prosinac 2003. - Atlantska plovidba d.d.

DODJELA STATUE I PJESME 

“DOBRO MORE” 

KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA 

Prema ustaljenoj praksi od 1985. godine, a na temelju odredaba Pravilnika o ustanovljenju i dodjeli 

javnih priznanja Atlantske plovidbe d.d., prigodom obiljeæavanja obljetnice osnutka Atlantske plovidbe 

d.d. (15. prosinca), dodijelit Êe se naπim pomorcima i zaposlenima statua “Dobro more” (rad akademskog 

kipara Koste Angelli Radovanija) s istoimenom pjesmom dubrovaËkog knjiæevnika i akademika Luka 

Paljetka, kao znak posebnog priznanja za 30 godina predanog i ustrajnog rada u Atlantskoj plovidbi d.d. 

Ovogodiπnji laureati su: 

1.PAVO BA©ICA, 2. Ëasnik stroja. 

Zaposlen je u Atlantskoj plovidbi od 

15. rujna 1972. godine na poslovima 

vjeæbenika stroja. Poslije poloæenog 

ispita za zvanje pomorskog strojara 

plovi u svojstvu 3. Ëasnika stroja. Raskida radni 

odnos 20. studenog 1974. godine radi nastavka 

πkolovanja. Ponovno se zaposlio u Druπtvu 27. 

prosinca 1974. godine kao 2. Ëasnik stroja. 26. 

listopada 1977. godine odlazi na odsluæenje 

vojnog roka. VraÊa se 15. sijeËnja 1979. godine i 

od tada neprekidno plovi na brodovima Atlantske 

plovidbe d.d. u svojstvu 2. Ëasnika stroja. Iskrcan 

je s m/b “Jadran” i sada koristi godiπnji odmor. 

2.ANTUN CAPURSO, zapovjednik. 

PoËeo raditi u Atlantskoj plovidbi 

od 10. prosinca 1970. godine u svojstvu 

kadeta. Sporazumno raskida 

radni odnos 16. kolovoza 1971. 

godine. VraÊa se u Atlantsku plovidbu d.d. 12. 

lipnja 1972. godine i plovi na brodovima u svojstvu 

3. Ëasnika palube. 14. oæujka 1973. godine 

odlazi na Viπu pomorsku πkolu i vraÊa se 15. 

listopada 1973. godine. Nastavlja ploviti u svojstvu 

2. Ëasnika palube. 4. sijeËnja 1976. godine 

odlazi na odsluæenje vojnog roka. Od 4. sijeËnja 

1977. godine neprekidno, do unapreappleenja za 

zapovjednika broda, plovi na brodovima Druπtva 

u svojstvu 2. i 1. Ëasnika palube. Sada je ukrcan 

na m/b “Oluja” u svojstvu zapovjednika. 

3.BOÆO DELALIJA, tesar. U 

Atlantskoj plovidbi zaposlen od 11. 

rujna 1969. godine na poslovima 

mladiÊa palube. 27. svibnja 1970. 

godine raskida radni odnos. VraÊa se 

24. prosinca 1973. godine i od tada neprekidno 

plovi na brodovima Druπtva u svojstvu tesara. 

Iskrcan je s m/b “Lapad” i sada koristi godiπnji 

odmor. 

4.BALDO DENDER, 1. Ëasnik stroja. 

Zaposlen u Atlantskoj plovidbi od 21. 

sijeËnja 1972. godine na poslovima 

vjeæbenika stroja. Nakon poloæenog 


plovi u svojstvu 3. Ëasnika stroja. 1. listopada 

1975. godine odlazi na Viπu pomorsku πkolu i 

vraÊa se 14. travnja 1976. godine. Na odsluæenje 

vojnog roka odlazi 10. oæujka 1977. godine. Od 

16. svibnja 1978. godine neprekidno plovi na 

brodovima Druπtva u svojstvu 2. i 1. Ëasnika stroja. 

Iskrcan je s m/b “Peljeπac” i sada koristi 

godiπnji odmor. 

5.STANISLAV DRAGOJEVI∆, 

upravitelj stroja. Radi u Atlantskoj 

plovidbi od 16. listopada 1970. 

godine u svojstvu vjeæbenika stroja. 

Poslije polaganja ispita za zvanje 

pomorskog strojara plovi na brodovima u svojstvu 

3. Ëasnika stroja. 11. listopada 1972. godine 

odlazi na Viπu pomorsku πkolu. Po zavrπetku 

studija vraÊa se u Atlantsku plovidbu d.d. 7. 

listopada 1975. godine i od tada neprekidno plovi 

na brodovima Druπtva u svojstvu 2. i 1. Ëasnika 

stroja, te upravitelja stroja. Planiran je za ukrcaj 

na m/b “Imperial”. 

3

6.PERO GVEROVI∆, brodski 

mehaniËar. Zaposlen je u Atlantskoj 

plovidbi od 14. veljaËe 1972. godine 

na poslovima ËistaËa i mazaËa. 11. 

svibnja 1976. godine odlazi na 

odsluæenje vojnog roka i vraÊa se 4. listopada 

1977. godine od kada neprekidno plovi na 

brodovima Druπtva. Tijekom rada-plovidbe 

unaprijeappleen je za voappleu stroja. Sada je ukrcan na 

m/b “Imperial” u svojstvu brodskog mehaniËara. 

7.IVO MATOVI∆, brodski motorist. 

PoËeo je raditi u Atlantskoj plovidbi 

od 11. svibnja 1973. godine na 

poslovima ËistaËa. Nakon poloæenog 

ispita za zvanje loæaË-mazaË plovi u 

svojstvu mazaËa. Tijekom rada-plovidbe poloæio 

je ispit za zvanje brodskog motoriste. Od 1. srpnja 

1987. godine plovi na brodovima Obalne 

plovidbe kao brodski motorist. Sada je ukrcan na 

m/b “Doli”. 

8.BLAGO MILA©EVI∆, zapovjednik. 

PoËeo je raditi u Atlantskoj 

plovidbi od 10. rujna 1969. godine kao 

kadet. 30. rujna 1971. godine odlazi na 

Viπu pomorsku πkolu. Tijekom studija 

kratko vrijeme plovi u svojstvu Ëasnika palube. 

Po zavrπetku studija, od 19. oæujka 1975. godine 

plovi u svojstvu 3. i 2. Ëasnika palube. 10. veljaËe 

1977. godine odlazi na odsluæenje vojnog roka i 

vraÊa se 13. veljaËe 1978. godine od kada 

neprekidno plovi na brodovima Druπtva u svojstvu 

2. i 1. Ëasnika palube. 5. oæujka 1985. 

godine unaprijeappleen je u zvanje zapovjednika 

broda. Sada koristi godiπnji odmor. 

9.BRANKO PA»E, upravitelj stroja. 


16. rujna 1970. godine u svojstvu 

vjeæbenika stroja. Nakon poloæenog 


plovi na brodovima Druπtva u svojstvu 3. i 2. 

Ëasnika stroja. 21. rujna 1974. godine odlazi na 

Viπu pomorsku πkolu. Tijekom studija u dva 

navrata plovi u svojstvu 1. Ëasnika stroja. Od 15. 

prosinca 1978. godine plovi kao 1. Ëasnik stroja. 

Unaprijeappleen je u zvanje upravitelja stroja 29. srpnja 

1981. godine, od kada neprekidno plovi 

obnaπajuÊi poslove tog zvanja. Sada koristi 


10.PETAR PUHJERA, konobar. 

Radi u Atlantskoj plovidbi od 5. 

listopada 1973. godine u svojstvu 

mladiÊa sobe. Tijekom rada- plovidbe 

unaprijeappleen je na poslove 2. i 1. konobara. 

Iskrcan je s m/b “KoloËep” i sada koristi 


11.–URO SINDIK, 2. Ëasnik palube. 


15. veljaËe 1968. godine u svojstvu 

kadeta. 30. studenog 1969. godine 

odlazi na Viπu pomorsku πkolu. 

VraÊa se u Atlantsku plovidbu 19. rujna 1975. 

godine. Od tada plovi na brodovima Druπtva kao 

3. i 2. Ëasnik palube. Iskrcan je s m/b “Love 

Letter” i sada koristi godiπnji odmor. 

12.BLAÆENKA ©PIKULA, doma- 

Êica. Zaposlena je u Atlantskoj plovidbi 

od 1. rujna 1973. godine u zajedniËkim 

sluæbama na poslovima 

ËistaËice. Sada obnaπa duænost 

domaÊice. 

13.PERO ©TRBINI∆, konobar. Radi 

u Atlantskoj plovidbi od 13. lipnja 

1973. godine u svojstvu mladiÊa 

sobe. Tijekom rada-plovidbe unaprijeappleen 

je za obnaπanje poslova 2. i 1. 

konobara. Iskrcan je s m/b “Sveti Vlaho” i sada 

koristi godiπnji odmor. 

14.MARIJA TO©I∆, blagajnica. 

Zaposlena u Atlantskoj plovidbi od 10. 

srpnja 1973. godine u zajedniËkim 

sluæbama na poslovima financijskog 

manipulanta i knjigovoapplee. Sada 

obnaπa duænost blagajnice. 

15.ISMO ZUBOVI∆, brodski 

mehaniËar. Radi u Atlantskoj plovidbi 

od 20. kolovoza 1973. godine na 

poslovima ËistaËa. Tijekom radaplovidbe 

unaprijeappleen je za obnaπanje 

poslova mazaËa, a potom za brodskog 

mehaniËara. Iskrcan s m/b “Sveti Nikola I” pa 

sada koristi godiπnji odmor. 

4

Za 10 godina rada: 

Nema nitko 


1. Pero BogdanoviÊ 

2. Gjusti JeriniÊ 

3. Miho Lonac 

4. Zdravko PaiÊ 

5. Luko PavliËeviÊ 

6. Lukπa Tikvica 


1. Marko Belin 

2. Ivica Buπlje 

3. Ivan »okljat 

4. Lujo DabeliÊ 

5. Vlaho ErcegoviÊ 

6. –urica Gustin 

7. Boris LonËarica 

8. Ivo LopiæiÊ 

9. Vicko Puhijera 

10. Mato Radoje 

11. Vedran SabljiÊ 

12. Drago SkoËajiÊ 

13. Nikola Skurla 

14. Jovica Stojak 

15. Igor StraæiËiÊ 

16. Vlatko Veraja 

17. Æeljana VlaπiÊ 

DOBITNICI NOV»ANIH 

JUBILARNIH NAGRADA 

Pravilnikom o radu Atlantske plovidbe d.d. odreappleeno je da zaposlenici i pomorci dobivaju novËane 

nagrade za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina rada u Druπtvu. 

Ovogodiπnji dobitnici jubilarnih nagrada su: 


1. Vlaho Andreuzzi 

2. Marinko BarËot 

3. Ante BuriÊ 

4. Ljubo Car + 

5. Jozo Crnogorac 

6. Ante CrnËeviÊ 

7. Mato Garvan 

8. Pero Haappleija 

9. Hrvoje Hure 

10. Ivo Kesovija 

11. Pavo KraljeviÊ 

12. Vlaho Ljubenko 

13. Niko MatkoviÊ 

14. Ivo Miladin 

15. Mladen MileusniÊ 

16. TonËi MiloslaviÊ 

17. Vladimir Pipus 

18. Darko Prvan 

19. Ante RabuπiÊ 

20. Viktor Selecki 

21. Boπko ©ariÊ 


1. Pavo Baπica 

2. Antun Capurso 

3. Boæo Delalija 

4. Baldo Dender 

5. Stanislav DragojeviÊ 

6. Pero GveroviÊ 

7. Ivo MatoviÊ 

8. Blago MilaπeviÊ 

9. Branko PaËe 

10. Petar Puhjera 

11. –uro Sindik 

12. Blaæenka ©pikula 

13. Pero ©trbiniÊ 

14. Marija ToπiÊ 

15. Ismo ZuboviÊ 


1. »edomir BraËun 

2. Svetozar ElakoviÊ 

3. Josip HajdiÊ 

4. Mato JeliÊ 

5. Ante JerkoviÊ 

6. Pavo MatiÊ 

7. Niko MatiËeviÊ 

8. Dragomir MiπetiÊ 

9. Jele Musladin 

10. Marko StjepoviÊ 

11. Ante Svilokos 

12. Antun ©eparoviÊ 

13. Davor ©oletiÊ 

5

Mario DuiÊ, dipl. iur., Ëlan Uprave i tajnik Druπtva 

VIJESTI IZ DRU©TVA 

6 

1. REDOVITA GLAVNA SKUP©TINA 

U prethodnom Atlant bulletinu broj 11 objavljen je cjeloviti tekst Poziva za sazivanje redovite Glavne Skupπtine 

Atlantske plovidbe d.d., za 26. rujna 2003. godine s konkretnim prijedlozima odluka za svaku toËku dnevnog reda. 

Usvojene su sve predloæene i objavljene odluke pa Êemo naπe Ëitatelje samo podsjetiti da su usvojena sva podnesena 

izvjeπÊa, da je usvojen godiπnji obraËun Druπtva za 2002. godinu s financijskim izvjeπÊima (temeljnim i konsolidiranim), 

da je gubitak iz poslovanja u 2002. godini prenesen u sljedeÊu poslovnu godinu, da su dane razrjeπnice Upravi 

za upravljanje Druπtvom u 2002. i Nadzornom odboru za obnaπanje statutarnih i zakonskih funkcija u istoj godini, da 

je revizorska tvrtka List d.o.o. izabrana za revizora Druπtva u 2003. godini, te da su izabrani Ëlanovi novog Nadzornog 

odbora za sljedeÊe Ëetverogodiπnje mandatno razdoblje, od 1. sijeËnja 2004. do 31. prosinca 2007. u sastavu: 

1. mr. sci. JAN BALDANI, 

2. kap. NIKO BRATO©, dipl. ing., 

3. mr. NATA©A BADOVINAC, dipl. iur., 

4. BO©KO ERCEGOVAC, dipl. ing. brodogradnje 

5. kap. ÆELJAN MATI∆, dipl. ing., 

6. ZDRAVKO PETROVI∆, dipl. oecc., i 

7. kap. PAVO ©I©EVI∆, dipl. ing. 

