Ne koncesiji i prodaji šuma! - Hrvatske šume

oj180Godina XV.Zagrebprosinac2011.Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480Ne koncesiji i prodaji šuma!Što se događa sa drvećem u ulicama i parkovima?Rasadničarstvo KoprivnicaAldo Leopold – utemeljitelj moderne ekologijeSvim čitateljima čestit Božić i sretna Nova godina!

2011. međunarodna godina šumaCijeli svijet u jednoj šumi!Projekt su pokrenule dvije nizozemske kulturnepoduzetnice Anne van der Zwaagi iJoanna van der Zanden. Cilj je podići razinusvijesti o ekološko održivom gospodarenjušumama stvaranjem poveznice između kulture i prirode.Kulturne i obrazovne institucije diljem svijeta, kaoi lokalni umjetnici, dizajneri i arhitekti odazvali su seovoj akciji i sudjelovali u stvaranju virtualne šume. Internetskastranica www.makeaforest.org središnje jemjesto svih aktivnosti. Na njoj možemo pratiti razvojove jedinstvene šume u kojoj sudjeluju gradovi diljemsvijeta. Osim virtualne šume, tamo možemo naći i raznevideo uratke ljubitelja prirode i entuzijasta koji sudali svoj doprinos bilo umjetničkim stvaralaštvom iliekološkim akcijama, a sve u cilju podizanja svijesti ovažnosti očuvanja šuma.Začetnice ovog projekta godinu šuma su vidjelekao dobar razlog za povezivanje lokalnih kulturnihinstitucija i umjetnika s ovom društvenom temom međunarodnogkaraktera.– Šume pridonose našoj kolektivnoj mašti. Međunarodnagodina šuma slavi značaj šuma za ljude. Projektom“Make a forest” želimo podići razinu svijesti oprirodnom, kulturnom i simboličkom značenju našihšuma. Stablo u Surinamu ili Boliviji ima drugačije značenjenego u Nizozemskoj ili u Engleskoj, ali su ipak sviljudi diljem svijeta odgovorni za održivo upravljanješumama. Upravo je ta razlika u značenju ono što želimoistaknuti. Mi ne sadimo stabla, ali sijemo razumijevanje– izjavila je Joanna van der Zwaag.U projekt se uključila i Kultura promjene Studentskogcentra u Zagrebu. Svoj doprinos su dali izradomvlastitog umjetnog stabla kojeg možemo vidjeti nainternetskoj stranici. Osim toga i ove godine su predstaviliprojekt Urbani povrtnjak te organizirali predavanjao važnosti očuvanja okoliša. Urbani povrtnjakje dugoročni projekt koji je startao prošle godine. Nakrovnoj terasi Studentskog centra studenti su zasadilipovrtnjak u cilju dugoročnog istraživanja mogućnosti,uvjeta i okolnosti uzgoja raznoraznog bilja u urbanojsredini. Kultura promjene također se uključila i u projektSunce noći nastalog od strane grupe studenata,umjetnika i profesionalaca vođenih Nikolom Kukićem,inače studentom ekologije. Ideja je bila da se 26. ožujkau sklopu Sata za planet Zemlju omogući jedinstveniperformans – gašenje dijela javne rasvjete, kako bi senastalom tamom kreirao simbol drveta. Cilj projekta jepodizanje svijesti diljem svijeta o utjecaju klimatskihpromjena na Zemlju i važnosti očuvanja okoliša. Suncenoći zapravo vizualizira povezanost čovjeka sa prirodom.Provedba projekta još nije ostvarena s obziromda nisu dobili potrebnu suglasnost gradskih vlasti, alipostoje mogućnosti alternativnih metoda organizacijerasvjete putem solarne energije koje razmatraju.Kao što možemo vidjeti iz prethodnih primjera, idejai mogućnosti je mnogo. Svi mi možemo sudjelovatiu stvaranju boljeg okoliša za nas, ali i za generacijekoje dolaze. Sve što nam treba su dobre ideje i punoljubavi i volje. Čuvajmo šume jer one čuvaju nas. ■Piše ■ FotoVedrana BenšakPokretanjemeđunarodnogkulturnogprojekta Napravišumu (Make aforest) svjetskaje inicijativa podpokroviteljstvomUjedinjenihnaroda kojomse obilježavaMeđunarodnagodina šuma 2011.BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 1

intrevju DARKOVULETIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HŠ-aNe koncesiji i prodaji šuma!Piše: Ana Juričić-MusaFoto: Mia MajnarićDarko Vuletić, predsjednikUprave Hrvatskih šumaS predsjednikomUprave HŠ-ad.o.o., DarkomVuletićem,razgovaramo omeđunarodnojgodini šuma kojaje na isteku; oproblemima skojima se tvrkasuočavala,o odnosimas poslovnimpartnerima– drvnomindustrijom,o uspješnomizlasku izkrize te krunivišemjesečnihpregovora sasindikatima– novomKolektivnomugovorupotpisanom ulistopadu.Međunarodna godina šuma 2011., primiče se kraju.Kako biste je prokomentirali?Godina 2011. je bila prilično turbulentna godina, i uposlovnom i u političkom smislu. Početkom godinejoš smo se borili s gospodarskom krizom, koju smoprvi osjetili, ali srećom, prvi iz nje i izašli. Kako je pakgodina odmicala, s početkom predizbornih previranjapočela su i podmetanja putem medija kojima se pokušavadestabilizirati Hrvatske šume kao organizacijute pripremiti teren za koncesioniranje šuma. Dođe liposlije izbora nova vlast i bude li mudra, neće to niu snu dopustiti. Ovakve šume, koje su za nas tijekom250 godina duge hrvatske šumarske tradicije očuvalegeneracije i generacije šumara, bilo bi i prelako uništitistavljanjem pod kojekakve koncesije. Strah me ipomisliti tko bi sve mogao biti koncesionar. Cilj gospodarenjašumama nije samo ostvarivanje profita,dapače, Hrvatske šume imaju mnogo važniju misiju,a to je osigurati održivo integralno gospodarenjedržavnim šumama na čitavom području RepublikeHrvatske na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit isocijalno odgovoran način prema društvu u cjelini izaposlenicima poduzeća. Uostalom, i nedavna globalnagospodarska kriza pokazala je da je takvo, društvenoodgovorno poslovanje, najprimjerenija alternativaneoliberalnom modelu vođenja gospodarstva.Kako ocjenjujete poslovanje Hrvatskih šuma u2011. u financijskom smislu?Rezultati poslovanja ostvareni za prvih 9 mjeseci ovegodine daju nam za pravo da se na kraju godine možemonadati odličnom poslovnom rezultatu, osobitojer su trendovi na tržištu drvnih proizvoda u 2011. godinitakođer bili vrlo pozitivni. U ovom razdoblju HŠsu ostvarile dobit od 34 milijuna kuna, dok je u istomrazdoblju prošle godine ostvarena dobit iznosila neštoviše od 15 milijuna kuna. U državni proračun ćemotako uplatiti i više od prošlogodišnjih 11,8 mil. kuna izostvarene dobiti, a godišnje uplatimo i oko 350 mil.kuna PDV-a te 370 mil. kuna poreza i doprinosa vezanihza troškove plaća. U proračune općina i gradovana ime šumskog doprinosa, što je neki vid koncesijena korištenje šumskih resursa, godišnje uplaćujemopreko 50 mil. kuna. Ovdje moram naglasiti, a vrlo je bitno,da HŠ osim ove dobiti, iz rezultata poslovanja svakegodine rezervira značajna sredstva za otpremnineradnicima, poslovne rizike, rabate drvnoj industriji itd.Iznos tih rezervacija doseže brojku od gotovo 100 mil.kuna godišnje i upravo takav pristup je jamstvo za dugoročnostabilno poslovanje. Dakle, godišnje u državniproračun i proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave,HŠ-e godišnje uplate oko 800 mil. različitihdavanja. Važno je reći i to da HŠ -e d.o.o. trenutno imajuvrlo nisku stopu zaduženosti, vjerojatno najmanjumeđu državnim poduzećima i praktički na dan dospijećapodmirujemo sve obveze prema proračunu,radnicima i dobavljačima, a ni u najgorim trenutcimaplaće nisu kasnile ni dan.Kakav je zapravo odnos HŠ-a i drvne industrije –partnerski ili konfrontirajući?Mislim da su HŠ-e i u vrijeme nedavne gospodarskekrize, ali i danas kada je situacija na tržištu puno2 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

povoljnija i za šumare i za drvoprerađivače imalekonstruktivan, odgovoran i partnerski odnos premadrvnoj industriji. Iako nam je prodaja drvnih sortimenatau jednom trenutku pala za preko 230 mil. kuna, uokviru svojih mogućnosti, ali i ovlasti koje imamo kaotrgovačko društvo, nastojali smo pomoći da drvnaindustrija prevlada negativne posljedice krize, ali i daistovremeno podigne svoju konkurentnost na razinukoja će joj dugoročno osigurati opstanak na globalnomtržištu. Mjere koje smo poduzimali odnosile suse na korekcije cijena proizvoda i usluga, odobravanjerabata drvoprerađivačima finalistima, reprogramudugovanja, podmirenje obveza kroz kompenzacijskeposlove i sl. Prema našim izračunima, od početka krizepa do danas, izravno ili neizravno, „težina“ tih mjera jebila preko 120 mil. kuna! U svakom slučaju interes jeHŠ-a da imamo zdravu i konkurentnu drvnu industriju,jer to je i najčvršće jamstvo za dugoročno uspješnoposlovanje našeg poduzeća!Dakle, poslovni partneri mogu biti zadovoljni suradnjoms Hrvatskim šumama. Jesu li jednako zadovoljnii vaši zaposlenici?Mislim da imaju razloga biti zadovoljni. Već sam spomenuoda ni u vrijeme najgore gospodarske krizeplaće nisu kasnile ni dan, a osim toga, uvijek smo setrudili održati dobru klimu među radnicima. Posebnomi je zadovoljstvo reći da smo prije nepunih mjesecdana potpisali i novi Kolektivni ugovor koji zaposlenicimadonosi još više „opipljivih“ razloga za zadovoljstvo,budući da se vrijednost boda sa sadašnjih2.067 kn podiže na 2.155 kn, a i sva dosadašnja pravaradnika (isplata regresa, prigodne nagrade, dar djeci,prijevoz itd.) ostaju zadržana. Uvijek sam smatrao daje zadovoljstvo zaposlenika ključni faktor uspješnostipoduzeća i dosadašnje me iskustvo u tome samo podupire.Stoga koristim ovu priliku da se zahvalim svimzaposlenicima na njihovom zajedničkom doprinosu uukupnom uspjehu Hrvatskih šuma te svojim kolegamaiz Uprave HŠ-a na dobroj suradnji u svim, i teškim iugodnim trenucima. ■Svim djelatnicimaHrvatskih šumaželimocestit Božici sretnuNovu godinu!priopćenje za medijeVEZANO ZA NEDAVNE MEDIJSKE NAPADENA HRVATSKE ŠUME DONOSIMO VAM U CIJELOSTIPosljednji u nizu napada je serijal članaka objavljen12., 13. i 14. rujna 2011. u Večernjem listu,s glavnom temom „Kako se krade u Hrvatskimšumama?“. Kako se u navedenim tekstovimane govori o kriminalu koji bi dokumentirano ukazivaona počinjeno kazneno djelo od strane pojedineosobe ili udružene grupe, već se radi o paušalnomnapadu na šumarsku struku i poduzeće koje nastojičasno ispuniti svoju društvenu misiju, prisiljeni smou cilju zaštite struke i dostojanstva 8 800 radnikaHŠ-a d.o.o. reagirati na ovaj način.Šumama se gospodari sukladno važećem Zakonu ošumama i provedbenim pravilnicima koji propisuju važećenorme za drvo. Gospodarenje se odvija u skladu s10-godišnjim planovima (osnovama), a trenutačno je nasnazi Šumskogospodarska osnova područja RH 2006-2015. Za svaki godišnji plan sječa sva stabla moraju bitiprethodno odabrana, obilježena i za njih utvrđena brutodrvna masa u stojećem stanju. Drvna masa, kako cjelokupnezalihe, tako i doznačenih stabala utvrđuje se premavažećem Pravilniku o uređivanju šuma (znanstvenoi stručno utvrđene statističke metode). Kada je riječ oposječenim stablima i izrađenim proizvodima, njihovadrvna masa se utvrđuje mjerenjem na propisani načinutvrđen važećim normama.GOSPODARENJE ŠUMAMAKada je riječ o dokumentu Prva nacionalna inventurašuma Republike Hrvatske, koju je naručilo i platiloMinistarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoggospodarstva, iako sadrži mnogo korisnih informacija,moramo naglasiti da još nije službeno usvojen nitiobjavljen, baš zbog nužnosti provjere pojedinih bitnihpodataka, zbog velike razlike u odnosu na podatke Šumskogospodarske osnove područja RH 2006. – 2015., kojaje rađena prema metodologiji propisanoj Pravilnikomo uređivanju šuma. Nacionalna inventura je započeta2005., a završena 2009. g.Za razliku od inventure, naša mjerenja provode sena isti način, možemo reći i stoljećima, i smatramo dasu vrlo precizna i vjerodostojna, dok se nacionalne inventureinače rade na bazi uzoraka, odnosno procjene,i mjerenja panjeva starih do pet godina. Kako su podatcio posječenim stablima sakupljani na primjernim površinama,greška i jednog posječenog stabla može prouzročitiveliku ukupnu pogrešku. Treba spomenuti i to da suu inventuru uključene i šume svih nacionalnih parkova,parkova prirode, šume kojima gospodare i drugi subjektiitd., dakle, državne šume kojima gospodare HŠ-e susamo jedna od komponenti u inventuri. Uspoređivanjepodataka o posječenoj masi iz nje i tekućeg plana sječaje neozbiljno.Kako se radi o podatcima utvrđenim putem različitihmetoda statistike i mjerenja, tako je nedopustivo razlikemeđu njima proglašavati krađom. Krađa ima svoje mjesto,vrijeme i počinitelja!UKRASTI 1,6 mil. m3 drvne mase znači posjeći i prevesti80 000 kamionskih kompozicija po 20 t (dozvoljenoosovinsko opterećenje). Zar je doista moguće danitko, pa ni policija, nikoga ne primijeti?Posljednjih sedana u brojnimmedijskimprilozima vrlokritički analizirarad Hrvatskihšuma d.o.o.Koliko godbili svjesnipredizbornekampanje ipripadajućeargumentacije,kao i činjenice dasu šume i njihoviresursi zanimljivimnogima i dabi mnogi htjelikoncesiju nadnjima, smatramoda su posljednjinapadi prešligranicudobrog ukusa.Najvažniješto pritomiščitavamo jekako razdijelitinacionalnoblago.BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 3

FINANCIJSKO POSLOVANJE HŠ-a d.o.o.Kada se u medijima kritizira poslovanje HŠ-a, tada sesve podređuje samo jednom segmentu gospodarenja,šumama, a to je sječa i prodaja robe kupcima. No, Hrvatskešume d.o.o. imaju mnogo važniju misiju, a to jeosigurati održivo integralno gospodarenje državnimšumama na čitavom području Republike Hrvatske naekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovorannačin prema društvu u cjelini i zaposlenicimapoduzeća. Uostalom, i nedavna globalna gospodarskakriza pokazala je da je takvo, društveno odgovorno poslovanjenajprimjerenija alternativa neoliberalnom modeluvođenja gospodarstva.Rezultat poslovanja se ne temelji na maksimalizacijiprofita, već na usklađenju ispunjenja sva tri temeljna cilja,što HŠ-e d.o.o. uspješno ostvaruju, pri čemu je i dobitsasvim zadovoljavajuća.Hrvatske šume d.o.o. su u 2010. godini ostvarile dobitod 35,3 mil. kn dobiti prije oporezivanja, temeljem kojeje u državni proračun uplaćeno 11,8 mil. kuna poreza, anakon toga prema odluci Vlade RH i dodatnih 50% netodobiti u iznosu od 11,8 mil. kuna.Također, samo u 2010.-oj godini smo na ime drugihporeza i davanja uplatili u proračun RH i proračune lokalnihi regionalnih zajednica gotovo 600 mil. kuna .Svake godine, sukladno pozitivnim zakonskim i strukovnimodredbama, na teret poslovanja (što umanjujeiskazanu dobit) HŠ-e d.o.o. rezerviraju značajna sredstvaza poslovne rizike i izvjesne troškove budućih razdoblja.Takva poslovna politika nas je, unatoč globalnojekonomskoj krizi, dovela u poziciju da smo prema kriterijimakojima se ocjenjuje solventnost, likvidnost i efikasnostposlovanja, svakako među najstabilnijim i najuspješnijimtvrtkama na ovom prostoru, a osobito ako seanalizira poslovanje državnih tvrtki.Argument za naprijed navedene tvrdnje možete provjeritiu poslovnim izvješćima koja javno objavljujemo,ali i u poslovnim bankama koje redovito analiziraju našebilance i na temelju istih nam odobravaju kredite pod vrlopovoljnim uvjetima (kamata čak i oko 3,5%) i uz zadužnicukao jedini instrument osiguranja povrata kredita.HŠ-e uredno i u propisanim rokovima podmiruju svesvoje obveze prema dobavljačima, a ukupne trenutneobveze prema poslovnim bankama su gotovo zanemarivei čine tek oko 30% naših mjesečnih novčanih priljeva.Da je poslovanje HŠ-a tako loše kako ga se želi prikazatiu medijima, ovi podatci sigurno ne bi mogli biti takvi kakvisu navedeni i to se može provjeriti s osobama iz struke.Napominjemo da planove poslovanja donosi i njihovoizvršenje nadzire Skupština društva i Nadzorni odbor,sastavljeni od eminentnih stručnjaka.OKFŠ – OPĆE KORISNE FUNKCIJE ŠUMAČesto se spominje i upitnost raspolaganja OKFŠ-om.Već smo nebrojeno puta naglašavali da naknada zaOKFŠ nije prihod HŠ-a i nama pripada samo onaj dio izovih sredstava koje naši radnici i strojevi stvarno i odradei za koje ispostavimo račune. OKFŠ su strogo namjenskasredstva iz kojih se osim radova na zaštiti i podizanju novihšuma financiraju i radovi na izgradnji protupožarnihputova, radovi na razminiranju šumskih površina, radvatrogasnih zajednica u krškim područjima, neki od radovau šumama privatnih šumoposjednika i dr.Zanimljivo je da nitko ne postavlja pitanje opravdanostipostojanja ove naknade kada nečija imovina nestaneu požaru ili pak netko usred šume strada od mineili slične naprave.KONCESIJE NAD ŠUMAMANadalje, pojedinci u medijima rado izjavljuju da suHrvatske šume d.o.o. loš koncesionar nad šumskim bogatstvom.Moramo reći da HŠ-e d.o.o. uopće nisu koncesionarte nad šumama nije uspostavljen institut koncesije,koji možda mnogi priželjkuju. Hrvatske šume d.o.o.su osnovane Zakonom o šumama sa jasnim obvezama izadatcima u gospodarenju šumama.Ali i pored toga HŠ-e d.o.o. plaćaju određeni vid koncesijeza korištenje šumskog potencijala i to u vidu šumskogdoprinosa koji se redovito plaća jedinicama lokalnesamouprave (općinama i gradovima) na području kojihse vrši eksploatacija drvnih sortimenata.Visina tih sredstava iznosi godišnje oko 45 mil. kuna,a osim toga, na ime korištenja vodnih resursa u šumama,HŠ-e d.o.o. uplate godišnje dodatnih cca 25 mil.kuna, pa procijenite utemeljenost objavljenog podatkao tome da ove resurse koristimo bez naknade.Kada pojedinci predlažu uvođenje koncesije na šumamate barataju podatcima o vrijednosti resursa (matematikasa gledišta koncesionara), mi kažemo sljedeće:Vrijednost šuma (i drugih nacionalnih resursa) je nemjerljivanovcem, ona ne može biti predmet koncesije.Strah nas je i pomisliti tko bi sve mogao biti koncesionar,kamo bi se prelijevalo naše bogatstvo i bi li bile ispunjenesve funkcije koje nam danas daje resurs?Zagreb, 15. 11. 2011. godine ■sindikatiSindikatišumamadržavnihSindikatikoji djelujuu Hrvatskimšumama d.o.o.(Hrvatskisindikatšumarstva,Sindikatzaposlenihu šumarstvuBjelovar iSindikatinženjera itehničarašumarstva)podržavajuizjavupredsjednikaUpraveHrvatskih šumad.o.o. gosp.Darka Vuletića,dipl. inž. šum.,da se odbacujeideja o davanjudržavnih šuma ukoncesiju.4 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVOSINDIKATI PODRŽAVAJUPREDSJEDNIKA UPRAVEu Hrvatskimprotiv koncesiješumaUoovo predizborno vrijeme pojedinci ponovnospominju da bi se davanjem šumau koncesiju poboljšala produktivnost Hrvatskihšuma. Zna li taj, kome padaju takveideje o davanju državnih šuma, toga narodnogblaga u koncesiju, da trgovačko društvo Hrvatskešume d.o.o. gospodari sa 2.018 milijuna hektara najvrjednijihšuma koje su dobile FSC certifikaciju, štoznači da se u Republici Hrvatskoj gospodari premastrogim ekološkim i socijalnim standardima. To predstavljaveliku čast i međunarodno priznanje načinugospodarenja šumama. Isto tako, to je priznanje Hrvatskojšumarskoj struci koja već generacijama naodgovoran način gospodari tim iznimno značajnimnacionalnim resursom.Ako se nekom isplati uzeti u dugogodišnju koncesijuupravljanje šumom, onda će on ili zarađivati nazakidanju zaposlenih ili na Hrvatskoj drvnoj industriji.Što bi bilo sa 8800 radnika koliko danas radi u Hrvatskimšumama d.o.o., kada bi se šume dale u koncesiju?Daju li se šume u koncesiju, za očekivati je podizanjecijena drvnih sortimenata (koncesionar gledasamo profit) što je pogubno za našu drvnu industriju,a da i ne govorimo o cijeni ogrjevnog drva kojase već duže vrijeme drži na istoj razini kao socijalnakategorija.Ni jedna vlast nema pravo rasprodati niti davatinekom drugom na upravljanje državnu, narodnuimovinu od posebnog nacionalnog interesa.Očekujemo od Vlade RH da to ima na umu. ■HSŠ, SZUŠBJ, SITŠRiječHrvatskog šumarskogdruštvaHrvatsko šumarsko društvo o pitanju privatizacijei davanja šuma u koncesiju u više jenavrata, a posebno na 115. godišnjoj skupštiniHŠD-a, održanoj u Bjelovaru povodomobilježavanja Dana hrvatskog šumarstva, zauzelojasne i nedvosmislene stavove. Hrvatsko šumarskodruštvo protivi se privatizaciji hrvatskih šuma kao idavanju istih u koncesiju.Dakle, imamo trgovačko društvo „Hrvatske šumed.o.o.“, a pojavljuje se novi problem, pitanje davanjašuma u koncesiju. U Hrvatskoj enciklopediji piše:„Koncesija (lat. concessio) u širem smislu svako ustupanje,dopuštanje, povlastica. U pravu općenito dozvolaza obavljanje neke djelatnosti uvjetovana posebnimodobrenjem“.Mogli bismo reći da Država drugome daje neštoraditi, jer ne znamo ili sami nismo sposobni racionalnoto učiniti. Pitamo se, zar to nije uvreda za hrvatskošumarstvo s gotovo 250 – godišnjom tradicijom itvrtku s oko tisuću šumarskih stručnjaka i 10-ak tisućazaposlenika?Glede pitanja o profitu kojega država neopravdanood šumarstva očekuje, tko će to u tuđu zemlju tolikouložiti da bi dobio manje od uloženog (osim ako sene bori za dobrobit građana te zemlje, posebno onihs ruralnih područja, što bi od profitera bilo smiješnoočekivati!).Živeći u uvjerenju da se to ipak neće dogoditi imi ovdje trebamo jasno reći – ne prodaji hrvatskihšuma ni koncesiji nad njima, kao što to ni postojećiZakon o koncesijama ne dopušta. ■Piše:mr. sc. Petar Jurjević,predsjednik HŠD-aBROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 5

