./. Gašpar ./. ./. ./. Mati ./.<br />
mornar - Gugi Zdravko Vlatko Pero Dragan Cvijeto Toni<br />
pom.konobar Nikola Matkovi avar ./. Seteni Šuša Šaravanja ./. Živkovi<br />
Upravitelj Ivo Miho Boris Alen Miro Stanislav Mario Josip Miho<br />
stroja Gluni Begovi Lonarica Martinovi Tomaševi Dragojevi Soko Vlahuši Lonac<br />
I. asnik Dražen Nikša uro Mišo Robert Pero Lukša uro Robert<br />
stroja Dami Karaman Capor Karli Vien Batini Cvjetovi Vien Prkain<br />
II. asnik Davor Mato Perovi Mateo Ljubomir Dario Ivica Stijepo Nikša<br />
stroja Popadi Mari okljat Perovi Brailo Kreak Puljizevi Urlovi Butigan<br />
III. asnik Mario Roberto Nikša Toni Siniša Ivica Mato Nikša Slobodan<br />
stroja Vidakovi Di Li<strong>dd</strong>o Handabaka Duper Jurgec Pavi Kralj Vlahovi Milat<br />
vježbenik Maro Adnan Marjan Ivica<br />
stroja ./. ./. Brajevi ./. Stovrag ./. Ledini Peruša ./.<br />
vježbenik David Ivica<br />
stroja ./. ./. Vuki ./. ./. ./. ./. Marinovi ./.<br />
voa<br />
Dragutin<br />
stroja ./. ./. ./. Jureško ./. ./. ./. ./. ./.<br />
maza Zlatko Vladimir Josip Josip Ljudevit<br />
Murat Markovi Jajevi ./. Herceg Gabri ./. ./. ./.<br />
brodski ./.<br />
elektriar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Bili<br />
elektroniar Zlatko Mato<br />
Toni ./. ./. Karoglan ./. ./. ./. ./. ./.<br />
pripravnik Vlado Hrvoje Marino<br />
elektroniar ./. ./. ./. ./. Boži ./. ./. Prka Burmeta<br />
brodski Joso Miro Perovi Vladimir Veljko Ljubomir Stipe Marko Toni<br />
mehaniar Živkovi Crnevi Gverovi Marinkovi Strukan Maslakovi Mati Cetini(Mengo) Bratoš<br />
brodski Josip Pero Slavko<br />
mehaniar ./. Markovi ./. ./. ./. Bai ./. ./. Didak<br />
glavni Josip Želimir Vinko Ivo Ante Niko Ivan Nediljko Luko<br />
kuhar Vrenko Juriši Rilovi Dragi Rabuši Mozara Kukuruzovi Jovi Pavlievi<br />
konobar Lujo Nikola Drago Ivo Ivo Josip-Opar Frano Dubravko Ivan<br />
Dabeli Jeli Kalini Konjuh Hrdalo Mikelin Brajevi Japuni okljat<br />
pomoni Matko Nikola Željko Velimir Bruno Roko Toni Leon Nikola<br />
konobar Putica Džono Rai Šunji ubeli Bolana Borovina Frani Kesovija<br />
32
Miho City of Atlant Atlant<br />
Jadran Orsula Pracat Dubrovnik Gunduli Frauke Trina<br />
Zapovjednik Slavko Antun Mladen Vinko Ivo Zapovjednik Ivica Ivica<br />
Koncul Kelez Spuževi Lujak Boškovi Bušlje uraš<br />
I. asnik Maro Ivica Lukša Vlaho Nikola I. asnik Lukša Vicko<br />
palube Kordi Kisi Martinovi Rustan Bajo palube Jovica Svilokos<br />
II. asnik Nikola Darko Ivo Joško Andrej II. asnik Stijepo Ivica<br />
palube Zeevi Mihajica Markovi Tolja Ribii palube Gandolfi Lui<br />
III. asnik Sran Božo Sran Nikša Zoran III. asnik Pero Josip<br />
palube Preljevi Majstorovi Jurkovi Japuni Škrabi palube Moreti Jozipovi<br />
kadet uro Matijas ivo voa Milan Pasko<br />
Vojvoda Grbavac ./. ./. Njiri palube Mileti Reži<br />
voa Rade Hrvoje Rajko Vido Marjan kormilar Ljupo Dino<br />
palube Glumac Bjelani Jurkovi Bore Glavan Jovanovski uli<br />