Od izabranih Ëlanova Nadzornog odbora male dioniËare i Jadroagent d.d. Rijeka predstavljaju Jan Baldani, Niko 

Bratoπ, Æeljan MatiÊ i Pavo ©iπeviÊ, Croatia osiguranje d.d. Zagreb predstavlja Zdravko PetroviÊ, a Hrvatski fond 

za privatizaciju Nataπa Badovinac i Boπko Ercegovac. 

Na konstituirajuÊoj sjednici izabrat Êe se predsjednik i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora. 

2. DONO©ENJE ODLUKE O POVE∆ANJU - KOREKCIJI PLA∆A 

a) Uprava Druπtva donijela je na svojoj 80. sjednici II. saziva od 22. rujna 2003. godine Odluku, kojom se: 

Usvaja prijedlog i odreappleuje, zbog sadaπnjeg nepovoljnog teËaja USD (a u toj se valuti isplaÊuju plaÊe pomorcima 

Druπtva i njezinom teËajnom vrijednosti utvrappleuje vrijednost boda za obraËun plaÊa zaposlenicima u Kopnenim 

sluæbama) te zbog omoguÊavanja svim zaposlenima u Druπtvu da se lakπe odluËe za aktivno sudjelovanje u provedbi 

ESOP programa i da lakπe otplaÊuju obveze preuzete ukljuËivanjem u ovaj program, kao i zbog sadaπnje puno 

povoljnije situacije na svjetskom træiπtu brodskog prostora, a sve uz opÊu konstataciju da plaÊe pomorcima i 

zaposlenicima u Kopnenim sluæbama nisu globalno poveÊane od 1. sijeËnja 1996. godine, izvrπiti korekciju plaÊa u 

Druπtvu na naËin da se svim zaposlenima (pomorcima i zaposlenima u Kopnenim sluæbama) poveÊavaju plaÊe od 

1. listopada 2003. godine za 10% (poËevπi s isplatom plaÊe za mjesec listopad tekuÊe godine). 

b) Uprava Druπtva, u okviru svojih opÊih zakonskih i statutarnih ovlaπtenja pridræava pravo da u sluËaju izmjene 

relevantnih okolnosti za odreappleivanje visine plaÊa zaposlenima u Druπtvu, ovu odluku izmijeni sukladno novonastalim 

okolnostima. 

3. PRODAJA m/b “KUPARI” 

Motorni brod “Kupari”, namjenjen za prijevoz specijalnih i teπkih tereta, prodan je poËetkom mjeseca studenog 

tekuÊe godine portugalskoj tvrtki Batistas Reciclagem De Sucatas S.A. Primopredaja broda obavljena je 6. studenog 

u luci Aveiro. Brod je izgraappleen 1979. godine. U floti Atlantske plovidbe d.d. je od mjeseca prosinca 1985. godine. 

Nosivost mu je 2720 DWT, a snaga motora 1765 kW. 

4. KUPNJA NOVOG “CITY OF DUBROVNIK” 

PridræavajuÊi se prihvaÊenog poslovnog aksioma da je stalna obnova flote jedna od kljuËnih zadaÊa Druπtva, 

Uprava i Nadzorni odbor donijeli su odluku o kupnji nove akvizicije u sastavu flote Atlantske plovidbe d.d. Kupljen

je brod “Silvretta”, tip panamax, od πvicarske brodarske tvrtke Oceana Shipping A.G. Novo ime broda je “City of 

Dubrovnik”, a plovit Êe pod hrvatskom zastavom. Isporuka broda oËekuje se oko predstojeÊeg BoæiÊa i Nove 

Godine. 

Kupljeni brod je u stvari blizanac broda “Romandie” koji je Atlantska plovidba d.d. kupila 2001. godine, a sada 

plovi pod imenom “Petka”. Izgraappleen je 1995. godine u prestiænom danskom brodogradiliπtu Burmeister & Wain u 

Kopenhagenu. Duæina broda iznosi 225, a πirina 32,2 metra. Nosivost mu je 75.460 tona. Brod pokreÊe dizelski stroj 

Sulzer od 10.812 kW, izraappleen u Koreji. Postiæe brzinu od 14,5 Ëvorova. 

Uloæit Êe se daljnji napori da πto prije doapplee do joπ koje kupnje broda, πto je nuæno i potrebno. Tome Êe zasigurno 

doprinijeti i osjetno poboljπanje stanja na svjetskom træiπtu brodskog prostora. 

5. ZAPO»ELE AKTIVNOSTI ZA NASTAVAK PROVEDBE PROGRAMA 

ZAPOSLENI»KOG DIONI»ARSTVA 

U prethodnom broju Atlant bulletina (broj 11) najavljen je nastavak aktivnosti za provedbu Programa 

zaposleniËkog dioniËarstva. Ta najava je i realizirana tako πto je krajem mjeseca rujna upuÊen dopis svim naπim 

pomorcima na brodovima, kao i pomorcima kod kuÊe, te zaposlenicima u Kopnenim sluæbama. U njemu je detaljno 

objaπnjen model koji bi se kroz provedbu navedenog Programa realizirao. U dopisu je navedeno da cijena jedne 

dionice iznosi 30,00 kuna, uveÊana za kamatu od 6% godiπnje odnosno od 7,32% u kojoj je stopi ukljuËen i PDV. 

Objaπnjen je tijek radnji koje treba obaviti do konaËne provedbe donesenog Programa. Istim dopisom pozvani su 

svi zaposleni da popune anketni upitnik, koji im je dostavljen kao prilog uz dopis, do 25. listopada tekuÊe godine i 

na taj naËin se izjasne o svom ukljuËivanju u pred0loæeni projekt. 

S obzirom da se radi o novom i specifiËnom modelu koji je ponuappleen zaposlenima i da su se kod odreappleenog broja 

zaposlenih javile stanovite nejasnoÊe, koje su se “u hodu” razjaπnjavale, moæe se ustvrditi da je do sada iskazani 

interes za kupnju dionica (oko 90.000) zadovoljavajuÊi. Dakako, oËekuje se poveÊanje ovog broja, posebice zato πto 

je na odreappleeni naËin proces provedbe zaposleniËkog dioniËarstva po predloæenom modelu, stalan proces dokle god 

bude trezorskih (vlastitih) dionica. 

Dræi se uistinu da je ovo veoma pogodan model, da je cijena dionica prihvatljiva te da Êe se realizacijom ovog 

modela oæivotvoriti svi pozitivni efekti navedeni u donesenom Programu zaposleniËkog dioniËarstva (stabilizacija 

vlasniËke strukture, omoguÊavanje zaposlenima aktivnije sudjelovanje u upravljanju Druπtvom, poveÊanje motiviranosti 

i zainteresiranosti zaposlenih za uspjeπnije poslovanje Druπtva, osiguranje zapoπljavanja i smanjenje fluktuacije 

radne snage i t.d.). 

POZIV »ITATELJIMA ZA SURADNJU 

Poπtovani Ëitatelji, 

veÊ smo Vas u dva navrata pozvali da se ukljuËite u konkretnu suradnju kako bi naπ zajedniËki Atlant bulletin 

postao zanimljiviji i raznolikiji. Nedvojbeno je da meappleu nekoliko tisuÊa naπih Ëitatelja ima podosta onih 

koji na stranicama naπeg lista mogu objaviti zanimljivo πtivo iz razliËitih oblasti. Dakako, uvijek Êe prednost 

imati πtiva “s okusom soli”. Bit Êe nam veliko zadovoljstvo, ako se odazovete ovom naπem pozivu. K 

tome, rado Êemo primiti i svaku sugestiju i prijedlog u vezi izgleda i ureappleivaËke koncepcije naπeg bulletina. 

Stoga, ne ustruËavajte se, javite se! 

WEB STRANICA ATLANTSKE PLOVIDBE 

Nakon duæe pripreme, izbora vaænih podataka i dokumentacije, te prevoappleenja svih tekstova na engleski jezik 

(buduÊi Êe stranica biti dvojeziËna), tijekom studenog 2003.g. utvrappleena je konaËna verzija WEB stranice 

Atlantske plovidbe. 

Koncepcijski i grafiËki stranicu je osmislio i izradio Laus CC iz Dubrovnika. 

WEB stranica Êe biti sluæbeno otvorena dana 1. prosinca 2003. g. na adresi: www.atlant.hr 

7

kap. Vlaho Lonza, Ëlan Uprave za komercijalne poslove 

PORAST VOZARINA LOGI»NO 

IZAZIVA I PORAST CIJENA BRODOVA 

U proπlom broju biltena u zavrπnom dijelu teksta pod naslovom “Godina 2003.- godina izlaza iz krize” ukratko 

smo se osvrnuli na Ëinjenicu da porast vozarina logiËno izaziva i porast cijena brodova, kako polovnih tako i 

novogradnji. Tako smo naveli da je cijena Panamax-a starog desetak godina porasla sa 11,8 na 12,5 milijuna 

USD. Sad je jasno da je to bio samo poËetak zamaha kojeg su od tada uzele cijene polovnih brodova za prijevoz 

sipkih tereta. Ovome je doprinijelo i odbijanje velikog broja brodogradiliπta u svijetu, pa i svih naπih u Hrvatskoj, 

da ne prihvaÊaju ponude za gradnju brodova za prijevoz sipkih tereta, (kao jednostavnih brodova koji ne pruæaju 

moguÊnost neπto veÊe zarade) sve dok imaju moguÊnosti graditi sofisticirane brodove za prijevoz automobila, 

æive stoke, spremnika, tzv. product carrier-a itd. Ona brodogradiliπta koja se joπ uvijek odluËuju na gradnju 

brodova za prijevoz sipkih tereta prednost pak davaju Capesize-rima koji su naravno skuplji u odnosu na 

Panamax-e, za gradnju kojih smo mi kao Druπtvo jako zainteresirani s obzirom da se dobna granica veÊine naπih 

Panamax-a pribliæila broju od 20 godina ili ga Ëak premaπila, pa je bilo krajnje vrijeme da se krene u zamjenu 

ovih plovnih jedinica. GledajuÊi samo nabavne cijene polovnih brodova, za koje smo veÊ rekli da su znatno 

porasle, reklo bi se da sada nije pravo vrijeme za kupnju novijih polovnih brodova, meappleutim vozarine u potpunosti 

opovrgavaju takav pristup. Cijene polovnih brodova jesu porasle, ali su porasle i vozarine πto omoguÊava 

brodarima uredne otplate kredita. 

Kretanje cijena polovnih brodova 

Pored znaËajnog prometa polovnim brodovima znaËajno je porasla i preprodaja planiranih novogradnji, na 

navozima ili pred isporukom. Cijene takvih brodova u odnosu na ugovorene, veÊe su za 10 do 15 posto, πto ovisi 

o vremenu isporuke. Pri tome treba napomenuti da se tu radi o brodovima graappleenima u brodogradiliπtima Kine, 

J. Koreje i Japana, uglavnom po dalekoistoËnim standardima, u kojem sluËaju za unapreappleenje na europski standard 

treba dodati joπ do 5 posto osnovne cijene. 

U veÊini brodogradiliπta knjige narudæbi pune su za 2006. i dobrim dijelom za 2007. Meappleutim, kako cijena 

Ëelika na svjetskom træiπtu raste, moæe se oËekivati da Êe se cijene novogradnji joπ poveÊavati, a to Êe naravno 

utjecati i na porast cijena polovnih brodova. 

U ovoj godini do kraja rujna bilo je isporuËeno oko 8 milijuna tona nosivosti brodova za prijevoz sipkih tereta, 

dok je istovremeno otpremljeno u rezaliπta (uglavnom na srednjem i dalekom istoku) oko 3 milijuna tona 

8

Kretanje cijena novogradnji 

nosivosti, πto predstavlja porast flote ovih brodova od oko 1,7%. Ukoliko se rokovi isporuke budu poπtivali, do 

kraja tekuÊe godine trebalo bi biti isporuËeno joπ 4 milijuna nove tonaæe od Ëega 10 Capesize-ra i 12 Panamaxa. 

Ako se otprema u rezaliπta zadræi u 9-mjeseËnom prosjeku moguÊ je porast flote brodova za prijevoz sipkih 

tereta za dodatnih 4 milijuna tona, tj. godiπnje poveÊanje flote od oko 2,7%. S obzirom na stanje træiπta za oËekivati 

je da Êe rezanje tonaæe iÊi usporeno. U 2004. oËekuje se daljnja isporuka od oko 13 milijuna tona nosivosti. 

PISMO UDRUGE MARE NOSTRUM 

UPU∆ENO KARDINALU JOSIPU BOZANI∆U 

U Rijeci je odræana 19. studenog 2003. g. sjednica Udruge brodara Mare Nostrum. Tom prilikom je, na poticaj zamjenika 

ministra pomorstva, prometa i veza, odluËeno uputiti kardinalu Josipu BozaniÊu pismo slijedeÊeg sadræaja. 

Ekscelencijo! 

U trenucima zahuktale predizborne kampanje i mnoπtva politiËkih,gospodarskih i inih programa raznih stranaka, 

a nadasve u poplavi raznih obeÊanja koja mogu samo ludom biti radovanje, oku mila i srcu ugodna zasjala je poruka 

iz pastirskog pisma 

Hrvatske biskupske konferencije pod Vaπim predsjedanjem sa 27. plenarnog zasjedanja u Hvaru da je, meappleu ostalim, 

potrebno razvijati “…poljoprivredu, POMORSTVO, zaπtitu okoliπa…”. 

Zaista nevjerovatno zvuËi da se niti jedna politiËka partija u svojim gospodarskim programima nije sjetila niti 

udostojila spomenuti pomorstvo kao granu koju treba razvijati kako je to jasno i nedvosmisleno uËinila Hrvatska 

biskupska konferencija, pa samim time Vaπe biskupsko zalaganje apsolutno dobiva na svojoj vrijednosti i teæini. 