drvna industrija KONGRES PILANARA JUGOISTOČNE EUROPENovim stručnim kadrovima, stranimkapitalom i potrebnim sirovinamado izlaska iz krizePiše: Ivica TomićFoto: I. Tomić, ArhivaDrugi kongrespilanarajugoistočneEurope održanu SlavonskomeBrodu utvrdioje postojećestanje i odrediosmjernice razvojaprimarne preradedrva, a u skladus razvojempilanarstva uEuropskoj uniji.Cilj je organizatorakongresa datipregled najnovijihtrendova upilanarskojindustriji,analiziratidostupnost ikvalitetu sirovine,predstavititehničko-tehnološkenovitete tenjihovu ulogu upostizanju većekonkurentnosti.Zgrada u kojoj je održan kongres pilanara RegijeUa kazališno – koncertnoj dvorani Ivana Brlić-Mažuranićodržan je u Slavonskome Brodu 2. kongrespilanara jugoistočne Europe koji je okupio270 predstavnika drvne industrije, šumarstva,državnih i obrazovnih institucija, tehnologe i trgovce drvomiz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gorei Hrvatske te goste iz pojedinih europskih institucija (Finska,Austrija, Njemačka, Francuska, Mađarska, Italija). Skupje u ime pokrovitelja, Ministarstva regionalnoga razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstva, otvorio Stipe Velić,ravnatelj Uprave za drvnu industriju. U radu kongresa sudjelovalisu i predstavnici Hrvatskih šuma, Šumarskogafakulteta i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvnetehnologije. Cilj organizatora kongresa, Drvnog klastera ičasopisa Drvo i namještaj bio je da se da pregled najnovijihtrendova u pilanarskoj industriji, analizira dostupnost ikvaliteta sirovine, predstave tehničko-tehnološki novitetite njihova uloga u postizanju veće konkurentnosti.Nezavidan status pilanarstva – Predavanja su obuhvatilaulaganje u obrazovanje, kao preduvjet opstanka,te korištenje modernih tehnologija krojenja dasaka. Održanesu radionice s tri tematska bloka, a panel – raspraveodnosile su se na cijene trupaca i građe, osnovne pilanskestrojeve, moguće poticaje za biomasu, financiranje investicijai razvojnih projekata u drvnoj industriji, a bilo jeriječi o nezavidnom statusu pilanarstva. Istaknuto je kakolokalne pilane i dalje osjećaju velike teškoće u plasmanugrađe i elemenata na svjetsko tržište na kojemu su, zbogjoš uvijek snažnog utjecaja krize, njihovi komercijalni posloviupitni. Pilanama je zajedničko da postaju sve nepopularnijadjelatnost. Stoga znatan broj sudionika kongresasmatra da je rješenje ovoga problema u dolasku stranogakapitala koji već pokazuje iznimno zanimanje za primarnupreradu drva. Ocijenjeno je kako upravo strani ulagači uRegiji prednjače po ulaganjima u suvremene tehnologijekoje su jamac globalne konkurentnosti i opstanka dijelalokalnih pilana. Osim toga, značajno je naglasiti kako straniinvestitori time stječu i različite oblike prava na sirovinu.Presudni odnosi sa šumarstvom – Istaknuto je kakosu za velik broj pilana presudni i vrlo važni odnosi sa šumarstvom.Naime, uočava se kronični nedostatak sirovineu svim zemljama ovoga dijela Europe, osim u Sloveniji, teograničenosti kapaciteta proizvodnih linija koje nemajudovoljnu količinu trupaca za optimalan rad svojih tehnološkihpostrojenja. Stoga analitičari predviđaju da će se usljedećih pet godina polovica pilana u jugoistočnoj Europizatvoriti ili promijeniti vlasništvo. Član Uprave Hrvatskihšuma i predsjednik šumarske Komore Damir Felak izjavioje kako su Hrvatske šume stalni partner drvnoj industriji,no raspolažu s ograničenom količinom sirovine, odnosnozakonski propisanim sječivim etatom u Osnovama gospodarenja.Za ovu godinu on iznosi 5,3 milijuna kubičnihmetara i toliko se može ponuditi tržištu pa nema mjesta zapritiske za većom količinom drvne mase. Jasno je, kazao jeFelak, da se pritom ne mogu zadovoljiti svi kupci, posebicepo vrstama drveća i sortimentima. Rečeno je da nerestruk-6 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

turirana šumarska poduzeća u državnom vlasništvu, kojasu glavni dobavljači sirovine, nerijetko utječu na konkurentnostpilana, no vrlo su pozitivni primjeri korištenja FSC– certifikata bez kojih nije moguće plasirati proizvode nasvjetsko tržište.Slaba protočnost drva u zemaljama Regije – Prof.dr. sc. Branko Glavonjić sa Šumarskog fakulteta u Beograduprenio je neke stavove sa središnjeg skupa Ujedinjenihnaroda, održanog početkom listopada u turskoj Antaliji,koji je potvrdio najavljene trendove u europskome šumarstvui preradi drva. – Osjeća se sve veća nestašica drvnesirovine, a energetsko drvo je sve traženije. U zemljamajugoistočne Europe više od 3,2 milijuna hektara šuma jepod FSC – certifikatom, a imaju ga i 268 lokalnih poduzeća.Na svjetskoj razini to su pouzdani i vrijedni pokazatelji imožemo ih koristiti kao dobar argument tijekom prodajena važna tržišta, primjerice Japana, gdje je piljena građaiz Regije već značajno zastupljena – istaknuo je Glavonjić.Dodao je kako se u Hrvatskoj za 2010. godinu bilježi padprimarne proizvodnje drva od 2,5 posto, a u Njemačkojje porast za 7 posto! Očekuje se da će izvoz piljene građetvrdoga drva iz Hrvatske tijekom 2012. pasti za dodatnih10,2%, a 2011. godina završit će s padom od 7 %. No, Francuskaće istodobno 2012. završiti s rastom izvoza piljenegrađe za čak 12 %. Zaključujući predavanje Glavonjić jeupozorio na slabu protočnost drva između zemalja Regije.Naime, čak 87 posto proizvodnje plasira se izvan togapodručja, na treća tržišta, a samo 23 % proizvoda je u međusobnojtrgovini.Pokretanje regionalnog obrazovnog projekta –Glavni partner kongresa, tvrtka WEINIG, odlučno je predložioizmjenu postojećeg proizvodnog i komercijalnogmodela po kojem se neprerađena sirovina uglavnomisporuči u inozemstvo. Ova tvrtka predlaže preradu cjelokupnesirovine na licu mjesta, u zemljama Regije, pa bise na taj način dodala nova vrijednost kvalitetnoj sirovini.Sudionici kongresa u vezi s tim pozivaju vlade zemalja uRegiji da se pridržavaju tek usvojenih politika Europskeunije kojima se ponovno daje prednost industrijalizaciji.Europska unija će sukladno tome odobravati velike potporeza zamjenu tehnologija u onim industrijama koje imajusirovinski i razvojni potencijal koji je primjeren okruženju21. stoljeća i principima održivoga gospodarstva. Institutza preradu drva iz njemačkoga Rosenheima - Visoka školaza preradu drva (LHK), suorganizator kongresa, predložioje pokretanje regionalnog obrazovnog projekta kojim bise jačala postojeća kadrovska struktura te pripremali novikadrovi. Potonji će biti u stanju dati odgovore na izazoveprerade drva u 21. stoljeću znakovito po bespoštednoj tržišnojutakmici. Konkurencija iz azijskih zemalja teži istisnutivećinu europskih prerađivača drva s tradicionalnih tržišta.Uključivanje u europske razvojne projekte – Prijedlogza veće uključivanje u europske razvojne projekte iznijelisu predstavnici slovenskoga drvnog klastera Lesarskigrozd i austrijskog udruženja ProHolz. Temeljili su to naprezentacijama, panelima i diskusijama sudionika kongresa,koji su potaknuli niz razvojnih tema i pitanja, usklađenihs postojećim programima prekogranične suradnje,regionalnoga razvoja, korištenja drvne biomase i unaprjeđivanjaprerade drva u Europskoj uniji. Predložili su većeuključivanje hrvatske drvne industrije u europske razvojneprojekte te, kao i talijanski INFORMEST iz Gorice, svimpartnerima u Regiji nude aktivnu suradnju u osmišljavanjuKronični manjak sirovina –gorući problem u pilanarstvujugoistočne EuropeDamir Felak, predstavnikHrvatskih šuma ipredsjednik ŠumarskekomoreSuvremeno postrojenje za krojenje dasaka u SlovenijiLokalne pilanei dalje osjećajuvelike teškoće uplasmanu građei elemenata nasvjetsko tržište,na kojemu su,zbog još uvijeksnažnog utjecajakrize, njihovikomercijalniposlovi upitni.Rješenje je udolasku stranogakapitala teuključivanjuu europskeobrazovne irazvojne projekte.BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 7

Istaknuto je kako su za velik broj pilana presudni i vrlovažni odnosi sa šumarstvom, jer se uočava kroničninedostatak sirovine u svim zemljama ovoga dijela Europe,osim u Sloveniji.Branko Glavonjić,Šumarski fakultet uBeogradui kandidiranju projekata Europske unije. Višnja Jarnjak, austrijskiregionalni koordinator za zemlje jugoistočne Europe,napomenula je kako je njihov međunarodni projekt upripremi dobra prilika za pokretanje regionalne kampanjepromocije uporabe drva. U Austriji su u zadnjih dvadesetgodina ugrađene zakonske odredbe da se tijekom gradnjedio građevine obvezno izvodi iz drva. Najveće koristiimat će pritom lokalne tvrtke, budući da će im se otvoritinovi prodajni kanali na regionalnome tržištu.Perpektiva bazirana na uspješnom šumarstvu –Kongres pilanara jugoistočne Europe utvrdio je postojećestanje i odredio smjernice razvoja primarne prerade drva,a u skladu s razvojem pilanarstva u Europskoj uniji (pri-Hrvatske šume su stalni partner drvnojindustriji, no raspolažu s ograničenomkoličinom sirovine, odnosno zakonskipropisanim sječivim etatom uOsnovama gospodarenja. Pritom se nemogu zadovoljiti svi kupci, posebice povrstama drveća i sortimentima.Teškoće u plasmanu pilanske građe na svjetsko tržišteUnatoč svim problemima, za pilanarstvojugoistočne Europe postoji još uvijekdobra perpektiva koja se bazira nauspješnom šumarstvu u zemljama Regije.mjena normi, prilagodba standardima zaštite okoliša i dr.).Unatoč svim problemima, za pilanarstvo postoji još uvijekdobra perpektiva koja se bazira na uspješnom šumarstvuu zemljama Regije. U ovome dijelu Europe postoji više od2500 pilana, a zajedno sa šumarstvom zaposleno je višeod 130 000 radnika. Godišnje se posiječe više od 20 milijunam3 drva te preradi 7 milijuna kubičnih metara oblovine,a drvo je dobra osnovica za razvoj regionalnog gospodarstva.Europska organizacija pilanske industrije i Europskafederacija trgovaca drvom predviđaju oporavak od krizei ostvarenje rasta proizvodnje piljene građe u Europi dokraja 2011. godine. ■8 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

gospodarske osnoveGOSPODARSKA JEDINICA DELNICEŠUMARIJA DELNICEPrva Osnova gospodarenjaizrađena 1888. godineŠume se prostiru istočnim i jugoistočnim padinamaplaninskog masiva Risnjak, ali obuhvaćajui područje južno, zapadno i sjeverozapadnood samog Grada Delnica.Na sjeveru i sjeveroistoku graniči s GJ „Brod naKupi“, na sjeverozapadu s GJ „Crni lug“, na istoku manjimdjelom s GJ „Podvodenjak“, a većim dijelom sprivatnim posjedima GJ „Petehovac“. Južno i jugozapadnograniči s GJ „Oštrac“ Šumarije Lokve i „Sungerskilug“ Šumarije Mrkopalj, te privatnim posjedima.Obzirom na nadmorsku visinu, šume se protežuod 450-1153 m.n.v., što čini razliku od 703 metra.Za reljef su karakteristične brojne glavice kupastogoblika, dok se između njih protežu veće ili manjeuvale. Od većih vrhova izdvajaju se: Drgomalj (1153m), Poklani vrh (941 m), Resnjak (753 m)… U južnomi središnjem dijelu gospodarske jedinice nalaze sebrojne plitke vrtače. Područje cijele GJ nema većihvodotoka. U istočnom dijelu nalazi se Delnički potokkoji jedini obiluje vodom tijekom cijele godine. Imaponešto „sezonskih“ jaraka i potoka.Šume ove gospodarske jedinice nalaze se uglavnomu gorskom – montanom pojasu. Najrasprostranjenijaje šuma bukovo – jelova. Od ostalih biljnihzajednica izdvojene su gorska šuma bukve, šuma jeles rebračom, šuma bukve s rebračom i kukurijekom tecrnog graba i mukinje sa šašikom.O prvom organiziranom gospodarenju ovim šumamadokaz je Osnova gospodarenja izrađena 1888./1889. i to za razdoblje od dvadesetak godina. Izrađenaje za potrebe veleposjednika Thurn – Taxisa, a revizijaiste napravljena je 1900. Osnovom je bila propisanaoplodna sječa, forsiranje konjukturnih vrsta četinjača(jela i smreka) na štetu manje vrijedne bukve. Nisu bilipropisani šumsko uzgojni radovi. Pokazalo se da gospodarenjeovim šumama po principima oplodne sječedaje loše rezultate, jer nije dolazilo do prirodne obnovešuma,a gomilala se drvna zaliha jele. Poslije 1945.krenulo se sa intenzivnijim sječama u tim šumama.Pravu poslijeratnu Osnovu gospodarenja za ovugospodarsku jedinicu izradila je Sekcija za uređivanješuma Rijeka i to za gospodarsko razdoblje od 1957. do1966. Godine 1967., 1968. i 1969. gospodarilo se po godišnjimplanovima gospodarenja šumama i šumskimzemljištima. Druga Osnova gospodarenja izrađena je zarazdoblje 1970. do 1979., a 1980. gospodarilo se premagodišnjim planovima gospodarenja. Slijedeće osnovegospodarenja napravljene su i važile u gospodarskimrazdobljima: od 1981. do 1990., 1991. do 2000. te od2001. do 2010.Površina gospodarske jedinice iznosi 3676,25 ha.Ukupno ima 98 odjela i 199 odsjeka. Površine odjelakreću se od 3,69 ha do 80,75 ha. Prosječna površinaodjela iznosi oko 38 ha, a odsjeka 19 ha.Piše: Vesna PlešeFoto: B. PlešeGospodarskajedinica DelniceŠumarije Delnice(delničkapodružnica),proteže sesredišnjimdijelom Gorskogkotara te napodručju četirikatastarskeopćine: Delnice,Crni lug, Brod naKupi i Grbajel.Povjerenstvo za GJ DelniceU pozadinišuma u GJ DelniceBROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 9