voa Frano Ante kormilar uro Antonio<br />
palube oi ./. Vujovi ./. ./. Lazarevi Jeli<br />
kormilar Ivica Joško Vinko Niko Davor kormilar Pero Pero<br />
Brleti Putnik Cvjetkovi Tolja Miloslavi Butjer Bogdanovi<br />
kormilar Nedo Goran Josip Dubravko Ivica kormilar Dario Anelko<br />
Rastoi Prki Kerum Rilovi Jovi Mili Silov<br />
kormilar Nikola Budimir Keko Upravitelj Branko Darko<br />
Kapetani Milin ./. Ivko ./. stroja Pae Roko<br />
kormilar Damir Terzin Frano (Božo) I. asnik Antonio Ivo<br />
(tesar) Vlatko Car Mileti ./. ./. (Delalija) stroja Vidiš Kmetovi<br />
mornar Ivan II. asnik Jozo Mario<br />
Popovi ./. ./. ./. ./. stroja Taslak Miloslavi<br />
mornar - Ilija Kristian Zoran Jurica vježbenik<br />
pom.konobar ./. Jarak Barovi Juri Zonji stroja ./. ./.<br />
Upravitelj Petar Frano Ratomir Nikola Ivo brodski Božo Vladimir<br />
stroja Petronio Pavi Matana orak Prce elektriar urovi Pipus<br />
I. asnik Slavomir Rade Zoran Hrvoje Antonio elektroniar<br />
stroja Nikolac Ljubibrati uuk Mostahini Buši ./. ./.<br />
II. asnik Mario Saša Alen Desimir Lukša brodski Mišo Junuz<br />
stroja Martucci Kovaevi Hadžovi Surjan Pae mehaniar Hendi Hadžovi<br />
III. asnik Boris Danijel Radislav Ivan Pavo glavni Sreko Lovre<br />
stroja Foak Vitasovi Šilje Radovanovi Žeravica kuhar Dundovi Botica<br />
vježbenik Josip Tomi konobar Jure Dragan<br />
stroja Marko ./. ./. ./. Šari Radi Petkovi<br />
vježbenik<br />
stroja ./. ./. ./. ./. ./.<br />
voa<br />
stroja ./. ./. ./. ./. ./.<br />
maza Igor Luka<br />
./. Mili ./. ./. Obad Bobara Orašac Doli<br />
brodski Jozo Josip Gamir Zapovjednik urica Zdravko Mladen<br />
elektriar ./. ./. Crnogorac Hajdi Sijamhodži ob.plovidbe Gustin Stojanovi Orli<br />
elektroniar asnik Drago Igor Petar<br />
./. ./. ./. ./. ./. palube Skoaji Prebisali Kuni<br />
pripravnik kormilar Mišo Miljenko Božo<br />
elektroniar ./. ./. ./. ./. ./. Nikoli Prižmi Musladin<br />
brodski Marino Ante Ratko Aleksandar Mile kormilar Luko Ivica Matko<br />
mehaniar Burmas Pinevi Gugi Popovi Marii Violi Štrbe Maškari<br />
brodski Enis Mario Antun Upravitelj Mladen<br />
mehaniar Kova ./. Burmas ./. Koruni stroja Raguž ./. ./.<br />
glavni Šime Branislav Nediljko Lukša Ivica brodski Vinko Mato<br />
kuhar Bašica Bukvi Kova Radovac Lukovi motorist I. ./. Miloševi Raevi<br />
konobar Ante Niko Gjusti uro Božidar<br />
Boro Moreti Jerini Budman Mili<br />
pomoni Ljupko Siniša Markovi Željko Petar<br />
konobar engi Džafi Gle Podgornik Peko<br />
33
Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. Dubrovnik<br />
u periodu od 15. svibnja do 15. studenog <strong>2006.</strong> godine<br />
<strong>BR</strong>ODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:<br />
CITY OF DU<strong>BR</strong>OVNIK – Beilun, 16. 06.,<br />
iskrcaj / Jiangyin, 22. 6., iskrcaj / Vancouver, 12.<br />
7., ukrcaj tereta pšenice / Jakarta, 16. 08., iskrcaj<br />
/ Surabaya, 21. 08., iskrcaj / Balikpapan, 25. 08.,<br />