Posrnulo hrvatsko brodarstvo, odnosno ono malo najæilavijeg πto je od njega ostalo, za svoje duhovno zdravlje i 

sigurnost obraÊa se svome zaπtitniku Svetom Nikoli i ostalim nebeskim zagovornicima, no, bez ovozemaljske potpore 

i brige teπko Êe se moÊi vratiti na stare staze slave i uspjeha. I zato Vam, ekscelencijo, posebno i veliko Hvala! 

Ufamo se u Boga i æelimo vjerovati da Vaπ glas Ëuju i usliπaju ga i oni koji mogu za pomorstvo neπto konkretno 

uËiniti i doprinijeti i nimalo ne sumnjamo da Êemo i na tom polju imati Vaπu potporu. 

Na kraju koristimo priliku iskreno Vam Ëestitati na zagrnuÊu kardinalskim grimizom, te Vam æelimo da Bog 

blagoslovi Vaπe trude na svekolikoj duhovnoj obnovi hrvatskog Ëovjeka i budite uvjereni da Êete meappleu pomorcima 

i svim djelatnicima brodarske djelatnosti imati vjerne i odane sljedbenike. 

9

Ivica ©urkoviÊ, dipl. iur, πef Pravne sluæbe i osiguranja 

OBNOVA I REKONSTRUKCIJA 

GRAND HOTELA IMPERIAL 

(nastavak) 

Redovni Ëitatelji ovog bulletina imali su priliku u 

nekoliko proπlih brojeva, slikama i tekstom iz pera 

predsjednika Uprave Grand Hotela Imperial d.d., 

gospara Hrvoja Miloglava, pratiti razvoj ovog 

naπeg projekta koji je bio motiviran s jedne strane 

æeljom Atlantske plovidbe za diversifikacijom djelatnosti, 

a s druge æeljom da se Hotel Imperial, ovaj 

prvoklasni objekt i spomenik dubrovaËkog turizma, 

obnovi nakon straπnih ratnih razaranja koje su u 

Domovinskom ratu, kukaviËki, poËinili oni koji su 

se s obronaka Srapplea, topniËki iæivljavali nad svima 

koji su u Hotelu Imperial potraæili svoj spas. 

IæivljavajuÊi se nad naπim prognanicima, ti barbari 

su, pored oduzetih ljudskih æivota, uspjeli spaliti i 

uniπtiti veÊi dio objekata Imperiala. 

U ovom broju ne moæe vam se s najnovijim vijestima 

o razvoju ovoga projekta obratiti gospar 

Hrvoje Miloglav jer se nalazi na specijalizaciji u 

inozemstvu, pripremajuÊi se u jednom od najcjenjenijih 

Hiltonovih hotela - Hilton Park Lane u 

Londonu - za sloæene rukovodeÊe poslove koji ga 

Ëekaju kad se hotel obnovi i otvori. 

I u ovom broju objavljujemo nekoliko zanimljivih 

fotografija koje najbolje pokazuju u kojoj smo fazi 

obnove. Prvobitno je bilo zamiπljeno da potpuno 

obnovljeni hotel bude otvoren tijekom veljaËe 

2004. g. No, zbog brojnih, tzv. “kiπnih” dana 

tijekom ovogodiπnje zime, nuænog smanjenja 

opsega radova za vrijeme posjete Svetog Oca 

Dubrovniku i nekih drugih opravdanih razloga, 

dogovoreno je da Êe hotel biti zavrπen krajem oæujka 

2004. g. za tzv. “soft opening”, a da Êe tzv. 

“grand opening” biti tijekom svibnja 2004. g. 

PrateÊi nacionalne i lokalne medije tijekom ove 

godine, saznali smo da je Dubrovnik izgubio, ili je 

pred gubitkom, vrlo unosnih turistiËkih poslova jer 

trenutno nema hotelske kapacitete s “pet zvjezdica”. 

10

Zbog toga smo dodatno poæurivali radove na 

obnovi Hotela Imperial æeleÊi naπ hotel (koji po 

svojim sadræajima treba nadmaπiti “pet zvjezdica” 

po kriterijima Ministarstva turizma Republike 

Hrvatske) otvoriti πto prije. 

Hilton International Co. nas je, s druge strane, 

uvjerio da svakodnevno prima zahtjeve za rezervacije 

kapaciteta hotela od vrlo uglednih i plateæno 

sposobnih klijenata. Imenovao je i vrlo iskusnog 

glavnog managera hotela, gospodina Willy 

Blattnera koji ima 27 godina iskustva rukovoappleenja 

Hiltonovim hotelima (izmeappleu ostalih, u New 

Yorku, Torontu, Istanbulu, Ankari, Zurichu). 

OËekujemo da Êe se gospodin Blattner uskoro 

doseliti u Dubrovnik i zapoËeti s pripremama za 

otvaranje hotela, ukljuËivπi u to i izbor osoblja. U 

ovom trenutku pretpostavljamo da Êe u 

novootvorenom hotelu posao dobiti oko 100 radnika, 

πto postojeÊih, πto onih koji Êe se prvi put 

zaposliti u hotelu. Ovo Êe svakako biti i velik doprinos 

smanjenju nezaposlenosti na naπem podruËju. 

Ne moæemo u ovom Ëlanku ignorirati Ëinjenicu da 

nam je postojeÊa graappleevinska dozvola, poniπtena, 

ali kako je u tijeku postupak po zahtjevu Grand 

hotela Imperial d.d. za izdavanje nove graappleevinske 

dozvole, oËekujemo da Êe ona uskoro biti izdana i 

da Êe se obnova hotela nastaviti u punom opsegu te 

da Êe hotel biti otvoren na vrijeme i da Êe u njemu 

naÊi svoje radno mjesto i svi postojeÊi radnici, ali i 

oni dodatni koji Êe biti zaposleni prije otvaranja. 

Bilo kakvo odugovlaËenje prilikom izdavanja nove 

graappleevinske dozvole imalo bi teπke posljedice i to 

ne samo zato πto bi otvaranje hotela u predviappleenim 

rokovima doπlo u pitanje, nego bi svu nastalu πtetu 

snosili iskljuËivo Grand Hotel Imperial d.d. tj. 

Atlantska plovidba d.d. i ostali inozemni ulagaËi. 

Posebna je tema kako bi se to odrazilo na ugled 

same Republike Hrvatske u krugovima potencijalnih 

inozemnih investitora koji planiraju ulaganja u 

naπoj domovini. Naπi partneri i suulagaËi u ovaj 

projekt, Hilton International Co i Bau Holding 

Strabag AG, koji su u obnovu ovog hotela veÊ 

davno uloæili gotov novac, zaprepaπteni su razinom 

pravne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, osobito 

zato jer smo ih za vrijeme pregovora oko njihovog 

ulaganja uvjeravali da je pravni sustav i pravna 

sigurnost u Republici Hrvatskoj na istoj razini kao i 

u njihovim, zapadnoeuropskim dræavama. 

Dubrovnik, 14. studenog 2003. g. 

12

RAZGOVOR 

RAZGOVOR 

RAZGOVOR 

RAZGOVOR 

kap. Ivica –uraπ, prvi Ëasnik palube 

«NAJBITNIJA JE 

ORGANIZACIJA 

POSLA≥ 

«Love Letter≈ i «Love Song≈. Kao prvi Ëasnik 

palube stalno ste na tim brodovima. 

Od samog poËetka. Pri preuzimanju broda 

«Love Song≈ bilo je malo «grubo≈. Barba i kapo su 

bili Nijemci, a svi ostali Filipinci. NjemaËki brod. 

©esnaest godina star. Interesantno, prvih godina na 

tim brodovima bilo je sedam ljudi, a kad smo mi 

doπli, zatekli smo ih osamnaest, devetnaest. Oni su 

otiπli, a mi odmah preuzeli brod. Nisi imao koga πto 

pitati. Naπi, zapovjednik i kapo, jedini su doπli 

sedam dana prije i vidjeli situaciju na brodu. InaËe, 

kao pomorcu, meni se ti brodovi sviappleaju. I taj 

njemaËki naËin. Premda je bio namijenjen za kontejnere, 

brod od samog poËetka radi s teπkim teretima. 

©to je za nas praktiËno, dizalica moæe doÊi u 

svaki kut broda i pokupiti sve πto nam treba. 

Funkcionalni su. Doslovno mogu krcat sve, osim 

tekuÊih tereta. ©to god se promisli, moæe se nakrcati. 

I rasuti tereti. I æito. Po palubi ima velika napajanja 

strujom, tako da moæe raditi i za frigo brod, da 

se krcaju banane. 

Poslovi prvog Ëasnika palube 

Najbitnija je organizacija posla. Devedeset posto 

mog posla svodi se na planiranje. Kako, πto i gdje 

ukrcati. U pet porata dogodi se da ukrcani teret 

treba prebacit na drugo mjesto da bi se ukrcao novi, 

pa ga opet vratiti, da bi se u treÊem portu premjestio 

na neku drugu poziciju. Isto tako i kod iskrcaja. 

Proπle godine, negdje u ovo vrijeme, zapovjednici 

Periπa KmetoviÊ s broda «Love Letter≈ i 

Ivan GovorËin s broda «Love Song≈, javljajuÊi 

se za Atlant bulletin, upozorili su kako je tempo 

rada i æivota, usporeappleen s bulk brodovima, 

ubrzaniji. Na utrku s vremenom i profitom. 

»este ukrcaje i iskrcaje tereta. Na manje razdaljine 

meappleu lukama. 

• Roappleen u Dubrovniku 06. 07. 1973.g. 

• Zavrπio Pomorski fakultet 

• Prvo ukrcanje na mb Peljeπac 1992. g. 

• Kao III. Ëasnik ukrcan 1997. na mb Peljeπac 

• Kao II. Ëasnik 1998. na mb Kupari 

• Kao I. Ëasnik 2001. na mb Konavle 

13

Jest, to je sigurno tako. Zna se dogoditi da u jednoj 

luci ostanemo dvadesetËetiri ure, i to uz teπki 

fiziËki rad. I onda, kada bi se trebalo odmorit, Ëeka 

te straæa, sve to u nekim rijekama, gdje treba proÊi 

joπ deset ura. Manovre, pa izaÊi na otvoreno more. 

Tek onda moæemo reÊi - sad smo slobodni. U dan i 

po spavaπ uru, dvije. 

Brodovi su u viπegodiπnjem najmu, uglavnom 

na putovanjima po lukama Dalekog istoka. 

Stalno isti charter. Stalno iste rute. U veÊini 

porata sad nas znaju. Ima porata gdje brod godiπnje 

pristane i dvadeset puta. 

U Sluæbi teπkih tereta joπ je i m/b «Lapad≈, a 

m/b «Kupari≈, koji je pripadao starijoj generaciji 

brodova za teπke terete, viπe nije u floti 

«Atlantske plovidbe≈. 

Smanjio se broj, ali tonaæa brodova je otprilike 

ista. «Plitvice≈ i «Kupari≈ su bili puno manje 

tonaæe, a ovi krcaju πest i po tisuÊa. 

Upravo je objavljeno i kako je u obnovi ukupne 

flote, s tvrtkom «Oceana Shipping A.G.≈ potpisan 

ugovor o kupnji broda «Silvrette≈, za prijevoz 

sipkih tereta, nosivosti 75.460 tona, te da Êe 

pod naπom zastavom i imenom «City of 

Dubrovnik≈ taj panamax zaploviti oko BoæiÊa. 

Kakva god je situacija, Atlantska odræava svoju 

tonaæu, πto je bitno. Bilo bi dobro, da je moguÊe, 

izgraditi novi brod jer Êe se pojavit viπak ljudi. 

Definitivno, fali nekoliko brodova, pa tako (πto smo 

govorili) i u Sluæbi teπkih tereta. 

Najavljuju se bolji dani naπeg pomorstva, 

iako su ostali usamljeni zadarska «Tankerska 

plovidba≈ i dubrovaËka «Atlantska plovidba≈. 

Pri tom, πto je takoappleer vaæno, ne treba zaboraviti, 

posljednjih godina mladim ljudima pomorstvo 

kao da viπe nije zanimljivo. Izgubio se interes. 

Mladi Ëovjek, kada zavrπi πkolu, treba ogromni 

novac za poloæiti sve brevete. U tri godine mora 

obaviti kadeturu, poÊi u vojsku i joπ navegati kao 

timunjer, jer to ne moæe kao treÊi Ëasnik, a sve da bi 

osigurao novac kojim Êe platiti brevete. Tako, u te 

tri godine, doslovno nisi niπta zaradio i to je vjerojatno 

veliki Ëimbenik zbog kojeg mladi ljudi nemaju 

interesa. Iako, πto se kasnijeg zapoπljavanja tiËe, 

mislim da su mladima vrata u Atlantskoj uvijek 

otvorena. 

14

I u pomorskim πkolama, na æalost, sve je 

manje uËenika. 

Danas je drukËije vrijeme za pomorce. Sve je 

ubrzano. Kaæem da sam u nekom lijepom gradu, a 

brod mi je vezan sedamdeset kilometara dalje. 

Brodovi malo stoje u portu i nemaπ moguÊnosti 

uzeti taxi izaÊi vani. Doslovno smo potpisali ugovor 

na πest mjeseci boravka na æeljezu. Ideπ punoga i 

vraÊaπ se doma s pola kufera. 

Prije je pomorstvo bilo izazov: nakon πkolovanja 

upoznati neπto novo, pri tom napredovati 

u poslu i naravno viπe zaraditi. 

Po priËi pokojnog mog oca, stalo se u portu 

mjesec dana. Po moru bio si petnaest dana. Danas je 

potpuno obrnuto. U portu si svako malo i ustvari 

jedva Ëekamo kad Êemo isploviti na more da se 

malo odmorimo. Sve ide bræe. U portu nas Ëeka 

posao, a penali su veliki. Ustvari, zbog tradicije sam 

i poËeo navegavati. Najprije iz ljubavi, to mi se 

svidjelo, a poslije iz potrebe, kako bih mogao kupiti 

stan. 

