You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
6<br />
8<br />
11<br />
12<br />
14<br />
16<br />
18<br />
19<br />
23<br />
24<br />
INTERVJU<br />
Prof. dr Miomir Milinkovi}<br />
TURIZAM<br />
Na Zlatiboru 15.000 turista<br />
VAQAONICA BAKRA SEVOJNO<br />
Neizvesno i u ovoj godini<br />
GRADSKI TRG<br />
Pozornica svakodnevnog `ivota<br />
MIROSLAV GARDI]<br />
[ta }e re}i prole}e<br />
BAJINA BA[TA<br />
Demokrata i radikal imaju 13 dece<br />
BO@ANA BOJOVI]<br />
@ivot skoro jedan vek<br />
RATKO MIJAILOVI] IZ CRVICE<br />
Rabaxijske slatke muke<br />
20 ZAVR[EN ^ETVRTI KUSTENDORF<br />
Pobednik Sowa Karpunina<br />
KULTURNA BA[TINA<br />
Ku}a Trifunovi}a<br />
STOJAN – COLE NE[EVI]<br />
Majstor za "}irine" lokomotive<br />
29 INICIJATIVA O IMENU STADIONA<br />
Neka nosi ime Srba Stamenkovi}a<br />
14. januar 2011.<br />
UPRAVNI ODBOR: Milanko Gordi}, Sne`ana Mati}, Qubica \uki} Pavlovi}<br />
REDAKCIJA: Zoran Jeremi} (zamenik glavnog urednika), Milica Turudi},<br />
Zorica \okovi}, @anka Eri}, Dragica Cvijovi}<br />
PRIPREMA: Miodrag Markovi} (tehni~ki urednik)<br />
U OVOM BROJU<br />
MIOMIR MILINKOVI]<br />
Devalvirane su<br />
izvorne vrednosti<br />
{kole, sru{en<br />
autoritet nastavnika<br />
do te mere da dete<br />
vi{e u wemu ne<br />
nalazi svoj uzor<br />
BO@ANA BOJOVI]<br />
MIROSLAV GARDI]<br />
str. 6.<br />
Da li }u obim<br />
proizvodwe odr`ati,<br />
pro{iriti je ili pak<br />
smawiti, vide}emo {ta<br />
}e re}i prole}e<br />
str. 14.<br />
@ivot mi je bio te`ak,<br />
ali ja sam uvek i{la<br />
napred<br />
str. 18.
хроника<br />
Обележен Бадњи дан и Божић<br />
Postavqawem Badwaka<br />
ispred Gradske<br />
ku}e rukovodstvo grada U`ica,<br />
tradicionalno je obele`ilo<br />
Badwi dan. Badwak je ove godine<br />
pose~en na najju`nijoj<br />
teritoriji grada, u selu Ravni<br />
u prisustvu sve{tenika Srpske<br />
pravoslavne crkve i me{tana.<br />
Gradona~elnik U`ica Jovan<br />
Markovi} ~estitao je sugra-<br />
|anima Badwi dan i Bo`i} sa<br />
`eqom da veliki hri{}anski<br />
praznik proslave u radosti i<br />
miru, naglasiv{i da nam je u ovoj<br />
godini potrebna sabornost kako<br />
Postavqawe Badwaka ispred Gradske ku}e u U`icu<br />
bismo zajedno br`e i lak{e<br />
re{avali probleme i stvarali<br />
uslove za boqi `ivot ~itave<br />
zajednice.<br />
U popodnevnim satima<br />
Badwak je odnet u Crkvu Svetog<br />
\or|a. Nakon slu`be usledilo<br />
lo`ewe Badwaka uz prisustvo<br />
vi{e hiqada U`i~ana, sa rukovodstvom<br />
grada i sve{tenstvom.<br />
Sve~anost paqewa badwaka,<br />
koja nagove{tava dolazak<br />
najradosnijeg hri{}anskog<br />
praznika, preraslo je u narodno<br />
veseqe, uz nezaobilazne<br />
truba~e i vru}u rakiju.<br />
KONKURS ZA OMLADINSKE PROJEKTE<br />
За различита<br />
интересовања<br />
Mladi da planiraju i sprovode aktivnosti<br />
u dru{tvenom i kulturnom `ivotu<br />
Za deset op{tina i gradova me|u kojima su U`ice i Ivawica<br />
upu}en je javni poziv neformalnim grupama mladih ili<br />
neprofitnim lokalnim omladinskim organizacijama da podnesu<br />
predloge mini projekata za pru`awe direktne podr{ke<br />
u~e{}u mladih u dru{tvenom i kulturnom `ivotu lokalne zajednice.<br />
SHAPE projekat koji finansira Ministarstvo spoqnih<br />
poslova Italije a sprovodi Me|unarodna organizacija za migracije<br />
(IOM) u saradwi sa Ministarstvom omladine i sporta i<br />
sa lokalnim samoupravama ima za ciq da podr`i dru{tveno –<br />
kulturni `ivot mladih. Ciqna grupa su mladi od 15 do 25 godina<br />
a prioritet za finansirawe projekata malog obima su koordinacija<br />
sa kancelarijama za mlade, da promovi{u razli~ite<br />
forme obrazovawa, kvalitetno provo|ewe slobodnog vremena<br />
(kulturno- umetni~ki - zabavni sadr`aji, multimedija, fotogalerija,<br />
informisawe, edukacija, permormansi…)<br />
Projekti moraju biti prilago|eni specifi~nim potrebama<br />
mladih na lokalnom nivou u kojima oni imaju aktivnu ulogu u<br />
planirawu i sprovo|ewu aktivnosti.<br />
Po jedan projekat bi}e finansiran u visini od 100.000 do<br />
175.000 dinara u svakoj ciqnoj op{tini.<br />
Predloge projekata slati u elektronskoj formi na adresu<br />
iombeograd@iom.int a aplikacioni formulari su na www.iomyouth.rs.<br />
Projekat najdu`e traje tri meseca a rok za podno{ewe prijava<br />
je 20.januar 2011.godine.<br />
D.C<br />
Badwe ve~e<br />
sve~ano je proslavqeno<br />
i u drugim mestima<br />
u`i~kdog kraja, kao i u<br />
zimskim turisti~kim<br />
centrima.<br />
Paqewu badwaka<br />
ispred crkve<br />
Svetog preobra`ewa<br />
na Zlatibora prisustvovalo<br />
je vi{e stotina<br />
me{tana i turista<br />
koji borave na ovoj<br />
planini.<br />
R. V.<br />
MA^KAT<br />
„Пршутијада“ до недеље<br />
Sajam suvomesnatih proizvoda, 11. po redu,<br />
poznatiji kao „pr{utijada“, po~eo je danas<br />
u Ma~katu u porti crkve svetog Ilije i<br />
traja}e do nedeqe, 16. januara. Organizatori<br />
ove privredno-turisti~ke manifestacije<br />
su Skup{tina op{tine ^ajetina, Kulturnosportski<br />
centar i Turisti~ka organizacija<br />
Zlatibor<br />
Predsednik Skup{tine<br />
op{tine ^ajetina Miloje Rajevi},<br />
najavkquju}i ovogodi{wu<br />
pr{utijadu, saop{tio je novinarima<br />
da }e u woj u~estvovati<br />
22 izlaga~a koji }e prezentovati<br />
specijalitete zlatiborskog<br />
kraja, gove|u i sviwsku pr{utu,<br />
slaninu, kobasicu, stequ i pastrmu.<br />
’’Pr{utijada’’ je kao i prethodnih<br />
godina izlo`beno-prodajnog<br />
karaktera, a otvorena je<br />
za posetioce ova tri dana od 10<br />
do 18 sati.<br />
U ime proizvo|a~a i izlaga~a<br />
’’pr{utijadu’’ je najavio<br />
Milija Brkovi}, koji je proteklih<br />
godina osvojio mnogobrojne<br />
nagrade. Zadovoqan je {to su se<br />
su{ewu mesa u Ma~katu posvetitli<br />
i mla|i me{tani koji su u<br />
U@ICE: Ispred crkve sv. \or|a<br />
Badwe ve~e u Drvengradu<br />
tom poslu prona{li svoje zanimawe.<br />
Tradicionalana „pr{utijada“,<br />
prema re~ima Darka \urovi}a,<br />
direktora Turisti~ke<br />
organizacije, jedna je od mnogobrojnih<br />
manifestacija koju<br />
Zlatibor nudi turistima tokom<br />
ovogdi{we zimske sezone.<br />
Organizatori su najavili<br />
da }e pobednike ovogodi{we<br />
„pr{utijade“ izabrati weni<br />
posetioci svojim glasa~kim listi}ima<br />
posle nezaobilazne de-<br />
gustacije, a za najsre}nije posetioce<br />
pripremeqene su i<br />
specijalne nagrade u vidu xaka<br />
pr{ute, kvadrata slanine i 10<br />
metara kobasice.<br />
R. V.<br />
4 14. januar 2011.
SKUP[TINA GRADA U@ICA<br />
Усвојени значајни<br />
планови<br />
Na sednici Skup{tine grada, odr`ane 29.<br />
decembra, u`i~ki odbornici usvojili su<br />
Plan kapitalnih investicija za period 2010.<br />
- 2015. i Lokalni akcioni plan zapo{qavawa<br />
za 2011. godinu<br />
lan kapitalnih in-<br />
Pvesticija obuhvatio je<br />
147 projekata, i to one ~ija je<br />
vrednost preko 100.000 evra,<br />
iz 12 oblasti gde su oni, na<br />
osnovu rezultata bodovawa<br />
prema kriterijumima koji se<br />
odnose na wihov zna~aj, postavqeni<br />
na listu prioriteta. U<br />
planu je sadr`ana i rang lista<br />
12 kapitalnih projekata i tu su<br />
svrstani izgradwa stambenoposlovnog<br />
prostora Kasarna<br />
“^etvrti puk”, Sistema za prikupqawe<br />
i odvo|ewe i preradu<br />
otpadnih voda u U`icu sa<br />
postrojewem za pre~i{}avawe<br />
u Gorjanima, izgradwa energetskog<br />
postrojewa za tretman<br />
komunalnog otpada na deponiji<br />
Duboko, Regionalni aerodrom<br />
Ponikve, sanacija stare deponije<br />
na Sari}a Osoju, izgradwa<br />
gradskog bazena. Prema<br />
bodovima, me|u prioritetima<br />
su i rekonstrukcija, dogradwa i<br />
nadogradwa onkolo{kog odeqewa<br />
dispanzera Op{te bolnice,<br />
Distributivna gasna mre`a,<br />
Petqa “Zlakusa”, sanacija<br />
Slanu{ka 11, 31000 U`ice<br />
Tel/Fax: 031/511-201, Mob: 065/555 88 00<br />
14. januar 2011.<br />
fasade i krovnog pokriva~a,<br />
i rekonstrukcija gledali{ta,<br />
scene i instalacija Narodnog<br />
pozori{ta, komunalno opremawe<br />
dela radne zone Sevojno<br />
L i izrada projektne dokumentacije<br />
za rekonstrukciju i renovirawe<br />
objekata na Zlatiboru i<br />
u Be~i}ima.<br />
Na ovoj posledwoj sednici<br />
Skup{tine u 2010. godini,<br />
u`i~ki odbornici prihvatili<br />
su da se potvrdi ~lanstvo<br />
grada U`ica u Stalnoj konferenciji<br />
gradova i op{tina,<br />
kao i prose~nu tr`i{na cena<br />
nepokretnosti za 2011. godinu.<br />
Iznosi su zadr`ani na nivou iz<br />
pro{le godine i oni su 56.710<br />
dinara za stanove i stambene<br />
zgrade, 207.180 za poslovni prostor,<br />
66.875 kada su u pitawu<br />
zgrade za odmor i 2.100 dinara<br />
za gara`e i druge gra|evinske<br />
objekte. I izmenama i dopunama<br />
odluke o lokalnim komunalnim<br />
taksama, iznosi su zadr`ani<br />
na nivou cena koje su se primewivale<br />
u ovoj godini.<br />
S.P.<br />
хроника<br />
Чаша је<br />
ипак од<br />
половине<br />
празна…<br />
Sredom uve~e<br />
Pro{li su novogodi{wi<br />
praznici, nekom du`i, nekom Pi{e: Milica Turudi}<br />
kra}i, i ponovo se latismo posla,<br />
sada u novoj godini, novoj<br />
deceniji i sa novim nadama.<br />
Po`eleli smo jedni drugima puno toga lepog, ali {ta }e<br />
se od svega toga ispuniti uistinu je nepoznanica.<br />
Naj~e{}e smo po`eleli sre}u, zdravqe, dobro raspolo-<br />
`ewe, vi{e para i sve tome sli~no. Bogami, gledano ovako sa<br />
strane, `eqe su lepe a wihovo ispuwewe, sve su prilike, najmawe<br />
}e zavisiti od nas.<br />
Evo, po|imo od ovih `eqa da budemo sre}ni i dobro<br />
raspolo`eni. To }e, kako statistike reko{e, biti poprili~no<br />
te{ko. Jer, neki dobro upu}eni u na{e emocije, odnosno u na{<br />
optimizam i depresije, reko{e da smo nesre}niji nego pro{le<br />
godine. Zapravo, Galupova istra`ivawa, koja su sprovedena u<br />
53 dr`ave poku{avaju}i da na|u gde su najve}i pesimisti, pokazala<br />
su da smo sa devetog mesta, koje smo do tada zauzimali,<br />
popeli se na ~etvrto. Vaqda su to jedini stepenici gde smo se<br />
u toku pro{le godine popeli. I sada na tako „visokom „ ~etvrtom<br />
mestu mo`emo samo konstatovati da smo u pro{loj godini<br />
bili tu`niji, da smo puno toga samo pri`eqkivali, da smo na<br />
puno mesta iznevereni, da nam je mnogo toga nedostajalo, da smo<br />
mnogo vi{e o~ekivali nego {to nam se ispunilo.<br />
Znam da }e mnogi re}i da je statistika samo opsena i<br />
nepouzdana matematika. I ja se sla`em. Pa neka je i tako, ali<br />
za{to ba{ nama ne ide na ruku ta statistika ve} nekim drugima,<br />
{to ne re~e da nam je bilo lep{e, da smo bili raspolo`eniji i<br />
da smo zauzeli, recimo, neko pedeset peto mesto.<br />
Ali, {to je tu je, te{imo se jednom ~iwenicom da su, ba{<br />
prema tim statisti~kim podacima, ispred nas recimo Francuzi,<br />
Islan|ani i Rumuni, ali zato su ve}i optimisti tamo<br />
negde u Nigeriji, Vijetnamu, Avganistanu. Sre}niji ili bar<br />
pri`eqkuju da budu sre}niji…ko bi ga znao. Ali, istra`ivawa<br />
su tako pokazala.<br />
I vaqda zbog sveg na{eg pesimizma i depresije, uo~i<br />
Nove godine ~uli smo i apele da se u ovoj godini me|u narodom<br />
Srbije intenzivnije {iri talas optimizma. Pretpostavqam<br />
da je medijima tu namewena posebna uloga. Ali, optimizam<br />
nekih politi~ara, kojima u `ivotu uistinu dobro ide, te{ko<br />
da mo`emo pratiti, jer optimizam nikako ne ide uz na{ lo{<br />
`ivot, nove cene, tanke koverte, stresove, nezaposlenost,<br />
ukidawe fabrika i radnih mesta, izgubqeno poverewe u tranziciju<br />
i pojedine institucije. Da li }emo, ako se u svemu ovome<br />
ne{to ne promeni, naravno na boqe, po Galupu idu}e godine<br />
boqe pro}i? Uostalom da li je taj Galup uop{te va`an, va`an<br />
je na{ `ivot.<br />
Jer, znate li kako razgovaraju optimista i pesimista o<br />
~a{i u kojoj je do polovine voda. Optimista re~e da je ~a{a do<br />
polovine puna, a pesimista da je ~a{a od polovine prazna.<br />
Ho}u da budem optimista, ali ~a{a je ipak, od polovine<br />
prazna.<br />
5
PROF. DR MIOMIR MILINKOVI],<br />
REDOVNI PROFESOR<br />
NA U^ITEQSKOM FAKULTETU<br />
o|en je u Bukoviku kod<br />
RPriboja 1948. godine.<br />
U~iteqsku i Vi{u pedago{ku<br />
{kolu zavr{io je u U`icu, a<br />
Filolo{ki fakultet u Beogradu,<br />
gde je stekao i zvawe magistra i<br />
doktora kwi`evnih nauka. @ivi<br />
i radi u U`icu. Profesor je<br />
Kwi`evnosti, Retorike i Metodike<br />
nastave srpskog jezika i<br />
kwi`evnosti na U~iteqskom<br />
fakultetu. Bavi se kwi`evnim i<br />
nau~nim radom, a pi{e i beletristiku.<br />
Objavio je vi{e od sto pedeset<br />
kwi`evnokriti~kih i nau~nih<br />
radova i dvadeset kwiga, me|u kojima<br />
i kwigu pripovedaka „Katanac“,<br />
zbirke pesama „Travka ve~nosti“,<br />
Bistro oko“, „Kraqevstvo za detiwstvo“…<br />
Od naslova iz oblasti<br />
nauke o kwi`evnosti i kwi`evne<br />
kritike od posebnog su zna~aja<br />
monografije: „Rade Drainac i<br />
интервју<br />
Књига је<br />
незамењива<br />
Devalvirane su izvorne vrednosti<br />
{kole, sru{en autoritet nastavnika do<br />
te mere da dete vi{e u wemu ne nalazi<br />
svoj uzor, a u takvoj situaciji, zna se, ne<br />
mogu se o~ekivati ni dobri rezultati<br />
rada. Dete – ~italac je `rtva prenapregnutog<br />
`ivota urbane civilizacije<br />
ekspresionizam“, „Kwi`evno delo<br />
Milorada Popovi}a [ap~anina“,<br />
Horizonti detiwstva“, „Strani pisci<br />
za decu i mlade“, „Retorika“…<br />
Nedavno je u izdawu Me|unarodnog<br />
centra kwi`evnosti za<br />
decu – Zmajeve de~je igre u Novom<br />
Sadu objavio kwigu "Nacrt za periodizaciju<br />
srpske kwi`evnosti<br />
za decu". Ova kwiga je rezultat<br />
desetogodi{weg Milinkovi}evog<br />
rada na izu~avawu kwi`evnosti i<br />
kwi`evnosti za decu, a nastala je<br />
iz potrebe novog i druga~ijeg pristupa<br />
problemu kojim se bavi. O tome<br />
na po~etku razgovora za „Vesti“ jo{<br />
ka`e:<br />
- Imaju}i u vidu da<br />
kwi`evnost za decu, kao integralni<br />
deo op{te kwi`evnosti, jo{<br />