ukrcaj tereta ugljena / Tanjug Bin, 31. 08., iskrcaj /<br />
Balikpapan, 07. 09., ukrcaj tereta ugljena / Taean,<br />
17. 09., iskrcaj / Qinhuangdao, 21. 09., ukrcaj<br />
tereta ugljena / Taean, 25. 09., iskrcaj / Rizhao,<br />
29. 09., ukrcaj tereta ugljena / Kimitsu, 06. 10.,<br />
iskrcaj / Seattle, 27. 10., ukrcaj tereta ječma /<br />
JADRAN – Maracaibo, 10. 06., ukrcaj tereta<br />
ugljena / Mobile, 22. 06, iskrcaj / Texas City, 01.<br />
07., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 13. 07.,<br />
iskrcaj / Maracaibo, 25. 07., ukrcaj tereta ugljena<br />
/ Mobile, 01. 08, iskrcaj / Puerto Drummond, 11.<br />
08., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, <strong>18</strong>. 08., iskrcaj<br />
/ Puerto Drummond, 30. 08., ukrcaj tereta ugljena<br />
/ Mobile, 07. 09., iskrcaj / Puerto Drummond, 17.<br />
09., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 23. 09., iskrcaj<br />
/ Puerto Drummond, 03. 10., ukrcaj tereta ugljena<br />
/ Mobile, 12. 10, iskrcaj / Puerto Bolivar, 23. 10.,<br />
ukrcaj tereta ugljena / Mobile,. 29. 10., iskrcaj /<br />
MIHO PRACAT – Piombino, 04. 06., iskrcaj /<br />
Vitoria, 24. 06., ukrcaj željezne rudače / Tubarao,<br />
02. 07., ukrcaj tereta željezne rudače / Mississippi,<br />
17. 07., iskrcaj / Puerto Drummond, 28. 07., ukrcaj<br />
tereta ugljena / Mobile, 06. 08., iskrcaj / Texas<br />
City, 16. 08., ukrcaj tereta koksa / Belledune, 29.<br />
08., iskrcaj / Newport News 06. 09., ukrcaj tereta<br />
koksa / Altamira, 01. 10., iskrcaj / Jose Terminal,<br />
15. 10., ukrcaj tereta koksa / Iskenderun, 14. 11.,<br />
iskrcaj /<br />
KOLOČEP – Townsville, 06. 06., ukrcaj tereta<br />
šećera / Kaohsiung, 17. 06., iskrcaj / IBT<br />
Terminal, 03. 07., ukrcaj tereta ugljena / Oita,<br />
12. 07., iskrcaj / Melbourne, 07. 08., ukrcaj tereta<br />
pšenice / Fremantle, 15. 08., ukrcaj tereta pšenice<br />
/ Madras, 27. 08., iskrcaj / Ennor, <strong>18</strong>. 09., ukrcaj<br />
tereta željezne rudače / Beilun, 10. 10., iskrcaj<br />
/ Huanghua, 15. 10., ukrcaj tereta ugljena /<br />
Nagoya, 25. 10., iskrcaj / Jamata, 27. 10., iskrcaj<br />
/ Suzuki, 31. 10., ukrcaj tereta ugljena / Port<br />
Kembla, 17. 11., iskrcaj /<br />
KONAVLE – Hamburg, 31. 05., iskrcaj / Kokkol,<br />
13. 06., ukrcaj tereta željezne rudače / Trieste, 06.<br />
07., iskrcaj / Vitoria, 30. 07., ukrcaj tereta rudače<br />
/ Charlestone, 22. 08., iskrcaj / Seven Islands, 08.<br />
09., ukrcaj tereta rudače / Sparrows Point, 15. 09.,<br />
iskrcaj / Puerto Drummond, 28. 09., ukrcaj tereta<br />
ugljena / Mobile, 09. 10., iskrcaj / Puerto Prodeco,<br />
23. 10., ukrcaj tereta ugljena / New Orleans, 04.<br />
11., iskrcaj / Mobile, 08. 11., ukrcaj tereta ugljena /<br />
GUNDULIĆ – Porto Marghera, 07. 06., iskrcaj /<br />
Ravenna, 11. 06., iskrcaj / Odessa, 20. 06., ukrcaj<br />
tereta željeznih proizvoda / Ilichevsk, 26. 6., ukrcaj<br />
tereta željeznih proizvoda / Jebel Ali, 14. 07.,<br />