hortikulturaRADNA JEDINICA „RASADNIČARSTVO“ KOPRIVNICAUkupna drvna zaliha iznosi 1.428.841 m3, desetgodišnjiprirast 262.120 m3. Propisani desetgodišnjietat iznosi 300.000 m3. Ukupna otvorenost šumaiznosi 27,53 km/1000 ha.Propisani su i desetgodišnji radovi biološke obnovešuma: priprema staništa za prirodno pomlađivanjena 18 ha, njega pomladka i mladika na 124 ha, čišćenjesastojina na 257,48 ha, prorjeđivanje sastojina na26,13 ha, opažačka služba (mjere otkrivanja biljnihbolesti i štetnika) na 3676,25 ha.Zakonom o šumama propisan je cilj gospodarenjaovim šumama. One se moraju održavati i obnavljatitako da se trajno osigurava: postojanost ekosustava,održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcijašuma, napredno i potrajno gospodarenje, korištenješuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri dase održava njihova biološka raznolikost, produktivnost,sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.Sastavni dio Osnove gospodarenja je i Program zagospodarenje šumama posebne namjene - posebnirezervat „Debela lipa – Velika rebar“. Dio posebnogrezervata prostire se na sjeverozapadnoj umjerenostrmoj padini planine Debela Lipa. Najniža točka muje na livadi poznatoj pod nazivom Sović laz na visiniod 690 metara, najviša na visini od 800 metara nalazise pod vrhom planine Ponikvarski vrh. Taj dio Gospodarskejedinice Delnice obuhvaća površinu od 52,24ha. Obzirom na razinu zaštite, na tim se površinama uGJ obustavlja gospodarenje pa se vrši isključivo sječasanitara. Ne izvode se ni radovi biološke obnovešuma. Nema izgradnje objekata i infrastrukture (cesta,vlaka, skloništa), već se samo mjerama opažanjaprate pojave biljnih bolesti i štetnika. Uz posebna dopuštenjapostoji mogućnost znanstvenih istraživanjauz uvjet da se njihovim provođenjem ne utječe naprirodu i prirodni tijek događanja u posebnom rezervatu.Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko je zapotrebe znanstvenog istraživanja formirao pokusnuplohu na kojoj se obavlja mjerenje i monitoring sastojina.Početkom studenoga trodnevnim radom u uredui na terenu stručno povjerenstvo u sastavu: Ivica Vučetić,predsjednik, te članovi Josip Crnković i DamirMoćan, pregledalo je Osnovu gospodarenja za GJ„Delnice“ i Program za gospodarenje šumama posebnenamjene – posebni rezervat šumske vegetacije„Debela lipa – Velika rebar“ te donijelo određeneprijedloge i primjedbe.Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva ivodnog gospodarstva upućen je zahtjev za odobrenjemnavedene Osnove gospodarenja te Programa srokom valjanosti od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca2020.Od strane delničkog Odjela za uređivanje šuma,u radu Povjerenstva sudjelovali su Boris Pleše, rukovoditeljOdjela, Goran Prelac, samostalni taksator, odstrane Šumarije Delnice upravitelj Mario Gašparac terevirnici Tihana Šporčić i Ivan Rački. ■Prava šumarijau malomPiše ■ FotoMia MajnarićŽelja nam je, a time i cilj, specijalizacija pojedinihrasadnika za ukrasno drveće i grmlje i povećanjenjegove proizvodnje s obzirom na zahtjeveurbanih područja koja gravitiraju navedenim rasadnicima(Koprivnica, Đurđevac, Varaždin, Ludbreg, Križevci)«– rekla je upraviteljica Mirjana Grahovac-Tremski.Uprava šuma Koprivnica od 1. srpnja 2010. godinedjeluje kao novi organizacijski oblik sastavljen od petrasadnika. Močile, u kojemu je smještena uprava radnejedinice, nalazi se u Koprivnici, Drnje, rasadnik Zelendvoru Varaždinu, Župetica u Križevcima i Limbuš u KloštruPodravskom, ukupna površina rasadnika je 50 hektara.Osnivanjem ove radne jedinice napravljen je zaokret uproizvodnji, što znači da se ide prema specijalizaciji pojedinihrasadnika, proizvodnja sadnoga materijala premakvaliteti zemljišta i okretanje prema tržištu. Većinagodišnje proizvodnje iznosi oko tri milijuna sadnica, arasadnici imaju kapacitet od šest milijuna sadnica.– Cilj nam je godišnjom proizvodnjom dosegnuti kapacitetrasadnika. Razlog za to je mogućnost plasmanašumskih sadnica kako za potrebe naše Uprave šuma,tako i za potrebe drugih uprava, a svakako i potrebeprivatnih šumoposjednika koji gravitiraju Upravi šumapodružnici Koprivnici i čija je potreba za sadnicama izgodine u godinu sve veća, – pojasnila je upraviteljicaMirjana Grahovac-Tremski.Rasadnik Limbuš je prema ovoj specijalizaciji takocentralni i jedini rasadnik u Hrvatskoj za proizvodnjucrne johe, a u Limbušu se proizvodi još i poljski jasen,hrast lužnjak i crni orah.– Budući da smo došli do saznanja da su božićnadrvca uvozni proizvod, odlučili smo se za proizvodnju10 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

urbano šumarstvo ZELENILOU GRADOVIMAŠto se događa sa drvećemu ulicama i parkovima?Piše ■ FotoAntonija MilinkovićZelene biljkepružaju osnovneuvjete za životsvim živimorganizmimaproizvodnjomorganskih tvari,izlučivanjemkisika itrošenjemugljičnogdioksida. Osimtoga štite nasod gradskebuke, smanjujusadržaj prašine ibakterija u zraku,poboljšavajumikroklimatskeuvjete i sl.Dobrimrješenjemzelenoga pojasarazina bukemože se smanjitii do 10 dB.Prosječno stablona sat pročistioko 5 000 m3zraka, a površinakrošnje od 25 m2pokrije potrebeza kisikomjednog čovjeka.UU prirodnom životnom okolišu za odvijanjenormalnih životnih funkcija biljci su potrebni:tlo, voda, zrak, sunčeva svjetlost i povoljnatemperatura.U gradskim uvjetima osnovni uvjeti života su više –manje ili čak u potpunosti promijenjeni. Kao i drugi živiorganizmi i stabla reagiraju na promjene u svom životnomprostoru. Razlog tome su ekološki uvjeti grada odnosnozagađenje zraka i tla, promjene u vodnom režimu,povišena temperatura, znatno niža vlaga ljeti te čestamehanička oštećenja – orezivanje radi zaštite električnihili telefonskih vodova, zadržavanja željenog oblika krošnjei sl. Izloženost stabala lošim životnim uvjetima posljedicasu ljudskoga djelovanja.Tlo je u gradskim nasadima od iznimne važnostiiz najmanje dva razloga. Prvi je što biljka sve osim CO2 izatmosfere, neophodno za život i proizvodnju (mineralnesoli, vodu i kisik), crpi iz tla, a drugi da tla povoljnih svojstavamogu i do 10 puta smanjiti štetan utjecaj aeropolucijena biljke. Tlo u gradu je nepovoljno, obično posve iscrpljeno.U gornjim slojevima dolazi do akumulacije teškihmetala, naročito olova i kadmija (industrija, automobilskipromet) koji izazivaju stres kod drveća u vidu različitihnekroza lišća (iglica) i skraćivanja vegetacijskog perioda.U prostoru korjenova sustava vladaju promijenjeni uvjetinastali miješanjem slojeva tla prilikom građevinskih radova,odlaganjem otpada, soljenjem cesta zimi, zbijenostiuslijed parkiranja automobila, prolaska raznih instalacijai sl. Soljenje zimi, radi lakšeg čišćenja snijega i leda povećavaosmotski potencijal tla. U trenutku kada se osmotskipotencijal tla izjednači sa biljnim, biljka gubi mogućnostprimanja vode i hranjivih tvari zbog čega ugiba.Voda i zrak onečišćeni su otrovnim tvarima kojepostupno truju i tlo. Gradska prašina akumulirana na asimilacijskimorganima (lišće i iglice) utječe na jaču apsorpcijuukupne radijacije valnih dužina između 400 i 1350Lenucijeva potkovanm i svu osjetljivu infracrvenu radijaciju, što rezultira zagrijavanjemasimilacijskih organa i utječe na energetskubilancu biljke. U prilog tome govore i istraživanja da nacesti sa stablima sadržaj prašine je za 70% niži nego nacesti bez stabala.Nepovoljan faktor u gradu je i ulična rasvjeta. Jakarasvjetna tijela između biljaka produžuju vrijeme osvjetljavanjalistova dnevno i na 24 sata. Kao posljedica togabiljka čuva listove zelene do kasno u zimu, umjesto da ihnormalno odbaci u jesen. Takva stabla stradavaju od ranihjesenskih mrazova, a zimi se na njima nagomilava velikakoličina snijega (zbog velike lisne površine) pod čijim teretomstabla pucaju i ostaju trajno oštećena.Rast i razvoj biljaka ovisi o brojnim ekološkim čimbenicimameđu kojima klima ima vrlo značajnu ulogu.Preobražavanjem prirode, čovjek posredno djeluje namikroklimatske uvjete određenoga područja. Nepovoljniutjecaji na klimu u gradskim središtima su višestruki tećemo nabrojiti samo neke od njih:■ dim, čađa i prašina, nastali prometom i industrijskomdjelatnošću pogoduju stvaranju magle te smanjujuintenzitet Sunčeve radijacije za 10-20 %;■ grijanje zimi, te ljeti toplinska apsorpcija nagomilanoggrađevnog materijala, povećava temperaturuzraka za 1-2 ºC u odnosu na okolicu grada;■ pomanjkanje biljnog pokrova i velike površine pokrivenezgradama, pločnicima i kolnicima smanjujuisparavanje, ubrzavaju otjecanje oborinske vode ukanale, a samim time smanjuju relativnu i apsolutnuvlagu zraka;■ vjetar je zbog trenja na kućama općenito oslabljen,ali mjestimično i pojačan, ako je kanaliziran smjeromulica;■ promjenom sastava površinskog sloja tla mijenja se itoplinska vodljivost tla, a time i toplina tla i zraka.Ovi razlozi potvrđuju još veću potrebu za zelenilom ugradovima.Uslijed ekstremno loših životnih uvjeta u gradskimsredinama, na stablu, dolazi i do fizioloških promjena kojenisu odmah vidljive ljudskom oku, već postaju vidljive tekkada nastupe nepovratne promjene kao što su: odumiranjepupova, propadanja izbojaka na rubovima krošnje tedjelomičnog ili potpunog sušenja i gubitka asimilacijskihorgana. Tako oslabljeno stablo lakše podliježe napadubolesti i štetnika što dovodi u pozitivnu korelaciju jačinenapada sa slabljenjem biološkog potencijala stabla.S obzirom na broj čimbenika i njihov negativan utjecajjavlja se potreba prilikom uređivanja zelenih, gradskih površinaza znanjem koje vrste pokazuju bolju adaptaciju, atime i duži životni vijek u gradu. Jer stabla u gradovimavrijede više ako duže žive! Da bi to znali te da bi moglipravilno planirati, u urbanom šumarstvu je neophodnaprocjena zdravstvenog stanja i oštećenosti stabala.12 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

Istraživanjem pod nazivom Uspostava katastra stabalasredišnjeg dijela Grada Zagreba (2004.) vršena je procjenaoštećenosti stabala s obzirom na tri različita položaja iuvjeta rasta stabala (stabla unutar blokova zgrada, stablau parkovima i stabla u ulicama). Istraživanje je rađeno sciljem utvrđivanja postoji li razlika s obzirom na položajstabala i uvjeta u kojima rastu te jesu li i koje vrste manjeili više otporne na ekstremne gradske uvjete. Obuhvaćenopodručje istraživanja je središnji dio Grada Zagrebaokružen parkovima Zelene ili Lenucijeve potkove (osimBotaničkoga vrta).Unutar područja istraživanja obuhvaćeni su:a) parkovi (Trg Nikole Zrinskog, Strossmayerov trg, Trgkralja Tomislava, Svačićev trg, Marulićev trg, Trg Mažuranića,Trg maršala Tita)b) ulice (Baruna Trenka, Jurja Žerjavića, Andrije Hebranga,Gajeva, Katančićeva) ic) blokovi zgradaUkupno je obrađeno 1571 stablo, od toga 866 u parkovima,242 u ulicama i 463 u blokovima zgrada.Na temelju rezultata istraživanja kao najoštećenijevrste istraživanoga područja pokazali su se divlji kesten(Aesculus hippocastaneum), munika (Pinus heldreichii)i javorolisna platana (Platanus x acerifolia), a najzdravijiamerički koprivić (Celtis occidentalis), šljiva (Prunus cerasifera)i čempres (Cupressus sempervirens).Kao najnepovoljniji položaj stabala pokazao se položaju ulicama, a najpovoljniji u blokovima zgrada. Lošijestanje stabala u ulicama za razliku od stabala u blokovimazgrada i parkovima uvjetovano je najvjerojatnije načinomsadnje (ograničena sadna mjesta) i otvorenošću visokojzagađenosti atmosfere uzrokovane ponajprije proizvodimaizgaranja (ložišta krutih i tekućih goriva) te nepotpunimizgaranjem tekućih goriva u motorima s unutarnjimsagorijevanjem transportnih sredstava, kao i aditivimaovih goriva. U prilog tome ide i to što je daleko najvećipromet u ulicama, posebice A. Hebranga, Baruna Trenkai J. Žerjavića, poznatijih pod zajedničkim imenom Zelenival kojima dnevno prometuje i do 100 000 motornih vozila.Prostorna raspodjela onečišćenja zraka od prometauvjetovana je geometrijom ulica i činjenicom da se vozilakreću u nizu, da je svako vozilo izvor malog kapaciteta ida otpušta ispušne plinove pri tlu pa uzrokuje visokekoncentracije primarnih polutanata u zoni vegetacije. Uprilog tome idu mjerenja razine koncentracije polutanatakoja su pokazala drastičnu razliku između razina onečišćenjau ulicama opterećenima prometom i onima saslabim prometom.Prilikom istraživanja primijećeno je da fiziološki oslabljenastabla u uvjetima rasta u kojima se nalaze dodatnosu oslabljena i fitopatološkim i/ili entomološkim nametnicima.Procjena zdravstvenog stanja i oštećenosti stabalau urbanom šumarstvu postaje imperativ. Prvenstvenozbog praktične primjene u kojoj možemo predviđatibroj, vrstu i buduće lokacije stabala koja se tek morajuuzgojiti radi zamjene oštećenih, slabo vitalnih ili suhihstabala. Praćenjem kroz neko vremensko razdoblje moguse predviđati buduća stanja zelenila što uvelike olakšavaplaniranje i gospodarenje takvim površinama. Kvantitativnai kvalitativna analiza zdravstvenog stanja i oštećenostistabala daje nam uvid u trenutno stanje i mogućitok promjena te ukazuje na manje ili više narušene uvjeteu gradu. Sve to upućuje na mogućnost odgovarajućegplaniranja gradskog zelenila, od izbora vrste do pravilnenjege za trajno održavanje zelenila i/ili poboljšavanje postojećegstanja. ■BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 13

parkoviPARKOVNA BAŠTINA HRVATSKEZAŠTIĆENI SPOMENICI PARKOVNE ARHITEKTURETrenkovačkom parku vratitiPiše: Ivica TomićFoto: J. Zelić,P. Livak, ArhivaPo mnogočemu zanimljivi osebujan parku Trenkovu, skasnobaroknim -neoklasicističkimdvorcem, biserje parkovnearhitekturei vrijednokulturno -povijesnoblago Slavonijei Hrvatske, notreba ga obnovitii sačuvati.Među zaštićenim prirodnim vrijednostimaPožeško – slavonske županije je i park –perivoj u Trenkovu, koji je potkraj 19. i dopolovice 20. stoljeća uživao ugled jednogod najljepših parkova u Slavoniji. Uz park u Kutjevu i Lipikus pripadajućim dvorcem spada u kategoriju spomenikaparkovne arhitekture koji je zaštićen 1967. godine. Trenkovoje mirno slavonsko selo smješteno u srcu Požeštine, nakrajnjim južnim obroncima Papuka, uz prometnicu Požega- Velika, a u prošlosti je i bližoj sadašnjosti imalo značajnuulogu u gospodarsko-kulturnom te civilizacijskomsmislu. Po mnogo čemu zanimljiv i osebujan seoski park,jedinstven u Slavoniji, zauzima površinu oko 9 ha, prostirese na nekoliko katastarskih čestica, a iz smjera od sjeverozapadaprema jugoistoku presijeca ga gorski potok Veličanka.Parkovna površina prepoznatljiva je po obraslostiraznovrsnim samoniklim i egzotičnim drvećem, grmljem itravnatim površinama. Na zapadnoj strani graniči sa spomenutomprometnicom prema turističkoj Velikoj, na sjeverus nogometnim igralištem i parcelom Hrvatskih šuma,na sjeveroistoku s poljoprivrednim zemljištem, a na jugu svrtovima. Današnji jednokatni kasnobarokno – neoklasicističkidvorac u derutnom je stanju. Na mjestu dvorca uvrijeme Franje Trenka, legendarnog ratnika i pustolovnogslavonskoga plemića (1711. – 1749.), postojala je baroknakurija koja je kasnije, nakon Trenkove smrti, dograđena.U francuskom i engleskom stilu – Uređenje perivojaoko kurije – dvorca počinje potkraj 18. stoljeća, kada suvlasnici vlastelinstva barun Peterffy i supruga Karolina. Uzpristupni put prema dvorcu zasađen je drvored s unesenimvrstama pajasenom i crnim orahom te autohtonimgorskim javorom. Okolina dvorca bila je, prema tadašnjimzapisima, obrasla stoljetnom autohtonom šumom hrastalužnjaka, graba i poljskoga brijesta, sa stablima crne johei bijele vrbe, uz korito potoka Veličanke. Početkom 19.stoljeća plemićka obitelj Svetić dograđuje i rekonstruiradvorac u neoklasicističkom stilu. Usporedno s dvorcempark se proširuje u smjeru sjevera i istoka, a oblikuju ga poznatiaustrijski vrtlarski stručnjaci. Perivoj u bližem okolišudvorca projektiran je i izveden u tzv. francuskom stilu, a naudaljenijem prostoru poprima elemente slobodnoga, pejzažnog,tzv. engleskoga stila. Dvorac, vlastelinstvo i parkimali su svoje zlatno doba prvi put za vrijeme obitelji Rakotczay,koja je bila vlasnik vlastelintva od 1902. do 1935.godine. Njihov značajan doprinos u oblikovanju prostoradanašnjega parka sastojao se u tome što su proširili parkpreko potoka Veličanke, dopunjujući prostor odabranimdendrološkim materijalom. Pritom su gradnjom hidrotehničkihobjekata u središnjem dijelu parka znalački koristilipotočni tok. Tako su ostvareni kompozicijski elementi parkakao što su biljni, građevni, prostorni i dr.Potkraj 19. i do polovice 20. stoljećatrenkovački je park uživao ugled jednogod najljepših parkova u Slavoniji.No, već šezdesetih godina započinjedegradacija i devastacija njegovihdotad uspostavljenih vrijednosti,posebice posljednjih tridesetak godina.Procvat te degradacija i devastacija – Drugi putpark doživljava svoj procvat tijekom djelovanja Niže poljoprivredneškole u sklopu ekonomije (distrikta), početkompedesetih godina 20. stoljeća. U to vrijeme karakterizirajuga nadopuna, sklad, simbioza, estetsko ostvarenje, zrelosti uporabna vrijednost. Na žalost, već šezdesetih godinazapočinje degradacija i devastacija njegovih dotad uspostavljenihvrijednosti, posebice posljednjih tridesetakgodina. Motivirani tom činjenicom, mr. sc. Juraj Zelić,umirovljeni požeški šumarski stručnjak, i mr. sc. TomislavCrnjac, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenimpodručjem Požeško – slavonske županije, napisali su vrijednuknjigu: “Park u Trenkovu, zaštićeni spomenik parkovnearhitekture”. Kako autori ističu u predgovoru, njomenastoje potaknuti radnje na sanaciji i obnovi ovoga vrijednogkulturno-povijesnog blaga. Knjiga nema karakterprojekta ili studije za tehničko izvođenje navedenih radnji,ali sadrži sve elemente po kojima se može i smije djelovatida bi se spomenicima kulture vratio nekadašnji sjaj. Napominjukako je jasno da dvorcu i parku treba odrediti svrhuprimjerenu sadašnjem vremenu, a cilj im je bio da njihovaknjiga ima i edukativni karakter te da ističe prirodne, povijesne,gospodarske i socijalne značajke prostora sela,vlastelinstva i perivoja te njihovo međusobno prožimanje.Neprolazne vrijednosti i očuvana osnovna obilježja– U uvodnome dijelu knjige J. Zelić i T. Crnjac opisujuzemljopisne i položaj Trenkova (nekadašnje Mitrovice) uPožeškoj kotlini, s detaljnim prikazom flore, vegetacije i životinjskogasvijeta ovoga kraja. U povijesnome dijelu obuhvaćenisu pretpovijesno i povijesno razdoblje, vrijemeposlije oslobođenja od Turaka, razdoblje od Prvog do krajaParkovna površina veličine 9 ha prepoznatljiva je poobraslosti raznovrsnim samoniklim i egzotičnim drvećem,grmljem te travnatim površinama.Zgrada dvorca s orijaškim hrastom lužnjakom“Trenkov hrast”14 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

nekadašnji sjajTrenkovački park tijekom jeseniDvostrana informacijskaploča ispred ulaza uparkAvionska (ortofoto) snimkaPotok Veličanka sastavni je dio parkaBROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 15