Æelje se ne mijenjaju. Meappleutim, kako rijeπiti 

stambeno pitanje u Gradu, gdje je sada cijena 

metra Ëetvornog Ëak i do pet tisuÊa eura 

Treba biti Ëarobnjak ili deset godina navegavati 

i, s obzirom na cijene, kupiti stan u Mokoπici. 

I kako, onda, sebe vidiπ u buduÊnosti 

Za nekoliko godina vidim sebe kao staro 

Ëangrizalo. Razmiπljao sam o svemu i svaËemu. 

Pomorstvo je danas ubrzano. I cijeli taj æivot. Dok 

sam mlaapplei, to je sve u redu. Sve Êu pregrmiti, ne 

bojim se niËega, ali ne znam πto Êe biti za deset 

godina. Kompjuterizaciju na brodu danas mogu 

pratiti. U po ure to Êu rijeπiti, ali za tri, Ëetiri godine 

ja sam izvan toga. ZnaËi, treba stiÊi neka nova uhodana 

generacija jer opseg posla stalno raste. 

I za kraj 

Pozdrav svim galijotima, bili na moru ili na 

kopnu, naravno uz blagdanske Ëestitke. 

15

M/B 

MIHO PRACAT 

1 2 

3

4 

Poπtovane Ëitateljice i Ëitatelji Atlant bulletina! 

Popis fotografija: 1. Zapovjednik Davor BoæinoviÊ i I. Ëasnik 

palube Joπko Dender; 2. Strojari; 3. U plovidbi; 4. Odmor; 5. Roπtilj, 

meso i dim; 6. VeËera na otvorenom; 7. Rekreacija 

5 

6 

7 

Dopala nam je Ëast predstaviti vam brod Miho Pracat na putovanju iz Porto 

Bolivara za Belledune s teretom ugljena. Da se prikaæe dio iz æivota ljudi 

na brodu (s kruhom od 7 kora) bilo bi nam potrebno puno prostora i 

nadarenosti. Teπko je u nekoliko rijeËi doËarati æivot pomoraca. To valja 

doæivjeti da bi se znalo cijeniti. O plovidbama su napisane mnoge knjige i 

snimljeni filmovi, ali to nije ono pravo, treba to doæivjeti kao ljubav. 

Brod Miho Pracat spada u dobro dræeÊe starije brodove (starce) u floti 

Atlantske plovidbe. S obzirom na godine i podruËja plovidbe, malo je 

brodova koji su ovako dobro odræani. Sagraappleen je davne 1984 god. u 

Brodogradiliπtu Rijeka (duæine 233.8 m πirine 32.2 m i nosivosti 71242 

mt). Iako ima dosta godina, starac zadovoljava sve uvjete danaπnjih teπkih 

vremena i plovidaba poput znatno novijih brodova. K tome zimi vozi u 

podruËja leda i kroz led πto veÊina modernijih brodova ne moæe jer nemaju 

tu klasu. Brod prevozi na ruti Kanada - USA - Trinidad & Tobago Juæna 

Amerika sa teretima æeljeznom rudom/æeljezni koncentrat za USA i 

Trinidad, a iz Juæne Amerike ugljen/petcoke za Kanadu (Belledune). 

Tempo rada u lukama i na brodu svakim danom je sve bræi i teæi, a boravak 

u lukama sve kraÊi. Kontrole su rigoroznije i uËestalije, a Ëlanova posade 

sve je manje - kao i zanimanja mladosti za æivot na moru, odnosno za zvanje 

pomorca. Ovakav æivot nitko ne æeli. Prije su se polagali prijamni ispiti 

za upis u srednju pomorsku πkolu. Danas je i bez prijamnog ispita teπko 

napuniti razred. Po ovome se vidi koliko je zanimanje i koliko je cijenjeno 

pomorsko zvanje. Smanjenje posade zamjenjuje se entuzijazmom i profesionalnoπÊu 

ostalih na brodu. Dok joπ ima onih koji vole ovaj poziv, 

dakako uz pomoÊ ostalih, uspjeva se dobiti trka s vremenom, to jest postiÊi 

πto viπe za πto kraÊe vrijeme. U lukama iskrcaja obiËno se bude oko tri 

dana, a ti dani posve su ispunjeni iskrcajem i ukrcajem tereta, pregledima 

te popravcima koji se ne mogu obaviti na moru. Tu su joπ smjene i 

mnoπtvo drugih obveza pa posada viπe voli odspavati (a i toga im fali) nego 

izaÊi jer su luke daleko od gradova. Sretni smo kada sve proapplee bez primjedbi 

i brod isplovi. Davno su proπla vremena kada smo molili Boga da πto 

prije stignemo u luku i na vez kako bismo se malo odmorili. Danas molimo 

Boga da πto prije isplovimo na more i uappleemo u koliko-toliko normalan 

æivot - normalan za naπe pojmove. 

Dosla su nova doba. Pisma su rijetkost (osim sluæbene poπte), ljubavni i 

obiteljski razgovori vode se preko javnih telefonskih govornica (pa se i tu 

Ëeka red). Lako je gdje postoji mreæa mobitela i sms poruka. Ipak s godinama, 

kako starimo, sve se radije sjeÊamo ljepπih vremena kada nam je 

bilo lakπe ploviti unatoË teæim uvjetima æivota, bez danaπnjeg komfora, 

kompjutora, telefona i ostale tehnike. Zbog svega novoga ugovori su sve 

kraÊi (πto doprinosi boljem efektu rada cijele posade). I informiranost na 

brodovima je sve bolja. Osim obiteljskih poruka dobivamo novine, filmove, 

info emisije πto je za pohvalu. Prije toga nije bilo. 

Sada se pripremamo za smjenu posade. Eto prilike da se dobije sluæbena 

poπta, kasete i pokoja kundurarija iz Grada. Mi ostali nastavljamo plovidbu 

Mihom Pracatom prema predviappleenom planu i brojimo dane do sljedeÊe 

smjene. 

Na kraju Êu sve Ëitatelje pozdraviti poznatom izrekom “Ploviti se mora, 

æivjeti se ne mora”. Dio ove izreke stoji na ulazu u zgradu Atlantske 

plovidbe. Kaæe se da ima tri vrste ljudi - oni æivi koje pozdravljamo, mrtvi 

kojih se sjeÊamo. TreÊi su pomorci. Njima æelimo dobru plovidbu, mirno 

more i sretan povratak u krug obitelji. 

S poπtovanjem, zapovjednik m.b. Miho Pracat, Kap. Davor BoæinoviÊ

KUPNJA I UPORABA 

VISOKOTLA»NE PUMPE 

U prvom kvartalu ove godine donijeli smo odluku 

o ureappleenju brodskih skladiπta i paluba naπih brodova 

“Miho Pracat”, “Jadran”, “Peljeπac” i 

“Konavle”. Radovi su se sastojali u uklanjanju 

korozije i bojanju svih tih povrπina. Osnovni razlog 

bio je ponajprije u potrebi da se ovi brodovi dovedu 

u πto bolje stanje odræavanosti buduÊi da su stari 

20 i viπe godina i da s obzirom na zahtjeve træiπta i 

naπih naruËitelja, postignu bolje vozarine. Nije nam 

promakla niti Ëinjenica da su kontrole brodova od 

strane luËkih vlasti posvuda u svijetu, a osobito u 

Sjevernoj Americi, postale sve rigoroznije pa smo 

æeljeli izbjeÊi bilo kakve primjedbe u buduÊnosti. 

Upravo u vrijeme donoπenja odluke o tim radovima 

træiπte na kojem poslujemo pokazalo je prve 

znakove poboljπanja nakon dugogodiπnje krize pa 

smo æeljeli izbjeÊi dugotrajne radove i zastoje u 

eksploataciji, sve u cilju ostvarenja πto veÊeg prihoda. 

Zbog svega toga donesena je odluka da Druπtvo 

kupi jednu visokotlaËnu pumpu i da dodatno ukrcani 

Ëlanovi posade brodova izvrπe ove radove. 

Nabavljena je pumpa marke Hammelmann koju 

pokreÊe Caterpillar motor snage 125 kW. Ona radi 

tako da se s udaljenosti od najviπe 5 cm, pritiskom 

od 1500 bara vodom ispire korodirano mjesto i na 

taj naËin uklanja korozija. Pumpa troπi oko 2000 

litara vode u tijeku jednog sata rada. Nakon suπenja 

oËiπÊenih povrπina pristupilo se bojanju. Prije 

nabave pumpe u tvornici je izvrπena i familijarizacija 

naπih pomoraca za rukovanje s njom. 

Pumpa je isporuËena na m/b “Miho Pracat” dana 

1. svibnja 2003. g. u Rotterdamu. Tada su ukrcani i 

dodatni Ëlanovi posade zaduæeni za obavljanje ovih 

radova. Do polovice lipnja 2003. g. u cijelosti je 

oËiπÊeno i obojano svih sedam skladiπta na m/b 

“Miho Pracat”. Nakon toga je pumpa prenesena na 

m/b “Jadran” gdje su obavljeni isti poslovi, dodatno 

18

i na vanjskim dijelovima skladiπta i brodskoj palubi. 

Polovicom kolovoza pumpa je ponovno 

vraÊena na m/b “Miho Pracat” da bi se tu zavrπilo 

ËiπÊenje vanjske strane skladiπta. PoËetkom 

listopada ove godine radovi su se nastavili na m/b 

“Peljeπac”. U cijelosti se obavilo ureappleenje vanjskih 

strana grotala skladiπta i glavne palube. Skladiπta 

na ovom brodu Êe biti ureappleena tek u sijeËnju 2004. 

g. zbog ranije preuzetih i ugovorenih putovanja 

broda. Nakon πto se u cijelosti zavrπe radovi na 

m/b “Peljeπac” na red Êe doÊi m/b “Konavle”. 

Osim boljeg stanja brodova ovim radovima su 

postignute i ogromne uπtede jer bi za izvoappleenja 

ovih radova, npr. u nekom brodogradiliπtu, brod 

bio dugotrajno izvan eksploatacije. 

Pored Ëlanova Uprave Druπtva koji su bili 

zaduæeni za provoappleenje ovih aktivnosti treba 

istaknuti da su, pod rukovodstvom kap. Mata Baja, 

i uz suradnju tehniËkog inspektora Petra FarËiÊa, 

veÊinu ovih radova obavili voapplee palube Pero 

Semiz i Jozo Koπta, kormilari Zoran Roso, 

19

Tihomir BukviÊ, Damir ObradoviÊ i Pero Radovac, 

te mehaniËar Miro CrnËeviÊ. Bilo bi nepravedno ne 

navesti da su im pomoÊ, kad god im je to trebalo, 

pruæali i ostali Ëlanovi posade. 

Na kraju istiËemo da su se svi ovi radovi obavili 

u lukama Sjeverne Amerike (SAD i Kanada) gdje 

su na snazi najstroæi zahtjevi zaπtite okoliπa. 

Tamoπnje vlasti su nam izaπle u susret i odobrile 

provoappleenje ovih radova, a po njihovom zavrπetku 

dobili smo sve pohvale tih istih vlasti buduÊi da 

nije zabiljeæeno nikakvo oneËiπÊenje okoliπa. 

20

Kap. Ivica ZupËiÊ - –anko 

PUTOVANJE VANCOUVER, 

BC ZA SANTOS VIA CAPE HORN 

Jedno obiËno/neobiËno putovanje broda 

«Imperial≈ s teretom rasutog sumpora iz kanadske 

luke Vancouver, za brazilsku luku Santos. 

Zavrπetak ukrcaja tereta, odlazak iz Vancouvera 30. 

srpnja poslije podne. Prema instrukcijama vremenskih 

unajmitelja broda, napravljen je plan putovanja 

od Vancouvera prema jugu, u sjeverni Pacifik, 

juæni Pacifik pa prolaz juæno od rta Horn prema 

iskrcajnoj luci Santos. Na ugovorenu brzinu od 13 

Ëvorova, planirani je dolazak u Santos 30. kolovoza, 

naravno abd. Dugo putovanje, ali s ovim brodom 

veÊ smo navikli na duga i monotona putovanja. 

Naravno, svi smo priæeljkivali ovo putovanje via 

Panama kanal ili via Magellan strait, ali poπtuju se 

instrukcije unajmitelja. Prolaskom kraj Paname ili 

Magellana bilo bi i mobitel signala i kontakta s 

obiteljima jer je u danaπnje doba obvezno pitanje 

posade gdje i kada Êe biti «signala≈. Moderna navigacija, 

raznorazni tipovi mobitela, ugodna glazba 

ulaznih poziva, novosti od kuÊe, neprospavana noÊ 

u oËekivanju dobrog signala, sve je to dio danaπnje 

navigacije. Putovanje Pacifikom prolazi uglavnom 

u dobrom raspoloæenju, a vremenski su uvjeti solidni 

uz preteæito w-sw-s vjetar i more. Mrtvo more 

uglavnom iz w-sw smjera. Brod valja i posrÊe, ali 

niπta pretjerano. Dok se moæe spavati, a kuhar 

kuhati juhu, svi su zadovoljni. Jedino se mijenja 

predviappleeno, planirano vrijeme dolaska u Santos. 

OËekujemo kaπnjenje u dolasku. BuduÊi da mi je 

ovo prvi put, u 33 godine navegacije, da Êu proÊi rt 

Horn, Ëitam dostupne publikacije o plovidbi u tom 

podruËju. Nailazim na podatak da izrazito lijepo 

vrijeme bude samo cca 6 dana u godini. BuduÊi da 

je naπ prolaz u tom podruËju u zimskom periodu, 

nisam baπ optimist i ne nadam se lijepom vremenu. 