iskrcaj / Karachi, <strong>18</strong>. 07., iskrcaj / Mumbai, 22.<br />
07., iskrcaj / Port Heland, 17. 08., ukrcaj tereta<br />
soli / Tonda, 14. 09., iskrcaj / Adang Bay, 02. 10.,<br />
ukrcaj tereta ugljena / Mumbai, 17. 10., iskrcaj /<br />
Pulau Laut, 07. 11., ukrcaj tereta ugljena /<br />
GETALDIĆ – Whayalla, 28. 05., ukrcaj<br />
tereta željezne rudače / Beilun, 20. 06., iskrcaj /<br />
Changzhou, 23. 06., iskrcaj / Townsville, 01. 09.,<br />
ukrcaj tereta fosfata / Karachi, 23. 09., iskrcaj /<br />
Mina Saqr, 05. 10., ukrcaj tereta limestone /<br />
Visakhapatnam, 22. 10., iskrcaj / Camarinda, 08.<br />
11., ukrcaj tereta ugljena /<br />
MLJET – Taranto, 26. 05., iskrcaj / Ilichevsk,<br />
02. 07., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Santa<br />
Marta, 04. 08., iskrcaj / Guayaquil, 10. 08.,<br />
iskrcaj / Arica, 17. 08., iskrcaj / Valparaiso, 21.<br />
08., iskrcaj / Pta. Patache, 25. 08., ukrcaj tereta<br />
koper koncentrata / Hamburg, 29. 09., iskrcaj /<br />
Hull, 10. 10., ukrcaj tereta skrapa / Nemrut Bay,<br />
28. 10., iskrcaj / Taranto, 08. 11., ukrcaj tereta<br />
željeznih proizvoda /<br />
ORSULA – Detroit, 19. 05., iskrcaj / Toledo,<br />
25. 05., ukrcaj tereta kukuruza / Oran, 15. 06.,<br />
iskrcaj / Santos, 05. 08., ukrcaj tereta željeznih<br />
proizvoda / Detroit, 29. 08., iskrcaj / Duluth, 03.<br />
09., ukrcaj tereta žitarica / Edwards Cove, 15.<br />
09., ukrcaj tereta / Ghent, 29. 09., iskrcaj / Pori,<br />
09. 10., iskrcaj / St. Petersburg, 13. 10., ukrcaj<br />
tereta željeznih proizvoda / Burns Harbour, 06.<br />
11., iskrcaj /<br />
OLUJA – Hamburg, 23. 05. ukrcaj tereta raži /<br />
Tarragona, 07. 06., iskrcaj / Ileus, 26. 06., ukrcaj<br />
tereta soje / Brake, 20. 07., iskrcaj / Casablanca,<br />
02. 08., ukrcaj tereta fosfata / Rio Grande, 19 08.,<br />
iskrcaj / Rosario, 10. 09., ukrcaj tereta šećera /<br />
Santos, 23. 09., ukrcaj tereta šećera / Montoir, 15.<br />
10., iskrcaj / Nantes, 20. 10., iskrcaj / Ventspils,<br />
05. 11., iskrcaj /<br />
PELJEŠAC – Belledune, 22. 05., iskrcaj / Seven<br />
Islands, 26. 05., ukrcaj tereta željezne rudače /<br />
Sparrows Point, 02. 06., iskrcaj / Baltimore, 06.<br />
06., ukrcaj tereta ugljena / Altamira, 15. 06.,<br />
iskrcaj / Puerto Bolivar, 25. 04., ukrcaj tereta<br />
ugljena / Mobile, 01. 05., iskrcaj / Puerto Bolivar,<br />
27. 06., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 09.<br />
07., iskrcaj / Puerto Bolivar, 21. 06., ukrcaj tereta<br />
ugljena / Belledune, 31. 07., iskrcaj / Port Cartier,<br />
04. 08., ukrcaj tereta željezne rudače / Myrtle<br />
Grove, 16. 08., iskrcaj / Puerto Bolivar, 22. 08.,<br />
ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 12. 09., iskrcaj<br />
/ Puerto Bolivar, 25. 09., ukrcaj tereta ugljena /<br />
Belledune, 06. 10., iskrcaj / Puerto Bolivar, 17.<br />
10., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 26. 10.,<br />
