12.07.2015 Views

Informacija o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske ...

Informacija o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske ...

Informacija o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

7.2. Stočarska proizvodnjaDobri resursi biljne proizvodnje jedan su od preduvjeta proizvodnje dovoljnih količi<strong>na</strong>animalnih bjelančevi<strong>na</strong> mesa, te mlijeka i jaja za ishranu stanovništva, zbog čega Županija u svomrazvojnom dijelu ukupnog agrara posebno mjesto ustupa razvoju stočarske proizvodnje.Problematika u stočarskoj proizvodnji višestruka je, i ogleda se prije svega kroz nedovoljnokorištenje postojećih stočarskih kapaciteta, spore obnove stočnog fonda, nesređenog tržišta stočarskeproizvodnje, usitnjenosti obiteljskih gospodarstava i nekontroliranog uvoza hrane. Dodatnosmanjivanje stočnog fonda, uz već <strong>na</strong>vedene razloge, uzrokuju nepovoljne vremenske prilike kojeotežavaju sjetvu u agrotehničkim rokovima, te pravovremeno skidanje usjeva i rast cije<strong>na</strong> ratarskihpoljoprivrednih proizvoda koje u ciklusu stočarske proizvodnje stvaraju disparitete, odnosno nerijetkosu troškovi proizvodnje veći od otkupnih cije<strong>na</strong> proizvoda.Govedarska proizvodnja <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnija je gra<strong>na</strong> stočarstva i jed<strong>na</strong> je od <strong>na</strong>jvažnijih gra<strong>na</strong>ukupne poljoprivredne proizvodnje. Osim što se u sustavu govedarske proizvodnje osiguravajuz<strong>na</strong>čajni proizvodi (mlijeko i meso) njezi<strong>na</strong> je važnost posebice <strong>na</strong>glaše<strong>na</strong> zbog komplementarnosti sratarskom proizvodnjom. Uz to što su goveda veliki potrošači ratarskih proizvoda oni u z<strong>na</strong>čajnojmjeri doprinose prirodnom povećanju plodnosti tla.Proces smanjivanja proizvodnih kapaciteta u govedarstvu otvara, iako usporenim tempom,<strong>na</strong>glašeniju proizvodnu specijalizaciju proizvođača i to <strong>na</strong> proizvodnju mlijeka i tov ju<strong>na</strong>di. U<strong>na</strong>točvelikom padu broja krava, oživljava proizvodnja kravljeg mlijeka i to po osnovi određeneintenzifikacije u proizvodnji i većoj godišnjoj proizvodnji po kravi.Nakon 1991. godine proizvodnja mlijeka povećano se potiče mjerama tržišno-cjenovnepolitike (poticaji za proizvodnju mlijeka čine pojedi<strong>na</strong>čno <strong>na</strong>jveći udio u ukupnim novčanimpotporama). Cije<strong>na</strong> mlijeka u Republici Hrvatskoj, uključujući i novčani poticaj, visoka je u usporedbisa zemljama srednje i istočne Europe, kao i sa svjetskim cije<strong>na</strong>ma, a slič<strong>na</strong> je visokim cije<strong>na</strong>ma nekihzemlja Europske unije, kao što su Danska i Italija. No, cijene inputa za proizvodnju mlijeka(mineralnog gnojiva, koncentrirane stočne hrane) su u prosjeku isto više od onih u Europskoj uniji,dok su cijene žita slične onima u Europskoj uniji i blizu svjetskim cije<strong>na</strong>ma.Godišnje potrebe za govedarskim proizvodima u Republici Hrvatskoj iznose 1,2 milijardelitara mlijeka, što predviđa potrošnju od 260 litara po stanovniku, te 68.150 to<strong>na</strong> goveđeg mesa štopretpostavlja potrošnju 14 kilograma po stanovniku. Navedene potrebe <strong>na</strong>meću nužnost određivanjastatusa govedarstva u poljoprivrednoj proizvodnji, te usmjeravanje govedarske proizvodnje uizgradnju novih modernih farmi uz adaptaciju postojećih, a uspostavom malih proizvodnih sustava,sustava krava-tele, veće završne težine grla, sa ciljnim pasminskim sastavom. Sve <strong>na</strong>vedeno može serealizirati uz kvalitet<strong>na</strong> kredit<strong>na</strong> investiranja, visoku razinu z<strong>na</strong>nja i primjenjivanje tehnologijesukladne pravilima struke uz mjere državne potpore i osigurano tržište. Zbog novog <strong>na</strong>či<strong>na</strong> praćenjastatističkih podataka u poljoprivredi putem regija, nismo u mogućnosti iskazati podatke po županijamaza 2010/2011. godinu.Tablica 22. Brojno stanje goveda od 2007. do 2010. godine u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj2007. 2008. 2009. 2010.Goveda ukupno 266.918 264.538 263.050 251.639Mlada goveda do jedne godine 84.151 83.850 81.176 69.060Goveda od 1 – 2 godine 43.087 41.395 46.569 55.187Junice starije od 2 godine 13.087 14.081 9.203 6.318Krave 125.710 123.620 125.006 119.602Ostala goveda starija od 2 godine 883 1.592 1.096 1.472Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: HGK, Županijska komora Osijek29

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!