Takoappleer, u razgovoru s kolegama na brodovima 

(«halo naπi≈), dobivam informacije od starijih 

zapovjednika koji su veÊ prije prolazili rt Horn da 

moæemo oËekivati loπe vrijeme i iznimno visoke 

valove æivog i mrtvog mora, te da prolaz moæe 

«potrajati≈, naravno zbog prilagoappleavanja kursa 

broda vremenskim uvjetima i smjeru valova i zbog 

toga na gubitku brzine. 24. kolovoza joπ smo jednom 

provjerili osiguranja pokopaca skladiπta, te sva 

vrata i otvore na brodu. Sve je u redu. 25. kolovoza 

probudio sam se ranije nego obiËno i poπao na most 

popiti jutarnju kavu s prvim Ëasnikom i kadetom u 

gvardiji. Na moje iznenaappleenje vrijeme je lijepo, 

oblaËno s laganim vjetrom, more mirno. Prolaz uz rt 

Horn oËekujemo oko podne. S obzirom na vremenske 

uvjete, promijenili smo planirani kurs i 

odluËili proÊi bliæe samom Hornu, naravno uvijek 

na sigurnoj udaljenosti. I ostali su Ëlanovi posade na 

nogama. Nije ih probudio konobar ili kadet, sami su 

se digli, svi znatiæeljni i iznenaappleeni. OËekivali su 

fortunal, a osvanula bonaca. Pripremaju se fotoaparati. 

Na radaru se veÊ vidi rt Horn. Prohladno je, 

moæe se reÊi zima je. U daljini se vide brda i planine 

okovane vjeËitim ledom. Napokon i taj dugo oËekivani 

rt Horn. Prolazimo ga na udaljenosti od 3 do 5 

milja. Primamo poziv putem vhf-a od lokalne 

mornarice na kontrolnoj postaji. Dajemo podatke o 

brodu i putovanju. Zaæeljeli su nam ugodan nastavak 

putovanja i sretan dolazak u luku odrediπta. 

Na zapovjedniËkom mostu i palubi je neobiËno 

æivo. ©kljocaju fotoaparati, svi æele sliku za 

uspomenu jer tko zna kada Êe nam se opet pruæiti 

prilika proÊi rt Horn po bonaci. Naravno, popilo se 

i piÊe u ime ovog dogaappleaja uz uobiËajenu zdravicu 

«u zdravlje naπe i naπih doma≈. Svi smo nekako 

veseli, kao da nam je pao veliki kamen sa srca, kao 

da je putovanje zavrπilo. Pa i nije joπ mnogo ostalo, 

planiran je dolazak u Santos 01. rujna, abd. Isti dan 

poslijepodne πaljem e-mail poruku mojim prijateljicama, 

Ëasnim sestrama na DanËama, opisujem 

dogaappleaj i zahvaljujem se u ime cijele posade i svoje 

21

osobno za njihove stalne molitve i zagovor kod naπe 

Gospe od DanaËa, za sve nas pomorce. Sutra dan 

dobijemo odgovor od Ëasne majke Kornelije, Ëasne 

sestre Katice i svih sestara samostana «DanËe≈. 

Prekrasne rijeËi poruke dopiru i svakog diraju u 

srce. Svi smo oduπevljeni i po tko zna koji put 

uvjereni da molitva nema granice. Eto Ëula se i na 

dalekom Hornu. Ostali dio putovanja prolazi relativno 

brzo, te 1. rujna stiæemo na vanjsko sidriπte 

luke Santos Tu je predviappleen duæi boravak zbog generalnog 

πtrajka carinske sluæbe u Brazilu. U Santosu 

je obavljena dugo iπËekivana smjena dijela posade, 

kao i smjena zapovjednika, te sam napokon, nakon 

neπto viπe od 5 mjeseci boravka na brodu, 6. 

listopada, sretno i zdravo stigao u krug obiteljskog 

doma. Naravno da sam nakon par dana posjetio 

Ëasne sestre na DanËama i uz ugodan razgovor, 

kavu i njihove poznate domaÊe kolaËiÊe, 

prepriËavao naπe putovanje i ugodan prolazak rta 

Horn. Eto, Ëuda se dogaappleaju, te joπ jednom i ovim 

putem velika hvala Ëasnoj majci Korneliji i svim 

Ëasnim sestrama samostana «DanËe≈ za njihovu 

molitvu za nas pomorce. 

22

BRODSKI MOTORI 

Mladi profesor na Pomorsko-tehniËkoj πkoli u Dubrovniku Mato BiliÊ, dipl. ing., autor je πkolskog 

udæbenika BRODSKI MOTORI. 

Ovo je tek drugi udæbenik u Hrvatskoj za istoimeni predmet, namijenjen uËenicima srednjih pomorskih 

πkola. Promocija knjige odræana je 24. srpnja u klaustru FranjevaËkog samostana u Roæatu. Recenzenti 

knjige bili su prof. dr. sci. Luko MiliÊ, dipl. ing. Dalija MiliÊ Kralj, mr. sci Vedran JelaviÊ i mr. sci. Æeljko 

Kurtela, O vaænosti i potrebi ovakve struËne literature govorili prof. dr. sci. Luko MiliÊ i dipl. ing. Dalija 

MiliÊ Kralj. Udæbenik je lektorirala prof. Martina JelaviÊ. 

Evo πto je u povodu izdavanja ove knjige kazao sam autor: 

Ponukan nedostatkom udæbenika iz predmeta 

Brodski motori, poglavito za srednje πkole, doπao 

sam na ideju da bilo dobro napisati ovaj 

udæbenik, kako bi se uËenicima olakπalo svladavanje 

dosta teπke materije, imajuÊi pri tome na 

umu Ëinjenicu da se radi o srednjoπkolcima kojima 

je teπko pratiti odreappleenu struËnu materiju 

bez pisanog udæbenika. 

Udæbenik je trebao biti pisan u skladu s nastavnim 

planom i programom Ministarstva prosvjete 

i πporta, uz napomenu da su ljudi iz Ministarstva 

koji piπu nastavne planove i programe, u 

udæbenik doslovno prepisali sve naslove i podnaslove 

iz udæbenika koji je do sada bio u uporabi. 

Kako se u meappleuvremenu u pomorskim πkolama 

poËela primjenjivati S.T.C.W. konvencija, u 

udæbenik sam unio i dio materije iz te konvencije. 

Udæbenik je podijeljen u πesnaest poglavlja. 

Prvih pet poglavlja odnosi se na osnovne nazive, 

vrste i karakteristike Otto i Diesel motora. 

©esto poglavlje odbraappleuje konstrukcijske 

dijelove s glavnim funkcijama i slikovitim prikazima 

pojedinih dijelova motora. 

Poglavlja broj 7, 8, 9 i 10 obraappleuju na jednostavan 

naËin sustave goriva, ulja, rashladne vode i 

zraka. 

U poglavlju 11. opisani su naËini pokretanja, a u 

12. naËini ispiranja motora. 

13. poglavlje objaπnjava poslove nadzora motora, 

pripreme za njegovo upuÊivanje, dræanje straæe u 

strojarnici, te upute za voappleenje dnevnika stroja. 

U 14. poglavlju objaπnjavaju se karakteristike 

motora, ukljuËujuÊi indiciranu, efektivnu snagu. 

Predzadnje, 15. poglavlje obraappleuje odræavanje 

motora, dijagnostiku kvarova i naËin narudæbe 

priËuvnih dijelova, a posljednje (16.) obraappleuje 

ispitivanje motora u tvornici na probnom stolu. 

Izdavanje ovog udæbenika pomogli su samo 

DubrovaËko-neretvanska æupanija i naπ dubrovaËki 

brodar Atlantska plovidba d.d., pa koristim 

priliku da im se i ovim putem zahvalim. 

23

Anica KisiÊ 

Pomorski muzej u Dubrovniku 

Bogata tisuÊljetna pomorska proπlost Dubrovnika i njegovog 

kraja ponos su hrvatskog naroda. Da Ëitateljstvu 

pokaæemo i srcu mu pribliæimo dio te naπe bogate pomorske 

ostavπtine, upoznat Êemo vas s dubrovaËkim Pomorskim 

muzejom koji Ëuva znatne materijalne dokaze naπe pomorske 

proπlosti, pa je po tome jedan od najznaËajnijih takvih muzeja 

u Hrvatskoj. 

Probuappleena nacionalna svijest i spoznaja o potrebi oËuvanja 

identiteta potaknula je veÊ krajem 19. stoljeÊa mnoge intelektualce 

da skupljaju predmete za pomorsku zbirku u sklopu 

Domorodnog muzeja (koji 2003. slavi 130. godiπnjicu osnutka). 

Kada se 1932. Domorodni muzej preselio u tvrappleavu Sv. 

Ivana, bila je postavljena i izloæba pomorskog odjela. 

I druπtvu “Dub” bilo je na srcu oËuvanje pomorske baπtine, 

pa je 1971. upriliËilo, za ono doba velebnu izloæbu 

“DubrovaËko pomorstvo kroz vjekove” u palaËi Sponza. 

Sastavljeni u viπe odbora, s poËasnim odborom, ugledni 

dubrovaËki kapetani i intelektualci razliËitih struka, predstavili 

su na izloæbi 855 predmeta, slika brodova, maketa i sl., 

koje su posudili iz privatnih zbirki i crkava. Nakana im je bila 

da otkupima i darovima poveÊaju fundus za novi pomorski 

muzej. U tome ih je omeo Drugi svjetski rat. S vremenom su 

predmeti vraÊeni crkvama i vlasnicima, ali su ipak mnogi 

darovani, pohranjeni ili prodani Muzeju, πto je znatno obogatilo 

njegov fundus. 

Inicijativom Jadranskog instituta danaπnje Hrvatske 

akademije znanosti i umjetnosti (bivπe JAZU), ostvarena je 

1949. davna zamisao da se osnuje u Dubrovniku samostalan 

Pomorski muzej povijesnog usmjerenja, koji je od 1952. 

smjeπten na 1. katu tvrappleave Sv. Ivana. 

Tvrappleava Sv. Ivana na Mulu jedna je od Ëetiri najveÊe 

gradske utvrde. Gradnja je zapoËela u 14. stoljeÊu s namjerom 

da πtiti gradsku luku od juænih valova i od neprijatelja. 

Smjeπtaj muzeja u ovu tvrappleavu posebne ambijentalne vrijednosti 

izvanredan je spoj sadaπnjosti i proπlosti. S prozora i 

terase Muzeja vidi se gradska luka koja joπ i danas ima sve 

znaËajne obrise kao i na prikazu luke s Gradom koju zaπtitnik 

sv. Vlaho dræi na ruci na slici Nikole BoæidareviÊa oko 1500. 

godine (iz Dominikanskog samostana, a koja se moæe vidjeti 

u muzeju u kopiji). 

Upraviteljem Muzeja 1953. postaje dr. Josip LuetiÊ, koji je 

zasluæan da se Pomorski muzej od poËetka uspjeπno razvijao 

u muzeoloπkom, istraæivaËkom i znanstvenom smjeru. 

Kao institucija HAZU Pomorski muzej imao je specifiËan 

razvoj i zadatke. Osim prikupljanja i izlaganja muzejske 

graapplee, djelatnici Muzeja (dr. J. LuetiÊ, a od 1965. i mr. A. 

KisiÊ) istraæivali su razliËite teme iz pomorske proπlosti, pa je 

do 1965. objavljeno 5 knjiga Graapplee za pomorsku povijest 

Dubrovnika. Muzej ima preko 3000 predmeta koje preteæito 

obogaÊuje nalazima iz podmorskih istraæivanja, zatim 

darovanjima i kupnjom predmeta. Ima bogatu knjiænicu od 

preko 10.000 svezaka koju i danas stalno obogaÊuje. 

Od 1972. do 1990. (nakon rata aktivnost se ograniËila na 

rekognosciranje) u suradnji s tadaπnjim RepubliËkim 

zavodom za zaπtitu kulturne baπtine u Zagrebu, Pomorski 

muzej obavljao je podmorska istraæivanja na viπe nalaziπta 

brodoloma preteæito kasne antike (Mljet: uvala Sobra, PolaËe, 

Glavat, razliËita rekognosciranja), zatim za muzej osobito vrijedna 

istraæivanja potonulog nepoznatog broda na lokalitetu 

Drevine iz poËetka 18. stoljeÊa, te istraæivanju dubrovaËkog 

broda iz 16. stoljeÊa u uvali Suappleuraapple na ©ipanu. Ova potonja 

za nas su posebno dragocjena jer pronaappleeni arhivski dokumenti 

izrijekom navode da je u uvali Suappleuraapple 1576. potonuo 

brod “Sv. Jerolim” Jera PrimoeviÊa, a s kojega su, na zahtjev 

nasljednika, nekoliko topova izronili unajmljeni grËki ronioci 

1607. i 1608. 

Nakon razornog potresa 1979., a radi sanacije Sv. Ivana, 

spakiran je i iseljen Ëitav inventar muzeja (pod nadzorom A. 

KisiÊ, koja je nakon umirovljenja J. LuetiÊa u studenom 1984. 

postala voditelj muzeja). OpÊinskom odlukom u rujnu 1984. 

Pomorskom muzeju oduzet je dio I. kata Sv. Ivana u korist 

Bioloπkog zavoda, ali je dobio II. kat tvrappleave. Nakon sanacije 

i ureappleenja novog postava, HAZU je 1987. Pomorski muzej 

„ustupila na koriπtenje“ Skupπtini opÊine Dubrovnik, da bude 

zasebna cjelina u sklopu DubrovaËkih muzeja. 

Autorica ovoga Ëlanka tematski je osmislila i izradila 

sinopsis za novi proπireni postav Pomorskog muzeja. Unutar 

glavne podjele postava na tri odjela: Od kasne antike do pada 

DubrovaËke Republike (I. kat), Pomorstvo dubrovaËkog kraja 

u 19. stoljeÊu i Pomorstvo dubrovaËkog kraja u 20. stoljeÊu 

(II. kat), razraappleene su pojedine tematske cjeline. Poglavito se 

to odnosi na razdoblje do pada Republike: kasna antika (podmorska 

istraæivanja), prve vijesti o Gradu, procvat pomorskih 

veza i trgovaËki ugovori u 12. i 13. stoljeÊu, razvoj gradske 

luke, brodogradnja u 15. i 16. stoljeÊu, procvat pomorstva u 

15. i 16. stoljeÊu, galijun, pomorsko-trgovaËki putevi u 16. 

stoljeÊu, rasprostranjenost dubrovaËkih konzulata, doprinos 

dubrovaËkih znanstvenika pomorstvu od 16. do 18. stoljeÊa, 

najpoznatiji pomorci i sl. Za 19. stoljeÊe tematska podjela je 

jednostavnija: Napoleonova uprava i poËetak austrijske 

uprave (stagnacija pomorstva u prvoj polovici 19. stoljeÊa), 

obnova brodogradnje, pomorsko πkolstvo, DubrovaËko 

pomorsko druπtvo, Peljeπko pomorsko druπtvo, poËetak parobrodarstva. 