uvek nema zaokru`ene kwi`evne<br />
sudove i ocene, bio sam siguran da<br />
u korpusu dosada{wih rezultata<br />
kwi`evne nauke, nedostaje kwiga<br />
koja bi ponudila dijaharonijski<br />
i sinhronijski pregled pojedinih<br />
faza razvoja u kontekstu pojedinih<br />
kwi`evnih {kola, pokreta i epoha.<br />
Uva`avaju}i dosada{we rezultate<br />
i ~iwenicu da kod nas jo{ uvek nije<br />
ura|eno pitawe periodizacije, koja<br />
je neophodna u izu~avawu bilo kojeg<br />
vida umetnosti, pa prema tome<br />
i kwi`evnosti za decu, odlu~io<br />
sam se na istra`ivawe koje je istovremeno<br />
zna~ilo novi pristup u<br />
izu~avawu, ali i prevrednovawe<br />
ranijih dostignu}a i iskustava<br />
kwi`evne nauke. Ulo`eni trud se<br />
isplatio, makar i za jedan mali pomaak<br />
napred, koji je, nadam se, ovom<br />
kwigom ostvaren. Kwiga je jedinstvena<br />
po metodolo{kom pristupu<br />
kwi`evnoj gra|i i to je doprinelo<br />
da ve} sada postena predmet<br />
interesovawa stru~ne i nau~ne<br />
javnosti Srbije, ali i izvan we,<br />
naro~ito na fakultetima na kojima<br />
se izu~ava kwi`evnost.<br />
Prou~avaju}i srpsku kwi-<br />
`evnost za decu, do kakvih<br />
ste zakqu~aka do{li kada je u<br />
pitawu weno mesto u srpskoj<br />
kwi`evnosti uop{te?<br />
- Kwi`evnost za decu je poseban<br />
vid kwi`evne umetnosti, koja<br />
obuhvata dela namewena malom<br />
~itaocu. Sa pozicije kwi`evne<br />
istorije, wen `ivot zapo~iwe u<br />
okviru usmenih formi u kojima se<br />
raspoznaju otisci prvobitne kulture,<br />
a sa stanovi{ta identiteta,<br />
to je mlada disciplina, koja jo{<br />
uvek nema zaokru`ene zakonitosti<br />
stvarawa, niti konkretnu poetiku.<br />
Iako je u podmakloj faz razvoja,<br />
ona je integralni deo op{te<br />
kwi`evnosti, kao univerzalne<br />
duhovne discipline.<br />
Srpska kwi`evnost za decu<br />
na po~etku XXI veka te~e i razgranava<br />
se u vi{e naporednih<br />
nivoa. Na wen dana{wi profil,<br />
uti~u tri generacije pisaca: prva<br />
– koja je zapo~ela tokove modernih<br />
kwi`evnih tendencija u prvim<br />
decenijama posle Drugog svetskog<br />
rata; sredwa – koja je sedamdesetih<br />
i osamdesetih godina XX<br />
veka intenzivirala dinamiku<br />
ve} zapo~etih tokova; i najmla|a<br />
– koja stvara na razme|i dvaju vekova<br />
i koja jo{ uvek nema formiran<br />
kwi`evni profil.<br />
Priroda kwi`evnosti za<br />
decu, wena determisanost intelektualnim<br />
osobenostima malih<br />
~italaca, ograni~ava domete bilo<br />
kojeg eksperimenta ili poetski<br />
radikalizam kwi`evnih {kola i<br />
pokreta. Ta ~iwenica ~ini konvencionalnim<br />
i promenama nepodobnim<br />
ovaj vid umetni~kog stvarawa;<br />
zato u kwi`evnom stvarawu za<br />
decu i mlade nema pesni~kih platformi<br />
i radikalnih programa, niti<br />
ekstremnih stilskih i jezi~kih<br />
eksperimenata.<br />
Kwi`evno delo za decu, ma<br />
koliko bilo moderno, ne egzistira<br />
izvan op{tih zakona poetike.<br />
Danas se sve vi{e ~uju glasovi<br />
onih koji nastoje da pi{u jezikom<br />
razli~itih {kola i pokreta, na<br />
na~in koji odra`ava afinitet i<br />
duh ~itaoca kome je kwi`evno delo<br />
nameweno. Pri tom vaqa ista}i<br />
da su dana{wi pisci za decu konstantno<br />
optere}eni pitawem: Da li<br />
kwi`evno delo istovremeno mo`e<br />
biti umetni~ki vredno i pou~no<br />
ili se te osobenosti ne trpe i jedna<br />
drugu iskqu~uju? Neki od wih se<br />
upu{taju u neizvesnost kwi`evnog<br />
eksperimenta, poku{avaju}i, makar<br />
i na {tetu umetni~ke vrednosti, da<br />
ostvare nove modele i nov stilski<br />
izraz, ali ih u tome sputavaju ve}<br />
provereni na~ini umetni~kog oblikovawa,<br />
osvedo~ena kwi`evna<br />
imena i ~itala~ki auditorij, koji<br />
nije ni intelektualno ni emotivno<br />
dorastao iskonstruisanim formama,<br />
bez jasne misli, bez emocija,<br />
bez ritma i poetske melodije.<br />
U kojoj meri na{a kwi-<br />
`evnost za decu korespondira sa<br />
svetskom?<br />
- U Evropi je kwi`evnost za<br />
decu svoj `ivot zapo~ela u XVIII veku,<br />
u doba prosveetiteqstva, kada se<br />
i razvoj kwi`evnosti usmeravao u<br />
skladu sa potrebama obrazovawa i<br />
odgoja mladih nara{taja. Prvi ruski<br />
pisac je Kariom Istomin; wegov<br />
Bukvar Karioma Istomina (1694),<br />
predstavqa najboqi spomenik<br />
ruske kulture XVII veka. Naporedo<br />
sa delima pedago{ke sadr`ine, javqaju<br />
se i romani u kojima estetsko<br />
dobija primat nad utilitarnim.<br />
Robinson Kruso Danijela Defoa<br />
i Guliverova putovawa Xonatana<br />
Svifta, osvojili su ~itala~ki auditorij<br />
dece {irom Evrope. Epohe<br />
romantizma i realizma dale su<br />
svetskoj kwi`evnosti znatan broj<br />
vrednih i `anrovski raznovrsnih<br />
dela. Sa folklornom bajkom razvija<br />
se naporedo i autorska, a potom<br />
bajkoviti, avanturisti~ki,<br />
nau~nofantasti~ni roman i roman<br />
o de~jim dru`inama. U XX veku<br />
kwi`evnost se razvija u skladu sa<br />
programskom platfomom modernih<br />
kwi`evnih pokreta. Kwi`evnost<br />
za decu razvijala se u Americi na<br />
engleskom jeziku. Osim Evropqana<br />
u Ameriku su stigli i crnci, koji<br />
su dovedeni kao robovi. Harijeta<br />
Bi~er Stou slika robovlasni~ke<br />
odnose XIX veka (^i~a Tomina koliba),<br />
a Mark Tven svetliju stranu<br />
ameri~kog dru{tva (Tom Sojer).<br />
Srpska kwi`evnost za decu tako|e<br />
po~iwe u doba prosvetiteqstva.<br />
Weni anticipatori su Dositej Obradovi}<br />
i Luka Milovanov. Pojava<br />
Jovana J. Zmaja bila je od epohalnog<br />
zna~aja za wen daqi razvoj. On<br />
je ispevao preko hiqadu pesama,<br />
stvorio celu jednu kwi`evnost<br />
i uzdigao srpsku literaturu za<br />
decu na moderan, evropski nivo.<br />
Izme|u dva svetska rata, u vreme<br />
srpske avangarde, Aleksandar<br />
Vu~o daje kwi`evnosti ton i boju<br />
nadrealisti~kog stila i humora, da<br />
bi u drugoj polovini XX veka, Du{an<br />
Radovi} otvorio novo poglavqe<br />
u pisawu i tuma~ewu poezije. Zajedno<br />
sa wim i posle wega, stvara<br />
~itav niz pisaca, koji prate tokove<br />
modernih kwi`evnih tendencija i<br />
stavqaju srpsku kwi`evnost u ravan<br />
savremene evropske i svetske<br />
literature.<br />
Koliko deca u Srbiji ~itaju<br />
kwige?<br />
- Danas na{a deca ~itaju<br />
6 14. januar 2011.
kwige onoliko koliko smo mi kao<br />
roditeqi, vaspita~i i nastavnici<br />
u~inili da im pribli`imo svet<br />
kwige, da ih animiramo za wen<br />
sadr`aj, wene poruke, junake, lepotu,<br />
da ih ubedimo da je kwiga, i<br />
pored svih dostignu}a tehnike, jo{<br />
uvek nezamewivo sredstvo qudske<br />
komunikacije. U tom pogledu, zatajili<br />
su svi koji rade sa decom i u<br />
domenu svojih obaveza snose veliku<br />
odgovornost. Devalvirane su<br />
izvorne vrednosti {kole, sru{en<br />
autoritet nastavnika do te mere<br />
da dete vi{e u wemu ne nalazi svoj<br />
uzor, a u takvoj situaciji, zna se, ne<br />
mogu se o~ekivati ni dobri rezultati<br />
rada. Dete – ~italac je `rtva<br />
prenapregnutog `ivota urbane<br />
civilizacije. Ono je, poput odraslih,<br />
sve vi{e upu}eno na moderna<br />
sredstva komunikacije, u kojoj, na<br />
`alost primat dobijaju najnovija<br />
dostignu}a tehnike – kompjuteri,<br />
mobilni telefoni i televizija.<br />
Prezauzetost wihovih roditeqa<br />
koji u ve~noj trci sa vremenom, ili<br />
u te{koj borbi za egzistenciju, kada<br />
treba da stignu na posao, da grade<br />
karijeru i sti~u novac, a pri tom<br />
nemaju vremena za svoju decu, tako|e<br />
je jedan od uzroka {to deca vi{e<br />
gledaju televiziju, a mawe ~itaju.<br />
I najzad, trivijalna literatura,<br />
koja dominira u teku}oj produkciji<br />
izdava~a, ~ini svoje. Deca jo{ uvek<br />
~itaju, ali na `alost, vrlo ~esto,<br />
lo{u literaturu<br />
Ima dece koja ~itaju dela<br />
izvan {kolske lektire, recimo<br />
sagu o Hariju Poteru Xoan Rouling.<br />
Takav ~itala~ki trend prati<br />
agresivna reklama. Mo`da mi ne<br />
umemo da deci "upakujemo" na{e<br />
klasike. Qubivoje R{umovi}<br />
smatra da je {kola deci ogadila<br />
~itawe.<br />
- Dana{wa kwi`evnost<br />
za decu dobija kvalifikativ<br />
nevi|enog ekspanzionizma koji<br />
katkad vi{e li~i na kakvu unosnu<br />
delatnost, nego na produkciju jedne<br />
mlade literature. Afirmativni,<br />
neselektivni i nekompetentni prikazi<br />
takve produkcije putem medija<br />
marginalizuju sudove autenti~ne<br />
kritike koja se ~esto gubi u mnogoglasju<br />
komercijalnih tirada i<br />
proizvoqnih pohvala. Tako se<br />
dogodilo da nikada do sada nije<br />
bilo tolike poplave kwiga za<br />
decu. [ta rade istinski znalci<br />
kwi`evne umetnosti – teoreti~ari,<br />
esteti~ari i kwi`evni kriti~ari<br />
danas? Da li vrednuju teku}u literaturu<br />
razlo`no, objektivno i<br />
nau~no, na na~in koji }e nedvosmisleno<br />
odvojiti istinski vredno od<br />
efemernog i povu}i jasnu liniju iza<br />
koje bi ostali kwi`evni epigoni,<br />
zabavqa~i i plagijatori? Mora se<br />
naglasiti da takvom stawu doprinose<br />
i novinari. Izre`irana kampawa<br />
novinara za~as od nekog dela<br />
napravi svetski bestseler, ili ga<br />
pretvori u pepeo. Najskoriji primer<br />
je `ivotopis Emira Kusturice,<br />
koji se u veoma kratkom roku {tampa<br />
u desetinama hiqada prmeraka.<br />
Ovim ne `elim osporavati Emira<br />
Kusturicu kao rediteqa, ve} samo<br />
da apostrofiram pitawa koja svima<br />
lebde na usnama: Da li je jedan<br />
`ivotopis, ma ~iji bio, toliko vre-<br />
14. januar 2011.<br />
dan? A u koliko je primeraka do<br />
sada {tampano @itije sv. Simeona,<br />
ili @ivot svetoga Save?! Mi smo<br />
zaista skloni da se ispoqavamo<br />
u krajnostima; nemamo, izgleda,<br />
afinitet za klasi~ne vrednosti,<br />
pogotovo ako su nastale izvan Beograda.<br />
Uveren sam da du`nost novinara,<br />
nije da proizvodi senzacije,<br />
ve} da bele`i ~iwenice, kako to<br />
vi sada ~inite i da prenosi proverene<br />
informacije.<br />
Grad nema<br />
univerzitet<br />
i ta ~iwenica<br />
pora`ava, pogotovo<br />
ako se zna da neki<br />
gradovi sli~ni<br />
U`icu imaju dva<br />
univerziteta. Ali<br />
zato U`ice ima<br />
odeqewa fakulteta<br />
iz ve}ih centara<br />
po }o{kovima, koji<br />
ru`e i obezvre|uju<br />
renome<br />
univerzitetskog<br />
obrazovawa.<br />
Koliko po va{em mi{qewu<br />
dana{wi sredwo{kolci ~itaju<br />
Gogoqa, Nu{i}a, Boru Stankovi}a,<br />
Dostojevskog, Tomasa Mana,<br />
Crwanskog, Andri}a, Selimovi}a?...<br />
- Sredwo{kolci danas malo<br />
~itaju ove pisce, kao i one koje<br />
niste pomenuli. Registar dela koja<br />
oni ~itaju, na `alost, srazmeran je<br />
spisku obavezne {kolske lektire.<br />
Oni radije gledaju film nego {to<br />
~itaju kwigu. Skloniji su da podacima<br />
sa interneta ili sadr`inom<br />
filma snimqenog prema nekom<br />
delu, simuliraju pred nastavnikom<br />
da su delo pro~itali. Na ruku im<br />
ide neodgovornost pojedinih nastavnika<br />
srpskog jezika i devalvacija<br />
kriterijuma, po kojima danas<br />
sredwu {kolu zavr{avaju svi oni<br />
koji se u wu upi{u.<br />
Da li se aktuelna kriza<br />
~itawa kod osnovaca i sredwo-<br />
{kolaca mo`e objasniti obimnim<br />
zahtevima nastavnih planova<br />
i programa?<br />
- [kola vaspitava i obrazuje<br />
decu i mlade prema zakonima i normama<br />
dru{tva u kome egzistira. Ona<br />
je ogledalo tog dru{tva i svih wegovih<br />
vrednosti. Nastavni planovi<br />
i programi, sami po sebi, ne mogu<br />
biti toliko lo{i da bismo u wima<br />
tra`ili krivca za krizu ~itawa,<br />
интервју<br />
koja je evidentna u sada{wem<br />
sistemu obrazovawa. Kada bi se<br />
nastavni programi posmatrali<br />
izdvojeno, izvan dru{tvene ideologije<br />
i {kolskog sistema koji je<br />
ure|en prema potrebama konkretnog<br />
dru{tva, mogli bi biti predmet<br />
kritike, pa ~ak i jedini krivci za<br />
slabe efekte nastave i nezainteresovanost<br />
u~enika za ~itawe.<br />
Kritikovati ili hvaliti programe,<br />
zna~ilo bi kritikovati ili hvaliti<br />
obrazovni sistem i one koji te<br />
programe prave, {to u ovom trenutku<br />
nije tema na{eg razgovora.<br />
U doba medijske prezasi}enosti<br />
~itawe za mlade ne predstavqa<br />
istinsku potrebu. Kako<br />
mladima pribli`iti kwige<br />
do "efikasnog ~itawa", a ne da<br />
prepri~avaju fabulu koju su<br />
pro~itali na internetu?<br />
- Vaqalo bi, prvo, sve stvari<br />
postaviti na svoje mesto – da<br />
{kolama upravqaju najboqi nastavnici,<br />
fakultetima najboqi<br />
profesori, preduze}ima najboqi<br />
stru~waci, gradovima najmudriji<br />
gra|ani. Podizawem odgovornosti<br />
svih profesija poja~a}e se i odgovornost<br />
onih koji rade sa decom,<br />
u svim fazama obrazovawa. Boqe<br />
motivisan nastavnik }e odgovorno<br />
selektirati lektiru, trudi}e se<br />
da motivi{e dete za ~itawe. Zadovoqan<br />
roditeq, koji je oslobo|en<br />
straha od egzistencije, posveti}e<br />
vi{e vremena detetu, a nadam se,<br />
ispoqi}e i vi{e qubavi. Dete }e<br />
radije odlaziti u takvu {kolu i<br />
ne}e je do`ivqavati kao teret i<br />
obavezu, ve} kao drugi dom u kome<br />
mo`e, svojom voqom, nau~iti i<br />
ne{to novo. Jer samo {kola, u<br />
koju dete odlazi svojom voqom, a<br />
ne pod prisilom, mo`e ispuniti<br />
o~ekivawa roditeqa, pedagoga,<br />
u~iteqa i svih onih koji od dece<br />
o~ekuju vi{e nego {to ona u datim<br />
uslovima mogu dati.<br />
Koliko se statusni, pedago{ki<br />
profil u~iteqa izmenio<br />
od vremena va{ih {kolskih<br />
dana?<br />
- U~iteq je oduvek bio lik<br />
koji najdu`e pamtimo i u kojem se<br />
docnije prepoznajemo. Da li }e na{a<br />
se}awa biti lepa ili neprijatna,<br />
zavisi od toga kako nas je u~io i<br />
~emu nas je sve nau~io. Nezavisno<br />
od mesta i vremena, u~iteq mora<br />
biti visokomoralna li~nost, ~ovek<br />
koji voli svoj poziv i one koje vaspitava,<br />
umetnik re~i, dobar znalac i<br />
kreator koji je svestan va`nosti<br />
svoga poziva i odgovornosti u podizawu<br />
mladih nara{taja. U~iteq<br />
