prosinac 2003. - Atlantska plovidba d.d.
prosinac 2003. - Atlantska plovidba d.d.
prosinac 2003. - Atlantska plovidba d.d.
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Anica KisiÊ<br />
Pomorski muzej u Dubrovniku<br />
Bogata tisuÊljetna pomorska proπlost Dubrovnika i njegovog<br />
kraja ponos su hrvatskog naroda. Da Ëitateljstvu<br />
pokaæemo i srcu mu pribliæimo dio te naπe bogate pomorske<br />
ostavπtine, upoznat Êemo vas s dubrovaËkim Pomorskim<br />
muzejom koji Ëuva znatne materijalne dokaze naπe pomorske<br />
proπlosti, pa je po tome jedan od najznaËajnijih takvih muzeja<br />
u Hrvatskoj.<br />
Probuappleena nacionalna svijest i spoznaja o potrebi oËuvanja<br />
identiteta potaknula je veÊ krajem 19. stoljeÊa mnoge intelektualce<br />
da skupljaju predmete za pomorsku zbirku u sklopu<br />
Domorodnog muzeja (koji <strong>2003.</strong> slavi 130. godiπnjicu osnutka).<br />
Kada se 1932. Domorodni muzej preselio u tvrappleavu Sv.<br />
Ivana, bila je postavljena i izloæba pomorskog odjela.<br />
I druπtvu “Dub” bilo je na srcu oËuvanje pomorske baπtine,<br />
pa je 1971. upriliËilo, za ono doba velebnu izloæbu<br />
“DubrovaËko pomorstvo kroz vjekove” u palaËi Sponza.<br />
Sastavljeni u viπe odbora, s poËasnim odborom, ugledni<br />
dubrovaËki kapetani i intelektualci razliËitih struka, predstavili<br />
su na izloæbi 855 predmeta, slika brodova, maketa i sl.,<br />
koje su posudili iz privatnih zbirki i crkava. Nakana im je bila<br />
da otkupima i darovima poveÊaju fundus za novi pomorski<br />
muzej. U tome ih je omeo Drugi svjetski rat. S vremenom su<br />
predmeti vraÊeni crkvama i vlasnicima, ali su ipak mnogi<br />
darovani, pohranjeni ili prodani Muzeju, πto je znatno obogatilo<br />
njegov fundus.<br />
Inicijativom Jadranskog instituta danaπnje Hrvatske<br />
akademije znanosti i umjetnosti (bivπe JAZU), ostvarena je<br />
1949. davna zamisao da se osnuje u Dubrovniku samostalan<br />
Pomorski muzej povijesnog usmjerenja, koji je od 1952.<br />
smjeπten na 1. katu tvrappleave Sv. Ivana.<br />
Tvrappleava Sv. Ivana na Mulu jedna je od Ëetiri najveÊe<br />
gradske utvrde. Gradnja je zapoËela u 14. stoljeÊu s namjerom<br />
da πtiti gradsku luku od juænih valova i od neprijatelja.<br />
Smjeπtaj muzeja u ovu tvrappleavu posebne ambijentalne vrijednosti<br />
izvanredan je spoj sadaπnjosti i proπlosti. S prozora i<br />
terase Muzeja vidi se gradska luka koja joπ i danas ima sve<br />
znaËajne obrise kao i na prikazu luke s Gradom koju zaπtitnik<br />
sv. Vlaho dræi na ruci na slici Nikole BoæidareviÊa oko 1500.<br />
godine (iz Dominikanskog samostana, a koja se moæe vidjeti<br />
u muzeju u kopiji).<br />
Upraviteljem Muzeja 1953. postaje dr. Josip LuetiÊ, koji je<br />
zasluæan da se Pomorski muzej od poËetka uspjeπno razvijao<br />
u muzeoloπkom, istraæivaËkom i znanstvenom smjeru.<br />
Kao institucija HAZU Pomorski muzej imao je specifiËan<br />
razvoj i zadatke. Osim prikupljanja i izlaganja muzejske<br />
graapplee, djelatnici Muzeja (dr. J. LuetiÊ, a od 1965. i mr. A.<br />
KisiÊ) istraæivali su razliËite teme iz pomorske proπlosti, pa je<br />
do 1965. objavljeno 5 knjiga Graapplee za pomorsku povijest<br />
Dubrovnika. Muzej ima preko 3000 predmeta koje preteæito<br />
obogaÊuje nalazima iz podmorskih istraæivanja, zatim<br />
darovanjima i kupnjom predmeta. Ima bogatu knjiænicu od<br />
preko 10.000 svezaka koju i danas stalno obogaÊuje.<br />