iskrcaj / Seven Islands, 01. 11., ukrcaj tereta<br />
željezne rudače /<br />
PETKA – Dalrymple Bay, 02. 06., ukrcaj tereta<br />
ugljena / Ternauzen, 26. 07., iskrcaj / Ghent,<br />
27. 07., iskrcaj / Ponta da Madeira, 12. 08.,<br />
ukrcaj tereta rudače / Mississippi, 28. 08., iskrcaj<br />
/ Puerto Bolivar, 07. 09., ukrcaj tereta ugljena /<br />
Jacksonville, 14. 09., iskrcaj / New Orleans, 25.<br />
09., ukrcaj tereta soje / Hamburg, 24. 10., iskrcaj<br />
/ Port Kamsar, 6. 11., ukrcaj tereta boksita /<br />
SVETI NIKOLA I – New Orleans, 26. 05.,<br />
iskrcaj / Savannah, 04. 06., iskrcaj / New Orleans,<br />
09. 06., ukrcaj tereta žita / Penco, 02. 07., iskrcaj<br />
/ San Antonio, 15. 07., iskrcaj / Caleta Coloso, 29.<br />
07., ukrcaj tereta koper koncentrata / Onahama,<br />
05. 09., iskrcaj / Saganoseki, 13. 09., iskrcaj /<br />
Naoshima, 20. 09., iskrcaj / Onsan, 26. 09.,<br />
iskrcaj / Mourilyan, 10. 10., ukrcaj tereta šećera<br />
Inchon, 23. 10., iskrcaj / Xingang, 01. 11., ukrcaj<br />
tereta ugljena /<br />
SVETI VLAHO – Corinto, 02. 06., iskrcaj /<br />
Balboa, <strong>18</strong>. 06., iskrcaj / San Lorenzo, 24. 06.,<br />
ukrcaj tereta šećera / Puerto Quetzal, 03. 07.,<br />
ukrcaj tereta šećera / Port Kelang, 05. 08., iskrcaj<br />
/ ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Savannah, 05.<br />
10., iskrcaj / Port Everglades, 19. 10., iskrcaj /<br />
New Orleans, 28. 10., iskrcaj / Houston, 05. 11.,<br />
iskrcaj /<br />
<strong>BR</strong>ODOVI ZA TEŠKE TERETE:<br />
LAPAD – Izmir, 23. 06., primopredaja broda<br />
novom kupcu<br />
LOVE SONG – Doha, 30. 06., primopredaja<br />
broda novom kupcu<br />
LOVE LETTER – Dubai, 22. 08., primopredaja<br />
broda novom kupcu<br />
ATLANT FRAUKE – Houston, 11. 05., ukrcaj<br />
/ Sao Nicolas, , 21. 05., iskrcaj / Cartagena, 25.<br />
05., iskrcaj / Barranquilla, 26. 05., iskrcaj / Santa<br />
Marta, 27. 05., iskrcaj / Gurranao, 29. 05., /<br />
Marracaibo, 29. 05., iskrcaj-ukrcaj / Houston, 05.<br />
06., iskrcaj-ukrcaj / Point Lisas, 20. 06., iskrcaj /<br />
Guanta, 26. 06., iskrcaj-ukrcaj / Puerto Cabello,<br />
28. 06., iskrcaj-ukrcaj / Houston, 07. 07., iskrcajukrcaj<br />
/ Guanta, 19. 07., ukrcaj-iskrcaj / Point<br />
Lisas, 21. 07., iskrcaj / Puerto Cabello, 25. 07.,<br />
iskrcaj-ukrcaj / Houston, 01. 08., iskrcaj-ukrcaj /<br />
Cartagena, 10. 08., iskrcaj-ukrcaj / Barranquilla,<br />
11. 08., iskrcaj / Santa Marta, 12. 08., iskrcaj /<br />
Point Lisas, 15. 08., iskrcaj / / Puerto Cabello, 19.<br />
08., iskrcaj-ukrcaj / Houston, 30. 08., iskrcajukrcaj<br />
/ Port Esquivel, 08. 09., iskrcaj / Cartagena,<br />
10. 09., iskrcaj / Barranquilla, 11. 09., iskrcajukrcaj<br />
/ Santa Marta, 12. 09., iskrcaj / Marracaibo,<br />
14. 09., iskrcaj-ukrcaj / Gurranao, 16. 09.,<br />
iskrcaj-ukrcaj / Houston, 21. 09., iskrcaj-ukrcaj /<br />
Gurranao, 03. 10., iskrcaj / Marracaibo, 04. 10.,<br />
iskrcaj-ukrcaj / Santa Marta, 08. 10., iskrcajukrcaj<br />