iz mojih |a~kih dana, da bi se upisao<br />
u petogodi{wu u~iteqsku<br />
{kolu, morao je polo`iti strogi<br />
prijemni ispit iz srpskog jezika,<br />
matematike, muzi~kog i fizi~kog<br />
vaspitawa, a pored toga morao je<br />
pro}i i kroz poseban psiho-test.<br />
Prednost dana{weg u~iteqa je,<br />
pre svega, u ~iwenici {to mu je<br />
novi sistem {kolovawa omogu}io<br />
da zavr{i fakultet i bude visokoobrazovana<br />
li~nost. Ono {to bi<br />
se moglo kritikovati jeste ~iwenica<br />
da su kriterijumi upisa znatno<br />
slabiji i da je interesovawe za<br />
poziv u~iteqa tako|e slabije,<br />
{to onemugo}ava dobru selekciju<br />
budu}ih u~iteqa. Budu}i u~iteqi<br />
bi morali pro}i i psiho-test, jer<br />
integritet u~iteqa je potpun samo<br />
ako je wegova li~nost fizi~ki,<br />
moralno, intelektualno i psihi~ki<br />
zdrava. Nekada su glavni predmeti<br />
bili srpski jezik i kwi`evnost,<br />
matematika, likovno, muzi~ko i<br />
fizi~ko, pa tek onda pedagogija,<br />
psihologija i sociologija. Danas je<br />
na fakultetima situacija obrnuta,<br />
a to vam do|e isto kao kada biste<br />
gradwu ku}e otpo~eli od krova<br />
prema temequ. Li~nost dobrog<br />
u~iteqa se mo`e izgra|ivati samo<br />
na dobro postavqenim temeqima<br />
ovog svetog i plemenitog poziva.<br />
Kako obja{wavate nesrazmerno<br />
veliki broj izdava~a i<br />
{tampanih kwiga svih pesni~kih<br />
i proznih `anrova spram<br />
skromne jezi~ke kulture na javnoj<br />
sceni i nedovoqno razvijenih<br />
~itala~kih navika?<br />
- Op{ta devalvacija dru{tva,<br />
pad vrednosnih kriterijuma u svim<br />
sferama `ivota, privatizacija i<br />
komercijalizacija umetnosti, kada<br />
je va`niji marketing od umetni~ke<br />
vrednosti dela, a kwi`evno delo<br />
dobilo status potro{a~ke robe,<br />
samo su neki od uzroka trenutnog<br />
stawa u kulturi i u ~itali{tu.<br />
Nedostatak jezi~ke kulture javnih<br />
i medijskih li~nosti, samo je jedna<br />
od brojnih posledica navedenih uzroka.<br />
Pomodarstvo i povodqivost<br />
za produktima kulture koji dolaze<br />
sa strane, a naro~ito olako prihvatawe<br />
stranih re~i i izraza i kada<br />
to nije potrebno, tako|e upotpuwuju<br />
sliku jednog zaista ne ba{ dobrog<br />
stawa na svim nivoima op{te i<br />
kwi`evne kulture.<br />
Koliko ste zadovoqni kulturnom<br />
klimom u U`icu?<br />
- Geostrate{ki polo`aj grada<br />
U`ica je wegova prirodna prednost<br />
koja mu nudi mogu}nost da bude<br />
kulturni centar Zapadne Srbije,<br />
pa i {ire. Grad ima biblioteku,<br />
pozori{te, galeriju, muzej, istorijski<br />
arhiv, U~iteqski fakultet,<br />
jednu visoku {kolu, bogatu kulturnu<br />
tradiciju, aktivne stvaraoce<br />
me|u kojima se naro~ito isti~u<br />
pisci i slikari, {to predstavqa<br />
zaista elementarne pretpostavke<br />
za jedan dinami~an i kreativan<br />
kulturni `ivot. Grad nema univerzitet<br />
i ta ~iwenica pora`ava,<br />
pogotovo ako se zna da neki gradovi<br />
sli~ni U`icu imaju dva univerziteta.<br />
Ali zato U`ice ima odeqewa<br />
fakulteta iz ve}ih centara po<br />
}o{kovima, koji ru`e i obezvre|uju<br />
renome univerzitetskog obrazovawa.<br />
Jo{ ako se desi da U`ice ostane<br />
na margini budu}eg auto-puta,<br />
postoji opasnost da se u eri jedne<br />
zaista neopravdane beogradizacije<br />
Srbije, ovaj grad na|e u zape}ku ne<br />
samo privrednog i ekonomskog, nego<br />
i kulturnog `ivota. [ta u~initi<br />
daqe da bi kulturni `ivot bio<br />
bogatiji, a gra|ani U`ica zadovoqniji?<br />
Ako se pogleda napred<br />
re~eno, jasno je svima {ta nam u tom<br />
pogledu, daqe vaqa ~initi!<br />
Zoran Jeremi}<br />
7
a Zlatiboru trenutno<br />
Nboravi oko 15.000 turista,<br />
me|u kojima je 2.000 stranaca,<br />
izjavio je ovih dana Darko<br />
\urovi}, direktor Turisti~ke<br />
organizacije.<br />
Konstataciju da je zimska<br />
sezona na Zlatiboru znatno boqa<br />
u odnosu na prethodnu godinu<br />
\urovi} je ilustrovao podatkom<br />
da je tokom novogodi{wih<br />
praznika na ovoj planini boravilo<br />
u proseku 20.000 gostiju<br />
dnevno.<br />
U bogatoj turisti~koj ponudi<br />
Zlatibora ove zime zasijao<br />
je Ski centar Tornik, gde su<br />
zahvaquju}i sistemu ve{ta~kog<br />
osne`avawa stvoreni uslovi<br />
za u`ivawe, kako vrhunskih majstora<br />
skijawa, tako i skija{a<br />
po~etnika.<br />
- Svakodnevno na Torniku<br />
boravi blizu 1.000 skija{a,<br />
za koje je obezbe|en prevoz<br />
od centra Zlatibora do<br />
Tornika, a pored vrhunskih<br />
skija{a obezbe|ene su staze<br />
i za po~etnike, uz mogu}nost<br />
iznajmqivawa ski opreme i<br />
poha|awa {kole skijawe,- isti-<br />
~e \urovi}.<br />
U samom centru Zlatibora,<br />
na Obudojevici, qubiteqi zimskih<br />
sportova zadovoqavaju<br />
se raznovrsnim ~arolijama na<br />
snegu, po~ev od smu~awa, sankawa,<br />
klizawa, vo`we sankama i<br />
saonicama sa kowskom zapregom.<br />
Turisti~ka organaizacija<br />
Zlatibora, u saradwi sa<br />
Skup{tinom op{tine ^ajetina<br />
i Kulturno-sportskim centrom<br />
pobrinuli su se za izuzetano<br />
kvalitetne kulturno-zabavne<br />
sadr`aje koji su na raspolagawu<br />
gostima.<br />
Posle nezaboravne novogodi{we<br />
`urke na Kraqevom trgu,<br />
gostima Zlatibora pru`ena je<br />
bila i mogu}nost besplatne posete<br />
Drvengradu u Mokroj Gori<br />
tokom filmsko-muzi~ka manifestacija<br />
„Kustendorf“.<br />
Povodom bo`i}nih praznika,<br />
u saradwi sa zlatiborskom<br />
crkvom, pored tradicionalnog<br />
lo`ewa badwaka, odr`ane su i<br />
druge sve~anosti.<br />
туризам<br />
На Златибору око<br />
Dnevno na Torniku skija blizu 1.000 skija{a<br />
Tokom novogodi{wih praznika u proseku dnevno boravilo 20.000<br />
gostiju. Na Torniku svakog dana preko hiqadu skija{a. Ovogodi{wi<br />
do~ek Nove godine dugo }e se pamtiti i prepri~avati<br />
Turisti~ka organizacija po<br />
prvi put, ove godine je organizovala<br />
i sve~ani do~ek Srpske<br />
VESELO NA DO^EKU<br />
nove godine na Kraqevom trgu.<br />
Na Zlatiboru je odr`an i<br />
me|unarodni turnir u ritmi~koj<br />
Na Zlatiboru je tokom do~eka Nove godine boravilo preko<br />
25.000 gostiju. Kako je i najavqeno, ve} tradicionalno je organizovan<br />
i do~ek na Kraqevom trgu uz poznate hitove YU grupe. U<br />
pono} Zlatibor je obasjao vatromet, a truba~ki orkestri Dejana<br />
Jev|i}a i Qubivoja Dikovi}a postarali su se da zlatiborskih<br />
minus deset ne bude nikakva prepreka za nastavak `urke. Pesma<br />
i igra ne samo na Kraqevom trgu ve} i u hotelima, restoranima<br />
i kafi}ima nije prestajala do ranih jutarwih ~asova. U<br />
centru Zlatibora je bila oki}ena i velika novogodi{wa jelka<br />
sa koje je bluetooth slao najlep{e ~estitke za novu 2011.. Celu<br />
organizaciju do~eka Nove godine osmislili su i sproveli<br />
Turisti~ka organizacija Zlatibor, Kuturno- sportski centar<br />
^ajetina i Op{tina ^ajetina.<br />
Tornik je stvoren i za u`ivawe najmla|ih<br />
gimnastici, a uskoro }e po~eti<br />
i turnir u malom fudbalu, a za<br />
kraj zimske turisti~ke sezone<br />
planirana je i tradicionalana<br />
hajka na vuka, koja okupqa<br />
oko hiqadu lovaca iz Srbije i<br />
susednih zemaqa.<br />
Za uspe{nost po~etka zimske<br />
turisti~ke sezone svakako<br />
su zaslu`ne i lokalne komunalne<br />
slu`be koje su odradile<br />
svoj deo posla.<br />
Uprkos zimskim uslovima i<br />
snegu magistrlani put od U`ica<br />
do Zlatibora je suv i bezbedan<br />
za vo`wu, a poja~ano prisustvo<br />
saobra}ajne policije na prilazu<br />
ovom turisti~kom centru znatno<br />
doprinosi uspe{nosti zimske<br />
sezone na ovoj planini.<br />
R.V.<br />
Na Kraqevom trgu bilo je krcato<br />
8 14. januar 2011.
14. januar 2011.<br />
туризам<br />
15.000 туриста<br />
BAJINA BA[TA<br />
Чутурице из Пилице обишле свет<br />
Tradicija starih zanata u bajinoba{tanskom kraju traje 300 godina<br />
Jedini „~utura{i“ u<br />
bajinoba{tanskom kraju donedavno<br />
su bili bra}a Ivan i Radivoje<br />
Radovanovi} iz Pilice,<br />
zaseoka Jankovi}i kod Bajine<br />
Ba{te. Ivan je pre nekoliko<br />
godina umro, Radivoje se jo{<br />
pomalo bavi ovim neobi~nim<br />
zanatom, a porodi~nu tradiciju,<br />
dugu vi{e od 00 godina, nastavio<br />
je Radivojev sin Milorad<br />
u svojoj Zanatskoj radwi<br />
„^utura“ u Bajinoj Ba{ti. Pored<br />
~uture, uglavnom namewene<br />
za ~uvawe `estokih pi}a, na<br />
tr`i{tu sve interesantniji<br />
postaju i drugi suveniri, drveni<br />
~ankovi, ~inije i karlice za<br />
mleko, drvene ka{ike, kutla~e,<br />
i sli~ni predmeti. ^uture<br />
se izra|uju naj~e{}e od<br />
jezgra mrke vrbe ili javora<br />
razli~itih veli~ina, od<br />
pola litra do dva litra<br />
zapremine, a po naruxbini<br />
i ve}e. Miloradov otac<br />
Radivoje pravio je ~uture<br />
i od 5 litara, a stric Ivan<br />
i znatno ve}e, od 9 litara,<br />
izra|ene i poklowene<br />
Titu kada je boravio na<br />
Tari. Na gotove ~uture<br />
se po `eqi naru~ilaca<br />
utiskuju likovi svetaca,<br />
slike crkava i drugi detaqi.<br />
Posebno se isti~u<br />
rezbarewem ukra{ene<br />
~uture. ^anci, karlice i<br />
~inije se tako|e izra|uju<br />
u vi{e veli~ina. Ma{ine<br />
Sertifikat ~utura{ima uru~io Mla|an Dinki}<br />
Milorad Radovanovi}<br />
sa drvenom ~uturom<br />
su veoma proste i jednostavne<br />
za rukovawe, uglavnom<br />
prilago|ene potrebama, a vremenom<br />
usavr{avane upotrebom<br />
savremenijih alata. Milorad<br />
ka`e da mu je sada neophodna<br />
jedna boqa ma{ina za duborez<br />
i rezbarewe, jer tr`i{te sve<br />
vi{e zahteva ~uture ukra{ene<br />
rezbarewem.<br />
- Da bih nabavio ovu<br />
ma{inu vi{e puta konkurisao<br />
sam kod nekih nevladinih organizacija,<br />
a nedavno i u Ministarstvu<br />
poqoprivrede za<br />
dodelu podsticajnih sredstava<br />
– ka`e Milorad.<br />
Pre dve godine, na Evrop-<br />
ORGANIZOVAN<br />
PREVOZ DO<br />
TORNIKA<br />
Ski sezona u ski centru<br />
Tornik na Zlatiboru<br />
zvani~no je po~eo u subotu,<br />
1. januara 2011. godine. Posetiocima<br />
su na raspolagawu<br />
staze Tornik, Ribnica i<br />
^igota. Ovaj ski centar opremqen<br />
je sa {estosednom<br />
`i~arom, dva ski lifta,<br />
tjubingom, kao i ski vrti}em.<br />
Zahvaquju}i sistemu za<br />
ve{ta~ko osne`avawe, visina<br />
utabanog snega na stazama<br />
je do 0 centimetara.<br />
Turisti~ka organizacija<br />
„Zlatibor“ i auto-prevoznik<br />
„Zlatan reisen“ svakog<br />
dana organizuju prevoz do<br />
ski centra Tornik, po~ev{i<br />
od 02. januara 2011. godine.<br />
Svi polasci su sa autobuske<br />
stanice na Zlatiboru.<br />
Cena povratne karte je 200<br />
dinara.<br />
SERTIFIKAT<br />
Za afirmaciju ovog<br />
starog i neobi~nog zanata<br />
posebno je zna~ajan i sertifikat,<br />
nedavno dobijen od<br />
Ministarstva ekonomije<br />
i regionalnog razvoja koji<br />
je Radovanovi}ima uru~io<br />
ministar Mla|an Dinki}, a<br />
izdat je na osnovu mi{qewa<br />
Ministarstva i pravilnika<br />
o odre|ivawu poslova koji<br />
se smatraju umetni~kim i<br />
starim zanatima. U sertifikatu<br />
pi{e da se ~uture<br />
od drveta smatraju proizvodima<br />
doma}e radinosti<br />
i da se mogu obele`avati<br />
stilizovanom oznakom otvorene<br />
{ake, {to zapravo<br />
predstavqa logo Udru`ewa<br />
zanatlija doma}e radinosti. <br />
skom sajmu suvenira, Milorad je<br />
zajedno sa kolegom iz Zanatske<br />
radwe „Spektar – suvenir“ sa<br />
Zlatibora, bio jedini predstavnik<br />
iz Srbije gde su imali<br />
veoma zapa`enu prezentaciju<br />
svojih proizvoda. Milorad sa<br />
posebnim zadovoqstvom isti~e<br />
da }e ovaj tradicionalni<br />
zanat i neprekidna porodi~na<br />
tradicija, koja je majstore<br />
Radovanovi}e u~inila poznatim<br />
u celom svetu, svakako<br />
biti nastavqena. Mla|i sin<br />
je ve} u{ao u tajne ovog zanata,<br />
a od starijeg se o~ekuje, da<br />
posle zavr{etka Ma{inskog<br />
fakulteta, pru`i i svoju<br />
stru~nu pomo}.<br />
R. Blanu{a<br />
9
U@ICE<br />
Севојно тражи статус градске општине<br />
Me{tani Sevojna pokrenuli su zvani~nu inicjativu da dobije status u`i~ke gradske<br />
op{tine o kojoj }e se uskoro izjasniti odbornici Skup{tine grada U`ica<br />
Inicijativu da Sevojno dobije status<br />
gradske op{tine potpisalo je 1 00 me{tana<br />
Sevojna, Gorjana, Zlakuse i Krvavaca, ~iji<br />
su saveti mesnih zajednica prethodno dali<br />
saglasnost za formirawe gradske op{tine.<br />
Na podru~ju Sevojna, gde prema posledwem<br />
popisu `ivi 10.215 stanovnika, pored<br />
Vaqaonice bakra i Vaqaonice aluminijuma<br />
’’Impol sevala’’, te MPP „Jedinstvo“,<br />
sme{tene su i mnogobrojne male firme, a od<br />
pro{le godine u ovom nasequ egzistira i<br />
slobodna industrijska zona.<br />
U inicjativi za formirawe gradske<br />
op{tine, me{tani Sevojna isti~u da nisu<br />
zadovoqni sredstvima koje grad U`ice<br />
ula`e u re{avawe komunalnih i infrstrak-<br />
U HOTELU MONA U@ICE<br />
Изложба<br />
икона<br />
Postavku ~ini 40<br />
ikona i dva mozaika a<br />
novac prikupqen od<br />
prodaje je za nastavak<br />
radova na crkvi na<br />
Zlatiboru<br />
Peta izlo`ba ikona nastalih<br />
u okviru ikonopisa~ke<br />
kolonije po~etkom decembra<br />
pro{le godine, otvorena je u<br />
hotelu MONA na Zlatiboru. Zajedno<br />
sa radovima sa prethodnih<br />
kolonija ove ikone zameni}e<br />
zidni `ivopis do potpunog<br />
zavr{etka radova u crkvi na<br />
Zlatiboru.<br />
Na jubilarnoj 10 koloniji,<br />
u~estvovalo je isto toliko<br />
umetnika iz Beograda, Leskovca,<br />
Novog Sada, [apca i drugih<br />
gradova. Svima im je zajedni~ko<br />
da su diplomirali na akademiji<br />
Srpske pravoslavne<br />
crkve u Beogradu na odseku<br />
zidno slikarstvo kao i Danica<br />
Danica [i{ovi}- Jevti},<br />
autorka izlo`be<br />
[i{ovi}- Jevti}, autorka ove<br />
jedinstvene izlo`be.<br />
Na izlo`bi koja je prodajna<br />
i humanitarnog karaktera predstavqeno<br />
je 40 ikona i 2 mozaika.<br />
Sav prihod bi}e kori{}en<br />
za nastavak radova na hramu<br />
na Zlatiboru ~ija izgradwa je<br />
