prosinac 2003. - Atlantska plovidba d.d.

More documents

Recommendations

Info

Anica KisiÊ Pomorski muzej u Dubrovniku Bogata tisuÊljetna pomorska proπlost Dubrovnika i njegovog kraja ponos su hrvatskog naroda. Da Ëitateljstvu pokaæemo i srcu mu pribliæimo dio te naπe bogate pomorske ostavπtine, upoznat Êemo vas s dubrovaËkim Pomorskim muzejom koji Ëuva znatne materijalne dokaze naπe pomorske proπlosti, pa je po tome jedan od najznaËajnijih takvih muzeja u Hrvatskoj. Probuappleena nacionalna svijest i spoznaja o potrebi oËuvanja identiteta potaknula je veÊ krajem 19. stoljeÊa mnoge intelektualce da skupljaju predmete za pomorsku zbirku u sklopu Domorodnog muzeja (koji 2003. slavi 130. godiπnjicu osnutka). Kada se 1932. Domorodni muzej preselio u tvrappleavu Sv. Ivana, bila je postavljena i izloæba pomorskog odjela. I druπtvu “Dub” bilo je na srcu oËuvanje pomorske baπtine, pa je 1971. upriliËilo, za ono doba velebnu izloæbu “DubrovaËko pomorstvo kroz vjekove” u palaËi Sponza. Sastavljeni u viπe odbora, s poËasnim odborom, ugledni dubrovaËki kapetani i intelektualci razliËitih struka, predstavili su na izloæbi 855 predmeta, slika brodova, maketa i sl., koje su posudili iz privatnih zbirki i crkava. Nakana im je bila da otkupima i darovima poveÊaju fundus za novi pomorski muzej. U tome ih je omeo Drugi svjetski rat. S vremenom su predmeti vraÊeni crkvama i vlasnicima, ali su ipak mnogi darovani, pohranjeni ili prodani Muzeju, πto je znatno obogatilo njegov fundus. Inicijativom Jadranskog instituta danaπnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (bivπe JAZU), ostvarena je 1949. davna zamisao da se osnuje u Dubrovniku samostalan Pomorski muzej povijesnog usmjerenja, koji je od 1952. smjeπten na 1. katu tvrappleave Sv. Ivana. Tvrappleava Sv. Ivana na Mulu jedna je od Ëetiri najveÊe gradske utvrde. Gradnja je zapoËela u 14. stoljeÊu s namjerom da πtiti gradsku luku od juænih valova i od neprijatelja. Smjeπtaj muzeja u ovu tvrappleavu posebne ambijentalne vrijednosti izvanredan je spoj sadaπnjosti i proπlosti. S prozora i terase Muzeja vidi se gradska luka koja joπ i danas ima sve znaËajne obrise kao i na prikazu luke s Gradom koju zaπtitnik sv. Vlaho dræi na ruci na slici Nikole BoæidareviÊa oko 1500. godine (iz Dominikanskog samostana, a koja se moæe vidjeti u muzeju u kopiji). Upraviteljem Muzeja 1953. postaje dr. Josip LuetiÊ, koji je zasluæan da se Pomorski muzej od poËetka uspjeπno razvijao u muzeoloπkom, istraæivaËkom i znanstvenom smjeru. Kao institucija HAZU Pomorski muzej imao je specifiËan razvoj i zadatke. Osim prikupljanja i izlaganja muzejske graapplee, djelatnici Muzeja (dr. J. LuetiÊ, a od 1965. i mr. A. KisiÊ) istraæivali su razliËite teme iz pomorske proπlosti, pa je do 1965. objavljeno 5 knjiga Graapplee za pomorsku povijest Dubrovnika. Muzej ima preko 3000 predmeta koje preteæito obogaÊuje nalazima iz podmorskih istraæivanja, zatim darovanjima i kupnjom predmeta. Ima bogatu knjiænicu od preko 10.000 svezaka koju i danas stalno obogaÊuje. Od 1972. do 1990. (nakon rata aktivnost se ograniËila na rekognosciranje) u suradnji s tadaπnjim RepubliËkim zavodom za zaπtitu kulturne baπtine u Zagrebu, Pomorski muzej obavljao je podmorska istraæivanja na viπe nalaziπta brodoloma preteæito kasne antike (Mljet: uvala Sobra, PolaËe, Glavat, razliËita rekognosciranja), zatim za muzej osobito vrijedna istraæivanja potonulog nepoznatog broda na lokalitetu Drevine iz poËetka 18. stoljeÊa, te istraæivanju dubrovaËkog broda iz 16. stoljeÊa u uvali Suappleuraapple na ©ipanu. Ova potonja za nas su posebno dragocjena jer pronaappleeni arhivski dokumenti izrijekom navode da je u uvali Suappleuraapple 1576. potonuo brod “Sv. Jerolim” Jera PrimoeviÊa, a s kojega su, na zahtjev nasljednika, nekoliko topova izronili unajmljeni grËki ronioci 1607. i 