/ Barranquilla, 10. 09., iskrcaj / Cartagena,<br />
10. 10., iskrcaj-ukrcaj / Dos Bocas, 15. 10., ukrcaj<br />
/ Houston, 22. 10., iskrcaj-ukrcaj / Gurranao, 30.<br />
10., iskrcaj / Marracaibo, 31. 10., iskrcaj / Santa<br />
Marta, 02. 11., iskrcaj / Cartagena, 02. 11., iskrcaj<br />
/ Barranquilla, 03. 11., iskrcaj / Houston, 09. 11.,<br />
iskrcaj /<br />
ATLANT TRINA - Santos, 20. 05., ukrcaj / Rio<br />
de Janeiro, 24. 05., ukrcaj / Antwerp, 24. 05.,<br />
iskrcaj / Rotterdam, 15. 06., ukrcaj / New Castle,<br />
<strong>18</strong>. 06., ukrcaj / Hamburg, 21. 06., ukrcaj / Itaqui,<br />
04. 07., iskrcaj / Vitoria, 14. 07., iskrcaj / Rio de<br />
Janeiro, 16. 07., ukrcaj / Vitoria, 20. 07., ukrcaj /<br />
Antwerp, 06. 08., iskrcaj / New Castle, 07. 08.,<br />
ukrcaj / Niteroi, 25. 08., iskrcaj / Hamburg, 17.<br />
11., popravak /<br />
34 Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Pero Kulaš, Tonći Miloslavić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m<br />
Fotografije: Željko Tutnjević i <strong>Atlantska</strong> <strong>plovidba</strong>, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Predsjednik Uprave: kap. Ante Jerković<br />
34
M/B DRŽIĆ<br />
PRVA POSADA <strong>BR</strong>ODA DRŽIĆ<br />
– siječanj 1961. g.<br />
Bonačić Kruno, zapovjednik; Grill Nikola, I. časnik<br />
palube; Škero Frano, II. časnik palube; Bulić Edi, III.<br />
časnik palube; Marjani Petar, RTG; Rusković Ante,<br />
upravitelj stroja; Ružić Ante, upravitelj stroja, v.d. I.<br />
časnik stroja; Topić Ivo, I. časnik stroja, v.d. II časnik<br />
stroja; Plješa Josip, III. časnik stroja; Crvarić Šime,<br />
vođa palube; Malinović Marko, tesar; Colić Ivan,<br />
kormilar; Katalinić Miho, kormilar; Prvinić Fabijan,<br />
kormilar; Labura Šime, kormilar; Batričević Veljko,<br />
kormilar; Torić Ivan, kormilar; Lazarević Mato,<br />
mornar; Kvestić Ivo, mornar; Botica Jozo, vođa<br />
stroja; Torić Miho, mehaničar; Radić Kaja, električar;<br />
Smajla Milan, mazač; Haičman Vjeko, mazač; Botica<br />
Vidak, mazač; Mihaljević Andrija, čistač; Radojković<br />
Božidar, čistač; Jakšić Kruno, čistač; Tipić Josip,<br />
I. kuhar; Banović Željko, II. kuhar; Marjan Ivan, I.<br />
konobar; Kordić Stijepo, II. konobar; Perić Niko,<br />
mladić palube; Ivanković Niko, mladić palube; Ljubek<br />
Nikola, vježbenik stroja; Smeh Tomislav, vježbenik<br />
stroja; Tomaš Nikola, mladić sobe; Begović Sadik,<br />
mladić kuhinje; Puljizević Ilija, mladić kuhinje.<br />
Sagrađen u Splitu 1961. g.<br />
<strong>BR</strong>T 10.155<br />
NRT 5.893<br />
DWT 15.170<br />
Dužina preko svega: 161,50 m<br />
Najveća širina: 20,04 m<br />
Visina na sredini broda: 10,90 m<br />
Pogonski stroj: Sulzer 6RD 76 snage 5.735 kW<br />
Najveća brzina: 16,0 NM<br />
Preuzet u flotu u Brodogradilištu Split dana 12.01.1961. g.<br />
Prodan 10.02.1985. g. kupcu China Metals&Minerals<br />
35
M/B MLJET<br />
bulletin<br />
36<br />
ATLANT