po~eta 199 . godine.<br />
Na otvarawu u programu je<br />
u~estvova peva~ka grupa KUD-a<br />
Sevojno. Izlo`ba je otvorena<br />
je do 20.januara u hotelu MONA<br />
zahvaquju}i gostoprimstvu porodice<br />
Momirovi}.<br />
B.K- D.C<br />
ARIQE<br />
Ученички парламент помаже<br />
Краљеву<br />
Prikupqena sredstva od 95.000 dinara<br />
upu}ena su Tehni~koj {koli u Kraqevu<br />
Humanitarno Karaoke ve~e, u organizaciji U~eni~kog parlamenta<br />
Sredwe {kole “Sveti Ahilije’’, odr`ano je u sredu, 29. decembra,<br />
u novoj sportskoj hali u Ariqu.<br />
– Na ovim karaokama, pored u~enika Sredwe {kole u Ariqu,<br />
nastupali su i gosti, u~enici Gimnazije “Sveti Sava” iz Po`ege<br />
kao i u~enici Osnovne [kole “Stevan ^olovi}” iz Ariqa, - ka`e<br />
Milica Kosti}, u~enica tre}eg razreda Gimnazije iz Ariqa i<br />
~lanica U~eni~kog parlamenta i nastavqa:<br />
хроника<br />
turnih problema, kao ni nivoom zdravstvenih<br />
usluga.<br />
Statutom grada U`ica predvi|ena je<br />
mogu}nost formirawa gradskih op{tina<br />
pod uslovom da podru~je koje tra`i takav<br />
status „predstavqa geografski i ekonomski<br />
povezan prostor koji poseduje izgradjenu<br />
komunikaciju me|u naseqenim mestima<br />
sa sedi{tem gradske op{tine, kao gravitacionim<br />
centrom.“<br />
Ukoliko Skupsstina grada U`ica, kako<br />
prenosi Tawug, prihvati ovu inicijativu,<br />
Sevojni~anima predstoji referendum na<br />
kome bi se gra|ani izjasnili o predlogu za<br />
formirawe gradske op{tine.<br />
R.V.<br />
Новогодишња посета<br />
U ~etvrtak, 0. decembra, u`i~ki gradona~elnik Jovan<br />
Markovi} je, sa pomo}nikom @arkom Radosavqevi}em, podelio<br />
novogodi{we paketi}e deci ~iji su roditeqi zaposleni u<br />
preduze}u “Budu}nost”.<br />
Nakon podele novogodi{wih paketi}a i razmene ~estitki,<br />
mali{ani su nastavili da se dru`e sa Markovi}em i kroz razgovor<br />
pokazali {ta su sve nau~ili u vrti}ima, ali i {ta bi `eleli da im<br />
se ostvari u 2011. godini.<br />
S.P.<br />
–Ukupno je nastupalo 2 takmi~ara, od toga ~etiri dueta i<br />
jedan trio. Program je bio raznovrstan, izvo|ene su kompozicije<br />
stranih i doma}ih autora. Najpre su svi takmi~ari otpevali po jednu<br />
pesmu a potom je publika, na anketnim listi}ima, zaokru`ivala<br />
svog favorita. U drugi krug odabrano je pet u~esnika koji su se potom<br />
nadmetali za titulu pobednika ve~eri.’’<br />
Pre samog progla{ewa, svim u~esnicima programa, predsednik<br />
U~eni~kog parlamenta Miladin Marjanovi} podelio je zahvalnice.<br />
Posle dva i po sata programa, glasovima publike, izabrana<br />
je pobednica, Jelena ]irkovi}, koja je izvodila kompoziciju<br />
Nata{e Bekvalac, “Gubim tlo pod nogama”. Ona je u~enica petog<br />
razreda Osnovne {kole iz Ariqa, a ujedno je najmla|a u~esnica<br />
ovog muzi~kog programa.<br />
Prikupqena nov~ana sredstva u iznosu od 95.000 dinara<br />
bi}e usmerena kao pomo} Tehni~koj {koli u Kraqevu za otklawawe<br />
posledica nedavnog zemqotresa.<br />
I.P.<br />
10 14. januar 2011.
14. januar 2011.<br />
привреда<br />
VAQAONICA BAKRA SEVOJNO<br />
Неизвесно и у овој години<br />
Vaqaonica bakra Sevojno u pro{loj godini ostvarila je proizvodwu<br />
od oko 37.500 tona {to je tri posto vi{e od prethodne, a oko<br />
jedan procenat mawe od plana<br />
o re~ima direktora<br />
PDragana Suboti}a, Vaqaonica<br />
bakra je do oktobra<br />
pro{le godine bele`ila<br />
prebacivawe plana, ali situacija<br />
je u zatwem kvartalu<br />
postala komplikovanija zbog<br />
izuzetno visoke cene osnovne<br />
sirovine, bakra i zbog te{ko}a<br />
u obezbe|ivawu obrtnog kapitala.<br />
- Sama ~iwenica da metal<br />
obezbe|ujemo iz ^ilea i Bugarske,<br />
a da ’’Bor’’ i tako malu<br />
proizvodwu koju ima, izvozi,<br />
govori dovoqno o paradoksu u<br />
ovoj zemqi. I kada isfinansiramo<br />
sirovinu i kada metal<br />
do|e na granicu, sedam do de-<br />
ovoj fabrici, koja je<br />
U pro{le godine obele-<br />
`ila 82 godine postojawa, i<br />
koja se svrstala u red najve}ih<br />
svetskih proizvo|a~a streqa~ke<br />
municije, u pro{loj godini<br />
pove}ana je proizvodwa<br />
za 25 odsto u odnosu na 2009.,<br />
dok je na svetsko tr`iste izvezeno<br />
municije u vrednosti od<br />
oko 60 miliona dolara, ili za<br />
desetak miliona dolara vi{e<br />
nego u prethodnoj godini.<br />
Uz konstataciju da se 95<br />
odsto proizvodwe plasira<br />
na inostrano tr`istu Andri}<br />
isti~e da su SAD i zemqe Evropske<br />
unije glavna tr`i{ta<br />
„Prvog partizana“, s tim da se<br />
za ameri~ko tr`i{te proizvodi<br />
lova~ka i sportska municjja,<br />
dok se pojedinim zemqama<br />
EU prodaje i vojna municija<br />
za potrebe wihovih oru`anih<br />
snaga.<br />
- Pred kraj pro{le godine<br />
nije nam i{lo na ruku ugovarawe<br />
poslova za ovu godinu<br />
zbog visoke cene metala na<br />
berzi, tako da svi, i oni koju<br />
set dana putuje do nas `eleznicom<br />
koja ima tri kompozicije<br />
i lokomotivu. To su problemi<br />
o kojima treba da razmi{qa<br />
Vlada i ministri, a ne direktori.<br />
Na `alost, sve ovo govori<br />
o ambijentu i uslovima u kojima<br />
radimo, a koji su dosta te{ki i<br />
problemati~ni,- ka`e Suboti} i<br />
dodaje:<br />
- Cena osnovne sirovine,<br />
bakarne katode je preko 9.000<br />
dolara {to je veliki tro{ak<br />
za preduze}e. To zna~i da nam<br />
je na mese~nom nivou potrebno<br />
anga`ovawe oko 40 miliona<br />
dolara obrtnih sredstava,<br />
a za tri meseca 120 miliona<br />
dolara. Posledica toga su i<br />
PRVI PARTIZAN<br />
kupuju i koji prodaju, uzdr`ano<br />
to rade. Ipak, ve} smo ugovorili<br />
polovinu proizvodwe za ovu<br />
velike kamate, a onda se postavqa<br />
pitawe konkurentnosti<br />
i prodaja. Ipak smo sve ovo uspeli<br />
da prebrodimo i da korektno<br />
zavr{imo pro{lu godinu.<br />
Profit bi trebalo da bude oko<br />
90 odsto u odnosu na plan, - napomiwe<br />
Suboti}.<br />
Ovu godinu Vaqaonica<br />
bakra do~ekuje sa odre|enom dozom<br />
neizvesnosti, pre svega {to<br />
pojedine procene govore da }e<br />
cena metala i daqe da raste.<br />
-To je na{ sistemski problem,<br />
da obezbedimo dodatni<br />
obrtni kapital, jer ne radimo<br />
za nepozatne kupce i potrebno je<br />
da budemo konkurentni, imaju}i<br />
u vidu da izvozimo 90 odsto od<br />
ukupne proizvodwe od ~ega 60<br />
odsto plasiramo na tr`i{tu zapadne<br />
Evrope,- isti~e Suboti} i<br />
podse}a jo{ jednom da Vaqaonica<br />
bakra spada u preduze}a koja<br />
u Srbiji imaju najte`e uslove<br />
privre|ivawa.<br />
- Ova dr`ava prethodnih<br />
deset godina nije iskoristila za<br />
su{tinske, reformske promene.<br />
Naprotiv. Populizam i daqe<br />
vlada, samim tim i odlagawe<br />
problema. Ova godina je predizborna<br />
i mislim da }e i daqe<br />
ostati sve kao {to je i bilo, a<br />
nama, realnom sektoru, privredi,<br />
to ne odgovara. Dr`ava na<br />
ovako nedovoqno jakoj privredi<br />
ne mo`e da finansira postoje}u<br />
javnu potro{wu uz poreze i do-<br />
Рекордна производња<br />
U istoriji u`i~kog „Prvog partizana“, jednog<br />
od najuspe{nijih preduze}a odbrambene<br />
industrije Srbije, 2010. godina osta}e<br />
upam}ena u istoriji fabrike po rekordnoj<br />
proizvodwi i izvozu, kao i finasijskim<br />
rezultatima, izjavio je Dobrosav Andri},<br />
direktor fabrike<br />
godinu tako da }emo poku{ati<br />
da i ona bude u proizvodnom<br />
smislu kao pro{la. To nam je<br />
OPTIMIZAM<br />
- Pred svaku novu godinu<br />
imamo o~ekivawa i<br />
`equ da nam naredna bude<br />
lak{a i boqa. Me|utim<br />
posledwih nekoliko godina<br />
ova o~ekivawa nisu se ostvarivala,<br />
godine su bile sve<br />
te`e. Ipak, nikada se nismo<br />
bojali vremena koje dolazi<br />
ni onda kada smo imali<br />
samo i jedan posto {ansi,<br />
verovali smo u uspeh. Tako i<br />
u narednu godinu gledamo sa<br />
velikim optimizmom.<br />
prinose od oko 80 odsto koji su<br />
najve}i u Evropi,- ka`e Suboti}.<br />
R. Popovi}<br />
neophodno jer planiramo velike<br />
investicije u narednom<br />
periodu. Zapravo, od 2010. do<br />
2014. planiramo investicije u<br />
vrednosti od oko 20 miliona<br />
evra, a to podrazumeva da se<br />
iselimo iz podzemnog objekta<br />
{to vi{e nije pitawe izbora,<br />
ve} je imperativ i sa ekonomskog<br />
i sa humanog aspekta, -<br />
kazao je Andri}, obrazla`u}i<br />
da }e polovina planiranih<br />
investicionih sredstava biti<br />
utro{eno za izgradwu potpuno<br />
nove infrastrukture, a druga<br />
polovina za nabavku nove opreme.<br />
- O~ekujemo da 2014. godine<br />
’’Prvi partizan’’ bude sasvim<br />
druga~ije koncipiran, da<br />
bezbedni deo proizvodwe bude<br />
u gradu gde je i sada u Kr~agovu,<br />
a takozvani B pogon bude u okolini<br />
U`ica, van grada, dovoqno<br />
daleko da ne kompromituje<br />
grad, a dovoqno blizu da radnici<br />
mogu komotno da komuniciraju<br />
sa firmom,- napomenuo je<br />
Andri}.<br />
R.P.<br />
11
Pi{e: Mr Dejan Milivojevi},<br />
dipl. ing. arh.<br />
Nema sumwe da je izgradwa<br />
novog trga na<br />
starom mestu pre|a{we @itne<br />
pijace kod U`i~ana pobudila<br />
mnoge opre~ne stavove.<br />
Verovatni uzrok tome je {to je<br />
u istorijskoj matrici najva`niji<br />
trg morao biti Trg Svetog Save.<br />
Po svim svojim istorijskim i<br />
urbanisti~kim kako vrednostima<br />
tako i sadr`ajima on je to,<br />
prakti~no i ostao. Znamo, novi<br />
trg je nastao nakon Drugog svetskog<br />
rata. Trg je morao da bude<br />
tako projektovan da zadovoqi<br />
i namenu sve~ane pozornice za<br />
onda{we politi~ke, odnosno,<br />
partijske potrebe. Ina~e je to<br />
pozornica svakodnevnog i celodnevnog<br />
`ivota. Mogu da predpostavim<br />
da je, uslovno re~eno,<br />
gra|ewe trga i rekonstrukcija<br />
grada morala biti shva}ena kao<br />
nametawe vrednosti i mo}i novog<br />
socijalisti~kog dru{tva u<br />
gradu koji je postao mit o borbi<br />
partizana u Drugom svetskom<br />
ratu.<br />
U`i~anima je to bio signal<br />
da se ne{to mewa i u duhu grada.<br />
Gra|ewe javnog prostora monumentalnih<br />
razmera potiskivalo<br />
je neke stare vrednosti i prostore<br />
wihove egzistencije. Kako<br />
dugo istra`ujem sve okolnosti<br />
u vezi sa nastankom trga, moram<br />
da zakqu~im da je strah bio u<br />
najmawu ruku preuveli~an. Trg<br />
Svetog Save ostao je na svom<br />
mestu, a novi trg nije antiurban<br />
i antiistori~an kako se to u<br />
gluho doba savremene arhitekture<br />
ali i kasnije ~inilo. Novi<br />
trg se, {to je istorijski opravdano,<br />
oslonio na urbanu strukturu<br />
prostora koji je bio javnog<br />
karaktera. Tako|e, trg je nastao<br />
i iz ukupnog razmatrawa wegovog<br />
polo`aja u odnosu na gradsku<br />
strukturu. Mislim da se posle<br />
raznih i razli~itih iskustava<br />
mora prihvatiti ~iwenica o<br />
su`ivotu Trga Svetog Save sa<br />
hramom Svetog \or|a u centru i<br />
Trga partizana sa zgradom Doma<br />
kulture - Narodnog pozori{ta<br />
koja je ekscentar novog trga.<br />
Izbor projektanata za trg<br />
tako|e nije bio nimalo slu~ajan.<br />
Arhitekta Stanko Mandi} je, pre<br />
GRADSKI TRG<br />
svega, gradski ~ovek, a potom<br />
i arhitekta koji je svoju struku<br />
dodatno usavr{avao u Italiji u<br />
Rimu. Prema tome, sigurno je da<br />
se nije rukovodio kratkoro~nim<br />
idealima ve} mnogo dubqim<br />
znawima i saznawima o istoriji<br />
grada i javnih prostora. Tako|e,<br />
zapo~etu rekonstrukciju U`ica<br />
став<br />
Позорница<br />
свакодневног живота<br />
O Trgu partizana, o ~uvawu modernog grada i podse}awe<br />
na arhitektu Stanka Mandi}a<br />
vidimo samo na delu glavne<br />
ulice i na trgu. O~igledno,<br />
samo smo delimi~no u stawu da<br />
sudimo o planovima za rekonstrukciju<br />
U`ica kojima je rukovodio<br />
profesor Mandi}. Napomiwem<br />
da zna~aj arhitekture<br />
trga i dela Stanka Mandi}a<br />
nije uop{te zanemaren u svetskoj<br />
arhitekturi. Izme}u ostalog,<br />
u najzna~ajnijoj onda{woj<br />
arhitektonskoj reviji francuskom<br />
~asopisu L’ARCHITECTURE<br />
D’AJOURD’HUI, objavqen je tekst<br />
o Trgu Partizana u U`icu. Moja<br />
konstatacija u vezi sa tekstom<br />
bila bi da je trg pobudio<br />
zna~ajno interesovawe i da je<br />
u izvesnom smislu izazvao tihu<br />
zavist kolega sa zapada. Koje<br />
argumente imam da bih slobodno<br />
iskazao prethodnu tvrdwu, nije<br />
mogu}e prikazati u ovom ~lanku<br />
kako zbog mawka prostora tako<br />
i zbog prirode novina koje se<br />
ne bave teorijom i istorijom<br />
arhitekture. Slobodan sam da<br />
utvrdim da je Stanko Mandi}<br />
pokazao veliku kretivnu snagu<br />
koja je za{la u budu}nost arhitekture<br />
o ~emu je pisao Aleksej<br />
Brki} u kwizi Znaci u kamenu.<br />
Posebno, Brki} isti~e<br />
Mandi}evu le`e}u arhitekturu.<br />
Me}utim, ako zanemarimo sve to<br />
{ta su drugi rekli ili napisali<br />
o delu Stanka Mandi}a, posebno<br />
u vezi sa trgom u U`icu, ostaje<br />
potpuno zanemareno ono {to je<br />
sam autor napisao o arhitekturi<br />
trga u svome habilitacionom<br />
radu pod nazivom Gradski trg<br />
u Titovom U`icu FUNKCIJA I<br />
KOMPOZICIJA ARHITEKTURE<br />
PROSTORA, ra-zmatrawa, paralele,<br />
ogledi. Kako sam upoznat<br />
sa gore navedenim tekstom to<br />
mislim da mogu pravilno da shvatim<br />
namera Stanka Mandi}a.<br />
Ose}am obavezu da uka`em na<br />
vrednosti isplaniranih prostora,<br />
grupi prostora kojima<br />
u`i~ki trg pripada. ^uveni<br />
profesor Rob Krier je konstatovao<br />
da je pravilnost i preciznost<br />
arhitekture dobijene u<br />
jednom odlivku, dakle isplanirane<br />
arhitekture i prostora,<br />
postupak koji ne trpi gre{ke<br />
dok se izvesna i{~a{ewa mogu<br />
smatrati posebnim {armom<br />
arhitektonskih celina nastalih<br />
u dugom periodu gra|ewa.<br />
O~igledno, kod arhitektonske<br />
kompozicije koja se odnosi na<br />
prostore izgra|ene u jednom odlivku,<br />
spontanost kao kreativni<br />
~in zamewena je precizno{}u.<br />
12 14. januar 2011.
