— 146 —bar još promjer od 35 cm. imade, ter iz koje se jošte običajna (ugangemassige)roba izradjivati dade.Komu je poznat dosadanji upravo ekstensivni i neracionalni način izradjivanja— a po tome i unovčenja — drva u tih stranah, taj će sigurno,uvaživ gori rečeno, kao i danas u našem primorju postojeće šumsko trgovačkeodnošaje, morati priznati, da je rečena prodaja povoljna po državni erar,a žalimo jedino, što si domaći naši producenti taj posao neumješe osjegurati.Kako već posliednji puta iztaknusmo, sagraditi će tvrdka i dvie ovećepilane, od kojih će jedna, kako nam javljaju biti smještena u Novom, drugapako na Rieci, ne pako kako se to iz prva mislilo u Jasenaku.U koliko će pako tom prodajom našim domaćim producentom i pilanamnastati doista konkurencija, to sigurno u mnogom obziru glavna krivnja donjih leži, jer napokon ipak dosadanji odnošaji nemogoše dugo potrajati. — 0tom pako nećemo za sad razpravljati.III.Od kada je usljed nastavšeg carinskog rata izvoz mehke gradje i laktovineiz sjeverne Ugarske, kao i sjevernih austrijskih zemalja — u Njemačkuodnosno Rumunjsku —• na minimum reduciran, preoteše ti proizvodi sve toviše mah — na tržištih Rieke i Trsta — dašto ne na malu štetu naše domaćehrvatske proizvodnje — iz šuma po gornjoj Krajini i gorskom kotaru — tenam danas već nepreostaje ino van ozbiljno s tom obstojnosti računati. Okolnostta pako povod bi medju inim, da se je počela naročito u Austriji osobita pozornostposvećivati proizvodnji drvenine (Holzstofffabrikation), kojom se proizvodnjommehka gradja kani novoj uporabi privesti. Naši susjedi već se ozbiljnolaćaju tih podhvata, kako nam to medju inim dokazuju i novo nastavše tvorniceza fabrikaciju drvenine, tvrdke Mayer u sjevernoj Štajerskoj, te tvornice uHermagoru i Seebachu u Koruškoj, (posliednja spadajuća tvrdkl Seutter et. comp.)kao i viest, da se netom o tome radi, da se takova tvornica i u blizini Zeniceu Bosnoj uredi. Što se ciena jelove, smrekove i arižove laktovine riečkog tržištatiče, to bilježismo koncem veljače : Za daske 3'90 met. (12 stopa) duge, po100 komada; '/a palca debelih, 6 palaca širokih 10 for. — 7 palaca širokih13 for. — za ^/t palca debele, 8 palaca široke daske 14 foi-. — za 1 palacdebele, 9—10 palca široke po 25 for. — za 11—12 paka široke 35 for. —za ''I* palca debele, 11'5 —12 palca široke pako 47—48 for. — za 7* palcadebele, IIS—12 palca široke, 57—58 for. — i to za Kranjsku, Štajersku iKorušku robu.Kao što se jelovini i smrekovini sveudilj nove uporabe iztražuju, tako sekod bukovine nastoji uporabivost sve to više širiti, pa se je baš u tom pogledukod nas u novije doba posvetila osobita pozornost proizvodnji t. z. zavijenogpokućtva. Takovih tvornica imademo danas već dvije, i to onu bečko-peštanskogdioničarskog družtva u Vratih nedaleko Fužina, koja ne samo da već danas do
