Ne koncesiji i prodaji šuma! - Hrvatske šume

urbano šumarstvo ZELENILOU GRADOVIMAŠto se događa sa drvećemu ulicama i parkovima?Piše ■ FotoAntonija MilinkovićZelene biljkepružaju osnovneuvjete za životsvim živimorganizmimaproizvodnjomorganskih tvari,izlučivanjemkisika itrošenjemugljičnogdioksida. Osimtoga štite nasod gradskebuke, smanjujusadržaj prašine ibakterija u zraku,poboljšavajumikroklimatskeuvjete i sl.Dobrimrješenjemzelenoga pojasarazina bukemože se smanjitii do 10 dB.Prosječno stablona sat pročistioko 5 000 m3zraka, a površinakrošnje od 25 m2pokrije potrebeza kisikomjednog čovjeka.UU prirodnom životnom okolišu za odvijanjenormalnih životnih funkcija biljci su potrebni:tlo, voda, zrak, sunčeva svjetlost i povoljnatemperatura.U gradskim uvjetima osnovni uvjeti života su više –manje ili čak u potpunosti promijenjeni. Kao i drugi živiorganizmi i stabla reagiraju na promjene u svom životnomprostoru. Razlog tome su ekološki uvjeti grada odnosnozagađenje zraka i tla, promjene u vodnom režimu,povišena temperatura, znatno niža vlaga ljeti te čestamehanička oštećenja – orezivanje radi zaštite električnihili telefonskih vodova, zadržavanja željenog oblika krošnjei sl. Izloženost stabala lošim životnim uvjetima posljedicasu ljudskoga djelovanja.Tlo je u gradskim nasadima od iznimne važnostiiz najmanje dva razloga. Prvi je što biljka sve osim CO2 izatmosfere, neophodno za život i proizvodnju (mineralnesoli, vodu i kisik), crpi iz tla, a drugi da tla povoljnih svojstavamogu i do 10 puta smanjiti štetan utjecaj aeropolucijena biljke. Tlo u gradu je nepovoljno, obično posve iscrpljeno.U gornjim slojevima dolazi do akumulacije teškihmetala, naročito olova i kadmija (industrija, automobilskipromet) koji izazivaju stres kod drveća u vidu različitihnekroza lišća (iglica) i skraćivanja vegetacijskog perioda.U prostoru korjenova sustava vladaju promijenjeni uvjetinastali miješanjem slojeva tla prilikom građevinskih radova,odlaganjem otpada, soljenjem cesta zimi, zbijenostiuslijed parkiranja automobila, prolaska raznih instalacijai sl. Soljenje zimi, radi lakšeg čišćenja snijega i leda povećavaosmotski potencijal tla. U trenutku kada se osmotskipotencijal tla izjednači sa biljnim, biljka gubi mogućnostprimanja vode i hranjivih tvari zbog čega ugiba.Voda i zrak onečišćeni su otrovnim tvarima kojepostupno truju i tlo. Gradska prašina akumulirana na asimilacijskimorganima (lišće i iglice) utječe na jaču apsorpcijuukupne radijacije valnih dužina između 400 i 1350Lenucijeva potkovanm i svu osjetljivu infracrvenu radijaciju, što rezultira zagrijavanjemasimilacijskih organa i utječe na energetskubilancu biljke. U prilog tome govore i istraživanja da nacesti sa stablima sadržaj prašine je za 70% niži nego nacesti bez stabala.Nepovoljan faktor u gradu je i ulična rasvjeta. Jakarasvjetna tijela između biljaka produžuju vrijeme osvjetljavanjalistova dnevno i na 24 sata. Kao posljedica togabiljka čuva listove zelene do kasno u zimu, umjesto da ihnormalno odbaci u jesen. Takva stabla stradavaju od ranihjesenskih mrazova, a zimi se na njima nagomilava velikakoličina snijega (zbog velike lisne površine) pod čijim teretomstabla pucaju i ostaju trajno oštećena.Rast i razvoj biljaka ovisi o brojnim ekološkim čimbenicimameđu kojima klima ima vrlo značajnu ulogu.Preobražavanjem prirode, čovjek posredno djeluje namikroklimatske uvjete određenoga područja. Nepovoljniutjecaji na klimu u gradskim središtima su višestruki tećemo nabrojiti samo neke od njih:■ dim, čađa i prašina, nastali prometom i industrijskomdjelatnošću pogoduju stvaranju magle te smanjujuintenzitet Sunčeve radijacije za 10-20 %;■ grijanje zimi, te ljeti toplinska apsorpcija nagomilanoggrađevnog materijala, povećava temperaturuzraka za 1-2 ºC u odnosu na okolicu grada;■ pomanjkanje biljnog pokrova i velike površine pokrivenezgradama, pločnicima i kolnicima smanjujuisparavanje, ubrzavaju otjecanje oborinske vode ukanale, a samim time smanjuju relativnu i apsolutnuvlagu zraka;■ vjetar je zbog trenja na kućama općenito oslabljen,ali mjestimično i pojačan, ako je kanaliziran smjeromulica;■ promjenom sastava površinskog sloja tla mijenja se itoplinska vodljivost tla, a time i toplina tla i zraka.Ovi razlozi potvrđuju još veću potrebu za zelenilom ugradovima.Uslijed ekstremno loših životnih uvjeta u gradskimsredinama, na stablu, dolazi i do fizioloških promjena kojenisu odmah vidljive ljudskom oku, već postaju vidljive tekkada nastupe nepovratne promjene kao što su: odumiranjepupova, propadanja izbojaka na rubovima krošnje tedjelomičnog ili potpunog sušenja i gubitka asimilacijskihorgana. Tako oslabljeno stablo lakše podliježe napadubolesti i štetnika što dovodi u pozitivnu korelaciju jačinenapada sa slabljenjem biološkog potencijala stabla.S obzirom na broj čimbenika i njihov negativan utjecajjavlja se potreba prilikom uređivanja zelenih, gradskih površinaza znanjem koje vrste pokazuju bolju adaptaciju, atime i duži životni vijek u gradu. Jer stabla u gradovimavrijede više ako duže žive! Da bi to znali te da bi moglipravilno planirati, u urbanom šumarstvu je neophodnaprocjena zdravstvenog stanja i oštećenosti stabala.12 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.