U odjelu 20. stoljeÊa glavne su tematske cjeline: 

prva parobrodarska dioniËarska druπtva, DubrovaËka parobrodarska 

plovidba (poslije DubrovaËka plovidba), udio naπeg 

iseljeniπtva u pomorstvu, pomorstvo izmeappleu dva rata, πtete u 

pomorstvu u Drugom svjetskom ratu. U Muzeju su dva panoa 

posveÊena razvoju Atlantske plovidbe i slikama najznaËajnijih 

brodova. Nakon Domovinskog rata dodana je tema razaranja 

gradske luke i luke Gruæ s impresivnim fotografijama pok. 

Pava Urbana i Mira Kernera. 

Bogati fundus Muzeja Ëuva razliËiti vrijedni originalni 

materijal od kasne antike do danaπnjih dana: razliËite dokumente 

i stare putovnice, zemljovide i atlase, stara izdanja knji- 

24

ga i fotografije, razliËite predmete brodske opreme izvaappleene iz 

mora (ukljuËujuÊi amfore) ili saËuvane na kopnu, slike brodova 

i kapetana, brodske instrumente, brodograditeljski alat, 

makete brodova i t.d. Najviπe je predmeta iz 17., 18., i 19. stoljeÊa. 

Predmeti iz 15. i 16. stoljeÊa (iz doba najveÊeg procvata 

pomorstva) naæalost su saËuvani u najmanjem broju (veÊina 

slika i predmeta u originalu Ëuva se u samostanskim zbirkama). 

Meappleu najvrjednim predmetima su dva bronËana πestara i 

ostali predmeti izvaappleeni s potonulog dubrovaËkog broda iz 

1576. u uvali Suappleuraapple na ©ipanu. Ljepotom i vrijednoπÊu 

istiËu se rukom pisane konzularne diplome i patenti kapetana 

na pergamentu i oslikane u akvarelu (18. stoljeÊe do pada 

Republike), zemljopisni atlas - portolan na pergamentu 

Placidusa Caloiro Olive iz 1649., brodska apoteka iz 18. stoljeÊa 

i ona iz 19. stoljeÊa, lijepo oslikane mornarske πkrinje iz 

18. i 19. stoljeÊa, velika pulena - ukras na pramcu broda u 

obliku æenske figure i sl. Muzej Ëuva (neizloæene) zlatni sat 

koji je predsjednik SAD A. Lincoln za zasluge spaπavanja 

broda darovao kap. J. ©unju i zlatni sat koji je ameriËki predsjednik 

K. Coolidge za sliËne zasluge poklonio kap. N. 

Radoπu. Osim nekoliko originalnih zavjetnih slika (veÊina ih 

je prezentirana u kopijama) Muzej posjeduje slike brodova 

(akvarele i ulja) gotovo svih znaËajnijih autora koje su naπi 

pomorci naruËivali u velikim lukama svijeta, kao i respektabilan 

broj od 23 ulja na platnu brodova koje je naslikao naπ 

najistaknutiji portretist brodova B. IvankoviÊ. »uven je portret 

kap. N. UcoviÊa koji je 1906. naslikao V. Bukovac, te 

BukovËev portret kap. A. N. GrgureviÊa (dar obitelji 

StimakoviÊ). Nedavno je gosp. Tin GlaviÊ darovao Muzeju 

portret kap. Federika GlaviÊa koji je naslikao C. MedoviÊ. 

1994. u muzeju je kao kustos zaposlen i –ivo BaπiÊ (povjesniËar-arheolog). 

Od 1986. do danas (za vrijeme 

Domovinskog rata fundus je bio spakiran u metalne sanduke i 

pohranjen u najsigurniji dio tvrappleave) Muzej je napravio 13 

uspjeπnih izloæbi razliËite tematike, od kojih su neke gostovale 

u viπe gradova Hrvatske. 

Osim bavljenja struËnim i znanstvenim radom, godine 

1990. zapoËela je suradnja Pomorskog muzeja s udrugom Ars 

Halieutica koja radi na interdisciplinarnom projektu Baπtina 

drvene brodogradnje u Hrvatskoj. U projektu sudjeluju povjesniËari 

i arheolozi, inæenjeri brodogradnje i jezikoslovci iz 

Zagreba, Zadra i Splita. Svrha je da se oËiπte istraæivanja 

pomorskog kulturnog naslijeapplea proπiri istraæivanjem materijalne 

kulture (plovila, brodograappleevni, ribarski i drugi artefakti), 

ali i one nematerijalne, duhovne kulture (politehniËka 

znanja, vjeπtine, usmena knjiæevnost i dr.) brodograditelja, 

pomoraca, ribara i drugih sudionika naπe pomorske proπlosti. 

Razumljivo je da su istraæivanja najuspjeπnija na tradicionalnim 

obalnim jadranskim plovilima (primjerice gajeta falkuπa) 

za koje joπ uvijek ima materijalnih ostataka i usmene predaja, 

ali pojedinci (posebice ing. brodogradnje dr. Velimir 

Salamon i Miroslav FabijaniÊ) rade i na istraæivanju oblika 

starijih tipova dubrovaËkih brodova. Muzej im daje potporu u 

uputama za likovni materijal i pisanu graappleu. 

Suradnja na projektu Baπtina drvene brodogradnje u 

Hrvatskoj rezultirala je velikom istoimenom izloæbom 

prikazanom u Dubrovniku, Splitu, Betini, Rijeci, Zagrebu, 

Lisabonu i Hamburgu te izdavanjem zbornika Iskustvo broda 

na hrvatskom i engleskom jeziku. 

Od 1998. Pomorski muzej je Ëlan AMMM (Association of 

Mediterranean Maritime Museums - Udruga mediteranskih 

pomorskih muzeja). Ta udruga osnovala se iste godine na 

meappleunarodnom skupu u Dubrovniku, a na inicijativu Museu 

Maritim u Barceloni (gdje je i sjediπte Udruge). 

Sudjelovanjem na skupovima AMMM-a, obvezatno s izlaganjem 

o razliËitim temama (A. KisiÊ), promovira se hrvatska i 

dubrovaËka pomorska baπtina i stvara suradnja s mediteranskim 

(a i ostalim europskim) pomorskim muzejima. 

Doπlo je vrijeme moderne muzeoloπke prezentacije 

razliËitim audiovizualnim sredstvima, kojom je moguÊe 

vizualno prezentirati i razdoblja s manjom koliËinom 

saËuvane originalne graapplee. Muzejska postava mora biti zanimljiva 

i edukativna i ispriËati posjetitelju autentiËnu priËu. U 

tom pravcu idu naπi napori da se stalni postav Pomorskog 

muzeja joπ bolje osuvremeni i proπiri na ostatak I. kata 

tvrappleave, πto uporno pokuπavamo ishoditi od Poglavarstva 

grada. 

Godine 2003. muzej je do sada posjetilo oko 30.000 posjetitelja 

(pojedinaca i u grupama). On je najbolji prozor u svijet 

da se upozna bogata dubrovaËka pomorska baπtina. 

Posjetite nas i Vi. 

25

Tereza GoviÊ 

Korablja od koralja 

Koralji su u proπlosti povezivali zanimljivom sponom jedan elafitski otok i jednu visoku ali napuËenu morsku hrid. Otok 

je Kalamota ili KoloËep, a s njegove se juæne strane usred morske puËine nalazi Dolzella, pomoraËki DjevojËica. To je otoËiÊ 

Sv. Andrije koji je s jedne strane uistinu kao noæem odrezan, stjenovit i nepristupaËan, a prema Lopudu i ©unju blago se spuπta 

prema moru, obrastao borovima i otoËnim biljem. 

Uokolo Svetog Andrije se oduvijek nalaze poste koralja.Ti se tamnocrveni, bijeli ili ruæiËasti morski grmovi rascvjetavaju 

baπ kao i svako stablo. Rastu i imaju ogranke, grane deblje i tanje, a da bi se do njih doπlo treba se udruæiti s mladim ribarima 

i laappleama koje su opremljene specijalnim mreæama i alatima πto su u proπlosti nosili naziv «ad piscandum coralia≈. 

Koraljarstvo je cvjetalo u doba DubrovaËke Republike, a osobito u 15. i 16. stoljeÊu, kako se navodi u spisima DubrovaËke 

kancelarije, kad je na KoloËepu od prvog travnja pa sve do blagdana Sv. Mihajla na more izlazilo i do Ëetrdeset druæina, a 

svaka bila opremljena s jednom ili dvije barke i druπtvom od tri do Ëetiri ribara. 

Njihov je ulov bio unaprijed prodan! Dogovaralo se, naime, da se druæina od poËetka do kraja sezone obvezuje Ëitavu πumu 

koraljnih trsova prodati zakupniku, a to je najËeπÊe bio netko od koloËepskih trgovaca ili pak plemiÊ koji je u trgovini imao 

svoj udio. Baπ se na dubinama uokolo Sv. Andrije nalazi koraljna posta. Kao kuriozum o koraljarstvu, toj proπirenoj i vrlo 

unosnoj grani koja se nekako povezuje s vaappleenjem bisera, stoji Ëinjenica da u rijetko kojemu moru geografske πirine dalmatinske 

obale rastu koralji kako je to sluËaj uz Sv. Andriju, Lastovo i otok Zlarin. Niπta neobiËno, ta se morska biljka moæe 

razvijati jedino pri temperaturi koja se u prosjeku kreÊe od 18 do 30 C . Vjerojatno joj pogoduju i morske struje, ËistoÊa i 

temelj koraljnog debla koji se prije tisuÊa godina nastanio baπ na odreappleenim mjestima i tu zauvijek ostao. 

Koralje je uvijek pratilo zlatarstvo, a niske su se ovih rumenih ogrlica tako lijepo slagale s narodnim noπnjama æena i 

djevojËica naπih otoka, Primorja i ostalih mjesta koja su se, koliko god se æivjelo skromno, dræala starih navada da se u 

obiteljskom naslijeappleu mora naÊi prsten peËatnjak, reÊini, zlatni kolarini i koraljne ogrlice. 

Od skromne je ostavπtine dubrovaËkih zlatara poneπto oËuvano u privatnim posjedima, a dio se, onaj reprezentativni, nalazi 

u izloæbenom prostoru Dominikanskog samostana i muzeju Kneæeva dvora.. Izmeappleu zlatnih se baboËa, tog vrsnog filigranskog 

rada, kao povezica od jedne do druge kugle najËeπÊe slagao - koralj. UobliËen u kuglice, obraappleen znalaËki, on je zagasitost 

zlata podcrtavao svojim crvenim, ponekad gotovo okernim kolurom, tako sliËnim kupjertama starinskih dubrovaËkih kuÊa 

kakve su se nekad sve jedna do druge nastavljale unutar starih naπih mira.. ili se u pravilnim okruglinama πto su ih majstori 

koraljari izbrusili od debljih grana nizale baboËe od veÊe prema manjoj i tako stvorile skupocjenu ogrlicu, gradiranu vjeπtim 

omjerom. Vrijednost se ovog morskog blaga mjerila zlatom, usporeappleivala s biserom. 

Ponekad su se u zavjetima ostavljale koraljne ogrlice za oltarne slike na kojima je djevica Marija, sveta Ana, Ëesto svetica 

Katarina, Isusova zaruËnica. Donatori su ovih ukrasa veÊinom mlade æene i djevojke. Njihove su æelje bile tajne, izreËene 

u molitvama, a obiËno su iz zahvalnosti za zdravlje, muæa koji plovi morima pa se vraÊa kuÊi i za djecu koju su sretno rodile, 

darivale oltar najmilijim nakitom. Takav se prizor joπ moæe vidjeti u napuπtenoj, skoro napola uruπenoj crkvici Sv. Ane u 

BrseËinama u sklopu Bizzarrove kuÊe- ljetnikovca gdje s oltarne slike svete Ane joπ vise Ëetiri ruæiËaste koraljne niske, vjerojatno 

dar posljednjih plemkinja ovog roda. 

O koralju Êe i biseru pjevati don Vlaho Skvadri, koloËepski æupnik i sin ovog otoka, u poemi MaÊuπ i ∆avalica svjedoËeÊi 

da se na KoloËepu joπ u 17. st. vadio koralj s poznatih mjesta u blizini Sv. Andrije. On u MaÊuπu pjeva : «©koljke nosi i 

kamenice drobni biser koji plode, / i rumene joπ granice od koralja, ke nahode / »to oni vade iz dubina sinjeg mora sred 

puËina«. 

PovjesniËar Vicko LisiËar navodi u djelu KoloËep nekad i sad da se ribalo na koralje joπ i u 18. stoljeÊu, a da se 1931. 

godine na otoku naπla grupa Zlarinjana koji su imali bogat ulov. 

DubrovaËkih zlatara viπe nema ili ih je tako malo da se domaÊe zlatarstvo ili koraljarstvo skoro potpuno izgubilo. Sad se 

umjesto naπeg ploda iz morskih dubina mogu kupiti koralji πto rastu u toplim vodama svjetskih oceana. Ali, kako je sve manje 

pravog rada, onog koji je trajao mjesecima da bi se dobilo vrhunsko umjetniËko djelo, ne moæe se iz koraljne praπine i sintetiËkih 

loπih proizvoda niti naslutiti tajnovitost, iskriËavost, zagasitost koralja. On je roappleen u naπim vodama, njime su se 

hranile generacije ribara, on je, napokon, uz lijepu æenu, njezinu bijelu koæu, tamnu kosu, mladost, svilu njezine odjeÊe vremenom 

oæivljavao, baπ kao πto se i biser iz morskih dubina najbolje osjeÊa uz vrelinu koæe, u mirisu puti koji je najbliæi njegovoj 

pravoj postojbini - moru. 

