PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUSTRUČNI STUDIJ UPRAVNOGA PRAVA3. Objava presude. Izrada i dostava pisane presude20.II.A. Žalba protiv presude prvostupanjskog suda1. Osnovne značajke2. Rok za podnošenje žalbe3. Ovlaštenici na podnošenje žalbe5. Sadržaj žalbe6. Osnove zbog kojih se presuda može pobijati žalbom7. Postupak povodom žalbe9. Odluke drugostupanjskog suda povodom žalbeIII.A. Zahtjev za obnovu kaznenog postupkaB. Zahtjev za izvanredno ublaživanje kazneC. Zahtjev za zaštitu zakonitostiD. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude22. Skraćeni (ili sumarni) kazneni postupakI. Općenito o skraćenom postupkuII. Posebnosti skraćenog kaznenog postupka23. Piostupak za izdavanje kaznenog naloga2. Krapac, D. : Kazneno procesno pravo, prva knjiga: institucije, Zagreb, 2003. i to sljedeće teme:1. Pojam kaznenog postupka (str. 4.)2. Pojam kaznenog prava u širem smislu (str.7)3. Pojam kaznenog procesnog prava (str. 7.)4. Izvori kaznenog procesnog prava - pojam; glavni izvori; sporedni izvori (str. 35.)5. Pojam činjenica koje se utvrđuju u kaznenom postupku i vrste tih činjenica (str. 303.)6. Načini utvrđivanja činjenica (str.322.)7. Pojam dokaza. Dokazivanje i njegove faze (str. 331., 332.)8. Izvođenje dokaza i ocjena dokaza (349.-353.)9. Iskaz okrivljenika: a) općenito, b) ispitivanje okrivljenika (str. 356.-363.)10. Iskaz svjedoka: a) općenito, b) ispitivanje svjedoka (str.364.-372.)11. Iskaz vještaka (str. 377.-383.)12. Isprave (str. 383.-385.)13. Tehnički snimci činjenica (str. 386.-390.)f) Način polaganja ispitaIspit se polaže usmeno. Ispit pokazuje koliko student razumije i povezuje gradivo te kako seusmeno izražava.g) Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmetaKvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se načinom na koji student razmišlja tepronalazi izvore prava, praćenjem ispitnih rezultata, anketom među studentima, brojemstudenata nazočnih na predavanjima i razmjenom iskustva s drugim nastavnicima.46
PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUSTRUČNI STUDIJ UPRAVNOGA PRAVANaziv predmeta: LOKALNA SAMOUPRAVANositelj:PROF. DR. SC. ZVONIMIR LAUCSemestar:ČETVRTISati p/s: 45/30ECTS: 5_____________________________________________________________Okvirni sadržaj predmetaDržava i društvo. Procesi integriranja i diferenciranja. Organizacija vlasti ("odozgo", "odozdo";vertikalna i horizontalna dioba vlasti). Pravo na samoorganiziranje. Autopoietična i alopoietičnazajednica. Temeljni pojmovi lokalne samouprave. Povijesni komprataivni prikaz. Normativni izvorilokalne samouprave. Sustav lokalne samouprave. Funkcije lokalne samouprave. Ustrojstvo lokalnesamouprave. Financiranje lokalne samouprave. Metodologija rada u lokalnoj samoupravi. Značajosposobljenosti kapaciteta za obnašanje ovlasti. Regija i regionalizacija. Lokalna i područna(regionalna) samouprava u Republici Hrvatskoj i Europska povelja o lokalnoj samoupravi. Temeljnanačela Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Temeljna načela Nacrta Europske povelje oregionalnoj samoupravi. Načelo supsidijarnosti, načelo proporcionalnosti, načelo ekvilizacije, načelokonzultacije, načelo participacije, načelo lokalne demokracije i dr. Načelo monitoringa. Europska Unijai Vijeće Europe. Zaštita prava na lokalnu i regionalnu samoupravu.Opća i posebna znanja koja se stiču navedenim predmetom, njegova veza s drugimpredmetima studija te njihov doprinos za daljnje obrazovanjeZnanja se odnose na administrativno teritorijalni ustroj zajednica, koji mora biti što učinkovitiji i bliskijigrađanima. Stečena znanja su u funkciji traganja za optimalnim veličinama zajednica, koje seumrežuju. Upravo ravnoteža vertikalne i horizontalne diobe vlasti daje odgovarajuća rješenja. Uz toznanja i vještine koje su vezi s lokalnom samoupravom omogućavaju studentima da se uključe uprocese harmoniziranja hrvatskih propisa i prakse s aktima Vijeća Europe, osobito njenimkonvencijama o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Veza s drugim predmetima je u tome što takoumreženi predmeti mogu idnetificirati probleme, osposobljavati djelatnike na svim razinama uprave(lokalne, regionalne, državne). Svakako da dalje obrazovanje općenito, uključujući i doživotnoobrazovanje, je nužnost za visoko stručno i etičko djelovanje adminsitracije, ali i donositelja odluka nanižim razinama.Oblici provođenja nastavePredavanja, seminari, vježbekolokvij, izrada i obrana seminarskih radnji, sudjelovanje u simuliranim treninzima i radionicma, paneldiskusijama i sl.Obvezna literatura:1. Lokalna samouprava - hrvatska i nizozemska iskustva, Hrvatski institut za lokalnusamoupravu, Interkerkel Verdesberaad, <strong>Osijek</strong>, 2006.2. Babac, Branko; Lauc, Zvonimir: Regija i regionalizacija u Hrvatskoj: ustavno-pravne ipolitičko-upravne problematike, <strong>Pravni</strong> fakultet <strong>Osijek</strong>, Zavod za poslovna istraživanja,<strong>Osijek</strong>, 1989.Pozitivni propisi:1. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN broj 33/01., 129/05.2. Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, potpisane u Strasbourgu 15. listopada 1985.NN – Međunarodni ugovori broj 14/97.3. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN broj 86/06, 125/06 (ispravak),16/07. (ispravak)4. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN broj 117/93, 69/97, 33/00,73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03. 132/06.5. Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalnesamouprave, NN broj 33/96, 92/016. Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN broj44/05. (pročišćeni tekst)7. Vjerodostojno tumačenje čl. 31. st. 1., čl. 46. st. 1. i 2., čl. 53. st. 4. i čl. 90. st. 1. Zakona o lokalnoj ipodručnoj (regionalnoj) samoupravi, NN broj 60/0147