Ne koncesiji i prodaji šuma! - Hrvatske šume

Istraživanjem pod nazivom Uspostava katastra stabalasredišnjeg dijela Grada Zagreba (2004.) vršena je procjenaoštećenosti stabala s obzirom na tri različita položaja iuvjeta rasta stabala (stabla unutar blokova zgrada, stablau parkovima i stabla u ulicama). Istraživanje je rađeno sciljem utvrđivanja postoji li razlika s obzirom na položajstabala i uvjeta u kojima rastu te jesu li i koje vrste manjeili više otporne na ekstremne gradske uvjete. Obuhvaćenopodručje istraživanja je središnji dio Grada Zagrebaokružen parkovima Zelene ili Lenucijeve potkove (osimBotaničkoga vrta).Unutar područja istraživanja obuhvaćeni su:a) parkovi (Trg Nikole Zrinskog, Strossmayerov trg, Trgkralja Tomislava, Svačićev trg, Marulićev trg, Trg Mažuranića,Trg maršala Tita)b) ulice (Baruna Trenka, Jurja Žerjavića, Andrije Hebranga,Gajeva, Katančićeva) ic) blokovi zgradaUkupno je obrađeno 1571 stablo, od toga 866 u parkovima,242 u ulicama i 463 u blokovima zgrada.Na temelju rezultata istraživanja kao najoštećenijevrste istraživanoga područja pokazali su se divlji kesten(Aesculus hippocastaneum), munika (Pinus heldreichii)i javorolisna platana (Platanus x acerifolia), a najzdravijiamerički koprivić (Celtis occidentalis), šljiva (Prunus cerasifera)i čempres (Cupressus sempervirens).Kao najnepovoljniji položaj stabala pokazao se položaju ulicama, a najpovoljniji u blokovima zgrada. Lošijestanje stabala u ulicama za razliku od stabala u blokovimazgrada i parkovima uvjetovano je najvjerojatnije načinomsadnje (ograničena sadna mjesta) i otvorenošću visokojzagađenosti atmosfere uzrokovane ponajprije proizvodimaizgaranja (ložišta krutih i tekućih goriva) te nepotpunimizgaranjem tekućih goriva u motorima s unutarnjimsagorijevanjem transportnih sredstava, kao i aditivimaovih goriva. U prilog tome ide i to što je daleko najvećipromet u ulicama, posebice A. Hebranga, Baruna Trenkai J. Žerjavića, poznatijih pod zajedničkim imenom Zelenival kojima dnevno prometuje i do 100 000 motornih vozila.Prostorna raspodjela onečišćenja zraka od prometauvjetovana je geometrijom ulica i činjenicom da se vozilakreću u nizu, da je svako vozilo izvor malog kapaciteta ida otpušta ispušne plinove pri tlu pa uzrokuje visokekoncentracije primarnih polutanata u zoni vegetacije. Uprilog tome idu mjerenja razine koncentracije polutanatakoja su pokazala drastičnu razliku između razina onečišćenjau ulicama opterećenima prometom i onima saslabim prometom.Prilikom istraživanja primijećeno je da fiziološki oslabljenastabla u uvjetima rasta u kojima se nalaze dodatnosu oslabljena i fitopatološkim i/ili entomološkim nametnicima.Procjena zdravstvenog stanja i oštećenosti stabalau urbanom šumarstvu postaje imperativ. Prvenstvenozbog praktične primjene u kojoj možemo predviđatibroj, vrstu i buduće lokacije stabala koja se tek morajuuzgojiti radi zamjene oštećenih, slabo vitalnih ili suhihstabala. Praćenjem kroz neko vremensko razdoblje moguse predviđati buduća stanja zelenila što uvelike olakšavaplaniranje i gospodarenje takvim površinama. Kvantitativnai kvalitativna analiza zdravstvenog stanja i oštećenostistabala daje nam uvid u trenutno stanje i mogućitok promjena te ukazuje na manje ili više narušene uvjeteu gradu. Sve to upućuje na mogućnost odgovarajućegplaniranja gradskog zelenila, od izbora vrste do pravilnenjege za trajno održavanje zelenila i/ili poboljšavanje postojećegstanja. ■BROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 13