Knjigom “Park u Trenkovu, zaštićeni spomenik parkovnearhitekture” autori Juraj Zelić i Tomislav Crnjac nastojepotaknuti radnje na sanaciji i obnovi ovog malog remek –djela ljudskoga djelovanja i parkovne arhitekture.Lawsonov pačempres(Chamaecyparislawsoniana)Javorolisna platana(Platanus x acerifolia)Drugoga svjetskog rata te do današnjih dana. Pišući o parkuu Trenkovu, autori, osim navedenih povijesnih podataka,procjenjuju današnje stanje, uz njegovu valorizaciju,opis faune, voda i hidrograđevinskih elemenata. Posebnidio obuhvaća šetnja parkom, uz vodič za prepoznavanjedrveća i grmlja te njihov razmještaj. Osim toga, autoripredlažu smjernice za održavanje, njegu, sanaciju i popunjavanjeparka. Unatoč stanju u kojemu se nalazi, park idanas ima svoju pejzažnu, ekološku, povijesnu i botaničkuvrijednost, a prepoznatljiva su njegova osnovna obilježja.U parku je sedamdesetih godina prošloga stoljeća zabilježenosedamdeset vrsta, a danas ih je 7 manje. Naime, zbogprirodnih kalamiteta, posebice olujnoga vjetra 2007. godine,bolesti drveća i grmlja, ali i zapuštenosti, iz parka su nestali,primjerice, koloradska jela, vrboliki hrast, crveni hrast,srebrna smreka, borovac, biserak, suručica, kampsis i dr. Sasvim ovim vrstama mogu se popuniti upražnjena mjesta.Značajni dio knjige odnosi se na opis 63 vrste drveća i grmlja,od čega 56 listopadnih i 7 zimzelenih. Sve vrste su zabilježeneu ljeto 2010. godine, a prikazane su kvalitetnimfotografijama u boji. Uz njih su dati kratak opis habitusa,lista, cvijeta, ploda, porijekla, starost, mjesto u parku i dr.Legendarni Trenkov hrast – Osnovni princip sadnjetemeljio se na sadnji u skupinama, mozaičnoj pojedinačnojsadnji te sadnji uzduž ograda, potoka ili puta. Sađenesu autohtone i srednjoeuropske drvenaste vrste te onekoje su donesene iz Sjeverne Amerike ili iz istočnih, azijskihzemalja. Unošene su crnogorične i bjelogorične biljke, kaošto su koloradska jela, borovac, tisa, virdžinijska borovica,Lawsonov pačempres, bagrem, hortikulturne forme tuje,borovice, smreke, javora, jasena, lipe, hrasta , bukve, gledičije,gimnoklada, divljeg kestena, platane, johe, vrbe,topole i dr. Volumni odnosi u parku ostvareni su navedenimnačinima sadnje drveća, ali i znalačkim razmještajemgrmolikih vrsta. Svojim se volumenom, kontrastom gustihi rijetkih krošanja, prozračnošću te bojom i mirisom cvjetovaističu među bjelogoričnim vrstama: lipe, hrastovi,bukve, grabovi, crni orah, javori, jaseni, johe, platane, gledičije,trešnje, katalpe, magnolije, jabuke, vrbe i topole.Među crnogoričnim vrstama to su: tisa, duglazija, borovi,pačempresi, tuje, borovice i smreke. U blizini dvorca nalazise orijaško stablo hrasta lužnjaka, široke krošnje i jakih grana,starije od dvjesto godina. Zovu ga i Trenkov hrast, iakonije onaj pravi s početka 20. stoljeća koji je imao promjerveći od 3 m i visinu tridesetak metara, no on više ne postoji.Prema predaji, okrutni barun Trenk je ispod toga hrastaproglašavao osude svojim kmetovima. Kod samog ulazaje hrast iste starosti, s dugim granama spuštenim do tratine.U parku je nekoliko takvih autohtonih starih lužnjakovihstabala, najljepših primjeraka (ostataka) nekadašnjeUnatoč relativno lošem stanju u kojemu se nalazi, park idanas ima svoju pejzažnu, ekološku, povijesnu i botaničkuvrijednost, a prepoznatljiva su njegova osnovna obilježja.U njemu su 63 vrste drveća i grmlja, od čega 56 listopadnihi 7 zimzelenih.suvisle šumske zajednice, koja je obrastala područje okojezgre sela Trenkova.Ugroženost zbog bolesti i kalamiteta – Većinaparkovnih vrsta drveća i grmlja su autohtone jer rastu u šumamanašega podneblja, a neki njihovi varijeteti uzgojenisu u domaćim vrtovima ili hortikulturnim rasadnicima,primjerice crvenolisne i uskolisne lipe. Osobit estetski dojmljivdoživljaj posjetitelj dobiva na pojedinim parkovnimplohama, koje su u kontrastu s travnjačkim, osvijetljenimpovršinama ili zbog zrcaljenja krošanja na vodenoj površini.Potok, voda i hidrograđevni objekti ostavljaju osobitdojam u Trenkovačkom parku. Početkom 20. stoljeća brana,kupališni bazen i sjenica za odmor bili su malo remek -djelo parkovne arhitekture, no hidrotehnički objekti danassu, na žalost, devastirani. J. Zelić i T. Crnjac zaključuju kakoje park u Trenkovu danas u relativno lošem stanju. Naime,većina stabala je s početka 20. stoljeća u poodmakloj starostite su sklona kalamitetima i bolestima. Zbog bolesti jeosobito ugrožena obična smreka, a neke su vrste stradaletijekom olujnoga vjetra 2007. godine. To su koloradskajela, borovac, virginijska borovica, crveni hrast, lipa. Osimnjih, vrboliki hrast i crni orah stradali su od agresivnoga bršljana,a pojedine voćkarice od napada poluparazita bijeleimele. Ostatci panjeva ukazuju na mjesta gdje je postojalodrveće te bi trebalo obaviti popunjavanje novim, no istimvrstama kakve su već bile u parku. Običnu smreku možezamijeniti kavkaska jela, zbog svoje otpornosti, estetskogU parku je nekoliko autohtonih starihlužnjakovih stabala, najljepših ostatakanekadašnje suvisle šumske zajednice(Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom),a među njima i dvjestogodišnji “Trenkovhrast” u blizini dvorca.izgleda i dr. Među crnogoričnim vrstama prednost trebadati jeli, tisi i borovici i njihovim formama, varijetetimai kultivarima, budući da su to jedine tri samonikle vrstečetinjača na ovome području. U obzir dolaze i pojedineprilagođene crnogorične vrste poput borova, cedrova,taksodija i dr. Sanaciju i obnovu dvorca s pratećim objektimatreba prepustiti konzervatorima, arhitektima i građevinarima,uz uvjete koje će odrediti sadašnji vlasnik Kutjevod.d. (obitelj Moralić) i investitor. Dr. sc. Ivica Samarđić, autorstudije o obnovi i zaštiti ovoga parka, napominje kakoknjiga upozorava na to da se moraju poduzeti značajni koraciu cilju očuvanja i revitalizacije parkovnih vrsta, od kojih6-7 nema nigdje u Slavoniji. To su, primjerice, grčki hrast svrbolikim lišćem ili različita kultivirana stabla jasena, johei lipe. Uzorci pojedinih vrsta moraju se hitno klonirati jermogu poslužiti kao genofond.Očuvanje i obnova za buduće generacije – Trenkovačkipark, kao biser parkovne arhitekture i remek-djeloljudskoga djelovanja u određenom povijesnom razdoblju,danas je posebice značajan zbog svoga položaja u bliziniParka prirode Papuk i geoparka Papuk. Zato je važno daga se sačuva i obnovi za buduće generacije. Ispred ulazau park, u blizini dvorca, nalazi se dvostrana informacijskaploča s osnovnim podatcima o parku, njegovoj povijestii dvorcu te s mapom s ucrtanim parkovnim drvećem. Pločuje postavila u povodu Europskog dana parkova Javnaustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško -slavonske županije. ■16 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

mala enciklopedija šumarstva LIJESKE(CORYLUS)Razgranjen grm s više debalacaPlod visoke energetske vrijednostiRod lijeske (Corylus) obuhvaća oko 15 vrsta listopadnihgrmova ili nižeg drveća iz porodice brezovki(Betulaceae), rasprostranjenih u Europi,Sjevernoj Americi i istočnoj Aziji. Listovi su naizmjenični,jednostavni, krupni, uglavnom simetrični, navrhu ušiljeni, a plojke s dvostruko napiljenim rubovima ivećinom kratkim peteljkama. Muški su cvjetovi znakovitipo visećim resama tijekom jeseni, a ženski nalikuju pupute iz njih u proljeće, za vrijeme cvatnje, vire crvenkastenjuške. Cvatnja je prije listanja. Plod je orah (lješnjak)obavijen cjevastim ovojem koji je sastavljen od dva listate u gornjem dijelu više ili manje razrezan. U našim krajevimanajviše raste obična lijeska, a još dvije vrste mjestimičnouspijevaju kao samonikle, podivljale ili kulturnebiljke (medvjeđa lijeska i makedonska lijeska).Obična lijeska (Corylus avellana) je izrazito razgranjeni gust grm do 6 m visine, s više debalaca, akatkada i omanje stablo visoko do 10 m i promjera do20 cm. Rasprostranjena je na području Europe, MaleAzije, Kavkaza, sjeverne Afrike i sjeverozapadnog Irana.Korijenski je sustav plitak, široko razgranjen, do trećegodine s uspravnim korijenom, a kasnije s vodoravnimkorijenjem. Kora je sivosmeđe boje, glatka i sjajna, sasvjetlijim lenticelama. Kasnije postaje siva i plitko ispucala.Izbojci su žutosmeđi do sivosmeđi, koljenčasti,šiboliki, gusto pokriveni sitnim, žljezdastim dlačicama.Lenticele su svjetlije od izbojka i krupne. Pupovi su jajastogili kuglastog oblika, raspoređeni u dva reda, dugi5-7 mm, zadebljani, tupoga vrha te pokriveni mnoštvomsvijetlosmeđih, po rubu trepavičastih ljuskica.Listovi su dugi 6-13 cm i 5-9 cm široki, s kratkom peteljkom,obrnuto jajasti, pri dnu srcasti, dvostruko napiljenogaruba. Na licu su tamnozeleni, s rijetkim dlačicamaili goli, bez sjaja, a na naličju svjetliji te uzduž žilicadlakavi. Muški cvjetovi već u jesen oblikuju obješenesvijetlosmeđe do sivosmeđe rese, obično 2-4 u skupini.Prezimljuju na izbojku zatvorene i nerazvijene, otvarajuse u rano proljeće, a znakovite su po gusto dlakavimpokrovnim ljuskama. Imaju pretežito 4 prašnika, običnorazdijeljena na dva dijela pa je svaki cvijet s 8 prašnica.Ženski cvjetovi su po nekoliko njih u cvatovima koji supoput zbijenih pupova, a u rano proljeće iz njih vire tamnocrvenidvodijelni, končasti tučci. Cvatnja je tijekomveljače i ožujka, znatno prije listanja.Hranjivi i cijenjeni lješnjaci – Plod je široko jajastioraščić koji dozrijeva početkom rujna, nalazi se u skupinama,obično do 4 zajedno. Dug je 1,5-2 cm, jednim dijelomje obavijen zelenim, zvonastim lisnatim ovojem,napiljenog ili režnjevitoga ruba. Sadrži jednu okruglastuili jajastu sjemenku dugu 15-18 mm i 13-15 mm široku,Piše: Ivica TomićFoto: Arhiva, ŠumarskaenciklopedijaOd 15 vrsta lijeski,rasprostranjenih uEuropi, SjevernojAmerici i istočnojAziji, u našimkrajevima najvišeraste običnalijeska, a izostajesamo na sušnimdalmatinskimotocima.Stanište obične lijeske su šume i šikare umjerenoga pojasasjeverne polutke, od nizinskih predjela do 1800 m nadmorskevisine, a nerijetko se pojavljuje u zajednicama hrasta kitnjakai bukve te jelovo – smrekovim i drugim zajednicama. Oblikujeguste šikare i šibljake, a raste i na rubovima šuma, na šumskimsječinama i čistinama, u živicama, uz potoke i putove.BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 17

1 Obična lijeska (Corylusavellana) – dijelovi biljke2 Kultivar Contorta svijugavim grančicama3 Makedonska lijeska (Corylusmaxima)4 Corylus maxima Purpurea5 PlodoviMedvjeđa lijeska ima jaku izdanačku snagu, doživi starost veću od 200 godina, aširoke je ekološke amplitude. Raste u većem broju reliktnih zajednica toplijih predjela(reliktne bukove šume i dr.), a često se uzgaja po europskim parkovima i drvoredima.koja je umotana u smeđoj lupini. Plodovi lješnjaci beru setijekom rujna i listopada, a imaju bijelu, čvrstu i vrlo hranjivujezgru ugodnog okusa. Uz plodove oraha, ubrajamo ihu cijenjene i energetski najvrednije namirnice.Različite stanišne prilike i šumske zajednice– Obična lijeska je listopadna, jednodomna i anemofilnavrsta (prilagođena za oprašivanje vjetrom), dobro podnosizasjenu, a izbjegava izrazito sredozemne i stepske predjele.Razmnožava se sjemenom i na vegetativan način. Njenostanište su šume i šikare umjerenoga pojasa sjevernepolutke. Nerijetko se pojavljuje u zajednicama hrasta kitnjaka(Querco – Carpinetum) i bukve (Fagetum montanum)pa i jelovo – smrekovim (sveza Ceataego – Corylion)i dr., a oblikuje i guste šikare (Rhamno – Prunetea i dr.).Prilagođena je na različite stanišne prilike te u različitimšumskim zajednicama ima širok ekološki raspon (ubikvist).Raste od nizinskih predjela do 1800 m nadmorske visine,voli svježa, plodna i duboka tla, no nalazimo je i na točilimai siparima kao pionirsku vrstu. Optimalno je razvijena pobrežuljcima i nižim položajima na kojima je sastavni diopodstojne etaže mješovitih listopadnih šuma i lugova. Nerijetkooblikuje i veće površine gustih šibljaka koji nastajukao sekundarne formacije grmlja na rubovima šuma, našumskim sječinama, ali i na siromašnim tlima pašnjakai livada. Ispod krošanja lijeske postupno se naseljavajuosjetljive skiofitne vrste, poput bukve, a posebice smrekena kiselim tlima. Potonje rastom potiskuju heliofilnu lijeskute tvore novu šumsku sastojinu. Ovu lijesku nalazimoi na šumskim čistinama, u živicama, uz potoke i putove. UHrvatskoj je jedan od najčešćih grmova pa raste u većininaših krajeva i širom Dinarskog krasa do Istre, Kvarnera iDalmatinske zagore. Uglavnom izostaje samo na sušnimdalmatinskim otocima.Nije osobito varijabilna vrsta, a poznato je više njenihkultivara koji se sade kao ukrasne biljke, ali i u plantažamaza proizvodnju lješnjaka. Jedan od poznatijih kultivaraje Contorta, s vijugavim grančicama.U prehrambenoj industriji, pučkoj medicini, pčelarstvu– lješnjaci se jedu sirovi, a mnogi se koriste u kulinarstvui prehrambenoj industriji, kao i orasi i bademi,za slatkiše, čokolade (osobito u Italiji) i dr. Osim toga,upotrebljavaju se i za dobivanje jestivoga masnog ulja.Zanimljivo je da se jestivim smatraju lijeskine rese (muškicvjetovi), koje se, osobito u slučaju oskudice, mogu18 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

Medvjeđa lijeska (Corylus colurna) – izbojci, listovi,cvjetovi, plodovi, sjemenkeprokuhane i osušene usitniti i dodavati tijestu za kruh.Svježe rese sadrže približno 100 mg% vitamina C. Kora,rese, listovi i cvjetovi koriste se u pučkoj medicini za liječenjerazličitih bolesti, a drvo se upotrebljava za različitetehničke namjene. Obična lijeska je iznimno cijenjena upčelarstvu, jer je njen pelud bogat bjelančevinama (do40 %) te je posebice korisna za razvoj pčelinjih društavau rano proljeće.Medvjeđa lijeska (Corylus colurna) je do 25 m visokošumsko drvo, s prsnim promjerom do 1 m, koje rasteu Rumunjskoj, Mađarskoj, na Balkanskom poluotoku, uMaloj Aziji, na Kavkazu, u sjevernom Iranu i Afganistanu.Ima piramidalnu do široko jajastu krošnju te ravno deblokoje dopire do vrha krošnje. Korijenski sustav je izrazitosnažan, dobro povezuje tlo te se koristi za poljozaštitnei vjetrobranske pojaseve. Kora je sive boje, debela, mekana,plutasta i pločasto ispucana, a kasnije s dubljimuzdužnim brazdama. Izbojci su smeđi ili svijetložutosmeđeboje, glatki i sjajni, pokriveni neznatno svjetlijimlenticelama. Stariji imaju deblju i nepravilno ispucanu,plutastu koru. Pupovi su kao u obične lijeske, no neznatnokrupniji, dlakavi i tamnosmeđe boje. Smješteni su udva reda, dugi 6-8 mm, jajastog oblika, zdepasti, tupogili kratkog ušiljenoga vrha. U donjemu su dijelu pokrivenimnoštvom ljusaka. Vršni je pup veći od postranih.Listovi se upadljivo razlikuju od obične lijeske. Odozgosu tamnozeleni te u početku dlakavi, odozdo svjetliji, uzžilice dlakavi, dugi 7-12 cm i 8-10 cm široki, s 5-6 pari žilica.Muške rese cvjetova su po 2-3 zajedno, oblikuju se ujesen i tako nerazvijene, zelenkastosmeđe, prezimljujuna izbojcima te rano u proljeće oprašuju. Ženski cvjetovisu kao kod potonje lijeske. Cvate tijekom travnja isvibnja, znatno prije listanja. Plodovi su u skupinama po3-8, okruglasti, sjedeći, neznatno spljošteni i manji odobične lijeske. Imaju izrazito debelu i tvrdu ljusku i sitnujezgru, a ovoj ploda je izvana žljezdasto čekinjast. Rubovoja završava s dugačkim končastim i na sve straneispresavijenim nitima.U reliktnim zajednicama toplijih predjela Medvjeđalijeska je jednodomna, entomofilna vrsta (oprašivanjepomoću kukaca) koja podnosi veću zasjenu odobične lijeske. Karakteristična je po jakoj izdanačkoj snazi,a doživi starost veću od 200 godina. Razmnožava sesjemenom i vegetativno. Široke je ekološke amplitude, araste u većem broju reliktnih zajednica toplijih predjela(reliktne bukove šume i dr.). Zahtijeva dublja i svježija tlana vapnencu, pretežito se pojavljuje na 100-200 m, a nalazimoje i do 1700 m nadmorske visine. Često se uzgajapo europskim parkovima i drvoredima te izvan njenogprirodnog areala. U europskoj dendrološkoj literaturi navodise kao turska lijeska, što je u vezi s njenim nekadašnjimporijeklom iz Otomanskoga carstva.Makedonska lijeska (Corylus maxima) je manjedrvo ili veći listopadni grm visok 6-10 m, porijeklom izjugoistočne Europe (Makedonija) i jugozapadne Azije,a u Hrvatskoj raste u Istri, gdje je kultiviraju u vinogradima(otuda naziv istarska lijeska). Bujnije je razvijena odobične lijeske na koju nalikuje pupovima i lišćem. Izbojcisu žljezdasto čekinjavi, sivi, a listovi jajoliko okruglasti,dvostruko napiljeni i neznatno lapoviti, sa 7-8 pari žilica.Muški cvjetovi su blijedožute rese duge 5-8 cm, a ženskisu svijetlocrvene boje, dugi samo 1-3 mm. Lješnjaci suovalno duguljasti i krupni, do 5 zajedno, dugi do 3 cmi vrlo ukusni za jelo. Obavija ih dugi zeleni cjevasti ovoj,krupno napiljena ruba, gotovo je dvaput duži od lješnjaka.Istarska duga lijeska (istarska lijeska) je populacija makedonskelijeske, a grm ove sorte je izrazito bujan, više serazvija u širinu nego u visinu te je stoga kuglast. List jevelik, nepravilnog okruglog oblika, bez istaknutog šiljka.U Hrvatskoj je ovo najmasovnija sorta, a njen je udio ulješnjakovim plantažama čak 80 posto. Ima redovitiju iobilniju berbu, a zbog tvrde ljuske otpornija je na napadljeskotoča. Plod istarskog dugog je krupan, ovalno duguljastogoblika, velike okrugle i pravilno zasvođene kapice.Ljuska ploda je tamnosmeđa s tamnijim prugama. U kontinentalnomdijelu Hrvatske zadnjih su godina značajnopovećane površine intenzivnih nasada lijeske, posebiceistarske duguljaste sorte. ■Makedonska lijeskaporijeklom je izjugoistočne Europei jugozapadneAzije, u Hrvatskojraste u Istri gdjeje kultiviraju uvinogradima.Najmasovnijaje istarskasorta (Istarskaduguljasta), a njen jeudio u lješnjakovimplantažama čak 80posto.BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 19