A tamo se uz Dolzellu, gdje za tiha vremena iskaËu palamide kao da se igraju, u proteklih nekoliko stoljeÊa sloæila lijepa 

koraljna πumica. Gledamo li je iznutra, nalikuje na ogoljelo stablo ËiËimka, ali se, izvaappleena na svjetlo dana, iz debla svake 

grane zasjaji crvenkasta vena koja se, razvedena na æilu i kapilare granËica, tako lijepo slaæe s ljudskim krvotokom i pokazuje 

da je koralj æiva grana u morskoj dubini gdje se iz najljepπeg spoja vode, sunca i slanosti raappleaju plodovi koji odvazda prate 

Ëovjeka. 

26

Tamara GoviÊ 

Mato Giorgi - 

zapovjednik dubrovaËkih galija 

O lijevom je boku crkve sv. Luke na PloËama pokraj 

Dominikanskog samostana oslonjena uska nadgrobna ploËa malih 

dimenzija. Njezin je kamen æuÊkasto-bijele boje te se istiËe meappleu 

ostalim nadgrobnim ploËama koje su donedavno u kapitulu obliænjeg 

samostana krile kosti nadbiskupa, trgovaca, pomoraca, puËana i 

plemiÊa. Na ploËi je reljefno izraappleen grb obitelji Giorgi, a iznad njega 

uklesan latinski natpis, krupnim i dubokim gotiËkim slovima: « S: 

HEREDUM/: MATEI: DEVI/ TANA: DEGOR/GI « («Grob nasljednika/ 

Mata Vitalovog/ Giorgi « (Prijevod Tamara G.). 

Iako nedatiran, epigrafski zapis tipom i oblikom slova gotice 

podsjeÊa na ploËice ugraappleene u zidove franjevaËkog i dominikanskog 

samostana, koje biljeæe imena Draæoja, Bratuta, Mihoja, Bojoslava, 

Prvoja, Brajka, Bratislava i drugih puËana i Slavena, davnih obrtnika, 

koji su nekad bili ljudi od krvi i mesa i æivjeli svakodnevnim æivotom 

srednjovjekovnog grada Ëetrnaestog stoljeÊa. 

Ovaj grob bio je vlasniπtvo plemiÊa roda Giorgi (na natpisu piπe 

Gorgi), Vitala i sina mu Mata te njihovih nasljednika. Kako je ova 

mala, gotovo neugledna ploËa danas manje od spomenika, tek komad 

kamena a neznane, nekad znamenite kosti zaboravljene u zajedniËkoj 

kosturnici, vrijedno je zabiljeæiti tko su bili oni πto su izabrali svoj 

poËinak pod svodovima drevnog dominikanskog kapitula. 

Vital Giorgi spominje se na istaknutim mjestima u sluæbi 

Republike, meappleu ostalim i kao stonski knez. Njegov sin Mato spominje 

se viπe puta kao zapovjednik i pomoÊnik zapovjednika dubrovaËkih 

galija koje su pomagale –enoveæane i hrvatsko-ugarskog 

kralja Ludovika u ratu protiv MleËana (1378.-1381.). Prvi se put 

spominje kao pomoÊnik, zajedno s Vlahom Sorgo i zapovjednikom 

galije Marinom Junijem Menze. Ta je galija bila poslana kao pripomoÊ, 

vojni doprinos s dubrovaËke strane protiv onih koji su 

stoljeÊima predstavljali prijetnju maloj republici svetoga Vlaha. U 

travnju godine 1379. bio je zapovjednikom jedne od dviju galija πto 

su plovile u pomoÊ –enoveæanima, a sljedeÊe je godine kao poslanik 

DubrovaËke Republike izmirio pobunjeni kotorski puk i aristokraciju 

koja je morala prebjeÊi u Dubrovnik, nakon Ëega je Kotor preπao 

na stranu hrvatsko-ugarskog kralja. 

Iako izmiren s Kotorom, u nakani da sprijeËi suparniËke kotorske 

trgovaËke brodove u trgovini solju, Dubrovnik πalje svoje laapplee da duæ 

obala Apulije nadgledaju i zaustavljaju nedozvoljenu trgovinu. I 

ovdje susreÊemo Mata Giorgija kao zapovjednika jedne od dubrovaËkih 

galija na straæi. Godine 1380. ulovio je jakinski brod koji je 

prevozio mletaËku robu te ga doveo u Dubrovnik kao ratni plijen. 

UnatoË sukobu sa Zadranima koji su tvrdili da je dio robe s laapplee njihov, 

brod kao i roba na njemu ipak su bili zadræani u Dubrovniku. 

I nakon prestanka rata (godine 1381.) nastavio je Mato Giorgi 

ploviti na dubrovaËkim galijama, boreÊi se protiv gusara i trgovaËkih 

rivala. Godine 1388. poslane su Ëetiri dubrovaËke galije protiv pazmanskog 

kaπtelana Gabrijela, koji je, sakupivπi gusare iz Bara, poËeo 

napadati dubrovaËke trgovce zbog toboænje osvete πto su ovi uhvatili 

neke francuske plemiÊe. Zapovjednici tih Ëetiriju galija bili su Miho 

Menze, Martinuπa Sorgo, Pero Palmota i Mato Giorgi. Tom je prilikom 

Mato ulovio jednu gusarsku laappleicu, dao poubijati njenu 

posadu, a laappleicu slomiti na rtu St. Angelo. Pobijeappleeni su gusari nakon 

toga odustali od napada, vratili DubrovËanima trgovinu i 

zarobljenike, a Mato je u Dubrovniku doËekan s hvalom i poπtovanjem. 

Æivotni put i djelo ovog zaboravljenog graappleanina pomoraËke 

DubrovaËke Republike osvjetljava i razdoblje u kojemu je plovidba 

bila opasna, Ëesto zaprijeËena moÊnim neprijateljima i takmacima na 

Sredozemlju. Oni koji su se mogli odræati u neizvjesnim trgovaËkim 

plovidbama morali su biti ljudi neustraπivi, pravi morski vukovi, 

vjeπti, lukavi, Ëesto odluËni potegnuti pravi potez da bi spasili 

posadu, teret i brod. Takav je bio i ovaj plemiÊ, koji se ne istiËe po 

bogatstvu, ali svjedoËi da je na moru ostao dugo, da se nije povukao 

u mirniji æivot na kopnu, veÊ se ogledao s mnogim opasnostima, 

pobjeappleivao ih i nosio naslov pravog zapovjednika brzih dubrovaËkih 

jedrenjaka. Kako pripada razdoblju 14. stoljeÊa kad se dubrovaËka 

trgovaËka flota joπ itekako morala boriti za slobodan prolaz i prestiæ 

trgovini, njegov je doprinos tek jedna karika u lancu vjeπtih i upornih 

dubrovaËkih zapovjednika koji su vremenom brze pomorske brodove 

izdigli u vrh sredozemnih plovila graappleenih u domaÊim 

brodogradiliπtima. 

Pa kao πto su djela plemiÊa Mata Giorgija zabiljeæena na stranicama 

dubrovaËke povijesti, tako nam se i krupna slova po kojima su 

hodale noge dominikanaca, a nisu ih (toliko su duboko i postojano 

usjeËena) nimalo izlizale, utiskuju u pamÊenje. Ovaj kamen, izvaappleen, 

naæalost, iz svog skrovitog poËivaliπta danas upija isti miris mora, 

svjetlo i vedrinu Dubrovnika od prije sedam stoljeÊa, Dubrovnika 

obiljeæenog rodovima Giorgija, Sorga, Pozza, brojnih Gondola, 

Lukarija i drugih izumrlih gospodara Sredozemlja. 

IN MEMORIAM 

LJUBO CAR 

Roappleen u Dubrovniku 20. 

veljaËe 1958. Zaposlio se u 

Atlantskoj plovidbi 03. 

studenog 1978. kao mladiÊ 

palube, a kasnije kao kuhar 

i glavni kuhar na brodovima 

Druπtva. 

Preminuo 27. srpnja 2003. 

na M/B “Mljet”. 

RANKO 

BO©KOVI∆ 

Roappleen 19. svibnja 1956. u 

FoËi (BiH). Prvi put ukrcan 

na brodove Druπtva 

15. srpnja 1979. kao mornar, 

a kasnije kao kormilar 

i voapplea palube. 

Preminuo 13. lipnja 2003. 

na M/B”Miho Pracat”. 

SjeÊanje na naπe vrijedne i plemenite pomorce zadræat Êemo u trajnoj uspomeni. 

27

Sveti 

Sveti 

Imperial Konavle Mljet Nikola I Koločep Vlaho Oluja Petka 

Zapovjednik Marko Davor Pero Vinko Vedran Petar Antun Ivo 

Stjepović Mojsić Šišina Lujak Sandri Nodilo Capurso Glunčić 

I. časnik Luko Ivan Lukša Baldo Pero Vicko Vlaho Antun 

palube Ljumović Ivanković Martinović Jerković Brbora Svilokos Šoletić Bikić Mrše 

II. časnik Vjeko Darko Vlaho Joško Veljko Andro Dubravko Hrvoje 

palube Miletić Đuraš Andreuzzi Oršulić Glavan Đangradović Buratović Šumić 

III. časnik Vlaho Marinko Marijo Andrej Ivan Blaženko Vlaho Zvonko 

palube Rustan Radić Slade Ribičić Matana Carević Pavličević Barić 

kadet Marinko Srđan Miho Zvonimir Cvijeto Maroje Marin Frano 

Tkalec Vujičić Radulić Cetinić Đuka Radić Dražeta Legeny 

kadet Mario Nikša Mato Luka Ivica 

Majkovica ./. Jurković Grlica ./. ./. Glavinić Lučić 

vođa Ante Nikola Marjan Ivo Ivan Marko Marin Stipe 

palube Vujović Dundović Glavan Kesovija Banovac Gleđ Miletić Vukičević 

vođa 

palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. 

kormilar Alek Zoran Slavko Dražen Pero Frano Pero Tomislav 

Sessa Roso Šarić Šimović Knego Čoić Radovac Ćosić 

kormilar Vide Zvonko Tonko Ivica Ante Ivica Đino Pero 

Boro Radovčić Šarić Jović Bošković Čavar Marinović Kusić 

kormilar Narcis Božen Branko Ivan Matko Dino Pero Denis 

Ćimić Andrić Borlak Petković Maškarić Čulić Butjer Topić 

kormilar 

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. 

mornar Željko Ivica Slavko Tomi Mario Danijel 

Kuret Bjelopera Ajduković Blašković ./. Pavličević Kažović ./. 

mornar 

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. 

Upravitelj Pavo Željko Ivo Josip Marijan Robert Nikola Mato 

stroja Prčan Brajević Lopižić Vlahušić Cvinar Benković Marinović Gjaja 

I. časnik Ivo Nedžib Srećko Ševkija Ante Miro Nikola Marijan 

stroja Prce Žustra Čučuk Čustović Vatović Tomašević Napica Brać 

II. časnik Željko Pero Baldo Toni Mario Josip Đuro Antonio 

stroja Ban Batinić Čupić Kristović Soko Lonza Viđen Pače 

III. časnik Ekrem Nikša Mario Denis Antonio Marin Nikša Pero 

stroja Sarić Miloslavić Vidaković Klepo Vidiš Matrljan Butigan Borovina 

vježbenik Mateo Dario Jasmin Ivica Stijepo Josip Dinko 

stroja Perović Krečak Muratović Puljizević Lale Bijele ./. Radić 

vježbenik Teo Ivan Goran Mato 

stroja ./. Crnčević ./. Katić Jovović ./. ./. Kaznačić 

vođa 

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. 

brodski Željko Ante Vladimir Jovica 

električar Bavčević Ossian Pipus ./. ./. ./. Stojak ./. 

elektroničar Maro Frano Leonardo Miljenko 

./. ./. ./. Bonić Rajčević Grubelić ./. Obuljen 

pripravnik Mato Nikša Vedran Adrijano 

elektroničar Karoglan ./. Martinović ./. ./. Radišić Banović ./. 

brodski Željko Boris Stipe Mario Antun Marko Ratko Tonči 

mehaničar Divić Ilić Matić Burmas Lobrović Cetinić Mengo Goravica Bratoš 

brodski Pero Nazif Dragan 

mehaničar Gverović ./. Čustović ./. ./. Surjan ./. ./. 

glavni Ivica Pero Ivica Baldo Niko Želimir Srećko Ante 

kuhar Radoje Bevanda Luković Ivanković Pavlina Jurišić Moretić Poša 

konobar Ivo Drago Frano Igor Nikola Ante Vedran Antun 

Hrdalo Kalinić Brajević Stražičić Jelić Crnčević Sabljić Mihočević 

pomoćni Bernard Željko Ivan Neven Nikola Ivan Darko 

konobar Orlić Podgornik Marinov ./. Jerković Skurla Grošeta Daničić

Miho Love Love 

Pelješac Jadran Orsula Pracat Lapad Song Letter 

Zapovjednik Antun Slavko Leon Davor Zapovjednik Ivo Ivan Mladen 

Mihović Koncul Bjelokosić Božinović Maždin Govorčin Spužević 

I. časnik Ivo Stjepan Ivo Nikola I. časnik Miro Đuro Pavo 

palube Bošković Popović Frka Hajdić palube Matić Bušković Švago 

II. časnik Tonći Nikša Igor Maro II. časnik Lukša Nenad Roberto 

palube Biočić Čupić Hezonja Kordić palube Jovica Milić Stahor 

III. časnik Vinko Vlado Valentino Adnan kadet Bruno Tomo Halid 

palube Jerković Petrušić Žitnik Avdić Jelić Krmek Hajdarović 

kadet Nikola Tomislav Mihajlo Luka vođa Romeo Milan Joso 

Bijelić Glunčić Selecki Rešetina palube Nizi Bokšić Bukarica 

kadet Antun Marko kormilar Dragan Antun Pero 

Radulović ./. Lipanović ./. Žilić Mataša Kralj 

vođa Josip Pasko Ivan Pasko kormilar Pero Vlatko 

palube Košta Matić Čagalj Režić ./. Bogdanović Veraja 

vođa Ive kormilar Ljubo Miroslav 

palube Predovan ./. ./. ./. ./. Matić Musulin 

kormilar Frano Marin Frano Josip mornar Dragutin Antun 

Puhjera Bandžar Miletić Turkalj ./. Dundović Bijelić 

kormilar Damir Niko Anto Mate Škavu tesar Luka 

Obradović Kapetanić Levanat Miletić Vukojević ./. ./. 

