Informacija o stanju u gospodarstvu na podruÄju OsjeÄko-baranjske ...
Informacija o stanju u gospodarstvu na podruÄju OsjeÄko-baranjske ...
Informacija o stanju u gospodarstvu na podruÄju OsjeÄko-baranjske ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Tablica 25. Brojno stanje koza, ovaca i peradi od 2007. do 2010. godine u središnjoj i istočnojHrvatskoj2007. 2008. 2009. 2010.Koze ukupno 34.737 31.430 26.684 18.224Koze za rasplod 24.856 25.195 22.994 12.878Ovce ukupno 233.175 239.763 246.328 270.643Ovce za rasplod 159.040 172.723 179.056 199.592Ukupan broj peradi 3.281.572 3.199.591 3.421.089 3.118.973Tovni pilići (brojleri) 61.352 86.431 179.763 205.029Ukupan broj kokoši 2.775.837 2.649.327 2.785.232 2.382.134Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: HGK, Županijska komora OsijekU tablici 25. vidljiv je porast uzgoja peradi. U<strong>na</strong>toč dostupnom konfekcioniranom pilećemmesu u velikim trgovačkim lancima, pad kupovne moći stanovništva revitalizira uzgoj tovnih pilića,brojlera, za vlastite potrebe.8. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA8.1. Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pićaTijekom 2010. godine proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića bavilo se 95 poduzeća s3.950 zaposlenih. Ostvareni ukupni prihodi iznosili su 2,1 milijarde ku<strong>na</strong>, a ukupni rashodi 2,6milijarde ku<strong>na</strong> (tablica 26.).Tijekom prva tri kvartala 2011. godine proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića <strong>na</strong>području Županije bavilo se 111 poduzeća sa 3.498 zaposlenih. Ostvareni ukupni prihodi iznosili su1,4 milijarde ku<strong>na</strong>, a ukupni rashodi 1,5 milijarde ku<strong>na</strong> (tablica 27.).8.2. Mlinsko-pekarska industrijaNa području Županije radi sedam velikih mlinova dioničarskih društava kapaciteta 720to<strong>na</strong>/24 sata s godišnjim kapacitetom 200.500 to<strong>na</strong> prerade proizvoda od žitarica.Mlinovi manjih tvrtki i obiteljskih gospodarstava nestali su u nelojalnoj konkurenciji <strong>na</strong>tržištu, te stvorili mogućnost većeg uvoza braš<strong>na</strong> i ostalih mlinsko-pekarskih proizvoda iz susjednihdržava.Cije<strong>na</strong> pšenice roda 2011. godine iznosila je 1,35 kn/kg i nije z<strong>na</strong>čajnije poremetila cijenebraš<strong>na</strong> <strong>na</strong> domaćem tržištu, jer se veliki dio prihoda kompenzira kroz veliki repro ciklus kojegaposjeduju poduzeća Agrokor d.d. Zagreb, Žito d.o.o. Osijek, Granolio d.o.o. Zagreb i drugi, kao<strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji predstavnici mlinsko-pekarske industrije u Republici Hrvatskoj.U proizvodnji kruha i tjestenine sve više se otvaraju mali proizvodni kapaciteti s boljomproduktivnošću i širom lepezom proizvoda, te velikim uvozom tjesteni<strong>na</strong> poz<strong>na</strong>tih talijanskihproizvođača.8.3. Industrija šećeraKandit Premjer d.o.o. Osijek <strong>na</strong>jveća je tvornica šećera u Republici Hrvatskoj s kapacitetomproizvodnje šećera od 65.000 to<strong>na</strong>, melase 27.500 to<strong>na</strong> i suhih repinih reza<strong>na</strong>ca 27.500 to<strong>na</strong>.Tijekom 2011. godine Kandit Premijer d.o.o. Osijek planirao je otkupiti i preraditi oko600.000 to<strong>na</strong> korije<strong>na</strong> šećerne repe, od čega 150.000 do 180.000 to<strong>na</strong> iz Vojvodine i 30.000 to<strong>na</strong> izMađarske. Navede<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> korije<strong>na</strong> šećerne repe dala bi proizvodnju od 60.000 to<strong>na</strong> šećera koje ćebiti spremno za domaće i inozemno tržište.31
Change language