1608. Nakon razornog potresa 1979., a radi sanacije Sv. Ivana, spakiran je i iseljen Ëitav inventar muzeja (pod nadzorom A. KisiÊ, koja je nakon umirovljenja J. LuetiÊa u studenom 1984. postala voditelj muzeja). OpÊinskom odlukom u rujnu 1984. Pomorskom muzeju oduzet je dio I. kata Sv. Ivana u korist Bioloπkog zavoda, ali je dobio II. kat tvrappleave. Nakon sanacije i ureappleenja novog postava, HAZU je 1987. Pomorski muzej „ustupila na koriπtenje“ Skupπtini opÊine Dubrovnik, da bude zasebna cjelina u sklopu DubrovaËkih muzeja. Autorica ovoga Ëlanka tematski je osmislila i izradila sinopsis za novi proπireni postav Pomorskog muzeja. Unutar glavne podjele postava na tri odjela: Od kasne antike do pada DubrovaËke Republike (I. kat), Pomorstvo dubrovaËkog kraja u 19. stoljeÊu i Pomorstvo dubrovaËkog kraja u 20. stoljeÊu (II. kat), razraappleene su pojedine tematske cjeline. Poglavito se to odnosi na razdoblje do pada Republike: kasna antika (podmorska istraæivanja), prve vijesti o Gradu, procvat pomorskih veza i trgovaËki ugovori u 12. i 13. stoljeÊu, razvoj gradske luke, brodogradnja u 15. i 16. stoljeÊu, procvat pomorstva u 15. i 16. stoljeÊu, galijun, pomorsko-trgovaËki putevi u 16. stoljeÊu, rasprostranjenost dubrovaËkih konzulata, doprinos dubrovaËkih znanstvenika pomorstvu od 16. do 18. stoljeÊa, najpoznatiji pomorci i sl. Za 19. stoljeÊe tematska podjela je jednostavnija: Napoleonova uprava i poËetak austrijske uprave (stagnacija pomorstva u prvoj polovici 19. stoljeÊa), obnova brodogradnje, pomorsko πkolstvo, DubrovaËko pomorsko druπtvo, Peljeπko pomorsko druπtvo, poËetak parobrodarstva. U odjelu 20. stoljeÊa glavne su tematske cjeline: prva parobrodarska dioniËarska druπtva, DubrovaËka parobrodarska plovidba (poslije DubrovaËka plovidba), udio naπeg iseljeniπtva u pomorstvu, pomorstvo izmeappleu dva rata, πtete u pomorstvu u Drugom svjetskom ratu. U Muzeju su dva panoa posveÊena razvoju Atlantske plovidbe i slikama najznaËajnijih brodova. Nakon Domovinskog rata dodana je tema razaranja gradske luke i luke Gruæ s impresivnim fotografijama pok. Pava Urbana i Mira Kernera. Bogati fundus Muzeja Ëuva razliËiti vrijedni originalni materijal od kasne antike do danaπnjih dana: razliËite dokumente i stare putovnice, zemljovide i atlase, stara izdanja knji- 24
ga i fotografije, razliËite predmete brodske opreme izvaappleene iz mora (ukljuËujuÊi amfore) ili saËuvane na kopnu, slike brodova i kapetana, brodske instrumente, brodograditeljski alat, makete brodova i t.d. Najviπe je predmeta iz 17., 18., i 19. stoljeÊa. Predmeti iz 15. i 16. stoljeÊa (iz doba najveÊeg procvata pomorstva) naæalost su saËuvani u najmanjem broju (veÊina slika i predmeta u originalu Ëuva se u samostanskim zbirkama). Meappleu najvrjednim predmetima su dva bronËana πestara i ostali predmeti izvaappleeni s potonulog dubrovaËkog broda iz 1576. u uvali Suappleuraapple na ©ipanu. Ljepotom i vrijednoπÊu istiËu se rukom pisane konzularne diplome i patenti kapetana na pergamentu i oslikane u akvarelu (18. stoljeÊe do pada Republike), zemljopisni atlas - portolan na pergamentu Placidusa Caloiro Olive iz 1649., brodska apoteka iz 18. stoljeÊa i ona iz 19. stoljeÊa, lijepo oslikane mornarske πkrinje iz 18. i 19. stoljeÊa, velika pulena - ukras na pramcu broda u obliku æenske figure i sl. Muzej Ëuva (neizloæene) zlatni sat koji je predsjednik SAD A. Lincoln za zasluge spaπavanja broda darovao kap. J. ©unju i zlatni sat koji je ameriËki predsjednik K. Coolidge za sliËne zasluge poklonio kap. N. Radoπu. Osim nekoliko originalnih zavjetnih slika (veÊina ih je prezentirana u kopijama) Muzej posjeduje slike brodova (akvarele i ulja) gotovo svih znaËajnijih autora koje su naπi pomorci naruËivali u velikim lukama svijeta, kao i respektabilan broj od 23 ulja na platnu brodova koje je naslikao naπ najistaknutiji portretist brodova B. IvankoviÊ. »uven je portret kap. N. UcoviÊa koji je 1906. naslikao V. Bukovac, te BukovËev portret kap. A. N. GrgureviÊa (dar obitelji StimakoviÊ). Nedavno je gosp. Tin GlaviÊ darovao Muzeju portret kap. Federika GlaviÊa koji je naslikao C. MedoviÊ. 