— 147 —devet stotina radnika zabavlja, no i na hiljade kubičnih metara bukovineizradjuje, a što nara je od osobite važnosti, posao liepo napreduje. Druga takovatvornica jiako jest ona t\rdke G. Pongratz u Zagrebu. Prva tvornica proizvadjanajviše za Ameriku. U najnovije doba kupila je ista oveće gromađe drva izzagorskih bukovih šuma, dočim tvornica zagrebačka bukovinu iz državnih šumanedaleko Gradeca, ter iz šuma vlastelinstva bistranskog dobavlja. Isto se tako iproizvadjanju bukovog uglevja u najnovije doba i opet kod nas veća pozornostsvratila, te je naročito jedna zagrebačka tvrdka, koja je preuzela veću dobavuza Italiju.Zaključujući ta razmatranja, spomenuti nam je jošte jedan vrlo važni dogodjaj,a taj je stečaj sisačke štedione, jednoga najstarijih zavoda tevrsti u našoj domovini. Giro-obligo iznaša oko 289.000 for., kojemu nasuprotstoje dobri papiri u vriednosti od 140.000 for., tako da bi prema tome deficitoko 150.000 fr. iznašao. Ovim je stečajem ukupni sisački trgovački sviet manjeviše oštećen, a svakako će isti bitno uplivati takodjer i na sisačke šumskotrgovačkeposlove, s kojimi je ta štediona u stalnom savezu stajala. Kažumedjutim, da imade još sveudilj izgleda nagodi, što bi u interesu stvari samoželjeti bilo.Zagreb, početkom ožujka 1888. F. X. K.LZSTJ^KI.Družtvene viesti.Pisarna hrv.-slav. šum. đružtva, ter stan đružtvenoga tajnika, nalazi sepočam ođ 1. travnja t. g. na akađemičkom trgu kbr. 4 kat II. desno, u kudigosp. savjetnika M. Halpera, kamo molimo odsele i sve družtva se tifiuc'e dopise ipošiljke upravljati.Subvencija šumarskom družtvu. Njegova preuzvišenost gosp. Ban doznačioje i za ovu godinu visokim odpisom od 10. ožujka t. g. broj 44785 predsjednikuhrv.-slav. šumar, družtva g. M. Durstu u ime podpore za promicanje šumskoga gospodarstvau Hrvatskoj i Slavoniji iznos ođ 400 for. iz autonomnoga buđgeta ovihkraljevina.Zakoni i normativne naredbe.Naredba od 26. ožujka 1888. broj 7533 ex 1888. izdana glede službenogaznaka za područno lugarsko osoblje. Na temelju §. 54. šumskoga zakonaod 3. prosinca 1852. obnašla je kr. zem. vlada, odjel unutarnji, propisati za zaprisežnolugarsko osoblje, kojemu je povjereno čuvanje šuma odnosno čuvanje lova, (izuzamlugarsko osoblje kr. drž. erara) u svrhu, da se razpoznaje i da bude štovano kaojavna straža, obligatorni službeni znak, kojega je vanjsko obličje opisano na koncuove naredbe.
- Page 1 and 2: ečaj XII. ^BS. Broj IV.liFV. slav.
- Page 3 and 4: nmmtBr. 4. u ZAGREBU, 1. travnja 18
- Page 5 and 6: — 127 -trgovci i izvan Mljetačke
- Page 7 and 8: — 129 -Letve ili žioke (Lattes m
- Page 9 and 10: - 131 -Ugarska podunavska i j)0- Us
- Page 11 and 12: — 133 —gorije sv^djaju se t. j.
- Page 13 and 14: - 135 —Kao izmetak smatraju se ve
- Page 15 and 16: — 137 —Bavarske skrižaljke drv
- Page 17 and 18: — 139 —Znademo, na kom se nače
- Page 19 and 20: — 141 —Šumezagorske.Pod ovim n
- Page 21 and 22: — 143 —da kod današnjih odnoš
- Page 23: — 145 —trgovački sviet gorskog
- Page 27 and 28: — 149 —Da se pako predstojeća
- Page 29 and 30: - 151 —Dobro bi bilo, ako bi naš
- Page 31 and 32: — 153 —Lovci ih u razmaku do 1
- Page 33 and 34: — 155 —41.511 ha., kupljene za
- Page 35 and 36: — 15? -^9. Bačid Antun, đrvotr
- Page 37 and 38: - 15?) -Corđašić Franjo, šum. n
- Page 39 and 40: — 161 -Majsatz Viktor, đrvotrža
- Page 41 and 42: VSeteCka Vojtjeh, kneževski kotars
- Page 43 and 44: — 165 -Sivac Mirko, 1882.Šepak F
- Page 45 and 46: 167Oiešković Tomo, 1879.Popović
- Page 47 and 48: 169Dalmacija.Radoičić Rade, 1885.
- Page 49 and 50: — 171 —Delić Mile 2 for. — G