naši otoci SVETINajsjevernijizimzeleni otokmediteranskogizgledaGRGURPloveći prema sjeverozapadnoj strani otoka, s ciljemda pristanemo u uvali Sv. Grgur gdje se nalazi i jedinosigurno pristanište, tzv. lučko pristanište Porat, izdalekasmo na vrhu brda uočili kameni natpis TITO. Naime,od 1948. pa do 1988. godine, za vrijeme Jugoslavije, naGrguru je bio kazneno-popravni dom za žene. Natpis jesložen od kamena, a pretpostavljamo da su ga svojimrukama mukotrpno izradile žene koje su boravile u kazamatu.To je jedna mračna strana ovog otočića. Naime,manje je poznata ta crtica iz povijesti, dok je za susjedniveći Goli otok činjenica više nego poznata. Razlika jejedino što je Goli otok bio kazamat namijenjen samo zamuškarce, a susjedni Grgur za žene.U glavnoj luci otočića betonski pristan, ili kako ga narodzove mol, dugačak je oko četrdesetak metara, te senaslanja na pješčano žalo kojeg nagrđuju ruševine zgradaženske kaznionice. Na obali u jednoj od ruševina nalazise novouređeni ugostiteljski objekt koji radi samo zavrijeme ljetnih mjeseci kada ovaj otok svojom netaknutomprirodom, ali i pomalo sumornim povijesnim ugođajem,privlači brojne nautičare i izletnike. – Svatko imapravo na svoj ukus – kako nam je vrlo simpatičnivlasnik objekta osobnoprotumačio.Piše ■ FotoMirna FrntićU pozadini restoranSveti Grgur smjestio se između Krka i Raba, ublizini Senjskih vrata, mjesta na kojem našnajljući i najnepredvidljiviji vjetar najjače puše– bura. Unatoč tome, priroda se poigrala sa Grgurom,tako da je za razliku od obližnjih većih otokaPrvića i Golog ugodno obrastao zimzelenom vegetacijomi iz daljine odskače od okolne kamene goleti. Ovajdojam pogotovo dolazi do izražaja ako se otoku približavateiz smjera Krka gdje gromada Prvića upravoprijeti svojom surovom kamenom bjelinom. Upravo jezahvaljujući tom otoku Grgur ostao naizgled netaknutsilinom bure jer visoki greben Prvića (363 m) štiti SvetiGrgur od najgorih udara vjetra. S druge strane blizinaotoka Raba štiti Grgur od udara juga. Takav reljef daoje ovom malom otočiću, u surovom pejzažu Senjskogarhipelaga, priliku da na svojim zaštićenim južnim padinamaduboko obraste tvrdolisnim šumama i makijamaQuercetalia ilicis pa je na Jadranu najsjeverniji zimzeleniotok mediteranskog izgleda. Osim prekrasnezimzelene šume, ugledavši jednako lijepe uvale, plažete sam ugođaj netaknute prirode, Grgur privlači i mamida se zaustavite i doživite sve njegove čari.Mladi gazda inače živi u Loparu na Rabu, udaljenom2 km, te svojom pasarom putuje iz Lopara koji jeujedno i najbliže naseljeno mjesto. Zanimljivo je napomenutida piće, hranu i ostale stvari neophodne zavođenje ugostiteljskog objekta gazda sam prevozi tomnevelikom pasarom od 6 metara.Pojasnio nam je da je ruševine iz doba kaznionice,gdje je sada uređen već spomenuti ugostiteljskiobjekt, popravio svojim rukama, da se koristi agregatima,a do vode dolazi skupljajući oborinsku vodu ucisternu još iz doba kazamata.Slobodno mogu reći da šetnja otokom izaziva pomalosablasni osjećaj. Krenuvši u šetnju obalom lijevood glavnog mola staza nas vodi do ruševina zgrada ukojima su boravile zatvorenice logora i njihovi čuvari.Ruševinama je najbolje ne prilaziti, jer imate osjećaj daće se svaki tren još nešto urušiti na vas. Derutne građevine,danas prepuštene propadanju, obrasle su podivljalimnasadima Pinus brutia, Cupressus sempervirens,Ailanthus altissima, Opuntia compressa i drugih vrsta,te nimalo ne pružaju ugodan osjećaj. Uvala, desna odmola izložena je buri, pa gotovo u potpunosti prevla-20 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

JelenkoLopatarTitoBoksitRuševinedava samo kamen. Tu se nalaze ruševine koje izgledajukao da je tu nekada bila neka tvornica. Poznato je da seranije na ovom otoku kopao boksit, pa su možda ostacitih ruševina upravo tome i služili. Na otoku se takođernalazi još oko 50-ak bunkera od kojih je većinu teškoprimijetiti, baš kako je i zamišljeno.Postoji još jedna zanimljivost Svetog Grgura kojusvakako treba spomenuti – lovni turizam. Naime, jednaod većih atrakcija ovog otoka su jeleni lopatari (Damadama), koji su se toliko pripitomili i naviknuli na turisteda doslovno jedu iz ruke. Ovo je posebno veseljeza sve posjetitelje te za razliku od sumorne povijesnekulise ovi jeleni daju otočiću jedan upravo dražestandoživljaj. Životinje se nimalo ne boje, čak do te mjereda smo spavajući na brodu uz mol imali osoban posjet.Naime, uvečer je jedan od jelena došao do broda, paoprezno, ali ipak nevjerojatno slobodno za jednu divljuživotinju, počeo njuškati oko prozora kabine. Dalismo im nešto starog kruha iako ga site životinje nisu nitaknule. Poslije smo u šali zaključili da nas je taj jelendošao provjeriti, na kraju krajeva ipak je to njihov otok.Sve u svemu jedno pozitivno iskustvo.Iz razgovora sa nekoliko lokalnih ljudi koji su doplovilisa Raba, saznali smo da lopatara ima oko 100grla te da njima gospodari Lovačko društvo Lopar saRaba. Kasnije, malom pretragom interneta, potvrdilismo da je lopatar unesen na Sveti Grgur radi lovnogturizma, kao što je introduciran i na Brijunima, MalomLošinju, Istri i na još nekoliko otoka u Dalmaciji i Hrvatskomprimorju. Zanimljivo je i da lopatar zapravopreferira travu kao hranu, voli pašnjake i otvoreneprostore, a dobro znamo da na Svetom Grguru vladajudrukčiji životni uvjeti. Na ovom mediteranskomotoku, gdje se trava nalazi samo u tragovima, glavnidio prehrane čini im brst grmlja te dijelova krošanjastabla, lišće i pupoljci do kojih može dosegnuti. Osimtoga tu je i lovačko društvo koje brine o ishrani ovihvrijednih životinja visoko lovno-turističke vrijednosti.Naime, njihovo meso smatra se najcjenjenije međukrupnom lovnom divljači, a rogovlje im se ubrajameđu najskuplje trofeje.Sve u svemu... takav je taj otočić Sveti Grgur, punpreokreta i iznenađenja... biser Senjskog arhipelaga imjesto koje svakako treba vidjeti. ■Ploveći ovo ljetopo našem VelikomPlavom pala mi jena pamet misao,a samim timedošla je i ideja danapišem neštoo onome što nažalost nije takolako za vidjetikao neke drugerazvikane, dobroznane, turističkeatrakcije. Ono štomi je ovo ljetoprivuklo pažnjusu upravo onidrugi, manji,ali i samim timeposebno čarobninenastanjeniotoci. Želja mije da opišemnekoliko bisera izte domene, otokekoje sam samaposjetila. Prvi utom nizu je SvetiGrgur.BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 21

iljke propisivali već od 18. stoljeća. U narodnoj medicininjome su se uglavnom liječile razne bolesti mokraćnogmjehura i bubrega, ponekad i kašalj te kroničniproljev.Opis biljke: Zimzeleni je grmić, poleglog rasta,ponekad poput saga prekriva i velike površine. Vrlo jeslična brusnici, raste uspravno, a ne u jastučastim nakupinama.Ima debele, kožaste, jajaste, ponekad i maloklinaste listove. Karakteriziraju je i bijeli obješeni cvjetovikoji su na rubovima ružičasti te čine viseće grozdovezvonastog oblika. Iz cvjetova se razvijaju crvene bobicekoje su kisele i malo trpke.Stanište: Rasprostranjena je u sjevernijim dijelovimaEurope kao biljka vlažnih i cretnih staništa. Kod nasraste na planinskim sunčanim obroncima gdje ponegdjeprekrije i veće površine.Vrijeme cvatnje: Cvate od svibnja do srpnja mjeseca.Miris i okus: U svježem stanju listovi su bez mirisa.Osušeni i mljeveni u prah imaju miris trave, plodoviimaju slatkast okus koji steže i oporog je okusa.Branje: skupljaju se listovi zajedno sa grančicama ito tijekom mjeseca svibnja te se brzo suše na toplom iprozračnom mjestu kako bi sačuvali svoju zelenu boju.Poslije sušenja listovi se odvajaju.Ljekovit sadržaj: Arbutin (Glikozid koji se u organizmupretvara u šećer i hidrohinon, odnosno u metilhidrahinon,koji je dobar urinarni dezinficijens, antiseptik,diuretik i sl.), tanin, kvercitrin, flavonoidi, galna kiselina,klorofil, gorke tvari, suhi plodovi sadrže do 30 posto šećera.Kao lijek se koristi u liječenju niza oboljenja:– mokraćnih organa i putova (u svrhu njihovog pročišćavanja,odstranjivanja kamenca i pijeska, sluzi, gnojakao produkta raznih infekcija),– upalnih stanja (mjehura, gnojnih upala prostate,gonoreje, tripera), otežanog mokrenja, teškog mokreljekovitobiljeMEDVJETKALijek za bubrege imokraćne putovePiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaMedvjetka(Arctostaphylosuva - ursi L.)poznata jepo nazivimamedvjeđe grožđe,medvjeđe uho,planika, planikacrvena, mlivnjak,opernjak...Listići medvjetkePrva iskustva o njenoj ljekovitosti pojavila su seu sjevernim dijelovima Europe. U Engleskoj suje upotrebljavali već u 13. stoljeću, u srednjojEuropi kasnije. Liječnici su čaj od ove ljekovitenja, kod zadržavanja mokraće, raznih bakterija, cistitisa,nefritisa i sl.Kod pripreme čaja od listova ponekad ga je dobrokuhati sa drvenim ugljenom (ugljen od drveta lipe ilimedicinski ugljen) da se smanji koncentracija taninakoja se apsorbira ugljenom,– detoksikacije organizma (pročišćavanje krvi, proljetnedetoksikacije ili čišćenja organizma),– raznih krvarenja (zaustavlja krvarenje tako da djelujena stezanje krvnih žila i zgrušavanje krvi),– protiv nadutosti ili napuhanosti kao uzrok nakupljanjatekućine - vode u organizmu.Čaj: jedna jušna žlica zdrobljenih listova prelije se sa2 dl vode i kuha se na laganoj vatri 15 minuta. Procijedise i uzima 2-3 šalice čaja sa medom i propolisom. Čaj jepoznat i pod nazivom uvin . Čaj se može pripremiti i sahladnom vodom, ali se onda pusti odstajati 12 do 24sata, s time da se katkada promiješa.Prašak: Osušeni listovi melju se u mlincu za kavu ilise istuku u prah te pohrane u dobro zatvorenu posudu.Uzima se tri puta na dan na vrhu noža s malo čaja ilivode.Tinktura: 200 g usitnjenih listova moči se tridesetakdana u jednoj litri 70 postotnog alkohola. Tako dobivenatinktura se procijedi. Uzima se tri puta na dan od10 do 15 kapi na vrh noža s malo čaja ili vode.Plodovi biljke imaju opor, to jest trpak okus pa se zajelo ne koriste u svježem stanju. Koriste se za pripremusirupa, džemova ili kompota. Osušeni listovi se, kakosmo već spomenuli, melju u prah te se pomiješani sbrašnom ponekad koriste za pečenje kruha.Ljekovito bilje koje se može miješati s medvjetkom:breza, brusnica, borovica, kadulja, kukuruzna svila, preslica,pirika, stolisnik i sljez.Kontraindikacije: Kod nekih osoba se mogu javititegobe u vidu nadražene sluznice želuca zbog većegpostotka tanina prigodom kuhanja čaja. Isto tako osobekoje pate od šumova ili zujanja u ušima ne bi smjeleuzimati medvjetku jer ona djeluje na pojačavanje šumova.Ni trudnice ne smiju uzimati pripravke od ovebiljke. ■22 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

Leopoldovo imanjeu Wisconsinufeljton ALDOLEOPOLD /EKOLOG, ŠUMAR, OKOLIŠNI AKTIVIST/Jedan od utemeljiteljamoderne ekologijeIzgradio je etiku utemeljenu na ekološkom proučavanjuprirodnih procesa i suvremenoj teorijievolucije. Njegova je teorija da zemlja ne pripadačovjeku već čovjek zemlji. Najveći uzrok ekološkihporemećaja je posjednički mentalitet. „Zlorabimozemlju jer je smatramo robom koja nam pripada. Kadzemlju budemo vidjeli kao zajednicu kojoj mi pripadamo,možda ćemo je početi koristiti s poštovanjem iljubavlju“, pisao je u svojim djelima.U eseju pod nazivom Land ethic, definira sasvimnovi odnos između čovjeka i prirode te postavlja temeljesuvremenom pokretu za zaštitu prirode: „Prestanimorazmišljati o pravilnom korištenju zemlje kaoekonomskom problemu. Očuvanje prirode je stanjesklada između zemlje i ljudi“. Zemlja je, kaže živi organizam,njezini dijelovi baš kao i naši vlastiti nadmećuse jedan s drugim, surađujući. Zemlja je za njega sve,uključujući tlo, vodu, biljke, životinje...U svom najvrjednijem dijelu koje je napisao, A sandcounty almanac (u prijevodu Ljetopis pješčanog okruga),zbirci od 41 eseja, naglašava da bi čovječanstvomoralo imati moralnu obavezu prema okolišu te da jeneetički nanositi mu štetu. Ironično progovara i o pojavipolitičkog poticanja širokih masa na rekreativnokorištenje prirode, a to je isto uzrok koji je uništava.Kritizira sve one kojima je ekonomski motiv jedan odrazloga zaštite prirode.Bio je zagovornik teorije da se priroda može obnovitiistim onim načinima i sredstvima kojima su joj ljudinarušili ravnotežu.Sukladno toj svojoj teoriji bavio se i obnovom ekosustava(posebno prerije). Jedan od takvih primjeradegradacije ekosustava je područje, odnosno obnovadivljih deponija smeća. Ovakav ekosustav obnovit ćese kroz nekoliko faza, a prvi korak je zbrinjavanje otpada.Jedna od posljednjih mjera obnove je pošumljavanjete kultiviranje određenim biljnim vrstama koje suranije rasle na tom devastiranom području. Rezultatiobnove vidljivi su tek kroz duže vrijeme kada na tompodručju izraste nova šuma ili tu izrastu ponovo nekebiljne vrste, odnosno takvo područje ponovo nasele iodređene vrste životinja.Još kao dijete u svom rodnom kraju sate je provodiona otvorenom, u šumi, preriji, na rijeci pa otudai njegova ljubav prema prirodi još od najranijeg djetinjstva.Piše: Vesna PlešeFoto: ArhivaAmerikanacAldo Leopold,ekolog, šumar iokolišni aktivist,jedan je od prvihpromicateljapojma „ekološkasvijest“ ukonteksturazumne uporabeprirodnih dobara,tla i vode. Njegoveideje etikezemlje (Landethic), poniklesu iz njegovepercepcije okolišau njegovomrodnom mjestu nastrmim obalamarijeke Mississipijablizu Burlingtona,država Iowa, gdjeje rođen 1887.BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 23

Aldo LeopoldJedno od najpoznatijih Leopoldovih djelaTo ga je kasnije i usmjerilo prema studiju šumarstva,kojeg upisuje 1905. na sveučilištu Yale. Po okončanjustudija 1909. zapošljava se prvo u Arizoni, potom uNew Mexicu. Godine 1924. zapošljava se u Madisonuu Winsconsinu. Godine 1933. objavljuje djelo GameManagment, prvu stručnu knjigu u kojoj piše o fundamentalnimvještinama i načinima upravljanja populacijomdivljači. Poštovao je gotovo sve vrste životinja,smatrajući da čak i predatori imaju znakovitu ulogu uodržavanju prirodne ravnoteže, stoga ih ne treba nepotrebnoubijati.Vezano uz brigu za životinje, svoje je djelovanjeposvetio i ideji održive poljoprivredne proizvodnje. Zaprovedbu održive poljoprivrede najznakovitije je održanjeintegriteta, stabilnosti i ljepote bioetičke zajednice.Šefom katedre Odsjeka za upravljanje divljači prirodompri University of Wisconsin u Madisonu, prvomtakve vrste u Americi, postaje 1933.Godine 1935. kraj mjesta Baraboo sjeverno odMadisona uz rijeku Winsconsin kupuje jednu napuštenufarmu sa zemljištem površine 32 ha. Zemljište jebilo u potpunosti devastirano ispašom stoke, sječomstabala i požarima. S obitelji, suprugom i petero djecepočinje uređivati pokusno šumsko polje te na njemuprimjenjivati neke svoje teorije etike okoliša i upravljanjaeko-sustavima. Sadi stabla, oživljava preriju,provodeći u praksu teoriju da se priroda može oživjetiistim načinom na koji je i uništena. Na to imanje pozivasvoje prijatelje i studente koji zajedno s njegovom obiteljisade stabla, uživaju u šetnjama po imanju učeći ostalnom i neraskidivom odnosu čovjeka i prirode.Iste te godine boravio je i u Njemačkoj, što mu jekasnije koristilo da u svojim djelima uspoređuje američkoi europsko šumarstvo.Danas je na njegovom imanju spomen šuma. Njegovadjeca i sami poznati okolišni stručnjaci, osnovalasu 1982. zakladu pod nazivom „Aldo Leopold Fundation“koja brine i pruža edukacije mnogim ljudima uAmerici po pitanjima zaštite okoliša.Aldo Leopold bio je vrlo popularan pisac i znanstvenikkoji je objavio preko 500 radova na temu prirodei zaštite okoliša. Umro je 1949. godine, a do sada,nažalost, nijedno njegovo djelo nije prevedeno na hrvatskijezik.Promidžbom Leopoldovih djela u Hrvatskoj bavi seZaštitarsko - ekološka udruga Nobilis iz Županije Međimurske,koja je osnovana 1995. godine zahvaljujućipredanom radu mladih ekologa i zaštitara s područjaove županije na zaštiti prirode i okoliša te edukaciji ljudivezano uz ovu problematiku. ■24 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

