1 - Å umarski list

— 155 —41.511 ha., kupljene za 5,291.595 franaka, a god. 1886. 15.948 ha., kupljene za5,618.705 franaka; indi u svemu 57.469 ha. s kupovinom od 10,910.300 franaka.-- Novčani prihod (prihod sirovine) bacale su državne šume u god. 1875. —1884.godimice popriečno 32,432.565 franaka, što čini 32-4 franka po ha.; a nadalje:godine ukupno franaka po ha franaka1860. 42,50o.683 3981872. 44,657.255 44-71876. 39,039.632 39-81881. 29,352.937 29-41884. 28,294.498 27-9Tečajem posljednih dvijuh godina dobivamo glede prihoda sliedede brojke:godine prihod fianak* razhod franaka čisti prihod franaka1885. 35,640.935 16,353.603 19,287.3311886. 35,605.945 16,353.603 19,252.342Da li klaštrenje našemu šumskomu drveću škodi? Ovo pitanje je odvelike važnosti, imenito za naše u gorju ležede šume, u kojih se kod nestašice krmen prolieće granje s mladimi izbojci za brst blagu kreše, što biva kod Cetina jele ikod listaea osobito bukve. U naših gorskih predielih bivše gornje krajine običavajužitelji več mjeseca lipnja i srpnja kresati javore, jasene i lipe, ter dobiveno granjesuše i slažu u tako zvane lišnjake za prehraniti s tim svoju marvu, kada jim nestanekrme preko stroge zime, kao što je baš ove godine, jer unatoč tomu, da je većproliede imalo po nastavšoj dobi nastupiti, jest još sveudilj hladno, te se nemožemo sazimom več razstati.Prelazeć na odgovor gornjega pitanja, moramo ovdje iztaknuti, da su mnienja unas šumara glede kresanja još sveudilj različita; ima tu dakako mnogo pro i contra.Sa svoje strane moramo u tom pogledu opaziti, da kresanje u naših predielih žalibožeprekomjerno biva; naši gorjani, dotjerav u šumu svoju bud veliku, bud sitnu marvu,potonju ovce i koze, sprte se na jelu ili bukvu, ter ju kresanjem ogole tako, da ostanedeblo skoro bez krošnje. Tako biva od stabla do stabla. Tko je proputovao naše gorskeprediele, morao je opaziti stojeća debla jela i bukava na stotine bez krošnje do zadnjegrančice okresana, a cieie hrpe bukovih ili jelovih grana ostanu pod stabli ležati, štoje blago pobrstilo, ogrizav tanje i mekše grartćice i pupoljke. Preostalo granje dakakozakrči prolaz na putevih (kresanje stabala biva skoro samo uz put) a npasno je, kadase osuši, u lietu za požare u šumi. Da taj način kresanja škodi dotičnom stablu, razumievase samo po sebi.Ako se pako rabi kresanje stabala, gdje je s osobitih r^zIogah potrebito, to semoi'a pri tom pozorno postupati. Imenito valja paziti nii dobu. kada se kreše, ter i naobseg, u kojem se krošnja dotičnog stabla okreše. Najsgodnije vrieme za kresanje stabalaje mjesec lipanj i srpanj, buduć da u to doba nekola u stablu sok onom silom,kao u prolieću, ter odrezotina na deblu brže zaraste korom. Ako se klaštri stablo uprolieće, onda gubi usljed dobivene rane mnogo soka, a u jesen pako odlupi se koraod drva i u onih pukotinicah nabere se vode, koja se kasnije smrzne, ter postanestablo usljed toga uslinjicavo U kojem obsegu ćemo nadalje krošnju stabla oklašlriti,to će nam pokazati u pojedinom slučaju oblik same krošnje. Svakako ćemo najprijeđolnje grane okresati, ter prama vrhu postupice ići, ostaviv tako zvane životne ogrankestabla. Ako se stabla, kao što već navedosmo, obzirno klaštre, to možemo tako i prirastznatno pospiešiti. Konačno nam je još primetnuti, da klaštrenje stabala u šumah našihnećemo preduzimati, pošto bi nas to mnogo vremena sbog mjera opreznosti a i znatnogtroška stajalo. S druge strane, gdje je radi nestašice krme, osobito u gorskih predielih,za prehranu marve od prieke nužde, morati ćemo klaštrenje stabala u šumi dopustiti,nu pod strogimi mjerami opreznosti.