drveće naših <strong>šuma</strong>ISTINE, LEGENDE, VJEROVANJAJela (Abies Alba) –simbol dugovječnostii ljepotePiše: Vesna PlešeFoto: Boris Pleše, ArhivaSpominjanje jele asociranas na prekrasnozimzeleno stablo izuzetneljepote koje postajenajtraženije uoči Božićnihblagdana. Tada u topliniobiteljskog doma uživamou kićenju božićnog drvcate slavljenju jednogod najvećih kršćanskihblagdana. Ovaj običajbio je poznat i kod starihSlavena koji su kićenjemjele pred Novu godinu,slavili sunce kojeobasjava zemlju tetoplinom tjerazimske duhove.Jela običnaKora bijele topole32 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.
Već u 12. stoljeću ljudi su u božićno vrijemevješali jelke o stropove svojih kuća kao znakda su kršćani. Sveti Bonifacije (672.-754.)koji je iz Engleske došao u Njemačku propovijedaoje Krista, a na primjeru jele koja je trokutastogoblika tumačio je ulogu Presvetog Trojstva.U Europi i u svijetu kićenje božićnih drvaca započeloje daleko ranije nego li u našoj zemlji. Kod nasse taj običaj pod njemačkim utjecajem javio tek sredinom19 stoljeća. U samim početcima ukrašavala suse uglavnom bjelogorična stabla, a tek kasnije crnogorična.Jela se kao božićno drvce pokazala dobromjer joj iglice toliko ne otpadaju i nakon što se stabloosuši ugodno miriše i zadržava lijepu boju. U Europise kao božićna drvca najviše koriste ove vrste: kavkaska,koloradska, plemenita i obična jela. Vrste jelau Sjevernoj i Srednjoj Americi: balzamasta, raskošna,fraserova, gorostasna, gvatemalska...U Rami (Bosna i Hercegovina) je bio običaj da sena Cvjetnicu odsiječe veliko stablo jele te tako okićenodonese u crkvu na blagoslov. Kasnije bi to istostablo momci nosili kroz selo i s njega otkidali grančice,čime bi bili nagrađivani. Običaj su početkom 20.stoljeća zabranili franjevci.Zbog veličine, dugovječnosti i ljepote ovo stablouvijek je bilo izuzetno poštovano i to ne samo krozgore spomenute religijske običaje. Po nekima, simbolomje smjelosti i čestitosti, u grčkoj mitologiji bilaje posvećena Panu, zaštitniku pastira, stada, njivai <strong>šuma</strong>. U toj istoj mitologiji spominje se ljubav frigijskeboginje Cybele prema Atisu. U napadu ljubomore,a u strahu da ne napravi samoubojstvo poslijekastracije, pretvorila ga je u jelu.Bile su i stanovi gorskih vila, vjerovalo se da svakavila ima svoje stablo jele. Oni koji su znali ukrasti stablojele bili bi prokleti i sami bi si odsjekli ruku. Osobekoje je bespravno posijeku, vjerovalo se kako nećeimati sreće sedam godina. U Skandinaviji su vjerovali,ako u jelu udari grom, vlasnik zemljišta na kojoj jeona izrasla, umrijet će. <strong>Ne</strong>gdje su i palili iglice srebrnejele da bi pri porodu blagoslovili majku i zaštitilidijete. I kod starih Druida, kod kojih je ona bila svetostablo, palile su se iglice radi blagoslova i zaštite.Prema Keltskom horoskopu rođeni (od 2. do 11.siječnja, te 5. do 14. srpnja) u znaku jele, ljudi su smnogo ukusa, pošteni i obrazovani. Svrha života imje stalno istraživanje te opredijeljenost za istinu iideale. Radi se i o vrlo vitalnim osobama koje su poprirodi veliki borci, nikad se ne predaju, bez obzirana kom polju se borili, već sama njihova želja donosipobjedu. Poštene su osobe, ali vrlo osjetljive. Nisurazmažene, ne žale se na probleme, dapače, veseli sui puni energije. Imaju mnogo prijatelja, ali i neprijatelja,veoma su pouzdani kao prijatelji. U ljubavi su vrlotajnoviti, ne žele da ih partner upozna do kraja, negoga stalno i iznova privlače svojim šarmom. Vjerni su iodani ljubavnici, a prevelikom ljubavlju znaju „zagušiti“svog partnera.Sanjati visoku i vitku jelu - iznenadni poklon ili dobitak,nisku jelu - žalost i tuga u obitelji.Jela obična raste u planinama srednje, južne i zapadneEurope. U našoj zemlji treća je najraširenija, alii jedna od najvrjednijih vrsta drveća. Zna doživjeti ivrlo visoku starost, čak do 300 godina. Jedna od takostarih jela raste u Park šumi Golubinjak Lokve, nazivajuje „Kraljicom jele“, a stara je oko 226 godina.Naraste u visinu i do pedesetak metara te dostigneprsni promjer i do 1,5 m. Krošnja joj je piramidalnai valjkasta, u starosti pri vrhu i zaravnjena, izgledakao odsječena. Pršljenasto je razgranata, češeri su jojza razliku od smreke uspravni. Valjkastog su oblika,duljine oko 18 cm i širine do 3 cm. Ima plosnate iglicetamnozelene boje, na naličju s dvije bijele pruge.Cvate od mjeseca travnja do lipnja, muški cvjetovi suu obliku žutih resa, dok ženski tvore češeraste cvatove.Stablo obične jele žuto je bijele do crvenkasteboje, naknadno potamni. Veoma je mekano i elastično.Koristi se kao građevno, rudno i celulozno drvo,za izradu stupova, namještaja, vinogradskog kolja i sl.Destilacijom jelinih iglica dobiva se eterično uljesvijetlo žute boje. Blagog je mirisa, koristi se kao dodatakpreparata koje se koriste u liječenju bolesti dišnihputova, reumatizma, artroze, kod raznih upalnihstanja kože. Može se koristiti i za dezinficiranje prostorakao osvježivač.<strong>Ne</strong>ke vrste jela (poput koloradske, grčke, srebrne,korejske, kavkaske...) ukras su mnogih naših okućnica,parkova, vrtova i sl. ■Češeri jeleGrančice jele običneBROJ 180 l PROSINAC 2011. HRVATSKE ŠUME 33
Change language