Piše: Vesna PlešeFoto: ArhivaLadolež kao penjBROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 25

adni dan revirnika GJŽUMBERAK – NOVOSELSKA GORALjepota raznolikostii velike strminePanoramaPiše ■ FotoM. GlavašŠumarija Samobor,UŠP Zagreb,smještena je usamom gradiću,na sjeverozapaduHrvatske. Sastojise od tri brdskegospodarskejedinice: Kal –Javorac, Tepec –Palačnik Stražniki Žumberak –Novoselska gora.Žumberak – Novoselska gora smještena je na krajnjemzapadu Šumarije i zauzima najveću površinu(4722,44 ha), a kako je brdska, karakterizirajuje zajednice bukve, kitnjaka, graba te podostasmrekovih kultura i primješanog gorskog javora. Što setiče revirničkih zaduženja, GJ Žumberak – Novoselskagora teritorijalno je podijeljena pa je za otprilike polovinuodjela zadužen inženjer šumarstva, revirnik RobertPjajčik, a za drugu polovinu inženjer šumarstva, revirnikOzren Gojšić. Mi ćemo pratiti starijeg revirnika, RobertaPjajčika. Rođen 1970. godine, prva iskustva stekao je uzagrebačkoj taksaciji, a u Šumariji radi nešto više od desetljeća.S njim rade pomoćnik revirnika Josip Dora i JankoMartić, čuvar šuma i lovišta. Njihov upravitelj KrešimirGjurkin većinu je radnog vijeka proveo kao revirnik u Kal– Javorcu, što uvelike doprinosi međusobnom razumijevanjukod svih poslova u Šumariji. U staroj šumarijskojzgradi naprosto se osjeća sklad koji tamo vlada.Za Pjajčika ovo jutro počinje inventurom. On je predsjednikinventurne komisije i potrebno je detaljno pregledatikakvo je bilo stanje drvnih proizvoda u Šumariji dotridesetoga rujna. Tek kada je taj dio posla gotov, naš revirniki poslovođa ulaze u staru zelenu Ladu, kojoj već odmilja tepaju Lajka i kreću put stovarišta. Putem sreću nekolikohrvatskih policajaca koje odavno dobro poznaju,a dobro poznaju i slovenske policajce jer je gospodarskajedinica Žumberak-Novoselska gora na svojoj sjevernojstrani smještena na samoj granici sa Republikom Slovenijom,a šumske ceste vode ih tako da svakodnevno morajuprelaziti obje granice. Njih čini potok koji je kao i mjesto igranični prijelaz nazvan Bregana. Osim graničnih policajacaovi šumari dobro poznaju djelatnike Parka prirodeŽumberak – Samoborsko gorje jer im se područje većimdijelom preklapa. Sa zadovoljstvom ističu kako su s njimau vrlo dobrim odnosima.Nakon drmusanja po zavojitom makadamu, Pjajčiki Dora stižu u predio Dugi hrt, na stovarište 29 c i dodsjeka. Na stovarištu ih čekaju bukovi trupci. Oni sudonedavno bili stabla, najprije doznačena, pa posječenaproredom. Sječa i otprema su pri kraju pa je Robertprije klasiranja otvorio zapisnik za primanje trupaca.Zatim baca kratak pogled na plan proizvodnje koji muje pripremio proizvodni odjel. Plan mu služi kao orjentiru kojem može očitati koliko kubičnih metara treba bitipreuzeto i to po vrsti drveća, vrsti sijeka i sortimenata.Josip se mašio špic metra, mjeri dužine trupaca, uz to impromjerkom mjeri promjere i na kraju uz pomoć režijskogačekića utiskuje na čelo trupca pločicu određeneboje. Različite boje pločica određuju različite klase trupca.Kadkada se međusobno konzultiraju prilikom klasiranjakako bi lakše i točnije odredili u koju klasu spadaodređeni trupac. Osim pločice, svaki trupac na oba čelanosi oznaku režijskoga čekića. Čekić na trupcu ostavljaotisak pripadajućih oznaka: uprave, šumarije, broja poslovođe.K tome su čela markirana doznačnim sprejem,što je sitno lukavstvo za slučaj da pločica padne, jer seposlije zna da je taj trupac već klasiran. Pjajčik podatkepomno unosi u terensko računalo. Najprije je odabraoposlovođinu šifru i šifru skladišta, a nadalje unosi dužinei promjere, brojeve pločica, odnosno sve što mu Dora26 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

dovikuje. Poslovođa po potrebi vrši prekrajanje. Mjestana kojima će se krojiti označava sprejem. Svaki će takoprerezan dio trupca, isto tako dobiti svoje oznake: pločicei otiske čekića. Roba koju njih dvojica tako pripremeotputovat će kamionom na pilanu Krašić, a od tuda ćegrađa otputovati za Egipat.Prečesto se nije lako kretati po ovoj brdskoj jedinicina kojoj se zbog velikih nagiba određeni broj odsjekavodi kao nedostupan, a probiti se do trupaca mogusamo kamioni i traktori s vitlom, dok većim strojevima,kao što je forwarder ovdje nema mjesta. Pjajčik i Dorase slažu kako je nekoć bilo lakše otpremati trupce. Nijebilo granice između Hrvatske i Slovenije pa nije bilo potrebnoprobijati dva i pol kilometra nove šumske vlake iizvoziti trupce dužim putem.Napuštajući stovarište ugledali su upravitelja Gjurkinakako provjerava je li nakon sječe izvršen šumski red. Uovoj je jedinici potrebno posebno paziti pri izvršavanjuTerensko vozilo na kratko staje. Kad već imaju privilegijuda im u reviru teku prirodni izvori pitke vode, zaštose ne bi okrijepili. Voda ja bistra, hladna... neodoljiva. Napredujućiprema 10 b odsjeku, iz automobila promatrajustabla bagrema i prisjećaju se kako ga na tom mjestu nikadanije bilo i kako su stigla u vidu sjemena u šljunku izkrašićkoga kamenoloma. Treba ih posjeći, smatraju.Putem vide i nešto posušenih smreka. Stižu na stovarištena koje je od prije nasut pijesak, jer bi se u protivnom idalje mučili hodanjem po blatu. Vremenske prilike ne iduim pretjerano na ruku, Sunce uporno sije i uporno gubibitku s hladnim vjetrom, no za utjehu – ovdje u predjelu,zvanom Bunovka, na otprilike 500 m n. v. pruža se lijeppogled, a seže sve do Zagreba. I na ovome stovarištu jeprimjenjena poludebalna metoda sječe, što znači da sutrupci dovezeni na stovarište i da su prethodno obrađeniu sječini tako da im je odstranjena krošnja i žilište. Počinjeizmjera trupaca kitnjaka, bukve, gorskoga javora i borovsvakesječe i svakog uzgojnog rada s obzirom na to da sevećim dijelom nalazi unutar Parka prirode. Uvjeti zaštiteprirode strogo navode da treba paziti da se oplodnasječa provodi u drugom pomladnom razdoblju, da koddovršnoga sijeka veličina sječina ne bude veća od 10 hate se ne sijeku voćkarice, da se u svakom odsjeku odaberei obilježi po jedno reprezentativno stablo i sačuvakako bi pticama dupljašicama bilo osigurano stalno gniježđenje,a na prikladnim položajima poželjno je ostavitii više takvih stabala. Nadalje, u ovim šumama u kojimaobitavaju biljni endemi i mnogo zaštićenih vrsta strogose pazi da se pošumljava autohtonim vrstama, a biljkekoje nisu tipske smiju se sijati ili saditi samo u iznimnimprilikama, tamo gdje se zadržavaju ljudi i gdje ima izvorai potoka mora se provoditi stablimično gospodarenje.Dakako, lokalno stanovništo treba obavijestiti o početkusječe, na kraju koje se izvršava šumski red, prilikom izvlačenjatrupaca propisuje se tehnički način zaštite, a pozavršetku radova se saniraju prometnice.ca posječenih u naknadnome sijeku. Naravno, svaka vrstase klasira prema zasebnim tarifama, a ovi mladi ljudi nisupočetnici pa im prilikom klasiranja nije potrebno proučavatitablice s klasama, a već su stekli i brzinu.Po završetku posla Pjajčik i Dora posjećuju naručiteljai izvođača ovih radova Mirka Papića, staroga znanca unekoliko šumarija zagrebačke Uprave. Papić s dvojicomradnika radi na sječi i izvlačenju. Radnici kopčaju vitla okotrupaca, Papić ih iz šume izvlači traktorom.Eto, ma koliko posao postao rutina, raditi na Žumberačkojgori ne može biti dosadno. Šumari tijekom danasreću njezine stanovnike, umjetnike, planinare, povjesničare,katkada grkokatoličkog svećenika, a rijetko i ponekognesretnog ilegalca koji će biti deportiran u zemljuiz koje se otputio. Koga će sresti sutra i hoće li im staraplanina otkriti neki novi ulaz u dotada nepoznatu jamu,kakav artefakt iz razdoblja neolitika ili željeznoga doba?Hoće li negdje ugledati medvjeđe tragove ili možda crnogadaždevnjaka? ■1 Preuzimanje2 Ekipa sa Žumberka3 Na graniciBROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 27

flora ŠUMSKAFLORA – ZELJASTE BILJKEDekorativni žuti cvjetoviObična urodica(Melampyrum pratense)Piše: Ivica TomićFoto: ArhivaOvapoluparazitskazeljasta biljka uHrvatskoj najvišeraste u bukovojšumi s bjelkastombekicom, usmrekovoj šumina Dolomitima,u šumi hrastakitnjaka ipitomoga kestenate u bukovoj šumis risjem.Obična urodica (Melampyrum pratense; M.vulgatum) je poluparazitska zeljasta biljkaiz porodice strupnikovke (Scrophularaceae),rasprostranjena u Europi i zapadnojAziji. Stabljika je uspravna, naraste u visinu 10-50 cm,od sredine je izrazito razgranjena, s više ili manje pravimili povijeno – podignutim cvjetnim ograncima.Članci (internodiji) su brojni, kratki te više ili manje izduženi.Listovi su lancetasti, dugi do 10 cm, široki 2-35mm, na kratkim peteljkama. Cvjetovi su žute boje,jednosimetrijski (zigomorfni), dvospolni, oblikuju rastresitigrozdasti cvat s 8-40 cvjetova. Čaška je duga5-7 mm, sa zupcima dužim od njene cijevi, a vjenčićje dug 15-20 mm, s dugom pravom cijevi i zatvorenimždrijelom. Zalisci (brakteje) su u donjem dijelu cvata listoliki,po rubu gotovo napiljeni, u gornjemu su dijeluširi, a po obodu, posebice u donjem dijelu, duboko sunapiljeni. Plod je tobolac, suhi, otrovni goli pucavac,dug 8-12 mm, s 1-4 sjemenke.U zajednicama acidofilnih šuma – Ova biljka zastupljenaje u brojnim zajednicama acidofilnih šumasmreke i jele sveze Piceion excelsae. Kao karakterističnavrsta dolazi u šumi jele i rebrače (Blechno – Abietetum),u kojoj raste zajedno s mnoštvom acidofilnih vrsta. Karakterističnaje vrsta sveze Quercion robori – petraeaekoja obuhvaća acidofilne listopadne šume na ekstremnokiselim tlima povrh silikata i na dubokim, izrazitoispranim tlima povrh vapnenaca i Dolomita.U prizemnom rašću pokazatelj kiselosti – UHrvatskoj raste u bukovoj šumi s bjelkastom bekicom(Luzulo – Fagetum), gdje se u prizemnom rašću i mahovimajavlja među vrstama koje su indikatori kiselosti(bekica, runjika, bujad, čestoslavica, mahovi i dr.).Nalazimo je, također, u smrekovoj šumi na Dolomitima(Picetum dolomiticum), u kojoj raste kao acidofilnielement na manjim nagibima terena i na površinskomdijelu dubljih tala. Dolazi zajedno s običnom borovnicom,bekicom, velikom bekicom, runjikom i dr. Osimtoga, u sloju prizemnoga rašća javlja se i u šumi hrastakitnjaka i pitomoga kestena, na nadmorskoj visiniod 250 do 550 m, a najveći su kompleksi ove šumskezajednice u gorju sjeverozapadne Hrvatske. Raste i ubukovoj šumi s risjem (Erico – Fagetum) u Gorskomekotaru i Lici, na više – manje strmim padinama toplihpoložaja, na plitkoj rendzini povrh dolomitne litološkepodloge (sa šumskom jagodom, zlaticom, volujcem,smudnjakom, šumskom sirištarom i dr.).Izrazito varijabilna vrsta – Urodica je ekstremnovarijabilna vrsta s velikim brojem podvrsta, varijetetai formi, karakterističnih za pojedina staništa. Unutarroda Melampyrum postoji 30-40 vrsta koje su rasprostranjeneu toplijim dijelovima sjeverne polutke. U na-Obična urodica zastupljena je u brojnim zajednicama acidofilnih šuma smrekei jele, a kao karakteristična vrsta dolazi u šumi jele i rebrače te u acidofilnimlistopadnim šumama na ekstremno kiselim tlima.28 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

svijet o šumiIndikator kiselosti tla u slojuprizemnoga rašćaPREGOVORI UJEDINJENIH NARODAKlimatskipregovori ne mičuse sa mrtve točkeMelampyrum sylvaticumCvjetovi su žute boje, jednosimetrijski(zigomorfni), dvospolni, oblikuju rastresitigrozdasti cvat s 8-40 cvjetova.Biljni organiobične urodice(Melampyrumpratense)šim šumama nailazimo na još neke vrste, a navodimosamo Melampyrum sylvaticum, karakterističnu vrstureda Vaccinio – Piceetalia. To je jednogodišnja biljkas jednostavnim ili razgranjenim stabljikama. Visoka je10-40 cm, vjenčići su zlatnožute boje dugi 6-13 mm, sizrazito otvorenim ždrijelom, s ružičastocrvenom mrljomna donjoj usni. ■Mogi se slažu sa tvrdnjom da je ovo neizbježandeja vu iz 2007. godine kada se pregovaralona Baliju o usvojenju Protokola izKyota. Ovi su se pregovori odužili na nekolikogodina pa je tek prošle godine usvojen i priznatkao dobar.Na posljednjem sastanku u Panami, u listopadu, zaključenoje da se još ništa nije napravilo i da sve stojina mrtvoj točki, što nikako nije dobro za budućnostzemlje i njezinih stanovnika. Europska unija jedina je upotpunosti podržala Protokol i složila se da bezuvjetnoradi sve kako je propisano. Amerika s druge strane oštroodgovara kako ne pristaje na nikakve obustave emisiještetnih plinova sve dok se Kina ne obveže na isto. Amerikatakođer tvrdi, iako su oni inače najveći zagovaračipomoći zemljama u razvoju, da se financiranje zemaljau ovome slučaju veliki problem jer će za njih to biti prevelikoopterećenje.Na sve ovo zemlje u razvoju (Kina, Indija, Malezija,Filipini, Tajland i Urugvaj) nemaju komentara, nego ćese ponovno odlučiti na potpunu ignoranciju i nastavitiživjeti kako su živjeli i do sada, jer smatraju da bogatezemlje prve trebaju prekinuti emisiju štetnih plinovabudući da to neće puno utjecati na njihovu ekonomiju.Afrika, Argentina, Brazil, Kina, Indija, Iran, Libanon, Malezija,Filipini, Tajland i Urugvaj također su se referiralina originalnu konvenciju u kojoj jasno piše da je socijalnii ekonomski razvitak zemalja prioritetan.Nakon svih ovih izloženih tvrdnji pregovori su ponovnodošli do zida, što i nije tako čudno, jer se financijskastabilnost Europe i Amerike ne može mjeriti sazemljama koje su tek u razvoju i one si takve promjenesada ne bi mogle priuštiti.Što se tiče šumarstva priča je vrlo slična, šumarskaorganizacija REDD( Reducing Emission through Deforestationand Forest Degradation) ima dva zadatka;putem donacija osigurati jedan neobvezujući dogovorza zaštitu projekata i metodologiju za kontrolu razineemisija štetnih plinova.U svemu ovome nazire se visok stupanj nerealnosti,prvo, smisao koji mnogi ljudi nisu shvatili, a to je dabez šireg obvezujućeg ugovora sa REDD organizacijomsvaki je progres beznačajan. Drugo, unatoč obećanjimau stotinama milijuna dolara za projekte REDD-a, cjelokupaniznos se najvjerojatnije nikada neće utrošiti. Zemljeu razvoju neće smanjiti komercijalno šumarstvo, ai sredstva za pomoć će se smanjiti zbog globalne ekonomskekrize. ■Piše: Mia MajnarićPregovoriUjedinjenihnaroda jedvada nalikuju napregovore, a jošmanje se osjećada će im uskorodoći kraj nazadovoljstvo svihzemalja. Naime,najveći problemsu velike razlikeizmeđu bogatihzemalja i zemalja urazvoju.BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 29

privatne šume3. NATJECANJE PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA HRVATSKEJela Jesenje najuspješnijau KriževcimaPiše ■ FotoMiroslav MrkobradUdruga privatnih šumovlasnika Jela iz Jesenjaukupni je pobjednk 3. natjecanja privatnih šumovlasnikakoje je 12. studenog u organizacijiHrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika(HSUPŠ) održano u Križevcima. Ovaj grad tradicionalnije domaćin natjecanja privatnih šumovlasnikaHrvatske koje se ondje održava u okviru i na prostoruObrtničkog i gospodarskog sajma, manifestacije koja jeove godine od 11.-13. studenog održana 14. puta.Natjecanje privatnih šumovlasnika u „raznim šumarskimdisciplinama“, kako je službeno definirano, bitno serazlikuje od onoga što ga organiziraju Hrvatske šume zasvoje radnike, i po broju disciplina, broju sudionika, naposecjelokupnoj organizaciji. To je i razumljivo obziromna to da je ovakav vid promocije privatnog šumarstva tekzaživio pa je stoga trud organizatora, HSUPŠ-a, i njegovapredsjednika Maria Pečnika vrijedan pažnje.– Trećim okupljanjem šumovlasnika nastojimozadržati kontinuitet natjecanja, očekujemo da će sesljedećih godina javiti još više udruga. Potporu našemnatjecanju pružile su i Hrvatske šume, Šumarija Križevci,pružanjem tehničke pomoći oko uređenja borilišta te suđenja– potvrđuje Pečnik.Na 3. natjecanju šumovlasnika sudjelovalo je devetudruga: Donja Zdenčina, Garešnica, Husto Bednja, IvančicaZlatar, Jela Jesenje, Kesten Lepoglava, Klen Klenovnik,Lipa Petrovsko, Prigorske šume Križevci.Po dva natjecatelja iz svake udruge okušali su svoje(šumarsko) umijeće i vještinu u četiri discipline. Bodovalose prvih pet mjesta (10, 8, 6, 4, 2 boda).Nakon nastupa kuburaškog društva Glasna kubura izLepoglave, kao uvoda u natjecanje, krenulo se s borbama.U obaranju debla na balon najuspješniji su bilipredstavnici Garešnice i Lipe Petrovsko osvojivši po 8bodova.Prepiljivanje oblice ručnom pilom, nekad popularnom„žagom“, podsjetilo je na povijest šumarstva. Ovdjesu, doslovno, o pobjedniku odlučivale desetinke sekunde,a najbrži su bili dečki iz Husto Bednje (29:63 sek.), kojisu osvojili 10 bodova, ispred Garešnice (29:81 sek), osambodova.Specifična disciplina bilo je zabijanje čavla čekićemu tvrdo drvo, ali ne širom stranom čekića nego užom! Trebaloje čavao uopće zabiti i pritom biti što brži. Odlučivalesu opet desetinke sekunde, a najbrža je bila IvančicaZlatar (3:12), ispred Garešnice (3:21).U Križevcima je12. studenogodržano 3.natjecanjeprivatnihšumovlasnika učetiri šumarskediscipline nakojem je ukonkurencijidevet udruganajuspješnijabila Jela Jesenje.Natjecanje su otvorili „kuburaši“ iz Lepoglave30 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

Obaranje debla na balonPrepiljivanje obliceHRVATSKA I EUOd ukupno oko 2,6 milijuna hektara šuma i šumskogzemljišta u Hrvatskoj, oko 600 tisuća hektara otpada naprivatne šume.Trebalo je vještine za zabiti čavao vrhom čekićaOne su raspoređene u približno 1,2 milijuna čestica s oko600 tisuća vlasnika! Prosječna veličina posjeda manja jeod 0,5 ha, čak 95% ukupnog broja vlasnika ima posjedmanji od 1 ha, 5,5 % njih ima posjede veličine 1-1,5 ha,a tek 0,08 vlasnika može se pohvaliti šumom veličine od5-10 ha!U EU, primjera radi, prosječna veličina posjeda iznosi 13ha (u Belgiji 2,7 ha, Mađarskoj 3,5, Francuskoj 4, Estoniji11, Austriji 14, Švedskoj 45 ha).Najzanimljivije – potezanje užetaPobjednička ekipa Jele iz JesenjaNajviše zanimanja pobudila je posljednja disciplina,povlačenje užeta. Obzirom na neparan brojsudionika, u finalu su nakon natjecanja na ispadanjeostale tri ekipe, a dva puta su „najjači“ bili predstavniciJele Jesenje, najprije protiv Kestena, a potom, uzviše napora, i protiv Donje Zdenčine. U sastavu Jeleprimijećeni su i neki prekaljeni borci iz tzv. „zagorskihšumarija“, članovi već godinama nepobjedive ekipeUprave šuma Zagreb na natjecanjima Hrvatskih šuma!Iza Jele, koja je u konačnom poretku osvojila 26 bodova,za malo su zaostali Garešničani (24), treće mjestopripalo je udruzi Ivančica s 14, Husto Bednja i Kestenskupili su po 10 bodova, jedan manje imala je ekipaDonje Zdenčine, a Klen i Prigorske šume osvojili su pošest bodova.Natjecanje su zanimljivo vodili Mario Pečnik iPetra Slavečki (s Radija Križevci), koji su gledateljimakomentirali pojedine discipline, a autoritativno je sudilašumarska inženjerka iz križevačke Šumarije GordanaGrbelja. ■BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 31

drveće naših šumaISTINE, LEGENDE, VJEROVANJAJela (Abies Alba) –simbol dugovječnostii ljepotePiše: Vesna PlešeFoto: Boris Pleše, ArhivaSpominjanje jele asociranas na prekrasnozimzeleno stablo izuzetneljepote koje postajenajtraženije uoči Božićnihblagdana. Tada u topliniobiteljskog doma uživamou kićenju božićnog drvcate slavljenju jednogod najvećih kršćanskihblagdana. Ovaj običajbio je poznat i kod starihSlavena koji su kićenjemjele pred Novu godinu,slavili sunce kojeobasjava zemlju tetoplinom tjerazimske duhove.Jela običnaKora bijele topole32 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