Da bi se preciznost postigla,<br />
neizostavno je potrebno koristiti<br />
se poznavawem geometrije<br />
koja je regulator odnosa u prostoru.<br />
Koliko je Stanko Mandi}<br />
koristio zlatni presek ili druge<br />
geometrijske i numerolo{ke<br />
kqu~eve prilikom re{avawa<br />
slo`enih zadataka arhitektonsko-urbanisti~kog<br />
projektovawa,<br />
nismo u prilici da imamo wegova<br />
neposredna svedo~ewa, {to<br />
je na kraju krajeva i mawe va`no<br />
od uspeha koji je o~igledno<br />
imao kao projektant. Me|utim,<br />
Mandi} je po~eo univerzitetsku<br />
karijeru kod ~uvenog Milana<br />
Zlokovi}a za koga se u stru~noj<br />
javnosti zna da je jedan od evropski<br />
priznatih istra`iva~a u<br />
oblasti modularne koordinacije.<br />
Ipak, da ne bi bilo zabune,<br />
u tekstu habilitacionog rada<br />
Mandi} nam dostavqa na uvid<br />
jednu, veoma va`nu skicu. Na toj<br />
skici vidimo jasno istaknute<br />
osnovne regulacione linije<br />
pomo}u kojih se u prostor uvodi<br />
red, a red, ka`e nam Aleksej<br />
Brki}, nije ne{to zami{qeno,<br />
ve} stvarno..... Tako|e na istoj<br />
skici vidimo i plan figurapozadina<br />
{to uvodi i shvatawe<br />
prostora i oblika u prostoru<br />
u duhu Gestalt psihologije.<br />
Doda}u u ovom tekstu, iz razloga<br />
li~nog afiniteta prema arhitekturi<br />
smisla, moto iz naslova<br />
kwige o delima arhitekte<br />
Tadao Ando koji je me|u najuticajnijim<br />
arhitekatima u svetu<br />
danas. Prire|iva~ kwige Masao<br />
Furuyama u potpisu ispod imena<br />
Tadao Ando stavqa slede}e<br />
re~i: La geometria dello spazio<br />
umano. Kwiga je na italijanskom<br />
jeziku , pa sam naveo originalni<br />
tekst ali dostavqam i prevod<br />
14. januar 2011.<br />
Geometrija humanog prostora. O<br />
tome da nije slu~ajno dovoditi<br />
u vezu arhitekturu u Srbiji sa<br />
arhitekturom u Japanu, ve} je<br />
davno ukazao \or|e Petrovi}<br />
kada je pisao o sistemima tradicionalnih<br />
mera u na{em graditeqstvu.<br />
Namera za pisawe ovoga<br />
~lanka nije da bi se branio<br />
arhitekta Mandi}, u stvari moglo<br />
bi se na nekim mestima i polemisati<br />
o opravdanosti nekih<br />
ideolo{kih koncepata koji su<br />
va`ni u prostoru trga. Na koncu<br />
nisam siguran da je politi~ko<br />
~istunstvo mogu}e i da li je<br />
opravdano. Me|utim, kako se<br />
u ovom radu govori o arhitekturi<br />
a ne o politici, sumwa ne<br />
postoji: ona /arhitektura/ je na<br />
strani Stanka Mandi}a i Milorada<br />
Pantovi}a. Posledwih<br />
decenija trg i gradski centar<br />
poligon su za mnoge gra|evinske<br />
aktivnosti. Za trg su raspisivani<br />
konkursi koji bi trebalo<br />
da ovaj prostor unaprede, ali,<br />
realno ne postoji finansijski<br />
potencijal za takve planove.<br />
Zatim, trg i zgrade koje ga uokviruju<br />
su u prili~no jadnom<br />
stawu, pa bi, stoga, prvo bilo<br />
po{teno obnoviti postoje}e uz<br />
korektne i bri`qive intervencije<br />
u sadr`ajima u prizemqima.<br />
Posebno osetqivo pitawe<br />
odnosi se na nasle|ivawe autorskih<br />
prava arhitekata koji<br />
su potpisali projekte za trg. Iz<br />
tog razloga, na kraju, pitam se<br />
ko je ovla{}en da raspola`e<br />
kolektivnim autorskim pravom<br />
~itave generacije arhitekata?<br />
Da li se mo`e birokratskim<br />
dozvolama skr{iti jedna ove}a<br />
biblioteka u koju je retko ko zavirio?<br />
став<br />
Симбол слободе<br />
Kao savremenik projektovawa<br />
i gra|ewa Spomen<br />
trga mogu danas sa velikom<br />
dozom ~u|ewa da konstatujem<br />
da natezawe oko odluke da li<br />
vratiti ili ne vratiti spomenik<br />
Josipu Brozu Titu traje du`e<br />
nego projektovawe i gra|ewe<br />
u ono vreme. A onakav graditeqski<br />
poduhvat i za dana{we<br />
vreme i uslove bio bi vi{e nego<br />
izuzetan.<br />
Za{to je to tako? Za{to<br />
nema odluke?<br />
Sve {to je za posledwih<br />
Pi{e: Stojan Lazovi}<br />
20 godina re~eno sa prevelikim<br />
je nabojem u stavovima za i<br />
protiv, pa umesto pribli`avawa, udaqavawe je sve ve}e. Ocene<br />
su previ{e ideolo{ki obojene. Ne shvatam za{to, ali govori se<br />
uglavnom kao da je spomenik podignut jednoj li~nosti, a ne onom<br />
vremenu i doga|awima koji se sada i ne mogu promeniti.<br />
Sa posebnim zadovoqstvom isti~em da sam bezbroj puta bio<br />
u prilici da ~ujem pravo vi|ewe i pravu ocenu o Spomen trgu.<br />
Izuzetno realnu ocenu daju stranci: svima, bez izuzetka, prilikom<br />
prvog susreta emocije naviru spontano, jer oni nisu optere}eni<br />
na{im na~inom razmi{qawa. Odmah sagledavaju celinu: grad – trg<br />
– okolinu – narod (U`i~ane)! Znatan deo su zabele`ieli i vredni<br />
hroni~ari, po~ev od dana sve~anog otvarawa.<br />
Pa {ta sada da radimo, mi, U`i~ani?<br />
Re{ili smo do danas toliko, i mnogo te`ih, problema, pa<br />
vaqda mo`emo, a i moramo, i ovaj! Za po~etak, dovoqno je da<br />
sa dana{wih „terazija’’ kojima smo po~eli ponovo da ’’vagamo’’,<br />
skinemo svoje stavove, a na ’’terazije’’ da stavimo samo ono {to ne<br />
mo`e vreme da promeni.<br />
Zadatak Spomen trga je da sa~uva se}awe i opomiwe na tragiku<br />
doga|awa u Drugom svetskom ratu, kada je pola Evrope bilo<br />
okupirano od Vermahta, a U`i~ka republika bila prvo „slobodno<br />
ostrvo“ u toj Evropi pod ~izmom nacizma. Sloboda je bila najvi{i<br />
ciq i vrednost. Upisivawe za jednu ili drugu stranu bilo je javno<br />
i zajedni~ko, za istim stolom, bile su javne ponude za saradwu i<br />
zajedni~ku borbu, oru`je je deqeno prijateqski, ali je pala i prva<br />
bratoubila~ka krv. U U`i~koj republici obrazovani su prvi embrioni<br />
nove vlasti, republi~ke i lokalne, organizovana je proizvodwa<br />
za front, saobra}aj, informisawe, priredbe, ovde je bila<br />
i prva ve}a borba sa okupatorom koji je pokazao, a kasnije i nastavio<br />
respektovawe tog otpora, sa ciqem da ga uni{ti. Odmah po<br />
sticawu op{te slobode, dr`ava, iznikla iz te U`i~ke republike,<br />
bila je jedna od osniva~a OUN. U toj novoj dr`avi bio je do tada<br />
najdu`i, a toliko `eqeni, mir. Nova dr`ava izabrala je put za<br />
spre~avawe novih ratova – inicirala i bila jedan od predvodnika<br />
Pokreta nesvrstanih.<br />
Dakle, Spomen trg nije samo spomenik Titu, niti samo partizanskim<br />
borcima. Spomen trg nije samo spomen na U`i~ku republiku,<br />
gde je po~etak nove borbe za slobodu, nego i spomen nastanku<br />
svih dotada{wih borbi. Spomen trg je u stvari izuzetan simbol<br />
otpora tada{wem i svim budu}im ratovima, zahvalnost svim izginulim<br />
od 1941. do 1945. u borbi protiv okupatora. Spomen trg je i<br />
poruka precima da po{tujemo sva wihova vekovna `rtvovawa za<br />
wihovu i za na{u slobodu, to je poruka i svim saveznicima u tom<br />
i ranijim ratovima da smo zahvalni {to su wihovom borbom darivali<br />
i deo za na{u slobodu, jer smo mali narod da bismo se mogli<br />
sami odupreti agresorima.<br />
I na kraju, Spomen trg u U`icu nije samo na{a, u`i~ka svojina.<br />
On je vi{e nego zajedni~ki. Iz zajedni{tva je nastao i zajedni~kim<br />
naporom ostvaren – izgra|en. A zajedni~ko se ne sme dirati, da<br />
drugog ne povredimo. U miru je gra|en i miru posve}en. Sa spomenikom.<br />
Bez spomenika Spomen trg nije ceo. Nije pravi Spomen trg.<br />
Da igra i veseqe dana{we dece i wihove dece bude potpuna i<br />
bezbri`na. Spomen trg kroz radost i igru. Tada i takav je najve}i<br />
i najlep{i.<br />
I mi sa wim.<br />
1
iroslav Gardi} iz Ka-<br />
M~era najve}i je uzgajiva~<br />
krupne stoke u ovom selu, a<br />
spada i u najzna~ajnije u u`i~kom<br />
kraju . Ima 8 godina i jedan<br />
je od ~lanova Poqoprivredne<br />
zadruge ’’Agro - Zlatiborka’’ u<br />
kojoj tvrde da je Gardi} i jedan<br />
od najve}ih proizvo|a~a gove|eg<br />
mesa u u`i~kom kraju. To je<br />
godi{wa proizvodwa od oko 0<br />
tona `ive vage, odnosno, preko<br />
17 tona sve`e junetine.<br />
Doma}instvo Miroslava<br />
Gardi}a, u{u{kano me|u bre`uqcima,<br />
ve} na prvi pogled govori<br />
da je imu}no, da se u wega ula`e<br />
dosta truda i rada i da se u wemu<br />
te`i napretku. U dvori{tu dve<br />
ku}e, nekoliko pomo}nih objekata,<br />
nova i stara {tala, poqoprivredne<br />
ma{ine... Godinama<br />
se bavilo uzgojem krupne stoke,<br />
a Miroslav je potpuno preuzeo<br />
ovaj posao pre pet godina. Na<br />
svojoj, kako ka`e, farmici, ima<br />
trenutno oko 80 grla goveda, junadi<br />
u tovu, priplodnih junica i<br />
пољопривреда<br />
MIROSLAV GARDI], POQOPRIVREDNIK IZ KA^ERA<br />
muzovnih krava. Uz to ima i oko<br />
40 ovaca.<br />
- Ovce sada nije lako uzgajati,<br />
pre svega, zbog jedne vrste<br />
bolesti, {epavosti, koja je<br />
veoma izra`ena na ovom na{em<br />
podru~ju i koja je neizle~iva. To<br />
je bio i osnovni razlog {to je<br />
ve}ina doma}instava u Ka~eru<br />
odustalo od gajewa ovaca,- ka`e<br />
Gardi} i podse}a da od ovaca<br />
ima vi{estrukih koristi, po~ev<br />
od mesa, mleka, vune.<br />
Za uzgoj krava, teladi i<br />
bikova Gardi} ima dve {tale. U<br />
proseku tokom cele godine dnevno<br />
preda oko 100 litara mleka.<br />
Tokom pro{le godine nije<br />
Шта ће рећи<br />
пролеће<br />
Mladi poqoprivrednik, uzgajiva~ krupne stoke iz Ka~era, Miroslav<br />
Gardi}, `eli da od svoje proizvodwe porodici obezbedi pristojan<br />
`ivot. – Da li }u obim proizvodwe odr`ati, pro{iriti je ili pak<br />
smawiti, vide}emo {ta }e re}i prole}e,- ka`e Gardi}<br />
HLADwA^A<br />
Miroslav Gardi} isti-<br />
~e da je u Ka~eru potrebna<br />
izgradwa jedne hladwa~e za<br />
potrebe sakupqawa maline<br />
i ostalog vo}a.<br />
- U selu je dosta mladih<br />
qudi koji su skoro zasadili,<br />
ali ima i onih koji se odavno<br />
bave malinarstvom. Vidim da<br />
bi im izgradwa jedne sabirne<br />
hladwa~e mnogo zna~ila<br />
radi o~uvawa kvaliteta<br />
ovog vo}a dok ono ne stigne<br />
do otkupqiva~a, mawe bi<br />
propadalo, a proizvo|a~i<br />
bi dobili i adekvatnu cenu<br />
za kvalitet. Ovako mnogo<br />
maline potpuno propadne, a<br />
veliki deo po~ne i da truli<br />
dok ne stigne do krajweg<br />
odredi{ta,- ka`e Gardi}.<br />
prekidao isporuku mleka bez<br />
obzira na cene, jer, kako ka`e<br />
nije spreman da se sam bavi wegovom<br />
preradom u sir i kajmak,<br />
koja zahteva nove, adekvatne dodatne<br />
investicije i mnogo rada,<br />
ali i tr`i{te.<br />
- Nisam jo{ uspeo da obezbedim<br />
potpuno savremene uslove<br />
za uzgoj, ali se trudim i<br />
ka tome idem. Me|utim, sve to<br />
iziskuje velika ulagawa, odricawa<br />
i ogroman rad. Za sada ni<br />
uslovi za uzgoj krupne stoke ne<br />
idu na ruku poqoprivrednika i<br />
ako ne budu bar malo povoqniji<br />
ove godine, moram razmi{qati<br />
i o smawivawu broja grla. Na<br />
Miroslav sa sinom Svetozarom i majkom Verom<br />
MLADA ZADRUGA<br />
- ’’Agro - Zlatiborka’’<br />
je mlada zadruga. Mislim da<br />
ima mnogo pozitivnih osobina<br />
u tome, ali odre|ene<br />
koristi tek treba da oseti<br />
sama Zadruga, a nakon toga i<br />
weni ~lanovi,- ka`e Miroslav<br />
Gardi}.<br />
primer, hrana koju kupujem za<br />
wih u Vojvodini, veoma je skupa,<br />
a mnoge komponente su tokom<br />
pro{le godine poskupele<br />
i do pet puta. Mislim da je to<br />
previ{e i ne znam da li }u mo}i<br />
nivo daqe da odr`im, vide}u.<br />
Osim toga, na{a zemqa je veoma<br />
zahtevna i te{ka za obradu pa<br />
ne}u mo}i sam da proizvodim i<br />
hranu za stoku, kukuruz i ostale<br />
`itarice. Tako da }emo videti<br />
{ta }e re}i prole}e, kakve }e<br />
cene biti i da li }u mo}i da<br />
odr`im postoje}i broj goveda<br />
ili pak da ga pove}am, a mo`da<br />
i da ga smawim,- pri~a Gardi}<br />
i dodaje da sada sa svog imawa,<br />
a to je oko 1 hektara obradive<br />
zemqe, mo`e da obezbedi za<br />
stoku samo potrebnu koli~inu<br />
sila`e, dok seno prikupqa i na<br />
imawima koja uzima u zakup.<br />
Po re~ima Gardi}a do<br />
pro{le godine od uzgoja krupne<br />
stoke moglo se pristojno `iveti,<br />
ali i zaraditi pa su se mogla<br />
planirati i nova ulagawa, ali<br />
sada se trudi samo da odr`i<br />
nivo ako i to uspe. O novim ulagawima<br />
mawe razmi{qa.<br />
- Mislim da nadle`ne<br />
institucije za poqoprivredu<br />
u na{oj zemqi nedovoqno<br />
razmi{qaju na koji na~in da<br />
stimuli{u razvoj ove oblasti.<br />
Konkretno, u mom selu ima<br />
mladih poqoprivrednika koji<br />
bi pro{irili proizvodwu, ali<br />
vidim da su bezvoqni jer svi ti<br />
od kojih neku pomo} i o~ekujemo,<br />
ne staraju se ba{ da nam je i<br />
pru`e, jer verovatno misle da<br />
nam i ne treba. Me|utim, ko se<br />
bavi ovom proizvodwom, ipak<br />
mu je neophodna pomo},- ka`e<br />
Gardi}.<br />
14 14. januar 2011.
