12.07.2015 Views

Informacija o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske ...

Informacija o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske ...

Informacija o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

dionice Osijek-Beli Ma<strong>na</strong>stir, mosta preko rijeke Drave, zatim od Belog Ma<strong>na</strong>stira do granice sMađarskom, bitno će utjecati, kao novi investicijski ciklus <strong>na</strong> prometni tok, ali i <strong>na</strong> gospodarstvo ovogpodručja, kao i za cijelu regiju u cjelini.U planu građenja za 2011. godinu <strong>na</strong> dionici Beli Ma<strong>na</strong>stir-Osijek-granica Bos<strong>na</strong> iHercegovi<strong>na</strong>, predviđeno je 318,1 milijun ku<strong>na</strong>. Ugovoreni su radovi <strong>na</strong> izgradnji mosta preko rijekeDrave, izmještanje i zaštita postojećeg vodovoda i plinovoda, a u postupku <strong>na</strong>bave je rekonstrukcijaelektroenergetskih instalacija i zaštita TK mreže. Radovi <strong>na</strong> mostu preko rijeke Drave započeli su 27.lipnja 2011. godine, a trenutno se izvode radovi <strong>na</strong> izradi pilota (temeljenje mosta), s ugovorenimrokom izvedbe od 30 mjeseci. Ugovore<strong>na</strong> vrijednost radova iznosi 949,3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> (bez PDV-a).Za izmještanje zaštitu postojećeg vodovoda i plinovoda, radovi bi trebali biti gotovi do srpnja 2012.godine. Izgradnja trase ostalih objekata <strong>na</strong> dionici Beli Ma<strong>na</strong>stir-Osijek nije u planu građenja do 2012.godinePrema podacima Državnog zavoda za statistiku u Županiji ima 1.746 km cesta, od čega 525km državnih, 666 km županijskih i 555 km lokalnih cesta. Željezničke pruge se nedovoljno i sporoob<strong>na</strong>vljaju i moderniziraju. Prometne manipulacije <strong>na</strong> unutarnjim plovnim putovima nisuzadovoljavajući, što zbog svjetske recesije, što zbog zabrane vađenja šljunka i pijeska <strong>na</strong> svimrijekama, koja je <strong>na</strong> s<strong>na</strong>zi od 1. siječnja 2010. godine, ali i uslijed velikih suša, koji su uzrokovale vrloniske vodostaje.U listopadu 2010. godine započela je izgradnja lučkog pristaništa u Batini. Za prvu fazupripremnih zemljanih radova, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je 500.000 ku<strong>na</strong>, aŽupanija je za izradu projektne dokumentacije izdvojila milijun ku<strong>na</strong>. Napravljeni su pripremniradovi, čišćenje korita za potrebe pristaništa, izrada platoa i izgradnja obaloutvrde u dužini 136metara. Fi<strong>na</strong>nciranje projekta predviđeno je iz Državnog proraču<strong>na</strong>. Izvoditelj prve faze jeVodogradnja Osijek d.d., a prema procjeni ukup<strong>na</strong> vrijednost investicije je 10 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. U 2011.godini ugovore<strong>na</strong> je prav faza u vrijednosti 5,5 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>, koju sufi<strong>na</strong>nciraju Lučka upravaVukovar s 2 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> i Hrvatske vode s 3,5 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Predviđeni rok završetka cjelokupnogprojekta je u 2012. godini.Na sjednici Hrvatskog sabora zaključe<strong>na</strong> je rasprava o Prijedlogu odluke o donošenjuProstornog pla<strong>na</strong> područja posebnih obilježja više<strong>na</strong>mjenskog ka<strong>na</strong>la Du<strong>na</strong>v-Sava. PredmetnomOdlukom predlaže se donošenje Prostornog pla<strong>na</strong> kojeg je Vlada Republike Hrvatske prihvatila <strong>na</strong>sjednici održanoj 1. ruj<strong>na</strong> 2011. godine. Ovaj investicijski projekt, vrijedan 950 miliju<strong>na</strong> eura,obuhvaćao bi dvije županije i 12 jedinica lokalne samouprave, pet luka i pristaništa, te 23 cestov<strong>na</strong> ipješačka mosta. Ka<strong>na</strong>l bi trebao biti izgrađen kao plovni put 5.b klase s kojim će moći ploviti gotovosvi <strong>na</strong>jveći riječni brodovi.Prema podacima Fi<strong>na</strong>ncijske agencije u Županiji je 2010. godine bilo 140 poduzeća koji su sebavila djelatnošću prijevoza i skladištenja, što je 8 poduzeća više u odnosu <strong>na</strong> 2009. godinu. Ukupniprihodi ostvareni u toj djelatnosti u 2010. godini iznosili su 517 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>, odnosno 2,4% ukupnihprihoda Županije i za 7,6% bili su manji u odnosu <strong>na</strong> 2009. godinu. U 2010. godini u djelatnostiprijevoza i skladištenja bio je prosječno zaposleno 1.394 osobe, što je 1,9% manje u odnosu <strong>na</strong> 2009.godinu i 3,5% ukupno zaposlenih u Županiji (tablica 3.).U prva tri kvartala 2011. godine poduzeća čija je osnov<strong>na</strong> djelatnost prijevoz i skladištenjeostvarile su 536 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> ukupnih prihoda, što je 5% više u odnosu <strong>na</strong> isto razdoblje prethodnegodine, dok su ukupni rashodi iznosili 550 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> i za 14 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> bili su veći od ukupnihprihoda (tablica 7.).17.1. Cestovni prometPrema podacima Državnog zavoda za statistiku u Županiji je u 2010. godini bilo registriranoukupno 117.573 motor<strong>na</strong> vozila, dok je u 2009. godini bilo 119.534, odnosno 5,9% ukupnoregistriranih motornih vozila u Republici Hrvatskoj (tablica 79.).64

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!