Već u 12. stoljeću ljudi su u božićno vrijemevješali jelke o stropove svojih kuća kao znakda su kršćani. Sveti Bonifacije (672.-754.)koji je iz Engleske došao u Njemačku propovijedaoje Krista, a na primjeru jele koja je trokutastogoblika tumačio je ulogu Presvetog Trojstva.U Europi i u svijetu kićenje božićnih drvaca započeloje daleko ranije nego li u našoj zemlji. Kod nasse taj običaj pod njemačkim utjecajem javio tek sredinom19 stoljeća. U samim početcima ukrašavala suse uglavnom bjelogorična stabla, a tek kasnije crnogorična.Jela se kao božićno drvce pokazala dobromjer joj iglice toliko ne otpadaju i nakon što se stabloosuši ugodno miriše i zadržava lijepu boju. U Europise kao božićna drvca najviše koriste ove vrste: kavkaska,koloradska, plemenita i obična jela. Vrste jelau Sjevernoj i Srednjoj Americi: balzamasta, raskošna,fraserova, gorostasna, gvatemalska...U Rami (Bosna i Hercegovina) je bio običaj da sena Cvjetnicu odsiječe veliko stablo jele te tako okićenodonese u crkvu na blagoslov. Kasnije bi to istostablo momci nosili kroz selo i s njega otkidali grančice,čime bi bili nagrađivani. Običaj su početkom 20.stoljeća zabranili franjevci.Zbog veličine, dugovječnosti i ljepote ovo stablouvijek je bilo izuzetno poštovano i to ne samo krozgore spomenute religijske običaje. Po nekima, simbolomje smjelosti i čestitosti, u grčkoj mitologiji bilaje posvećena Panu, zaštitniku pastira, stada, njivai šuma. U toj istoj mitologiji spominje se ljubav frigijskeboginje Cybele prema Atisu. U napadu ljubomore,a u strahu da ne napravi samoubojstvo poslijekastracije, pretvorila ga je u jelu.Bile su i stanovi gorskih vila, vjerovalo se da svakavila ima svoje stablo jele. Oni koji su znali ukrasti stablojele bili bi prokleti i sami bi si odsjekli ruku. Osobekoje je bespravno posijeku, vjerovalo se kako nećeimati sreće sedam godina. U Skandinaviji su vjerovali,ako u jelu udari grom, vlasnik zemljišta na kojoj jeona izrasla, umrijet će. Negdje su i palili iglice srebrnejele da bi pri porodu blagoslovili majku i zaštitilidijete. I kod starih Druida, kod kojih je ona bila svetostablo, palile su se iglice radi blagoslova i zaštite.Prema Keltskom horoskopu rođeni (od 2. do 11.siječnja, te 5. do 14. srpnja) u znaku jele, ljudi su smnogo ukusa, pošteni i obrazovani. Svrha života imje stalno istraživanje te opredijeljenost za istinu iideale. Radi se i o vrlo vitalnim osobama koje su poprirodi veliki borci, nikad se ne predaju, bez obzirana kom polju se borili, već sama njihova želja donosipobjedu. Poštene su osobe, ali vrlo osjetljive. Nisurazmažene, ne žale se na probleme, dapače, veseli sui puni energije. Imaju mnogo prijatelja, ali i neprijatelja,veoma su pouzdani kao prijatelji. U ljubavi su vrlotajnoviti, ne žele da ih partner upozna do kraja, negoga stalno i iznova privlače svojim šarmom. Vjerni su iodani ljubavnici, a prevelikom ljubavlju znaju „zagušiti“svog partnera.Sanjati visoku i vitku jelu - iznenadni poklon ili dobitak,nisku jelu - žalost i tuga u obitelji.Jela obična raste u planinama srednje, južne i zapadneEurope. U našoj zemlji treća je najraširenija, alii jedna od najvrjednijih vrsta drveća. Zna doživjeti ivrlo visoku starost, čak do 300 godina. Jedna od takostarih jela raste u Park šumi Golubinjak Lokve, nazivajuje „Kraljicom jele“, a stara je oko 226 godina.Naraste u visinu i do pedesetak metara te dostigneprsni promjer i do 1,5 m. Krošnja joj je piramidalnai valjkasta, u starosti pri vrhu i zaravnjena, izgledakao odsječena. Pršljenasto je razgranata, češeri su jojza razliku od smreke uspravni. Valjkastog su oblika,duljine oko 18 cm i širine do 3 cm. Ima plosnate iglicetamnozelene boje, na naličju s dvije bijele pruge.Cvate od mjeseca travnja do lipnja, muški cvjetovi suu obliku žutih resa, dok ženski tvore češeraste cvatove.Stablo obične jele žuto je bijele do crvenkasteboje, naknadno potamni. Veoma je mekano i elastično.Koristi se kao građevno, rudno i celulozno drvo,za izradu stupova, namještaja, vinogradskog kolja i sl.Destilacijom jelinih iglica dobiva se eterično uljesvijetlo žute boje. Blagog je mirisa, koristi se kao dodatakpreparata koje se koriste u liječenju bolesti dišnihputova, reumatizma, artroze, kod raznih upalnihstanja kože. Može se koristiti i za dezinficiranje prostorakao osvježivač.Neke vrste jela (poput koloradske, grčke, srebrne,korejske, kavkaske...) ukras su mnogih naših okućnica,parkova, vrtova i sl. ■Češeri jeleGrančice jele običneBROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 33

ibolovZIMSKE TEHNIKE I RIBEŠto loviti kad zahladiPiše ■ FotoSiniša SlavinićNagli padtemperaturezraka i brzohlađenje vode,najbolji suznak da smoušli u hladnijidio godine, uvrijeme koje suželjno veći diogodine iščekivaliribolovci,ljubitelji ribolovana štuku, grgeča,manjića, klena,podusta, ali ina druge vrstekoje se uspješnomogu loviti baškada zahladi– zimi.Štuka se u ovo vrijeme može loviti u gotovosvim slojevima vode i na sve mamce, od živihribica – kedera do najrazličitijih modelai vrsta umjetnih mamaca – varalica. Od onihpovršinskih do teških žlica, tonućih, dubokoronećihvoblera i džigova na većim i težim glavama. Grgeč islične manje vrste love se finijim sustavima, tanjimnajlonima i manjim udicama, a od tehnika na raspolaganjusu također one u pokretu – blinkeraške doonih sjedilačkih na male ribice – kedere, filete – komadićeribice ili gujavice i sl. Uglavnom na plovak.Preporučamo pri tom balerinu, a u ribolovu na dnusustav s olovom na kraju najlona i udicom na predvezusvezanom tridesetak centimetara iznad. Dubinskimsistemom najbolje je čekati i manjića, jedinogslatkovodnog predstavnika bakalara kod nas. Amanjića se jedino i može loviti kada snijeg zabijeli,a ledena korica obrubi obale rijeka. Bijela riba, klen,podust, nosač, jez, ali i bodorka, najbolje se zimi loveudicom na plovak, također finim sustavima na crve,kuhanu pšenicu, sitne gujavice, pahulju kruha i sl. Primamljivanjeje pri tom neizostavan dio ribolovnog rituala.Ovisno gdje se i kako lovi (tekućice ili stajaćice)bijela riba se uspješno može loviti dužim direktašimaili bolognes tehnikom.Za najvatrenije ribolovce šaranaše, dolazak hladnogvremena, pa ni zime, ne znači i kraj sezone. Pokazalose da je ekstremni ribolov šarana moguć čak ikada su obale pod snijegom, a temperature zraka sespuste ispod nule. Hlađenje vode, doduše, utječe nasmanjenje apetita kod šarana, kao i kod većine drugihciprinida. Zato je, da bi se ova riba navela na griz,potrebno dosta dodatnog napora, puno strpljenjauz mogućnost neizvjesnog ishoda te (kasno) jesensko-zimskeigre. Uz osjetljiviji pribor za takav ribolovpotrebno je mamac, s kojim se lovi, učiniti poželjnijim.Najjednostavnije je mamac kojim se lovi učinitiatraktivnijim dipanjem, odnosno umakanjem u nekuod aroma prije zabacivanja. Tako mamac šalje nevidljive,mirisne, signale ribi kroz vodu. Kako voda postajesve hladnija treba postepeno izbjegavati mamce saromom na uljnoj bazi, a sve više koristiti one s alkoholnomosnovom.Visoka divljač sportskog ribolova je, ipak, glavatica(Hucho hucho), za koju je uvriježeno još i ime mladica(u ovom dijelu Hrvatske, Srbiji i BiH), odnosnosulec (u Sloveniji). To je još jedan pravi predstavnikribe za zimski ribolov. Na žalost, radi se o ribi koja jedosta ugrožena u hrvatskim vodama i koja je na rubuopstanka. Zahvaljujući poribljavanjima u susjednojSloveniji ima je još nešto u gornjem dijelu Drave (nagranici sa Slovenijom), u Kupi, Uni, pa i Čabranci teSavi uz bosanskohercegovačku granicu u koju sadaulazi iz BiH voda. Glavatica naraste i preko 30 kg težine.Svjetski rekord je ulov u Rusiji težak 52 kg. U Austrijije ulovljena glavatica teška 35,10 kg, a hrvatskirekord po mjesečniku Ribiči & ribe i njihovom natječajuza Veleulov – zlatnu udicu Hrvatske je ulov NikiceDelača težak 14,60 kg, ostvaren još 1998. u Savi.Glavatica je zaštićena vrsta pa je ribolov dozvoljenisključivo umjetnim mamcima – velikim varalicama(vobler, žlica, copf, razne silikonske tvorevine)i umjetnim muhama (velikim strimerima. Pribor jetakođer adekvatan tome – težak i robustan štap težinebacanja 150 do 300 grama, role velikog kapacitetakalema, jake udice (monofili većeg promjera i upredenice).Ribolov na glavaticu je težak. Od ribolovca zahtijevaveliku energiju i dobru kondiciju. Puno prijeđenihkilometara uz vodu uz stalno zabacivanje varalice,dobro poznavanje terena i virova gdje se ova riba nalazi,a sve to u hladno doba godine i zimske uvjete,često uz snijeg, hladan vjetar i vijavicu. ■34 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

lovstvoU LOVIŠTIMASnijeg nije samoneprijateljKada pada snijeg, spuštaju se milijarde pahuljica,svaka drugačija. Kada ih padne puno stvori setanji ili deblji snježni pokrivač koji traje kraće iliduže vrijeme. Snježni pokrivač ne hladi samosvojom ogromnom ledenom masom.Na planeti Zemlji snijeg je sličan ogromnom zrcalukoje odbija u Svemir skoro 90 posto toplotne energijeSunca. Takvu visoku sposobnost odražavanja – albedo –nema nijedno prirodno tijelo. Albedo kopna je samo 10 do20 posto. Tako snježni pokrivač značajno doprinosi hlađenjuZemlje, jer zadugo izolira od sunčevih toplotnih zrakavelike površine kopna.Snježni pokrivač, iako je hladan, spašava od hladnoćemnoge biljke i životinje. Snijeg, iako je samo smrznutavoda, ima izvrsne izolacijske osobine. Za razliku od vode utekućem stanju, koja pri niskim temperaturama doslovnousiše toplinu iz tijela, kao i čvrsti led, snijeg nije samo voda.U sićušnim prostorima između pojedinih kristalića sačuvase puno zraka, što doprinosi izolaciji.Tako pod bijelom snježnom perinom, iako je iznadtemperatura ispod ništice, može biti nezamrznuto. Zatodivljač i druge životinje, koje to mogu, dolaze do nezamrznutehrane.No, i tanji snježni pokrivač čini preostalu hranu nedostupnom,primjerice, trčki i fazanu, a deblji i divljim preživačimai divljim svinjama. Samo se po sebi razumije dalovci pomažu divljači prihranjivanjem i to ne samo kadaima snijega. Mogu joj pomoći i pluženjem da dođe do hraneispod snijega.Kada se radi o hrani, debeli snježni pokrivač ima i nekedobre strane, ako je dovoljno čvrst. To omogućuje divljačii drugim životinjama da dođu do hrane koju inače ne bimogli dohvatiti. Srna, primjerice, može doseći ukusne pupoljke,a zec i koru drveća koju može guliti.Često se dogodi da snijeg povali neko drvce pa sugrančice dostupne divljim preživačima i zečevima.Zato ispada lovačka priča da je zec obrstio vrh nekogmanjeg drveta.Divlje svinje se snalaze tako da nalaze hranu iispod debljeg snježnog pokrivača. Ako je tlo smrznuto,ne mogu rovati. Ispod tanjeg snježnog pokrivača hranunalaze i divlji preživači i zečevi. Ispod snijega dobre životneuvjete nalaze sitni glodavci, gdje rade hodnike itraže hranu. Na tim mjestima ih lako mogu loviti njihovineprijatelji – lasice, uglavnom ispod snijega, a lisice kopajućiplići snijeg. No, ako se snježni pokrivač uleži, ispodnema dovoljno zraka pa sitni glodavci moraju izaćivan. Tada stradaju od svojih neprijatelja, ponajprije odptica grabljivica.Pod snijegom nekada nalaze zaklon šumske koke - tetrijebgluhan, lještarka gluha i druga sitna divljač. Zec, primjerice,pusti da ga snijeg zavije. Snijeg štiti od hladnoćei nevremena, ali ne i od grabežljivaca. Pod snijegom ih,primjerice, nalaze kuna zlatica i ris. Kuna zlatica često koristitakve rupe u snijegu kao svoje sklonište, gdje se mogunaći ostaci plijena.Snježni pokrivač može otežati kretanje divljači i čestoje tako, ali ne mora biti. Zavisi o debljini i kakvoći snijega io vrsti divljači. U odnosu grabežljivac – žrtva snježni pokrivačmože donijeti prevagu na jednu ili drugu stranu.Jelen, primjerice, može se dosta lako kretati svojim dugačkimnogama po tako dubokom snijegu u koji vukoviupadaju do vrata i teško se kreću. Ako se stvori ledena kora,na dubokom snijegu papci divljih papkara propadaju kroznju, ranjavaju noge i teško se probijaju. Ako ledena pokoricapodnosi težinu vukova, oni lako dolaze do plijena.Mnoge životinje su se na razne načine prilagodilesnježnim prilikama. Tako velika lasica ima bijelo krzno.Druge, primjerice ris, imaju veliku površinu nogu koji seopiru o snježni pokrivač, što olakšava kretanje po snijegu.Neke su odselile ili spavaju zimski san.Snijeg je zanimljiv lovcima i zbog tragova divljačii drugih životinja. Kada nema snijega tragovi sisavacai ptica se ne vide često. Kada snijeg pokrije tlo, svugdje semogu naći tragovi – stari i novi. Tragovi se mogu naći i naneuobičajenim mjestima, primjerice u vrtu uz kuću. Nekaže badava narodna: Ne pada snijeg da pokrije brijeg,nego da svaka zvjerka pokaže svoj trag.Po tragovima lovci znaju gdje je divljač, mogu organiziratiuzgojne i zaštitne mjere, ali i lakše loviti. Primjerice, ulaznitragovi od divljih svinja bez izlaznih znače da su divljesvinje još unutar neke šume. ■Lisica u lovu sitnihglodavaca ispod snijegaPiše: Zoran TimaracFoto: ArhivaJedan odglavnih činiteljau lovištimatijekom drugepolovine jeseni,zime i dijelaproljeća je snijeg,naročito na višimnadmorskimvisinama.(U vrijemeglobalnogzatopljenjaje to manjeizraženo negoranije). Snježnipokrivač donosimnoge teškoćedivljači i drugimživotinjama ipuno zanimljivogza lovce i drugeljubitelje prirode.No, snijeg nijeuvijek i ne za svebiljke i životinjesamo neprijatelj.BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 35

zanimljiva prirodaEGZOTIČNO DRVEĆEEukaliptus – čudo prirodePiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaZa eukaliptus,stablo koje jepodrijetlomiz Australije(Tasmanija) iNove Gvineje,može se reći daje pravo čudoprirode. Podimenzijamaspada u najvećastabla nazemlji. Narastedo visineod stotinjakmetara, možebiti promjerai do desetakmetara.Brzorastuća jevrsta, godišnjiprirast u visinumože iznositii dva metra.Ima ih prekotristo vrsta,a isto tolikoraznih podvrsta,varijeteta ihibrida.Eukaliptus u cvatuZajednička im je karakteristika da potječu iz suptropskihpredjela, da imaju zimzeleno lišće kojese obnavlja u razdoblju od više godina. Lišćekoje visi sadrži eterično ulje te je i aromatično.Kod mnogih vrsta lišće je ovalno, usko i izduženo, oblikomnalik na srp, ivice listova uvijek su usmjerene u pravcusjever – jug, čime se štiti od pretjeranog isparavanja navisokim temperaturama. Imaju sitne cvjetove skupljeneu cvat. Latice vjenčića su srasle sa čašicom koja je pokrivenapoklopcem (otuda i ime eukaliptusa „lijepo pokriven“).Kod mnogih vrsta ovog egzotičnog drveća korase ljušti tijekom jeseni u obliku dugačkih i savijenih trakašto im daje poseban i karakterističan izgled. Imaju vrlorazgranato korijenje koje prodire vrlo duboko u zemlju,stoga se koristi u svrhu učvršćivanja terena, isušivanjamočvara, budući da jako upija vodu iz tla (neke vrste i do500 l dnevno), u suptropskim predjelima kao zaštita odvjetrova. Dobri su pročistači zraka pa su područja okruženaeukaliptusovim šumama izuzetno zdrava za život.Mnoge vrste eukaliptusa imaju drvo izvanrednekakvoće (tvrdoću, elastičnost, gipkost), raznovrsnih suboja pa se koriste za izradu brodova, luksuznog namještaja,vagona i sl. Obzirom da sadrže i sastojke koji gačuvaju od truljenja u vodi i u zemlji, od njegovog sedrveta izrađuju i željeznički pragovi, mostovi, stupovi,ali se dobiva i vrlo kvalitetno ogrjevno drvo. I najstarijepuhaće glazbalo na svijetu poznato pod nazivom Digeridooizrađuje se od eukaliptusa.Do kraja 18. stoljeća rastao je u svom prirodnom staništuodakle su ga tijekom vremena prenijeli po čitavom svijetu.U Europi se pojavio 1810. u Francuskoj, a 1829. nekeod vrsta evidentirane su u Botaničkom vrtu u Napulju (Italija).I u našim krajevima bilo je u to vrijeme pokušaja sadnjeeukaliptusa. U „Gospodarskom listu dalmatinskom“, tiskanom1. lipnja 1874. napisan je članak o pokušajima sadnjeEukaliptus – dijelovi biljke36 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