U doma}instvu Gardi}a stalno<br />
je zaposlen jedan radnik, ali<br />
naro~ito tokom leta anga`ovano<br />
je vi{e sezonaca<br />
- Ono {to `elim je da sebi<br />
i svojoj porodici obezbedim<br />
pristojan `ivot od ove proizvodwe,<br />
ali i da otklonim sve<br />
nedostatke koje imam na imawu,<br />
pa tek onda da realizujem i nova<br />
ulagawa. Sada je ovu moju `equ<br />
pod ovakvim uslovima te{ko ostvariti,-<br />
ka`e Gardi}.<br />
Gardi}u u poslovima<br />
poma`u supruga Ana, majka Vera,<br />
i ima jednog stalno zaposlenog<br />
radnika. U vreme velikih sezonskih<br />
radova, Gardi} povremeno,<br />
zavisno od obima posla,<br />
anga`uje i po nekoliko radnika.<br />
U {ali, Miroslav dodaje da mu<br />
poma`u, dodu{e u skladu sa svojim<br />
mogu}nostima i petogodi{wi<br />
sin Svetozar i desetogodi{wa<br />
k}erka Ru`ica koja je proslavqala<br />
ro|endan kada smo<br />
ga posetili, pa nam se ~inilo<br />
14. januar 2011.<br />
пољопривреда<br />
da su se toga dana svi |aci iz<br />
{kole u Ka~eru preselili u dom<br />
Gardi}a. De~ija graja govorila je<br />
da selo `ivi i da u wemu ima jo{<br />
mladih koji poku{avaju da ostvare<br />
svoje zamisli u bilo kojoj<br />
oblasti poqoprivrede.<br />
Prema podacima kojima<br />
raspola`e ZZ ’’Agro -<br />
Zlatiborka’’ selo Ka~er,<br />
ima oko 400 stanovnika<br />
i jedno je od retkih u Zlatiborskom<br />
okrugu koje posledwih<br />
godina ne bele`i wihov odliv.<br />
Osim uzgoja maline, zna~ajna je i<br />
proizvodwa koju stanovni{tvo<br />
ostvari u sto~arstvu. Podaci<br />
ISPUSTI<br />
Podr{ku da uspe i da<br />
se daqe razvija, Gardi}u<br />
pru`aju i poqoprivredni<br />
stru~waci sa kojima neprekidno<br />
kontaktira, sti~e<br />
nova znawa i primewuje proverene<br />
metode savremenog<br />
uzgoja stoke.<br />
- U doma}instvu Miroslava<br />
Gardi}a postoje objekti<br />
koji zadovoqavaju osnovne<br />
uslove za uzgoj, pre svega,<br />
krupne stoke. Tu su stara i<br />
nova {tala, ali i ono {to je<br />
posebno va`no za ovu proizvodwu,<br />
ima i ispuste. Zato<br />
svaku priliku koristi da na<br />
ovim ispustima ostavi svoja<br />
grla koji im omogu}avaju da<br />
se boqe i lagodnije ose}aju.<br />
To se pozitivno odra`ava na<br />
wihovo zdravstveno stawe.<br />
Zahvaquju}i kori{}ewu ispusta,<br />
muzna grla znatno re|e<br />
obolevaju od mastitisa, nego<br />
ona koja su svo vreme u zatvorenom<br />
prostoru. Mastitis<br />
je obolewe vimena, odnosno<br />
bakterijska infekcija koja<br />
je na na{em podru~ju veoma<br />
zastupqena upravo zbog toga<br />
{to proizvo|a~i uglavnom<br />
grla dr`e zatvorena,- ka`e<br />
Neboj{a \uri} stru~wak za<br />
sto~arstvo.<br />
govore da u wemu ima najve}i<br />
broj grla krupne stoke u odnosu<br />
na broj stanovnika u Zlatiborskom<br />
okrugu.<br />
Rada Popovi}<br />
STATISTIKA<br />
Инфлација прошле<br />
године 10,3 одсто<br />
Inflacija u Srbiji u 2010. godini bila je 10,3<br />
odsto, mereno metodologijom Evropske unije,<br />
objavio je Republi~ki zavod za statistiku<br />
(RZS), a prenela Beta.<br />
Planirana inflacija u Srbiji, u 2010. trebalo je da iznosi {est<br />
odsto, sa mogu}im odstupawima plus ili minus dva procentna poena.<br />
Kako je saop{tio RZS, potro{a~ke cene su u decembru pro{le godine<br />
bile u proseku vi{e za 0, odsto nego u novembru. U decembru 2010.<br />
godine, najve}i rast cena zabele`en je u zdravstvu - 1,9 odsto. Ode}a i<br />
obu}a, name{taj, poku}stvo i teku}e odr`avawe poskupeli su u proseku<br />
za 0,6 procenta, alkoholna pi}a i duvan i komunikacije za po 0,5 odsto,<br />
a rekreacija i kultura, kao hotelske i ugostiteqske usluge 0,4 odsto.<br />
Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije mewale, navodi se u<br />
saop{tewu RZS Srbije.<br />
Prema metodologiji EU, inflacija se meri na osnovu prose~ne<br />
promene maloprodajnih cena robe i usluga za li~nu potro{wu, a<br />
ukqu~uje i cenu iznajmqivawa stana, finansijske usluge, usluge obrazovawa<br />
i ugostiteqske usluge.<br />
Ina~e, prema standardnoj metodologiji Republi~kog zavoda za<br />
statistiku, kojim se meri kretawe cena na malo, inflacija u Srbiji u<br />
2010. bila je 11,5 odsto, dok su cene robe i usluga na malo u decembru<br />
pove}ane za 0,7 porocenata.<br />
R.V.<br />
15
Demokrata Milojko Milosavqevi}<br />
i radikal<br />
Milorad Simi} imaju brojno<br />
potomstvo, Milojko je otac<br />
sedmoro, a Milorad {estoro<br />
dece. Milojko sa suprugom Radom<br />
( 7) `ivi u zaseoku Jasik<br />
u MZ Ba~evci, a doma}instvo<br />
se bavi uglavnom uzgojem malina<br />
i sto~arstvom. Wihova<br />
deca su od pred{kolskog do<br />
sredwo{kolskog uzrasta.<br />
- Mnogi moji vr{waci<br />
oti{li su iz sela u moma~kim<br />
danima. Ja sam re{io da ostanem<br />
i ne kajem se {to sam to u~inio.<br />
Na selu je najva`nije da se zasnuje<br />
porodica, ali to nije nimalo<br />
lako jer se devojke uglavnom<br />
udaju u gradske sredine. I ja sam<br />
momkovao do 27. godine, sve dok<br />
se nisam zaqubio u osam godina<br />
mla|u kom{inicu Radu sa kojom<br />
sam se 1992. godine o`enio -<br />
ka`e Milojko Milosavqevi}.<br />
Mladi bra~ni par ve} naredne<br />
godine dobio je prvo dete,<br />
devoj~icu Mariju, danas odli~nu<br />
u~enicu tre}eg razreda Ekonomske<br />
{kole u U`icu. Tri godine<br />
kasnije na svet }e do}i Milica,<br />
1997. ra|a se Zorka, a naredne<br />
godine Stojka.<br />
- Mislila smo da sam sa<br />
Stojkom zavr{ila ra|awe dece.<br />
Me|utim, mi{qewe sam promenila<br />
posle tri godine po{to smo<br />
suprug i ja po`eleli da imamo i<br />
sina, a sestre brata. @eqa nam<br />
se nije ispunila jer smo 2000. godine<br />
dobili i petu k}erku Radmilu-<br />
ka`e Milojkova supruga<br />
Rada.<br />
@eqa za mu{kim detetom<br />
nije jewavala i ona se kona~no<br />
Milosavqevi}ima ispunila<br />
2002. godine ro|ewem Neboj{e.<br />
Opet su sre}ni roditeqi pomislili<br />
da je sa prinovama u porodici<br />
kona~no stavqena ta~ka.<br />
Me|utim, posle sedam godina<br />
porodica se uve}ava ra|awem<br />
Predraga.<br />
- Sestre su uvek `elele<br />
brata, ali je i Neboj{a to<br />
po`eleo. Doneli smo odluku da<br />
probamo da i Neboj{i ispunimo<br />
`equ. Hvala Bogu desilo se<br />
kako je on hteo. Ube|ena sam da<br />
Najstarija Marija sa najmla|im Predragom u porodici Milosavqevi}<br />
хроника<br />
BAJINA BA[TA<br />
Демократа и радикал<br />
имају тринаесторо деце<br />
Dvojica qutih politi~kih suparnika iz najja~ih odborni~kih grupacija<br />
u SO Bajina Ba{ta, demokrata Milojko Milosavqevi}(45) i radikal<br />
Milorad Simi}(46) nesaglasje ne ispoqavaju jedino u oblasti<br />
demografske politike. Milojko je otac sedmoro, a Milorad {estoro<br />
dece<br />
Milojko Milosavqevi} sa suprugom Radom i decom<br />
se porodica ne}e vi{e {iriti,<br />
ali ne garantujem pogotovu {to<br />
sam ranije to obe}awe kr{ila-<br />
ka`e Rada.<br />
- Snaha Rada mi je posve<br />
dobra,- hvali je svekrva Krstina<br />
(7 ).- Vredna je da ne mo`e vrednija<br />
biti. Ja joj pomognem koliko<br />
mogu, a ona stigne da sve poradi<br />
oko wih i u ku}i. Brine se o 20<br />
ovaca, dve krave, sviwama, a<br />
stigne da Milojku pomogne oko<br />
radova u maliwaku.<br />
Milojko je petnaestak godina<br />
radio kao poslu`iteq sa<br />
I TO JE PROIZVODwA<br />
pola radnog vremena u ~etvororazrednoj<br />
{koli iz Jasika, a<br />
odnedavno taj posao obavqa supruga<br />
Rada.<br />
- U ku}i nas je desetoro, a<br />
{estoro dece su |aci pa imamo<br />
dosta tro{kova. Zbog toga sam ja<br />
napustio posao poslu`iteqa da<br />
bih imao vi{e vremena za druge<br />
pla}enije poslove i stvorio<br />
prihod za izdr`avawe porodice<br />
- isti~e Milojko.<br />
Milorad Simi} - Mi{o,<br />
odbornik Srpske radikalne<br />
stranke i supruga Dragana (42),<br />
Mi{o je svojevremeno Op{tinskom fondu rente podneo<br />
zahtev za kreditna sredstva navode}i da }e ih upotrebiti za<br />
renovirawe i opremawe ugostiteqskog objekta. Dobio je negativan<br />
odgovor uz obja{wewe da ne ispuwava kriterijume jer<br />
nije u pitawu proizvodna delatnost.<br />
"Imam {estoro dece, pa vaqda je i to neka proizvodwa",<br />
otposlao je Mi{o odgovor.<br />
16 14. januar 2011.
iz Obajgore izrodili su dva<br />
sina i ~etiri }erke. Najstarija<br />
Nada (22) student je ~etvrte godine<br />
Biolo{kog fakulteta u<br />
Beogradu, godinu daana mla|a<br />
Ivana je trgovinski tehni~ar<br />
bez zaposlewa, Milan (19) i<br />
Vinka (17) nisu nastavili {kolovawe<br />
nakon osmoletke, Jelena<br />
(14) poha|a osmi a najmla|i<br />
14. januar 2011.<br />
Simi}i sa decom i bakom Ivanom<br />
Radomir (1 ) sedmi razred osnovne<br />
{kole. Mi{o i Dragana od<br />
}erke Vinke i sina Milana, ve}<br />
imaju i jednogodi{wu unu~ad–<br />
Anastasiju i Filipa. Simi}i<br />
su godinama poznati kao dobri<br />
ugostiteqi, a bave se i poqoprivredom.<br />
U Obajgori su nastavili<br />
porodi~nu tradiciju oca<br />
Radomira Ra{e i majke Ivane gde<br />
хроника<br />
dr`e kafanu „Bristol”, {iroj<br />
javnosti poznatoj i po neobi~nom<br />
podatku. ^ak 18 konobarica koje<br />
su radile u ovom ugostiteqskom<br />
objektu ba{ u Obajgori su na{le<br />
`ivotne saputnike, dobro su se<br />
udale i nijedna se nije razvela.<br />
Osim „Bristola” Mi{o i Dragana<br />
dr`e jo{ jedan ugostiteqski<br />
objekat. U zakup su uzeli Dom<br />
penzionera u Bajinoj Ba{ti gde<br />
pripremaju najjeftinija kuvana<br />
jela i ro{tiq u gradu.<br />
- Oboje smo `eleli mnogo<br />
dece i nismo pogre{ili jer su<br />
sva dobra, po{tuju nas, poma`u u<br />
poslu u kafani i na imawu kod<br />
poqoprivrednih radova i oko<br />
stoke. Najstarija Nada je dobar<br />
student, radi i studira istovremeno.<br />
Ivana radi u kafani, i<br />
ostali pripoma`u koliko mogu<br />
– ka`u Mi{o i Dragana.<br />
Ratomir Blanu{a<br />
BO@I] U BELOM DVORU<br />
Чајетинци код Карађорђевића<br />
Na poziv fondacije princeze Katarine Kara|or|evi}, deca iz<br />
Dnevnog boravka “Zra~ak” u ^ajetini 10. januara su posetila Beograd<br />
i u~estvovala u Bo`i}nom programu u Belom dvoru<br />
Fondacija princeze Katarine<br />
Kara|or|evi} tradicionalno<br />
priprema Bo`i}ni kao<br />
i Uskr{wi prijem za ~lanove<br />
Udru`ewa i Dnevnih boravaka<br />
osoba sa invaliditetom iz cele<br />
Srbije.<br />
^lanovi Dnevnog boravka<br />
“Zra~ak” su pro{le godine za<br />
Uskrs posetili Beli dvor, a<br />
ovaj put su ih pratili roditeqi<br />
iz Udru`ewa roditeqa dece sa<br />
invaliditetom, Sne`ana Ru`i}<br />
iz Centra za socijalni rad i mr<br />
Zorica Milosavqevi}, predsednica<br />
udru`ewa “Zlatiborski<br />
krug”.<br />
Ovom prilikom, deci su<br />
se obratili princ Aleksandar<br />
i princeza Katarina Kara|o-<br />
r|evi} i wihovi prijateqi iz<br />
Gr~ke koji su pomogli organizaciju<br />
ove manifestacije.<br />
Deci su nakon priredbe<br />
koja je za wih organizovana,<br />
uru~eni pokloni. V. B.<br />
Dragana i Milorad Simi}<br />
ODLI^NI<br />
U^ENICI<br />
Sredwo{kolka Marija<br />
je od prvog razreda osnovne<br />
{kole uvek odli~an |ak.<br />
Neboj{a, Radmila, Zorka i<br />
Milica su osnovci i svi su<br />
u pro{loj {kolskoj godini<br />
imali odli~an uspeh, jedino<br />
je Stojka bila vrlo dobra.<br />
- Malo mi je nedostajalo<br />
da i ja lane budem odli~na,<br />
ali }u se potruditi da tako<br />
bude u ovoj {kolskoj godini,<br />
da ne zaostajem za sestrama<br />
i bratom - ka`e Stojka,<br />
u~enica {estog razreda izdvojenog<br />
odeqewa Ba~evci<br />
O[ „Stevan Joksimovi}”<br />
Roga~ica.<br />
GRADSKI ODBOR<br />
SRPSKOG POKRETA<br />
OBNOVE<br />
Поклони за децу<br />
са посебним<br />
потребама<br />
Deca sa posebnim potrebama<br />
dobi}e danas 14. januara,<br />
paketi}e od predstavnika GO<br />
SPO U`ice. Podela 27 paketi}a<br />
vrednosti od 20 hiqada dinara<br />
bi}e oragnizovana u 1 sati u<br />
Udru`ewu za mentalno nedovoqno<br />
razvijena lica „An|eli“<br />
u Nikole Pa{i}a 42. Paketi}e<br />
}e uru~iti predsednik GO SPO<br />
U`ice Ivan Staki}.<br />
Predstavnici ove stranke<br />
su 7. januara posetili porodili{te<br />
Op{te bolnice i poklonili<br />
22.000 dinara Nadi Kosti}<br />
iz Ariqa, majci blizanaca<br />
Bogdana i Vawe koji su se prvi<br />
rodili na pravoslavni Bo`i}<br />
ove godine. R. V.<br />
17
BO@ANA BOJOVI],<br />
JEDNA OD NAJSTARIJIH<br />
U@I^ANKI<br />
Po~etkom pro{log veka,<br />
ro|ena je jedna od<br />
na{ih najstarijih sugra|anki<br />
Bo`ana Bojovi} koja je 9. januara<br />
proslavila 92. ro|endan.<br />
Vedrog duha, raspolo`ena za<br />
pri~u, do detaqa se prise}a<br />
te{kih ali i lepih dana u svom<br />
`ivotu. Posebno dobro pamti<br />
period Drugog svetskog rata,<br />
ali i dana koje je provela sa<br />
Vojom Bojovi}em, predsednikom<br />
u`i~ke op{tine u dva mandata.<br />
U tom braku rodila je dve }erke<br />
i dva sina. A danas `ivi sa snahom<br />
Stanijom i unukom Uro{em.<br />
Zbog siroma{tva kao<br />
desetogodi{wa devoj~ica<br />
do{la je sa roditeqima, dva<br />
brata i pet sestara iz Krupwa<br />
da `ivi u U`icu. Sa samo 1<br />
godina po~ela je da radi u pogonima<br />
pu{karnice, nekada{we<br />
vojne fabrike. Sa 18 godina se<br />
udaje a dve godine kasnije ra|a<br />
prvo dete.<br />
Za vreme rata bila je kurir<br />
ali je skupqala i pomo} za partizane.<br />
Kao izuzetno hrabra<br />
iznosila je gomile prediva iz<br />
tka~nice od kog su no}u pleteni<br />
{alovi, rukavice i ~arape za<br />
drugove u borbi.<br />
-Od malih nogu `ivot mi je<br />
bio te`ak, ali ja sam uvek i{la<br />
napred. Pretila mi je i opasnost<br />
ali ja se nisam obazirala.<br />
Va`no mi je bilo da pomognem<br />
i da uradim ono {to mi je zadato,<br />
pri~a Bo`ana. Posle pada<br />
U`i~ke republike ona se povukla<br />
sa partizanima, a kasnije se<br />
vratila u grad gde je nastavila<br />
da krije letke i oru`je zbog ~ega<br />
je bila hap{ena i zlostavqana.<br />
Na sve na~ine je poku{avala i<br />
da iz zatvora izvu~e svoju kumu<br />
сусрет<br />
Живот скоро један век<br />
Siroma{tvo u detiwstvu, ratni period pun te{ko}a, ali i godine dobrog<br />
i lepog `ivota deo su se}awa, na{e sugra|anke Bojovi}. Danas<br />
u`iva u penziji, malo se `ali na vrtoglavice ali joj to ne smeta da<br />
napravi pitu ili kola~e<br />
Bo`ana sa suprugom Vojom Bojovi}em u vreme kada je bio predsednik<br />
u`i~ke op{tine<br />
Bo`ana Bojovi} u svom stanu<br />
Cvetu Dabi}.<br />
Posle rata radila je deceniju<br />
i po u fabrici i gajila decu.<br />
Zatim je kako ka`e usledio lep<br />
period u kome je dobro `ivela.<br />
Puno je putovala u inostranstvo,<br />
letovala, zimovala… Bila<br />
su i boqa vremena kada se to moglo,<br />
ka`e uz osmeh i dodaje da to<br />
nisu bile privilegije tada{we<br />
supruge predsednika op{tine.<br />
Tri godine su `iveli u Beogradu<br />
a onda je on hteo da se vrate u<br />
U`ice.<br />
- Se}am se dana provedenih<br />
sa wim i moram da ka`em da je<br />
bio dobar ~ovek. A zaslu`an je<br />
i za puno stvari u ovom gradu, za<br />
pla`u, stadion, plavi most…a<br />
meni tada nije bilo te{ko da<br />
spremam hranu za radnike.<br />
Bile su to lepe godine. Mnogo<br />
je voleo sport i ovaj grad, ~ak je<br />
pedesetih godina predlagao da<br />
se voda i kanalizacija dovedu<br />
na Belu Zemqu jer }e tu biti<br />
veliko naseqe, me|utim mnogi<br />
nisu u to verovali, se}a se na{a<br />
sagovornica.<br />
Danas u`iva u pa`wi snahe<br />
i unuka ali i ostalih naslednika.<br />
Me|utim, kako ka`e ponekad<br />
ipak ose}a samo}u. Nema vi{e<br />
ni drugarica jer skoro sve vi{e<br />
nisu `ive.<br />
-Ne mogu nigde da iza|em,<br />
problem mi je nesvest koja me<br />
18 14. januar 2011.