1994. u muzeju je kao kustos zaposlen i –ivo BaπiÊ (povjesniËar-arheolog). Od 1986. do danas (za vrijeme Domovinskog rata fundus je bio spakiran u metalne sanduke i pohranjen u najsigurniji dio tvrappleave) Muzej je napravio 13 uspjeπnih izloæbi razliËite tematike, od kojih su neke gostovale u viπe gradova Hrvatske. Osim bavljenja struËnim i znanstvenim radom, godine 1990. zapoËela je suradnja Pomorskog muzeja s udrugom Ars Halieutica koja radi na interdisciplinarnom projektu Baπtina drvene brodogradnje u Hrvatskoj. U projektu sudjeluju povjesniËari i arheolozi, inæenjeri brodogradnje i jezikoslovci iz Zagreba, Zadra i Splita. Svrha je da se oËiπte istraæivanja pomorskog kulturnog naslijeapplea proπiri istraæivanjem materijalne kulture (plovila, brodograappleevni, ribarski i drugi artefakti), ali i one nematerijalne, duhovne kulture (politehniËka znanja, vjeπtine, usmena knjiæevnost i dr.) brodograditelja, pomoraca, ribara i drugih sudionika naπe pomorske proπlosti. Razumljivo je da su istraæivanja najuspjeπnija na tradicionalnim obalnim jadranskim plovilima (primjerice gajeta falkuπa) za koje joπ uvijek ima materijalnih ostataka i usmene predaja, ali pojedinci (posebice ing. brodogradnje dr. Velimir Salamon i Miroslav FabijaniÊ) rade i na istraæivanju oblika starijih tipova dubrovaËkih brodova. Muzej im daje potporu u uputama za likovni materijal i pisanu graappleu. Suradnja na projektu Baπtina drvene brodogradnje u Hrvatskoj rezultirala je velikom istoimenom izloæbom prikazanom u Dubrovniku, Splitu, Betini, Rijeci, Zagrebu, Lisabonu i Hamburgu te izdavanjem zbornika Iskustvo broda na hrvatskom i engleskom jeziku. Od 1998. Pomorski muzej je Ëlan AMMM (Association of Mediterranean Maritime Museums - Udruga mediteranskih pomorskih muzeja). Ta udruga osnovala se iste godine na meappleunarodnom skupu u Dubrovniku, a na inicijativu Museu Maritim u Barceloni (gdje je i sjediπte Udruge). Sudjelovanjem na skupovima AMMM-a, obvezatno s izlaganjem o razliËitim temama (A. KisiÊ), promovira se hrvatska i dubrovaËka pomorska baπtina i stvara suradnja s mediteranskim (a i ostalim europskim) pomorskim muzejima. Doπlo je vrijeme moderne muzeoloπke prezentacije razliËitim audiovizualnim sredstvima, kojom je moguÊe vizualno prezentirati i razdoblja s manjom koliËinom saËuvane originalne graapplee. Muzejska postava mora biti zanimljiva i edukativna i ispriËati posjetitelju autentiËnu priËu. U tom pravcu idu naπi napori da se stalni postav Pomorskog muzeja joπ bolje osuvremeni i proπiri na ostatak I. kata tvrappleave, πto uporno pokuπavamo ishoditi od Poglavarstva grada. Godine 2003. muzej je do sada posjetilo oko 30.000 posjetitelja (pojedinaca i u grupama). On je najbolji prozor u svijet da se upozna bogata dubrovaËka pomorska baπtina. Posjetite nas i Vi. 25
Page 3 and 4: DODJELA STATUE I PJESME “DOBRO MO
Page 5 and 6: Za 10 godina rada: Nema nitko Za 15
Page 7 and 8: je brod “Silvretta”, tip panama
Page 9 and 10: Kretanje cijena novogradnji nosivos
Page 12 and 13: Zbog toga smo dodatno poæurivali r
Page 14 and 15: Jest, to je sigurno tako. Zna se do
Page 16 and 17: M/B MIHO PRACAT 1 2 3
Page 18 and 19: KUPNJA I UPORABA VISOKOTLA»NE PUMP
Page 20 and 21: Tihomir BukviÊ, Damir ObradoviÊ i
Page 22 and 23: osobno za njihove stalne molitve i
Page 26 and 27: Tereza GoviÊ Korablja od koralja K
Page 28 and 29: Sveti Sveti Imperial Konavle Mljet
Page 31: KRETANJE BRODOVA ATLANTSKE PLOVIDBE

prosinac 2003. - Atlantska plovidba d.d.

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?