eukaliptusa u Dalmaciji. Jedan od najpoznatijih svjetskiheukalipologa Ferdinand von Mueller (1825. – 1884.) ravnateljBotaničkog vrta u Melbournu Australija napisao jedjelo pod nazivom „Eucalyptographia“ u kojem je opisaopreko stotinjak vrsta ovog drveća.Poznato je i po svojoj ljekovitosti, odnosno eukaliptusovomulju koje se dobiva destilacijom lišća i mladih pupoljaka.Ulje je bezbojna ili svijetlo zelenkasto žućkastatekućina jakog mirisa. Zbog svog osvježavajućeg okusadodaje se i u žvakaće gume. Koristi se kao djelotvorniprirodni lijek kod bolesti dišnih organa. U vanjskoj primjenikoristi se za liječenje rana, opekotina, za zaustavljanjekrvarenja, kod uboda insekata. Razrijeđeno ulje se koristikod reumatskih bolesti, artritisa, gihta, gdje se umasira uupaljene zglobove, a može se umasirati i u upaljene mišićei sljepoočice za ublažavanje glavobolje.Zbog velikih količina eteričnih ulja koje isparavaju izbiljke, događa se često da stablo samo eksplodira.EukaliptusKoalaEukaliptusovim lišćem hrani se i koala (crnonosi medvjedić)koji živi u Australiji. Lišće ovog stabla, kojeg dnevnopojede od pola kilograma do kilograma, jedina joj jehrana. Jede lišće od oko 70 vrsta eukaliptusa. Hraneći selišćem s njime dobiva i potrebne količine vode. Zanimljivoje da lišće u želucu koale fermentira, pretvarajući se u alkoholpa ova simpatična životinjica najveći dio dana provodispavajući u visokim krošnjama ovog stabla.Kod nas raste kao ukrasno drvo uglavnom u južnimkrajevima poput Dalmacije. Osim kao stablo može seuzgajati i kao grm, a to se postiže orezivanjem grana. Nepodnosi temperature ispod nula stupnjeva celzija. Tijekomzimskih mjeseci mogu se smrznuti dijelovi stabla, alinikada cijelo stablo. ■natjecanjeSURADNJA KNJIŽNICEI HRVATSKIH ŠUMAŠapat šume – povodomMeđunarodne godinešumaVeoma zanimljiv sadržaj privukao je veliki brojdjece da sudjeluju u literarno likovnim radovima,maloj šumskoj olimpijadi uz natjecanješkolskih ekipa u nekoliko šaljivih šumskihdisciplina brzine i spretnosti. Upravitelj PodružniceSisak, gospodin Zvonko Rožić, dipl. ing. šum., održaoje prigodan govor o šumama i šumarstvu. Zatim suodržane prezentacije o šumama i očuvanju šuma podnazivom „Šuma i njezine ljepote“ koju je radila IrenaMunjić, šumski memory, izložba „Šuma okom šumara“te igraonica za predškolce „Šume u mitologiji“. Zanimljivje bio razgovor sa šumarom i sjekačem, gdje sugostovali upraviteljica Šumarije Sisak, Slavica Zemljić,dipl. ing. šum. te radnik – sjekač Goran Blažević kojisu djecu upoznali sa zanimanjem šumara, njegovimradnim zadatcima i poslovima koje šumari rade. Predavanješume u Hrvatskoj koje je bilo priprema za kvizznanja, a održao ga je mr. sp. Tihomir Pejnović dipl. ing.šum. Na kviz se prijavilo 120-oro djece koje su bile podijeljenena niže razrede od 3. do 4. razreda i više od 5.do 8. razreda. Djeca su se natjecala po troje u grupi saprigodnim šumskim imenima. Prva tri mjesta u nižimrazredima osvojili su:1. Imele, 2. Johe, 3. Breze, dok su u višim razredimatrijumfirali: 1. Sove, 2. Kupine, 3. Orasi.U literarnom natječaju sudjelovalo je 64 radova, aprvo mjesto osvojila je Morana Belović, druga je bilaPaulina Novak, dok je treći bio Dominik Paljuši. Za likovninatječaj bilo je čak 119 radova, a prvo mjestoosvojila je Mihaela Drnčić, dok je drugo zauzela AnaAnušić, a treće Lucija Ličina. Uprava šuma PodružnicaSisak osigurala je lijepe poklone za natjecatelje koji supolučili dobre rezultate, a za one najbolje, koji su osvojiliprva tri mjesta Podružnica Sisak je osigurala jedanprekrasan izlet na proljeće. Nažalost, nemoguće je prenijetina papir oduševljenje i radost djece kod primanjanagrada i predstojećeg izleta. ■Piše ■ FotoBožica DžafićDječji odjelNarodneknjižnice ičitaonice Sisaku suradnji sHrvatskimšumama, UŠPSisak povodomMeđunarodnegodinešuma, kojuje RezolucijageneralneskupštineUjedinjenihnarodaproglasila kaoMeđunarodnugodinu šuma,organiziralaje izložbu podnazivom “Šapatšume”, koja jetrajala od15. listopada do15. studenoga.BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 37

informatikaJAVNI PODATCI O ŠUMAMA KOJIMA GOSPODARIMONa portalu Hrvatskih šuma postavljenjavnih podataka o šumamaU skladu suvjetima FSCcertifikata,Hrvatske šumesu obvezneodređene podatkeo šumamapredočiti javnosti.U tu svrhuizrađena je novaweb stranica sjavnim podatcimao šumama.Prethodnastranica jeizrađena2004. godine stehnologijomi podatcimakoji su tada bilidostupni. Nakonniza godina steklisu se uvjeti zapoboljšanjemprikaza teispravljanjemi nadopunompodataka.Obzirom da su umeđuvremenupronađena novatehnološkarješenja, odlučenoje stvoriti potpunonovu, suvremenuaplikaciju kojau prostornomprikazu koristiGoogle Mapskartografskepodloge.Cjelokupan posao obavljen je vlastitim znanjemi radom članova, u tu svrhu imenovane radnegrupe, iz Informatičke službe i Službe za uređivanješuma. Prvim koracima u sagledavanju potreba,raspoloživih tehnologija i podataka koje se žele datina uvid, krenulo se tijekom 2010. godine, a nakon isprobavanjanekoliko aplikacija i modela te provjerom podatakadošlo se do ovog rješenja koje je putem web-a dostupnokorisnicima u cijelom svijetu.Osnovne informacije o šumama na ovim stranicamanamijenjene su prvenstveno korisnicima koji nisu stručnjaci,koji ne poznaju šumarsku terminologiju, kao nispecifičnu šumarsku prostornu podjelu, ali bez obzira nato ipak žele imati informaciju o šumi koja ih okružuje. Uztekstualni i tablični oblik, pregled javnih podataka o šumamaomogućen je korištenjem kartografskog prikaza iu prostornom smislu.Aplikacija sadrži vektorske podatke za svih 16 UŠP-ovado razine odjela za državne šume. Privatne šume za kojepostoji odobren program gospodarenja prikazane su odsjecimado razine odsjeka.Stanje prostornih podataka na stranici je s datumom 1.siječnja 2010. , a čim to bude moguće (u ovisnosti od dostavepodataka) podatci će se naknadno ažurirati.38 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

Piše: Davor Šelendić, Damir Mirić, Miljenko VrebčevićFoto: Arhivaje novi prikazOsim osnovnih informacija o Upravama šuma – podružnicamai šumarijama, na razini gospodarske jediniceje omogućen pregled skraćenog komisijskog zapisnika terješenja MRRŠVG o odobrenju osnove, kao i rekapitulacijeO-4 i O-5 obrazaca koji su bili dostupni za pregled i dosada. Ideja je bila pokazati koje vrste drveća dolaze u konkretnojšumi i na kojoj površini. Za svaku vrstu su prikazanedvije veličine. Pojam zaliha kazuje koliki je ukupan volumendrvne mase u određenoj šumi pa time, neizravno,govori i koliko je ta šuma kvalitetna. Drugi pojam, prirast,kazuje koliko se taj volumen poveća svake godine, što jeopet pokazatelj raspoloživosti drveta za korištenje. Podatcisu prikazani sumarno na razini GJ.Zbog kompleksnih zahtjeva aplikacije, što se posebnoodnosi na prikaz većih količina vektorskih prostornih podatakau web okruženju, za izradu aplikacije korišten jesplet različitih tehnologija.Za pohranu vektorskih podataka o granicama uprava,šumarija, gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka korištenaje zadnja verzija Microsoft SQL Server 2008 baze podatkakoja podržava posebne prostorne tipove podataka. Ovafunkcionalnost Microsoft SQL Servera omogućava prostorneupite nad podatcima pa je tako moguće dobiti presjek,razliku ili uniju poligona te ispitati razne druge odnosemeđu poligonima (uprava, šumarije, itd.). Te nove funkcionalnostiSQL Servera korištene su pri izradi aplikacije.Na poslužiteljskoj strani korištena je Microsoft ASP.NETtehnologija i programski jezik C#. Microsoftova platformaposlužila je za izradu međusloja koji povezuje bazu podatakai korisničko sučelje te poslužuje klijentu podatke putemweb servisa.Kako se kao podloga za vektorske podatke koristi GoogleMaps kartografska podloga moguće je koristiti sve uobičajenemogućnosti koje ona pruža pa je tako vektorskepodatke moguće pregledavati na satelitskoj i auto kartikao i uz prikaz reljefa. Za rad s Google Maps platformomkorišteno je programsko sučelje Google Maps JavascriptAPI V3 koje nam, između ostalog, dozvoljava prikazivanjevlastitih podataka na Google Maps kartografskoj podlozi.Kako aplikacija radi s većom količinom podataka, apodatcima upravlja korištenjem JavaScript programskogjezika koji se izvršava u korisnikovom web pregledniku,preporučuje se upotreba što novijeg web preglednika kaošto su novije verzije preglednika Mozilla Firefox i GoogleChrome te Microsoft Internet Explorer 9. Kako je InternetExplorer za korisnike operativnog sustava Microsoft WindowsXP dostupan samo u verziji 8 ili starijoj, korisnicimanavedenog operativnog sustava preporučuje se korištenjejednog od prva dva spomenuta preglednika.Web stranici za pregled javnih podataka o šumamapristupa se poveznicom „Javni podatci o šumama“ koja senalazi u lijevoj koloni na portalu Hrvatskih šuma (http://portal.hrsume.hr/) ili direktno preko adrese http://javnipodaci.hrsume.hr/.Na početnoj stranici nalazi se kratakopis funkcionalnosti aplikacije te preporuke za njezinouspješno korištenje.Na početnoj web stranici javnih podataka o šumamapostavljena je i poveznica na kontakt formu putem koje jemoguće slati pitanja, prijedloge, pokude i pohvale. ■zdravi životVaš stav može vamPiše:dr. Ivo Belanpomoći pri ozdravljenjuNajnovija istraživanja pokazuju da borci, koji odbijupredati se bolesti, mogu znatno povećati svoje izgledeza izlječenje.Kad je jedan mladi američki liječnik – stažist, skupa sa šefom neurokirurškogodjela, krenuo jednog jutra na vizitu, došli su do žene kojaje već tri mjeseca bila u komi. Nemojte gubiti vrijeme s njom, ona seneće nikad probuditi – šef je dao instrukciju mladom liječniku. Nekolikotjedana kasnije žena je došla k svijesti. Kad ju je mladi liječnik zapitao, sjećali se bilo čega što se dogodilo dok je bila u komi, ona je rekla: “Sjećam se kakosam čula doktora kako govori da se neću nikad oporaviti. Tada sam odlučilapokazati mu da je u krivu”. Žena je odlučila boriti se za svoj život i pobijedila je.Liječnici se povremeno susreću s takvim situacijama za vrijeme liječenja svojihpacijenata.Istraživači raka na King’s College bolnici u Londonu se slažu. Oni su obavilijedno dugotrajno ispitivanje na 57 žena oboljelih od raka dojke i kod kojihje izvršen operativni zahvat (mastektomija). Liječnici su izvjestili u engleskommedicinskom časopisu Lancet, da sedam od deset žena, koje su imale borbeniduh, bile su žive deset godina kasnije, dok je četiri od pet žena koje su se osjećalebeznadežno, nakon što su čuli svoju dijagnozu, umrlo. Slično, 24 od 32stoika, koje su jednostavno prihvatile svoju dijagnozu - također umrle.Sve je više znanstvenih dokaza koji podupiru to što ti i drugi doktori znajuiz iskustva: pacijenti s borbenim duhom izgleda da imaju veće šanse za ozdravljenje,nego oni koji se predaju bolesti. Ustvari, nova grana medicinske znanosti- nazvana psihoneuroimunologija, specifično proučava utjecaj mentalnogstava na tjelesnu otpornost prema bolestima, posebno istražujući vezu izmeđupsihe, mozga i imunološkog, obrambenog sustava.Zašto borcima ide bolje? Jedan od razloga je taj što oni vode bolju brigu osebi. Međutim, primaran razlog je fiziološki: istraživači na području psihoneuroimunologijeimaju čvrst dokaz da emocije, mentalni stav i osobno nepredavanjejako utječu na imunološki, obrambeni sustav.Mnogi istraživači sada ispituju učinke specifičnih emocija na imunološki sustav.Psiholog Margaret Kemeny, sa Sveučilišnog centra u Los Angelesu, otkrilaje ponovljeno izbijanje genitalnog herpesa koje je bilo u vezi s depresivnimosjećajima.Na medicinskom fakultetu Sveučilišta Ohio, obavljen je znanstveni pokusu kojem su grupi studenata ispitali njihovu krv nekoliko puta tokom školskegodine i ponovo za vrijeme tjedna kad su bili glavni ispiti. Taj je stres bio katastrofalanza njihov imunološki sustav. Aktivnost prirodnih stanica ubojicau njihovoj krvi (koje uništavaju stanice raka, viruse itd.) je oslabila i njihovasposobnost stvaranja interferona – prirodnog proteina koji obuzdava virusnuinfekciju – se drastično smanjila u vrijeme ispita. Prema tome, bilo je jasno danije koincidencija što su studenti izvijestili da su u to vrijeme češće oboljevaliod prehlade i gripe.Kako čovjek stekne i zadržava borbeni duh kada je suočen sa bolešću?Stručnjaci pružaju ove savjete:1. Nemojte da vas zahvati panika kad čujete svoju dijagnozu. Zapamtite: postojeljudi koji su ušli u borbu sa bolesti i preživjeli su.2. Osigurajte da i vaš doktor bude borac. Ovo je posebno važno u slučaju raka.Dr. Leon Djerassi, direktor Centra za rak u Philadelphiji kaže: Ako je vaš doktordefetist, pokušajte naći drugog koji je spreman boriti se sa vama.3. Nemojte brinuti o tome ako povremeno budete uplašeni. To je potpunonormalno. Samo nemojte dopustiti da strahovi uzmu ono najbolje iz vas.Pokušajte se oduprijeti strahovima.4. Zadržite vjeru. “U zadnjih 30 godina liječio sam više od 10.000 ljudi koji suimali rak. Ljudi sa vjerom bili su uvijek najbolji borci.” – kaže dr. Djerassi. ■BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 39

povijestAUSTRIJSKE SAVEZNE ŠUME (ÖBF AG)Piše: Ivan HodićFoto: www.oebf.atCrtice iz šumarske povijestiAustrijske saveznešume (ÖBFAG) u Izvješćuo održivomgospodarenju zaposlovnu 2010.godinu donoserad u kojemgosp. OliverRathkolb istražujegospodarenješumama zavrijeme nacističkevladavine. Iznjega prenosimopresliku dvazanimljivadokumenta kojisami za sebedovoljno govore.Austrijske savezne šume(ÖBF AG) u Izvješću oodrživom gospodarenjuza poslovnu 2010.godinu donose rad u kojemgosp. Oliver Rathkolb istražujegospodarenje šumama za vrijemenacističke vladavine. Iz njegaprenosimo presliku dva zanimljivadokumenta koji sami za sebedovoljno govore.U prvom dokumentu carskiguverner u Salzburgu, Odsjek zašumarstvo i drvarstvo izvještavaGosp. carskog upravitelja za šumarstvoHausmanna u Berlinuo korištenju hrvatskih radnika ušumarstvu.U njemu se navodi da po raspisivanjudva oglasa za redom(u lipnju i kolovozu) za zapošljavanjehrvatskih šumarskih radnika,11. rujna 1941. godine uSalzburg je stigla grupa od 204hrvatskih šumskih radnika, odukupno 400 prijavljenih. Raspoređenisu u Šumarije Salzburg iInnsbruck te još ne može dobitiuvid u procjenu osposobljenostii učinka ovih novih hrvatskihradnika. Što se tiče novih oglasa,prema podatcima Uprave za korištenjeradne snage tu postojegotovo nepremostive poteškoće,tako da se ne može računati s dolaskomostalih Hrvata.Valja napomenuti da je Hausmannizravno odgovoran HermannuGöringu.Drugi dokument je sačuvanafotografija obitelji prisilnih radnikaiz Ukrajine.Cijelo Izvješće zainteresirani mogupronaći na http://www.oebf.at ■Obitelj prisilnih radnika izUkrajine, 12 godišnjaci sumorali imati učinak odraslihosobabraniteljiNOVOGRADIŠKA PODRUŽNICA UDVDRPiše: Ivica TomićFoto: Novogradiška podružnica UDVDR-aNovogradiški branitelji posjetili VukovarUU organizaciji novogradiške podružnice Udrugedragovoljaca i veterana Domovinskog rataHrvatskih šuma, 60 njenih članova posjetilo jegrad heroj Vukovar. Članovi Udruge posjetilisu mjesta najvećih stradanja svojih suboraca i civilnih žrtava.Na središnjem groblju i najvećem gubilištu Ovčaripoloženi su vijenci, zapaljene svijeće i odana počast stradalima.Nakon gledanja filma i obilaska bolnice, vidno potreseniviđenim, članovi Udruge spontano su se pitalije li moguće da su se zločini takvih razmjera dogodiliu našoj blizini i da su mučki ubijeni toliki nemoćni i ranjenibranitelji Grada Vukovara. Istovremeno su izrazilii svoje ogorčenje što počinitelji zločina nisu procesuiranii primjerno kažnjeni. ■Članovi novogradiške podružnice UDVDR-a ispredspomenika u Vukovaru40 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.

dječji kutak POZDRAVLJAMTE ŠUMO, PJESMOM I PRIČOMPriredilaLjilja IvkovićNastavljamo suradnju s dječjim vrtićima »Sesvete« iz Sesveta, »Josipdol« iz Josipdola, »Ivana BrlićMažuranić« iz S. Broda, »Didi« iz Krašića te s Mravcima, predškolskom skupinom pri Specijalnoj bolniciza medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, ali i nekim drugim vrtićima, s novim programom koji jeopet osmislila naša suradnica, i sama odgojiteljica, Ljiljana Ivković.U ovoj školskoj godini pišemo o šumi putem pjesama i priča! Projekt je nazvan »Pozdravljam te šumo,pjesmom i pričom«, a cilj ove suradnje i dalje je i isti: djecu od najranijeg doba (na)učiti kako i zašto voljetišumu i prirodu i kako ih čuvati.U svakom broju pišemo pjesmu na određenu temu. U ovom broju, tema »Okićena jelka«Ovaj put djeca iz Dječjeg vrtića »SESVE-TE« zajedničkom inspiracijom osmislilasu sljedeću priču:OKIĆENA JELKARasla jedna jela(to je drvo jako slično boru) u šumi.Narasla je ona veelika, veeelika. I bilo je oko nje punodrveća, a na njoj bilo je svakakvih buba, leptira, paukai ptica.Zvala se ta jela baš ko i moja baka - Jelka.Imala Jelka jednu veliku želju - hoće biti za Božićukrašena. Ali pitala se: »Kako ću se ukrasiti sama?«Jednog dana doletjela je k njoj roda i pitala Jelku:»Zašto si tako objesila grane?« I onda joj je Jelka reklasvoju želju.Roda je odmah odletjela i pozvala zeca, vjevericu,sovu, divlju svinju i medvjeda. Svi su došli do Jelke ihodali oko nje, gledali je, nešto tiho pričali i opet otišlidalje u šumu. Jelku su ostavili samu.Kad su se životinje opet vratile donijele su: jabuke,žireke, kestene, orahe i počeli kititi Jelku.To su vidjele ptičice i one su pomogle staviti ukrasegore, visoko. Iza drveta šuljala se lisica, došla blizui pitala: »A može malo i perja od kokoši?« Nitko se nijelisice bojao i svi su nešto radili. Dotrčao je i jelen i nasvojim rogovima donio nekakve bobice i objesio ih jena granu Jelki.I kad su životinje sve to tako postavile, plesale su ukolu oko Jelke, a ptičice su »fućkale«. I Jelki je sad bilobolje.Samo kad je došla noć, Jelka baš nije do kraja bilasretna. Još joj nešto treba. To je rekla sovi koja je stanovalau rupici - na drvetu Jelke.Sova je malo mislila i odletjela. Brzo je na krilima donijelapauke. Oni su cijelu noć pleli mreže od grane dograne.E, sad je Jelka bila vesela .Ujutro su svi došli vidjetiJelku. Bila je okićena i jako, jako lijepa. Po paukovojmreži bilo je ujutro i mraza. I opet su joj svi pjevali i okonje plesali. I ona je samo polako ljuljala svoje grane. Sadje Jelka bila sretna!Mješovita skupina »JAGLAC«Odgojiteljice: M. Hasnek, S. Beštak,V. Bertović KroflinPozdrav iz Dječjeg vrtićaJOSIPDOL!OKIĆENA JELKAPao je snijeg.U velikoj šumi rasla je mala jelka. Lisica je pitala jelkuzašto nije okićena. Sutra je Božić. Jelka je rekla danema kuglica. Lisica je pozvala jelena, vuka, zeca, sovu,svraku i vjevericu, a probudila je i medvjeda. Pozvala ihje da okite malu jelku. Sutra je Božić. Sova je donijelasvoja jaja za ukras, zeko je donio mrkve, medo je daokruške, vjeverica je donijela žireve, orahe i lješnjake ,a svraka je iz gnijezda donijela sjajne gumbiće. Jelen,lisica, vuk, vjeverica, sova, svraka, zeko i medo okitili sumalu jelku. Sunce se pojavilo, a jelka je sjajila.I svi su bili sretni !Starija mješovita odgojna skupina»BUBAMARE«, 5 – 7 godinaOdgojiteljice: Darinka Salopek i NatašaJuričić