kormilar Stanko Nedjeljko Mladen Ljupčo Upravitelj Pavo Marko Baldo 

Letica Margaretić Jadreško Jovanovski stroja Drobac Handabaka Smrdelj 

kormilar Petar I. časnik Damir Slobodan Alen 

./. ./. Matana ./. stroja Gleđ Capurso Martinović 

mornar Martin Zoran Ivo II. časnik Dražen Srećko Mladen 

Grujić Žuvela ./. Dubelj stroja Damić Menalo Radović 

mornar Dario brodski Zvonimir Vjekoslav Josip 

./. Čanić ./. ./. električar Cvjetković Bukarica Cetinić 

Upravitelj Ilija Niko Miho Ratomir brodski Boženko Jozo Antun 

stroja Gavrić Pavlina Lonac Matana mehaničar Surjan Taslak Kovačić 

I. časnik Damir Pavle Tonći Pero glavni Šime Lukša Vinko 

stroja Prišlić Čerjan Civadelić Radić kuhar Bašica Radovac Rilović 

II. časnik Ivo Mario Desimir Nikša konobar Niko Božidar Josip-Opar 

stroja Dadić Martucci Surjan Bibica Moretić Milić Mikelin 

III. časnik Stipe Denis Đuro Nikša 

stroja Vladić Radetić Kojan Račević 

vježbenik Ivo Pasko Boran Mihovil 

stroja Tomičić Đerđi Vujović Fjorović 

vježbenik Danijel Josip Robert Miho 

stroja Tikvica Zlošilo Prkačin Kostopeč Bobara Orašac Doli 

vođa Dragutin Zapovjednik Mladen Luka Ivica 

stroja ./. ./. ./. Jureško ob.plovidbe Orlić Gjivić Miljas 

brodski Luko Josip Goran Viktor časnik Ante Boris Nikša 

električar Kotlar Hajdić Pauković Glasnović palube Biočina Hrtica Lončarić 

elektroničar kormilar Božo Neno Miljenko 

./. ./. ./. ./. Musladin Arnautović Prižmić 

pripravnik kormilar Miho Vladimir Mišo 

elektroničar ./. ./. ./. ./. Vlašić Vulić Nikolić 

brodski Miro Slavko Ivo Aleksandar brodski Cvijeto Mato Ivo 

mehaničar Crnčević Didak Burmas Popović motorist I. Kresić Račević Matović 

brodski Mile časnik Mato 

mehaničar Maričić ./. ./. ./. stroja MOP ./. ./. Garvan 

glavni Ivica Niko Josip Ivo 

kuhar Jeljenić Grošeta Primorac Lučin 

konobar Gjusti Vicko Jozo Pero 

Jerinić Puhjera Miletić Vidojević 

pomoćni Velimir Damir 

konobar ./. ./. Šunjić Majić

KRETANJE BRODOVA ATLANTSKE PLOVIDBE D.D. DUBROVNIK 

U PERIODU OD 15. LIPNJA 2003. DO 15. STUDENOGA 2003. 

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE: 

JADRAN - Corpus Cristi, 18. 12., ukrcaj tereta petrokoksa / Belledune, 10. 07., iskrcaj / Port Cartier, 19. 07., ukrcaj tereta æeljezne rudaËe / Piombino, 

05. 08., iskrcaj / Rijeka, 12. 08., popravci / Maracaibo, 14. 09., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 26. 09., iskrcaj / Seven Islands, 30. 09., ukrcaj tereta 

æeljezne rudaËe / Sparrows Point, 21. 10., iskrcaj / Maracaibo, 21. 10., ukrcaj tereta ugljena / Jacksonville, 04. 11., iskrcaj / Puerto Prode, 12. 11., / 

MIHO PRACAT - Baltimore, 23. 06. ukrcaj tereta ugljena / Rotterdam, 08. 07., iskrcaj / Puerto Bolivar, 24. 07., ukrcaj tereta ugljena / Koper, 20. 08., 

iskrcaj / Rijeka, 25. 08., popravci / Aruba, 16. 09., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 02. 10., iskrcaj / Port Cartier, 07. 10., ukrcaj tereta æeljezne rudaËe 

/ Point Lisas, 27. 10., iskrcaj / Puerto Bolivar, 04. 11., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 14. 11., iskrcaj / 

IMPERIAL - Visakhapatna, 26. 06., ukrcaj tereta æeljezne rudaËe / Wakayama, 12. 07., iskrcaj / Vancouver, 28. 07., ukrcaj tereta sumpora / Santos, 16. 

01., iskrcaj / Rio Grande, 05. 10., ukrcaj tereta soje / Cigading, 11. 11. iskrcaj / 

KOLO»EP - Tenerife, 16. 06., iskrcaj / Porto Trombetas, 08. 07., ukrcaj tereta boksita / Nikolaev, 31. 07. iskrcaj / Odessa, 07. 08., ukrcaj tereta æeljeznih 

proizvoda / Huangpu, 12. 09., iskrcaj / Shanghai, 17. 09., iskrcaj / Rizhao, 22.09., ukrcaj tereta ugljena / Kushiro, 30. 09., iskrcaj / Portland, 18. 

10., ukrcaj tereta soda ash / Bintulu, 15. 11., iskrcaj / 

KONAVLE - Aruba, 23. 06. ukrcaj tereta petrokoksa / Jacksonville, 01. 07., iskrcaj / Santa Marta, 08. 07., ukrcaj tereta ugljena / Rostock, 03. 08., iskrcaj 

/ Fredericija, 06. 08., popravci / Port Cartier, 21. 08., ukrcaj tereta æeljezne rudaËe / Point Lisas, 10. 09., iskrcaj / Maracaibo, 19. 09., ukrcaj tereta 

ugljena / Mobile, 26. 09., iskrcaj / Beaumont, 01. 10., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 16. 10., iskrcaj / Porto Trombetas, 08. 11., ukrcaj / 

MLJET - Paranagua, 21. 06., iskrcaj / Montevideo, 27. 06., / Nueva Palmir, 03. 07., ukrcaj tereta soje / Santa Marta, 22. 07., iskrcaj / Barranquilla, 28. 

07., iskrcaj / Matanzas, 06. 08., ukrcaj tereta alumine / St. Petersburg, 29. 08., iskrcaj/ukrcaj tereta urea / Birkenhead, 23. 09., iskrcaj / Havre St. Pier, 07. 

10., ukrcaj tereta ilmenite ore / Taranto, 07. 11., iskrcaj / Ilichevsk, 15. 11., ukrcaj tereta æeljeznih proizvoda / 

ORSULA - Gladstone, ukrcaj tereta boksita / Savannah, 20. 07., iskrcaj / New Orleans, 30. 07., iskrcaj / Mississipi, 06. 08., ukrcaj tereta kukuruza / 

Dublin, 21. 08., iskrcaj / Rotterdam, 27. 08., iskrcaj / Riga, 02. 09., ukrcaj tereta æita / Contrecoeur, 25. 09., iskrcaj / Baie Comeau, 30. 09., ukrcaj tereta 

amonijum nitrata / Casablanca, 11. 10., iskrcaj / Fos, 27. 10., ukrcaj tereta æeljeznih proizvoda / Cleveland, 14. 11. , iskrcaj / Hamilton, 14. 11., iskrcaj / 

Detroit, 15. 11., iskrcaj / 

OLUJA - Whyalla, 01. 07., ukrcaj tereta æeljezne rudaËe / Quanzhou, 23. 07., iskrcaj / Port Hedland, 07. 08., ukrcaj tereta æeljezne rudaËe / Zhangjiagang, 

20. 08., iskrcaj / Rizhao, 28. 08., ukrcaj tereta ugljena / Hibikinada, 31. 08., iskrcaj / Xingang, 06. 09., ukrcaj tereta koksa / Yokohama, 24. 09., iskrcaj / 

Kalama, 20. 10., ukrcaj tereta æita / Kaohsiung, 11. 11., iskrcaj / 

PELJE©AC - Wedel, 19. 06., iskrcaj / Ventspils, 28. 06., ukrcaj tereta rudaËe / Mississipi, 24. 07., iskrcaj / Maracaibo, 03. 08., ukrcaj tereta ugljena / 

Belledune, 15. 08., iskrcaj / Beaumont, 14. 01., ukrcaj tereta petrokoksa / Belledune, 08. 10., iskrcaj / Puerto Bolivar, 26. 10., ukrcaj tereta ugljena / 

Belledune, 07. 11., iskrcaj / 

PETKA - Balikpapan, 27. 06., ukrcaj tereta ugljena / Brindisi, 22. 07., iskrcaj / Port Kamsar, 10. 08., ukrcaj tereta boksita / Constanza, 25. 08., iskrcaj / 

Mariupol, 30. 08., ukrcaj tereta æeljeznih proizvoda / Yuzhny, 05. 09., ukrcaj / Kosichang, 10. 10., iskrcaj / Richard Bay, 06. 11., / 

SVETI NIKOLA I - Durban, 17. 06., / Zhanjiang, 08. 07., iskrcaj / Port Champa, 14. 07., ukrcaj tereta ugljena / Ghent, 28. 08., iskrcaj / Dunkirk, 10. 

09., iskrcaj / Bilbao, 14. 09., ukrcaj tereta fertilajzera / Antwerp, 20. 09., ukrcaj / Kaohsiung, 29. 10., iskrcaj / Chiwan, 31. 10., iskrcaj / Huangpu, 03. 11., 

iskrcaj / Shanghai, 10. 11., / 

SVETI VLAHO - Odessa, 17. 06., ukrcaj tereta æeljeznih proizvoda / Jeddah, 30. 06., iskrcaj / Port Sudan, 03. 07., iskrcaj / Jebel Ali, 13. 07., iskrcaj / 

Jubail, 15. 07., iskrcaj / Ruwais, 24. 07., ukrcaj tereta sumpora / Richard Bay, 13. 08., iskrcaj / Durban, 21. 08., iskrcaj / Richard Bay, 27. 08., ukrcaj tereta 

krom koncetrata / Usibu, 13. 09., iskrcaj / Sao Francisco do Sul, ukrcaj tereta kukuruza / Kashima, 14.11., iskrcaj / 

BRODOVI ZA TE©KE TERETE: 

KUPARI - Damietta, 27. 06., iskrcaj / Porto Marghera, 04. 07., ukrcaj reaktora / Rotterdam, 16. 07., iskrcaj / Antwerp, 18. 07., ukrcaj transformatora / 

Leixoes, 24. 07., / Aveiro, 14. 08., / 

LAPAD - Leixoes, 15. 06., ukrcaj razne opreme / La Valetta, 24. 06., iskrcaj / Vela Luka, 07. 07., popravci / Ravenna, 17. 07., ukrcaj dizalica / Maputo, 

20. 08., iskrcaj / Seville, 21. 09., ukrcaj transformatora / Cartagena, 24. 09., iskrcaj / Gijon, 29. 09., ukrcaj dizalice / Aviles, 30. 09., iskrcaj/popravci / 

LOVE LETTER - Manila, 24. 06., iskrcaj / Hiroshima, 01. 07., ukrcaj / Kobe, 02. 07., ukrcaj / Fuzhou, 09. 07., iskrcaj / Dalian, 15. 07., ukrcaj / Masan, 

24. 07., ukrcaj / Singapore, 07. 08., / Chittagong, 14. 08., iskrcaj / Mumbai, 26. 08., iskrcaj / Karachi, 29. 08., ukrcaj / Jebel Ali, 05. 09., iskrcaj / Abu 

Dhabi, 06. 09., ukrcaj / Singapore, 22. 09., / Kobe, 21. 10., ukrcaj / Masan, 23. 10., ukrcaj / Ulsan, 25. 11., ukrcaj / Singapore, 05. 11., / Raslaffan, 17. 

11., iskrcaj / Jubail, 19. 11., iskrcaj / 

LOVE SONG - Dalian, 01. 06., ukrcaj/iskrcaj / Xingang, 05. 06., iskrcaj/ukrcaj, / Shibushi, 09. 06., iskrcaj / Yokohama, 12. 06., ukrcaj / Funabashi, 14. 

06., iskrcaj / Phumy, 23. 06., iskrcaj / Singapore, 26. 06., / Edombo, 02. 07., iskrcaj / Karachi, 08. 07., iskrcaj / Pipav, 16. 07., ukrcaj / Mumbai, 18. 06., 

ukrcaj / Singapore, 28. 07., / Manila, 02. 08., iskrcaj / Kaoshiung, 05. 08., iskrcaj / Yokohama, 11. 08., ukrcaj / Sakaide, 14. 08., ukrcaj / Taichung, 20. 

08., iskrcaj / Kaoshiung, 23. 08., iskrcaj / Higashi, 26. 08., ukrcaj / Masan, 30. 08., iskrcaj / Kobe, 01. 09., ukrcaj / Masan, 06. 09., ukrcaj / Singapore, 

19. 09., / Jubail, 03. 10., iskrcaj / Port Sultan, 08. 10., iskrcaj / Mumbai, 16. 10., ukrcaj / Singapore, 27. 10., / Quingdao, 04. 11., iskrcaj / Jingtang, 08. 

11., iskrcaj / 

30

prosinac 2003. - Atlantska plovidba d.d.

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?