Od 1972. do 1990. (nakon rata aktivnost se ograniËila na<br />
rekognosciranje) u suradnji s tadaπnjim RepubliËkim<br />
zavodom za zaπtitu kulturne baπtine u Zagrebu, Pomorski<br />
muzej obavljao je podmorska istraæivanja na viπe nalaziπta<br />
brodoloma preteæito kasne antike (Mljet: uvala Sobra, PolaËe,<br />
Glavat, razliËita rekognosciranja), zatim za muzej osobito vrijedna<br />
istraæivanja potonulog nepoznatog broda na lokalitetu<br />
Drevine iz poËetka 18. stoljeÊa, te istraæivanju dubrovaËkog<br />
broda iz 16. stoljeÊa u uvali Suappleuraapple na ©ipanu. Ova potonja<br />
za nas su posebno dragocjena jer pronaappleeni arhivski dokumenti<br />
izrijekom navode da je u uvali Suappleuraapple 1576. potonuo<br />
brod “Sv. Jerolim” Jera PrimoeviÊa, a s kojega su, na zahtjev<br />
nasljednika, nekoliko topova izronili unajmljeni grËki ronioci<br />
1607. i 1608.<br />
Nakon razornog potresa 1979., a radi sanacije Sv. Ivana,<br />
spakiran je i iseljen Ëitav inventar muzeja (pod nadzorom A.<br />
KisiÊ, koja je nakon umirovljenja J. LuetiÊa u studenom 1984.<br />
postala voditelj muzeja). OpÊinskom odlukom u rujnu 1984.<br />
Pomorskom muzeju oduzet je dio I. kata Sv. Ivana u korist<br />
Bioloπkog zavoda, ali je dobio II. kat tvrappleave. Nakon sanacije<br />
i ureappleenja novog postava, HAZU je 1987. Pomorski muzej<br />
„ustupila na koriπtenje“ Skupπtini opÊine Dubrovnik, da bude<br />
zasebna cjelina u sklopu DubrovaËkih muzeja.<br />
Autorica ovoga Ëlanka tematski je osmislila i izradila<br />
sinopsis za novi proπireni postav Pomorskog muzeja. Unutar<br />
glavne podjele postava na tri odjela: Od kasne antike do pada<br />
DubrovaËke Republike (I. kat), Pomorstvo dubrovaËkog kraja<br />
u 19. stoljeÊu i Pomorstvo dubrovaËkog kraja u 20. stoljeÊu<br />
(II. kat), razraappleene su pojedine tematske cjeline. Poglavito se<br />
to odnosi na razdoblje do pada Republike: kasna antika (podmorska<br />
istraæivanja), prve vijesti o Gradu, procvat pomorskih<br />
veza i trgovaËki ugovori u 12. i 13. stoljeÊu, razvoj gradske<br />
luke, brodogradnja u 15. i 16. stoljeÊu, procvat pomorstva u<br />
15. i 16. stoljeÊu, galijun, pomorsko-trgovaËki putevi u 16.<br />
stoljeÊu, rasprostranjenost dubrovaËkih konzulata, doprinos<br />
dubrovaËkih znanstvenika pomorstvu od 16. do 18. stoljeÊa,<br />
najpoznatiji pomorci i sl. Za 19. stoljeÊe tematska podjela je<br />
jednostavnija: Napoleonova uprava i poËetak austrijske<br />
uprave (stagnacija pomorstva u prvoj polovici 19. stoljeÊa),<br />
obnova brodogradnje, pomorsko πkolstvo, DubrovaËko<br />
pomorsko druπtvo, Peljeπko pomorsko druπtvo, poËetak parobrodarstva.<br />
U odjelu 20. stoljeÊa glavne su tematske cjeline:<br />
prva parobrodarska dioniËarska druπtva, DubrovaËka parobrodarska<br />
<strong>plovidba</strong> (poslije DubrovaËka <strong>plovidba</strong>), udio naπeg<br />
iseljeniπtva u pomorstvu, pomorstvo izmeappleu dva rata, πtete u<br />
pomorstvu u Drugom svjetskom ratu. U Muzeju su dva panoa<br />
posveÊena razvoju Atlantske plovidbe i slikama najznaËajnijih<br />
brodova. Nakon Domovinskog rata dodana je tema razaranja<br />
gradske luke i luke Gruæ s impresivnim fotografijama pok.<br />
Pava Urbana i Mira Kernera.<br />
Bogati fundus Muzeja Ëuva razliËiti vrijedni originalni<br />
materijal od kasne antike do danaπnjih dana: razliËite dokumente<br />
i stare putovnice, zemljovide i atlase, stara izdanja knji-<br />
24