Kosmo 03/14

i to se lako prebrodi.“ Martinakaže kako s jedne stranerazumije liječnike, budući daoni u bolnici viđaju i teškeposljedice bolesti koja se cijepljenjemmogla spriječiti, no„ako gledamo statistički, radise o vrlo malom postotku“.Odluka o necijepljenjuje opasan potezS tom tvrdnjom se nikakone bi složio ugledni bečkipedijatar DDr. Peter Voittl,stručnjak za cjepiva. „Svatkotko nije cijepljen može vrlolako oboljeti od bolesti protivkoje nije cijepljen, to ječinjenica.“ Što bi se dogodilokad veći postotak roditeljane bi cijepio svoju djecu?„Ovisi o kojoj bolesti pričamo,npr. kod cjepiva protivkrpelja je svejedno, jer bolestprenosi krpelj, ali kodprenosivih bolesti kao što suospice je potpuno drukčije.Trebamo određeni postotakprocijepljenosti u populacijikako bismo se zaštitili ododređenih bolesti. To u Austrijitrenutno ne možemopostići i zato se ponovo javljajuslučajevi oboljenja odospica. U Austriji je procijepljenostvisoka, svega 2%roditelja potpuno izbjegavacjepiva, protiv ospica cijepinjih 80%, a s kombiniranimcjepivom ’6 u1’ čak više od98% roditelja.“ Da slučajeviospica nisu šala, potvrđuju istatistički podaci – sve ih jeviše u zapadnoj Europi, a uAustriji je samo od početkagodine zabilježeno njih 80-ak, polovica u Beču i DonjojAustriji.Voittl se već nebrojeno putasusreo s pitanjem o cijepljenjuvlastite djece i uvijekdaje isti odgovor: „Naravnoda sam cijepio svoju djecu,tu nema diskusije.“ Što jepak s roditeljima koji unatočsvemu odluče ne cijepitisvoju djecu? „To je njihovopravo. Mi ih samo možemoinformirati o rizicima.“ Adogodi li se kojim slučajemda dijete doživi posljedice odoboljenja protiv koje se moglocijepiti ili obratno – akodijete ima nuspojave i oštećenjauzrokovana cjepivom– tko je odgovoran? „Nitko.U Austriji ne postoji obavezacijepljenja, roditeljima seobjasne rizici, savjetuje ih se,no to je u konačnici njihovaodluka. I tako bi trebaloostati, svatko bi trebao moćiodlučiti za sebe ili svoje dijete.Sad je samo pitanje kakvaće biti odluka. Što se nuspojavatiče, ima različitih, nonajčešći su ipak oteklina namjestu uboda i temperatura.Od nuspojava treba jako dobrorazlikovati oštećenja nastalaod cjepiva, a ona su jakorijetka, puno rjeđa nego oboljenjeod bolesti. I sad imatemogućnost birati izmeđudva rizika – kod ospica postojimogućnost da jedno od1.000 djece ima težak oblikte bolesti koji može ostavitiposljedice, a kod cjepiva jednodijete na njih 10 milijunadoživi oštećenja. Bez rizikane ide, na vama je da odlučite– manji ili veći.“Dva sata vožnje od Beča,u gradiću Ligistu, nalazise sjedište liječnika kojisvoj ugled ponovno pokušavavratiti i nikako se nebi složio s gore navedenimtvrdnjama. Dr. JohannLoibner slovi kao jedan odnajžešćih kritičara cjepivau Austriji, a nedavno muje nakon punih pet godinavraćena licenca i istekla zabranaobavljanja dužnostiizdana od strane Austrijskeliječničke komore i toupravo radi propagiranjanecijepljenja i poticanja naisto. Loibner već godinamaDDr. Voittl je zagovornik cijepljenja: „Svatko tkonije cijepljen može lako oboljeti od te bolesti...“Protiv čega se sve cijepimo:Haemophilusa influenzae tip B – 45% ukupnog stanovništvaje cijepljeno; hepatitis B – 79 %; ospice – 84%; meningitisA – preko 100 milijuna ljudi u Africi cijepljeno je 2012.godine; zaušnjaci; pneumokok; dječja paraliza – 84%; rotavirus– 11%; rubeola; tetanus – 81%; žuta groznica – 31%.KOSMO 55