14. januar 2011.<br />
сусрет<br />
Sa ovogodi{weg kalendara ’’Prvog partizana’’ (u gorwem redu druga sa leve strane)<br />
U CRVICI KOD BAJINE BA[TE<br />
Рабаџијске слатке муке<br />
Ratko Mijailovi} (94) iz Crvice kod Bajine<br />
Ba{te najstariji rabaxija u sredwem Podriwu.<br />
Za vi{e od sedam decenija promenio dvadeset<br />
i dvoje kola i ~etrdeset pari volova<br />
sredwem Podriwu<br />
U odvajkada su bile ~uvene<br />
rabaxije iz bajino-ba{tanskog<br />
sela Crvica. Iako ovog starog<br />
zanimawa poodavno nema ostalo<br />
je i danas se}awe na Stojadina<br />
i Bori{u Markovi}a, Borivoja<br />
i Momira Stefanovi}a, Miluna<br />
Vukovi}a i Luku Damjanovi}a.<br />
Ipak, posledwi crvi~ki rabaxija<br />
jo{ se ne predaje iako je<br />
zagazio u duboku starost, za koji<br />
mesec napuni}e punih 94 leta.<br />
Re~ je o Ratku Mijailovi}u -<br />
Likaxiji, koji ima preko sedam<br />
decenija rabaxijskog sta`a.<br />
- Ba{ sam skoro ra~unao, do<br />
sada promenio dvadeset i dvoje<br />
kola i oko 40 pari volova. Done-<br />
DECA<br />
- Ponosan sam na<br />
svoju decu, na unu~ad i 15<br />
praunu~adi, uskoro }e, hvala<br />
Bogu, sti}i i ~ukununu~e.<br />
Deca me obilaze, poma`u koliko<br />
mogu.<br />
davno sam s wima pomalo radio,<br />
pozovu me qudi da im prevu~em<br />
drva, seno, materijal jer tamo<br />
gde nema puta volujska zaprega<br />
je i daqe nezamwqiva. Sada<br />
to radi sin Nikola a ja i daqe<br />
brinem o volovima. Dok sam `iv<br />
bi}e tako, ne}u da ih prodajem<br />
- kazuje ova krepka starina. Sa<br />
setom se prise}a prvih rabaxijskih<br />
dana. Bio je golobrad, tek<br />
{to je napunio 14 godina. Starije<br />
kolege su ga lepo prihvatile,<br />
pou~ile, a kada zatreba i pomogle.<br />
On im je na dugim putovawima,<br />
do [apca, Vaqeva, U`ica,<br />
Vi{egrada, pesmom prekra}ivao<br />
vreme. ^esto je pevao onu poznatu,<br />
rabaxijsku: “Ej, like, like,<br />
ponesi nam harmonike, i ponesi<br />
gajde, pa sa nama hajde..“ Po toj<br />
pesmi i dobi nadimak „Likaxija“,<br />
koji mu je vremenom potpuno<br />
zamenio pravo ime i prezime.<br />
Po nadimku su ga prepoznavali,<br />
a isti danas nose i sinovi Pero,<br />
Nikola i Slobodan, ali i }erke<br />
Nada i Rada. U `ivotu, osim<br />
rabaxiluka, ni{ta drugo nije<br />
radio.<br />
- Nekada se lepo zara|ivalo,<br />
od toga sam svu decu<br />
i{kolovao. Bilo je mnogo rabaxijske<br />
muke, ali jo{ vi{e le-<br />
Preko sedam decenija rabaxijskog sta`a<br />
pih dana - prise}a se „Likaxija“.<br />
Qudi su rabaxije cenili, a devojke<br />
volele. Na va{arima su<br />
bili glavni.<br />
- Gustirali smo muziku<br />
celo popodne, a nekad, bogme i<br />
no}i smo provodili po birtijama,<br />
naro~ito posle dugog i napornog<br />
puta. Svira~i su znali<br />
na{u slabu ta~ku, pa kad zasviraju<br />
i zapevaju „Jaoj,mene, gde mi<br />
pro|e vreme, za kolima i za volovima...“,<br />
mi ih okitimo parama,<br />
krene onda rabaxijsko kolo<br />
do zore. – A Bogami, de{avalo<br />
se da ga u zoru, pripitog i usnu-<br />
hvata. A {to se ostalog ti~e<br />
imam lepu penziju, ni od koga<br />
ni{ta ne tra`im. Nas smo ovde<br />
troje pa moramo da se sla`emo,<br />
ka`e ova otresita i vedra starica.<br />
Iako je mnogo u `ivotu radila<br />
i sada voli da bude na usluzi<br />
svima.<br />
- Nije mi te{ko da napravim<br />
pitu i onda pitam uku}ane<br />
ho}emo li da jedemo? Skuvam,<br />
operem, sve ja to uradim. Ali<br />
sve te`e mi je da odem do prodavnice.<br />
Godine su to, a celog<br />
`ivota sam radila i nije to ba{<br />
lako, dodaje Bo`ana.<br />
I daqe sa puno detaqa<br />
govorila je o svemu {ta joj se<br />
de{avalo, o porodici dodaju}i<br />
da sada ima troje dece, sedamoro<br />
unu~adi i devet praunuka.<br />
- Eto, takav je moj `ivot,<br />
zakqu~ila je na kraju razgovora.<br />
D.Cvijovi}<br />
POSLEDwI<br />
POSAO<br />
- Posledwi posao za<br />
moje volove bi}e da, kada<br />
do|e vreme za to, i mene<br />
odvuku do mesta gde }u ve~no<br />
boraviti pored supruge<br />
Zdravke - ka`e Ratko Mijailovi},<br />
najstariji rabaxija<br />
u sredwem Podriwu.<br />
log, volovi sami dovedu do pred<br />
ku}u – dodaje }erka Nada.<br />
– Voleo sam da popijem i<br />
dobro pojedem, a zdravqe me<br />
ipak slu`ilo, niko u familiji<br />
nije do`iveo ove godine – nadovezuje<br />
se Ratko.<br />
Ni sam ne zna koliko je<br />
u ove pasivne krajeve iz Ma~ve<br />
dovukao p{enice, kukuruza,<br />
{e}era, soli. Tamo je terao<br />
rakiju, suve {qive, borovu i<br />
jelovu gra|u. Gde god su pravqeni<br />
zadru`ni domovi, {kolske<br />
zgrade, crkve, pa i privatne<br />
ku}e u bajinoba{tanskom kraju,<br />
pa i u udaqenijim mestima, materijal<br />
je naj~e{}e dovla~io<br />
„Likaxija“ sa svojim crvi~kim<br />
rabaxijama. Prevezao je i sav<br />
kamen ugra|en u korito re~ice<br />
Vrelo u Peru}cu. Tovari su<br />
te`ili skoro dve tone. Putovalo<br />
se i po nevremenu, ki{i,<br />
snegu,blatu. Volovi su ostajali<br />
„bosi“, spadale su potkovice.<br />
Dolazilo je i do ozbiqnih<br />
zastoja i kvarova na dugim putovawima,<br />
pa su rabaxije morale<br />
nau~iti da same otklawaju<br />
nedostatke na kolima, ponekad<br />
i da volove potkuju i „potkajare“.<br />
R. Blanu{a<br />
19
култура<br />
ZAVR[EN ^ETVRTI FILMSKI I MUZI^KI FESTIVAL “KUSTENDORF”<br />
“Златно јаје” Соњи Карпунини<br />
Progla{ewem pobednika, podelom nagrada i koncertom “No smoking orkestra” u utorak je<br />
zavr{en ovogodi{wi Filmski i muzi~ki festival “Kustendorf”.<br />
rogla{ewem pobednika,<br />
Pdodelom nagrada i pono-<br />
}nim koncertom Emira Kusturice i<br />
“No smoking orkestra”, na Me}avniku<br />
je u utorak zavr{en ~etvrti po redu<br />
Filmski i muzi~ki festival “Kustendorf”.<br />
@iri, koji je radio u sastavu<br />
Vensan Maraval, producent,<br />
Ri~ard Brik, producent i profesor<br />
Kolumbija univerziteta, i prof. dr<br />
Iva Dra{ki} Vi}anovi}, nisu imali<br />
nimalo lak posao. U konkurenciji za<br />
nagrade festivala bilo je 20 filmova<br />
iz 1 zemaqa, odabranih izme|u<br />
skoro 400 prispelih radova. Glavna<br />
nagrada – “Zlatno jaje”, pripala je<br />
Sowi Karpunini iz Rusije za kratki<br />
igrani film “[ansa”, nagradu “Srebrno<br />
jaje” dobila je Julija Kolberger<br />
iz Poqske za film “Sutra }u<br />
oti}i”, a “Bronzano jaje” dobio je Ogwen<br />
Isailovi} iz Srbije, za kratki<br />
igrani film “Zlatna liga”.<br />
Novoustanovqena nagrada<br />
“Vinko Fila~” za najboqu kameru<br />
dodeqena je {vedskom filmu<br />
“Kuan”, i radu kamermana Johana<br />
Holmkjuista. U `iriju za ovu nagradu bili<br />
su Mi{el Amatju, snimateq, ~lan Udru`ewa<br />
francuskih direktora fotografije, i Svetolik<br />
Mi}a Zajc, filmski monta`er iz<br />
Srbije.<br />
Novinarski `iri je dodelio nagradu<br />
kritike iranskom reditequ Vat~eu Bulgurxijanu<br />
za delikatan pristup osetqivoj<br />
temi humanosti u filmu “Peta kolona”.<br />
Ovogodi{wi Kustendorf pratio je do<br />
sada najve}i broj od skoro 0 redakcija iz<br />
Srbije i sa skoro svih kontinenata, posetioci<br />
i u~esnici Festivala videli su ukupno<br />
8 zna~ajnih filmskih ostvarewa, prikazanih<br />
u nekoliko selekcija. U Drvengradu<br />
su boravili najpoznatiji svetski filmski<br />
stvaraoci, me|u kojima i Nikita Mihalkov,<br />
Abas Kjarostami, Gael Garsija Bernal, Jan<br />
Hrebejk i drugi.<br />
Festival je ina~e po~eo prikazivawem<br />
druge od ukupno 26 epizoda dokumentarnog<br />
serijala “Zlatne {ezdesete”, koja je<br />
posve}ena ~e{kom re`iseru i profesoru,<br />
danas stogodi{waku Otokaru Vavri, koji<br />
je zbog bolesti morao da otka`e gostovawe<br />
kod svog biv{eg studenta Emira Kusturice.<br />
Ovaj serijal predstavqa najzna~ajnije<br />
filmske umetnike i najva`nije li~nosti<br />
“~ehoslova~kog novog talasa”.<br />
Ove godine izostala je sahrana lo{ih<br />
filmova, jer bi to, po re~ima organizatora,<br />
zbog ogromne konkurencije trajalo<br />
previ{e dugo. U galeriji "Macola" otvorena<br />
je izlo`ba fotografija pod nazivom<br />
Trenuci u pauzama filma “Sladak `ivot”<br />
italijanskog snimateqa i fotografa Artura<br />
Cavatinija. Izlo`ba sadr`i 20 foto-<br />
Sowa Karpunina i Ogwen Isailovi}<br />
“[ANSA” ISPUwENA<br />
@IVOTNOM ENERGIJOM<br />
Kratki igrani film “[ansa”<br />
pro{le godine je dobio specijalnu nagradu<br />
na festivalu u Anapi u Rusiji. Vera,<br />
glavna junakiwa ovog filma dobija<br />
Zelenu kartu i po~iwe pripreme za odlazak<br />
u Ameriku. Uzima i ~asove dikcije,<br />
sve u nadi da }e ostvariti davna{wi<br />
san da postane holivudska glumica. Ona<br />
napu{ta posao, govori u “brk” {efu sve<br />
{to misli o wemu, o~ajni~ki raskida<br />
sa pro{lo{}u i uzima odraslog sina od<br />
biv{eg mu`a, u nadi da }e mu pru`iti<br />
budu}nost o kakvoj on dugo sawa. Vensan<br />
Marval, predsednik `irija, istakao je<br />
da je `iri u delu ovogodi{weg laureata<br />
Sowe Karpunine prepoznao originalan<br />
i efektan narativni stil wenog filma,<br />
ispuwen `ivotom i energijom.<br />
Film “Sutra }u oti}i” Julije<br />
Kolberger, po oceni `irija, sadr`i<br />
visok tehni~ki kvalitet, kontrolu i<br />
veli~anstvenost re`ije, dok je za film<br />
“Zlatna liga” istaknuta struktura filma<br />
i ve{ta naracija.<br />
grafija nastalih u vreme snimawa kultnog<br />
filma Federika Felinija. Istim povodom<br />
prire|en je i performans inspirisan scenama<br />
iz Felinijevog “Amarkorda”, koji su<br />
izveli grupa “Vrelo”, “No smoking orkestra”<br />
i glumica Jana Jankovi}. Poznatom iranskom<br />
re`iseru Abasu Kjarostamiju uru~ena<br />
je specijalna nagrada koja nosi naziv “Nagrada<br />
za budu}e filmove”.<br />
Program “Savremene tendencije”<br />
zapo~eo je filmom “^e{ki<br />
mir”,re`isera Filipa Remunde i<br />
Vita Klasaka, a muzi~ki deo festivala<br />
otvorio je “Beogradski sindikat”.<br />
U pomenutom programu jo{ su<br />
vi|eni norve{ki film „Nemirna<br />
voda“ Erika Popea, „Pismo Eliju“,<br />
zajedni~ki projekat Martina<br />
Skorsezea i Kenta Xounsa, zatim<br />
izvanredno ~e{ko ostvarewe „Kavasakijeva<br />
ru`a“ Jana Hrebejka i<br />
meksi~ki film “Revolucija”, ~ije<br />
autorstvo potpisuje deset rediteqa.<br />
U okviru program „Reptrospektiva<br />
velikana“ posve}eneom Abasu<br />
Kjarostamiju iz Irana, jednom<br />
od najzna~ajnijih filmskih autora<br />
dana{wice, prikazani su wegovi<br />
filmovi „Gde je ku}a mog prijateqa“<br />
(1987), „Krupni plan“ (1990),<br />
zatim „Kroz masliwake“ (1994) i<br />
„Ukus tre{awa“ (1997).<br />
Na programu se na{la i<br />
restaurirana kopija filma „Roma“<br />
Federika Felinija, zatim ameri~ki filmski<br />
hit iz 1955. godine „Isto~no od raja“ Elija<br />
Kazana, kao i dokumentarac „Dovi|ewa,<br />
kako ste“ rediteqa Borisa Mati}a.<br />
Festival je zvani~no otvorio Neboj{a<br />
Bradi}, ministar kulture<br />
Srbije. Tom prilikom on je<br />
najavio da }e na Me}avniku<br />
uskoro za`iveti {kola<br />
za scenariste i dramaturge.<br />
“Ku}a pisaca” je<br />
ve} za`ivela i ona }e,<br />
po Bradi}evim re~ima,<br />
poslu`iti da pisci tokom<br />
boravka na Me}avniku<br />
stvaraju podstaknuti delom<br />
Iva Andri}a, povodom<br />
pedesetogodi{wice od<br />
dodele Nobelove nagrade<br />
velikom autoru.<br />
Pre zvani~nog otvarawa<br />
“Kustendorfa“, u<br />
Vi{egradu su se sastali<br />
Sredoje Novi}, ministar<br />
civilnih poslova BiH, Anton<br />
Kasipovi}, ministar<br />
prosvete i kulture Republike<br />
Srpske i Neboj{a Bradi},<br />
ministar kulture Srbije.<br />
Doma}in je bio Tomislav<br />
Popovi}, na~elnik op{tine<br />
Vi{egrad, skupu je prisustvovao<br />
i Emir Kusturica,<br />
a tema razgovora bilo je<br />
obele`avawe pedesete go-<br />
di{wice Nobelove nagra-<br />
de dodeqene Ivu Andri}u,<br />
20 14. januar 2011.
i obele`avawe 120. godi{wice wegovog<br />
ro|ewa koje pada u 2012. godini.<br />
Obele`avawe zna~ajnog jubileja ve} je bilo<br />
na dnevnom redu vi{egradskog rukovodstva,<br />
a dolazak ministarske trojke i proslavqenog<br />
rediteqa samo su dali dodatnu<br />
snagu Vi{egra|anima da istraju u svojim<br />
namerama.<br />
Nagla{avaju}i da je veliki pisac svojim<br />
delom prevazi{ao i na{e vreme, te da<br />
je pro{le godine potpisan protokol o kulturnoj<br />
saradwi Srbije, BiH i Crne Gore,<br />
Sredoje Novi} je pozvao sve kulturne institucije<br />
i stvaraoce u ove tri republike<br />
da se ukqu~e u obele`avawe oba jubileja.<br />
Ukazuju}i na zna~ajnu ~iwenicu da je Ivo<br />
Andri} Vi{egrad odabrao za svoj kwi`evni<br />
zavi~aj, Neboj{a Bradi} je s rado{}u potvrdio<br />
da se kroz brojne kulturne i druge<br />
manifestacije ovaj veliki pisac na najboqi<br />
na~in vra}a svom zavi~aju. Bradi} je<br />
najavio i objavqivawe Andri}evih sabranih<br />
dela. Po re~ima Emira Kusturice, nema<br />
maweg naroda koji ima ve}eg pisca od Iva<br />
Andri}a. On je rekao tako|e da se lagano<br />
sti~u uslovi za ekranizaciju Andri}evog<br />
kultnog romana “Na Drini }uprija“, a jedan<br />
od wih je - kako je podvukao - {to Milorad<br />
Dodik podr`ava gradwu Kamengrada na<br />
u{}u Rzava u Drinu, sa 55 kamenih ku}ica,<br />
ulicama, trgovima, crkvama, bioskopima<br />
i drugim sadr`ajima u renesansnom stilu,<br />
{to }e biti kulise za snimawe ovog filma,<br />
a zatim ostati kao turisti~ka atrakcija.<br />
Vratimo se na Kustendorf. Na Badwi<br />
dan premijerno je prikazan film “Overena<br />
kopija” Abasa Kjarostamija, nakon ~ega<br />
je ovaj rediteq, scenarista, monta`er,<br />
snimateqi glumac odr`ao prvu radionicu<br />
za mlade autore i studente filmskih akademija.<br />
- Iza ovog festivala stoji sjajan<br />
rediteq, i jasno je da postoji<br />
velika razlika kada je<br />
filmski rediteq direktor<br />
filmskog festivala a<br />
ne neko drugi. Ta razlika je<br />
najva`nija u ~iwenici {to<br />
su qudi koji mu prisustvuju<br />
tu iskqu~ivo zbog filma, a<br />
nikako iz nekih drugih razloga,<br />
ocenio je Kjarostami<br />
“Kustendorf”<br />
Na ~etvrtom “Kustendorfu”<br />
poznatog<br />
ruskog rediteqa Nikitu<br />
Sergejevi~a Mihalkova<br />
veoma je zanimalo {ta<br />
}e o wegovom premijerno<br />
prikazanom filmu “Varqivo<br />
sunce 2” re}i filmski<br />
stvaraoci pristigli iz<br />
celog sveta i festivalska<br />
publika. Kako re~e ovaj<br />
li~ni prijateq Vladimira<br />
Putina, va`no je postaviti<br />
pitawe, pa nek publika<br />
tra`i odgovor. A i jedni<br />
i drugi su o ovom filmu<br />
govorili samo u superlativima.<br />
Zadovoqan tom<br />
~iwenicom, Mihalkov je<br />
obrazlagao i svoje stavove<br />
iz “Manifesta prosve}enog<br />
14. januar 2011.<br />
култура<br />
konzervativizma”. On je zapravo stavio na<br />
papir, na 62 strane, u 21 poglavqe, sopstvenu<br />
viziju dr`avnog ure|ewa Rusije i wene<br />
izgradwe u 21. veku.<br />
Posebno je sna`an wegov stav da treba<br />
odbaciti revoluciju kao na~in re{avawa<br />
socijalnih, politi~kih, ekonomskih, kulturnih<br />
i drugih problema, i odupreti se<br />
la`noj kulturi po{tovawem tradicije,<br />
odnosno jedinstva pro{lih, sada{wih i<br />
budu}ih generacija.<br />
[to se ti~e filma “Varqivo sunce 2”,<br />
antifa{isti~ke epopeje o generalu Kotovu,<br />
sam autor je nagalsaio da on sadr`i brojne<br />
va`ne poruke za koje se zala`e i u svom manifestu,<br />
te da je `eleo da poka`e da sre}u<br />
~ine male stvari i da nove generacije vaqa<br />
uputiti da bi boqe razumeli svoje o~eve i<br />
dedove, a time i sami sebe. “Pokazao sam<br />
u ovom filmu da sada{wi problemi nisu<br />
ni{ta prema problemima 1941. godine. Hteo<br />
sam da podsetim na li~ne istorije na{ih<br />
o~eva i dedova, i da ka`em da je insistirawe<br />
na “novom vremenu” kao virus koji nam<br />
ubija imunitet.”<br />
Govore}i nadahnuto o svom filmu on je<br />
jo{ rekao:<br />
“Dogodilo se neko unutra{we preplitawe,<br />
osam godina sam snimao film. Svakog<br />
dana sednem u automobil i sa snimawa krenem<br />
ku}i. Umoran sam, promrzao, ogladneo,<br />
treba se izboriti sa glumcima... Kad stignem<br />
ku}i okupa}u se, popiti votku, pomislim:<br />
ja Mihalkov, postojim. Onda se setim,<br />
Kotov je ostao u rovu, na minus 27 stepeni.<br />
Nema kupatilo, ni votku, gleda u le{ Nemca<br />
i vidi, taj na nogama ima ~izme koje bi mu<br />
odgovarale. Iznad glave zvi`de meci, ako<br />
ustane po ~izme, gotov je, {ta da radi? Tada<br />
shvatim, ne mu~i se Kotov u tom u ~asu, patim<br />
ja, Nikita Mihalkov, dok se brzo vra}am<br />
na set da nastavim posao. Zar da ga ostavim<br />
tamo, ne saznav{i {ta se sa wim dogodilo?<br />
Ako ga ostavim, ho}u li nastaviti da postojim?”<br />
Na konstataciju da mla|e generacije<br />
pri~e o Drugom svetskom ratu gledaju mahom<br />
u holivudskim filmova, Mihalkov je<br />
rekao:<br />
“Zbog wih svet zaista veruje da su<br />
fa{izam pobedili Amerikanci. To je bio<br />
dodatni motiv da snimim “Varqivo sunce<br />
2”. Ali ovo je bitno: nijedan narod ne mo`e<br />
da zna {ta je rat, ako ga nije vodio na svojoj<br />
teritoriji. Kada ratuju na Kosovu ili<br />
u Vijetnamu, oni otprilike znaju da je rat<br />
nekakva nesre}a, ali pojma nemaju {ta je<br />
rat u sopstvenoj ulici, gradu, dr`avi. Wima<br />
rat ovako izgleda: ustane{, popije{ kafu u<br />
9, pojede{ sendvi~ u 10, onda u 11 ~asova<br />
ukqu~i{ vesti, ka`u ti - rat je. Slo`i}ete<br />
se da su na{a iskustva druga~ija”, rekao<br />
je izme|u ostalog Mihalkov koji upravo<br />
zavr{ava montirawe “Varqivog sunca ”.<br />
Pitawe je da li }e Emir Kusturica<br />
imati vremena za pristojan odmor nakon<br />
“Kustendorfa” i silnih neprospavanih<br />
no}i, ili }e odmah krenuti na posao, jer<br />
pred wim je ogroman izazov: gradwa Kamengrada<br />
u Vi{egradu, scenografije za potrebe<br />
ve} izvesne ekranizacije romana “Na Drini<br />
}uprija” ali i film o meksi~koj revoluciji<br />
~ije }e snimawe po~eti tako|e tokom<br />
godine. Gde }e se snimati najvi{e kadrova<br />
za ovu revolucionarnu pri~u, za sada se ne<br />
zna, ali je sasvim izvesno da }e on koristiti<br />
autenti~an meksi~ki teren kao i sve<br />
pogodnosti koje mu pru`a wegov Me}avnik i<br />
ostali tereni u Srbiji. Sada je sasvim sigurno<br />
i to da }e u ovom filmu igrati i - Gael<br />
Garsija Bernal, Kusturi~in ekskluzivni<br />
gost ovih dana na Me}avniku.<br />
Bernal, me|utim, ka`e da ne}e igrati<br />
legendarnog Pan~a Viqu, jer ne li~i, ba{,<br />
na vo|u revolucije”. Strastan qubiteq revolucionarnih<br />
filmova bi pomislio da uloga<br />
vo|e revolucije zaista “odudara” od Bernalovog<br />
blagog, skoro de~a~kog lika. Ipak,<br />
moglo bi se zakqu~iti da Bernal o~ito<br />
misli da ta “obaveza” da li~i na ozbiqnog<br />
vo|u revolucije i nije toliko va`na, kada<br />
konstatuje da su revolucije “danas mogu}e<br />
bez nasiqa”.<br />
“Igra}u jednog od Pan~ovih prijateqa”,<br />
ka`e Bernal koji je ve} igrao ~uvenog<br />
latinoameri~kog i kubanskog marksisti~kog<br />
revolucionara ^e Gevaru u filmovima<br />
“Fidel” i “Dnevnik motocikliste”.Zvezda<br />
filmova Inaritua i Almodovara, odmah je<br />
po dolasku na Me}avnik izjavio da `eli da<br />
gleda filmove i bude prisutan na pono}nim<br />
koncertima, te se tako obreo u studentskoj<br />
masi ispred bine na kojoj je sijao ~ika{ki<br />
bend sa jednim od kraqeva soula Endrju<br />
Vilijamsom, ~iji je nastup do ushi}ewa<br />
dovodio i mladu i staru publiku.<br />
Studentima se obratio posle projekcije<br />
filma „Revolucija” koji potpisuje i<br />
kao jedan od rediteqa.<br />
[ta jo{ re}i na kraju ove kratke hrionike<br />
o proteklom Kustendorfu? Na Trgu<br />
Nikole Tesle, na zidu Kusturi~inog doma<br />
u Drvengradu, osvanuo je mural na osnovu<br />
jednog kadra iz filma “Arizona drim”, rad<br />
trojice ruskih umetnika. Tufahije i krempite<br />
su i ove godine bile izvanredne. Ulaz<br />
na sve filmske projekcije, koncerte i radionice<br />
tokom trajawa festivala bio je<br />
besplatan. Besplatan autobuski prevoz bio<br />
je obezbe|en sa Zlatibora, iz ^ajetine i<br />
Vi{egrada. Iz U`ica, iako je {kolski raspust<br />
u toku, takvog prevoza, kao ni pro{le<br />
godine, nije bilo.<br />
Redakcija "Vesti"<br />
21
`i~ki zbornik broj<br />
Udonosi slede}e priloge:<br />
arheolog Radmila Zotovi}<br />
iz Arheolo{kog instituta u<br />
Beogradu objavquje rad „Gradska<br />
uprava rimskog perioda<br />
na podru~ju dana{weg U`ica i<br />
Po`ege“, istori~ar Vojnog muzeja<br />
u Beogradu Marijana Joveli}<br />
pi{e o „Stopedeset godina<br />
razvitka gardijske uniforme u<br />
Srbiji“ , a istori~ar Nikola Krstovi},<br />
kustos Muzeja na otvorenom<br />
„Staro selo u Sirogojnu“<br />
objavio je prilog o me|uratnim<br />
vilama na Zlatiboru.<br />
Nikola Baceti}, istori~ar<br />
iz U`ica pi{e o „Stanovni{tvu,<br />
privredi i kulturi U`ica<br />
uo~i Drugog svetskog rata“,<br />
a istori~ar iz U`ica Mile<br />
^arapi} objavio je „Zapisnik o<br />
saslu{awu dr Kurta Levija 10.<br />
decembra 1941. godine“, koji<br />
je bio jedan od glavnih rukovodilaca<br />
partizanskog saniteta<br />
u U`icu u jesen 1941. godine,<br />
zarobqen prilikom povla~ewa<br />
partizana i streqan na Bawici<br />
1942. godine. Tokom saslu{awa<br />
dr Levi je izneo odre|ene<br />
~iwenice o brojnim istaknutim<br />
li~nostima partizanskog pokreta.<br />
Dr Milovan Luki} iz<br />
U`ica, koji se ve} godinama<br />
bavi istorijom Ravnogorskog<br />
pokreta U`i~kog kraja i ranije<br />
u U`i~kom zborniku objavqivao<br />
priloge o Po`e{kom i<br />
Zlatiborskom korpusu, u ovom<br />
broju Zbornika pi{e o majoru<br />
Milo{u Markovi}u, komandantu<br />
Po`e{kog korpusa (tragom dokumenata).<br />
Wegov korpus bio je<br />
jedan od najelitnijih ~etni~kih<br />
korpusa tokom Drugog svetskog<br />
rata.<br />
„Do~ek i ispra}aji [tafete<br />
mladosti u U`i~kom kraju<br />
od 1945. do 1987. godine“ tema<br />
je rada koji objavquje Mara<br />
Aleksi}, muzejski savetnik<br />
iz U`ica. Publicista Stevan<br />
Simovi} nastavqa sa svojim<br />
radovima vezanim za u`i~ki<br />
„Prvi partizan“. Ovog puta<br />
pi{e o „Po~etku razvoja novih<br />
tehnologija u Prvom partizanu<br />
–Sinter i metalni prahovi<br />
1959-1974“. Ovaj broj Zbornika<br />
posthumno objavquje prilog dr<br />
Ratomira Cvijeti}a, profesora<br />
u`i~kog U~iteqskog fakulteta<br />
, koji je preminuo 2009. godine,<br />
a koji pi{e o poreklu i zna~ewu<br />
toponima Vrutci i Rujno, od kojih<br />
je ovaj drugi istovremeno i<br />
ime srpskog sredwevekovnog manastira<br />
u kome je 15 6-15 7. godine<br />
{tampano poznato Rujansko<br />
~etvorojevan|eqe.<br />
„Na{a kapa – prilog opisivawu<br />
no{ewa u U`i~kom<br />
kraju“ je prilog poznatog<br />
hroni~ara na{eg kraja dr Rada<br />
Poznanovi}a. Muzejski savetnik<br />
–istori~ar Qubica Macura<br />
pi{e o Stevanu Veselinovi}u,<br />
ratniku bataqona „1 00“ kaplara,<br />
~ije je zanimqive predmete,<br />
fotografije i dokumenta<br />
u`i~kom Muzeju predao wegov<br />
sin prof. dr Dragan Veselinovi}<br />
iz Beograda.<br />
U Zborniku broj 4-1 za<br />
2010. godinu , istori~ar umetnosi<br />
iz Ra~e kod Kragujevca @<br />
ivojin Andreji} objavio je rad<br />
na temu „Razmi{qawa povodom<br />
istorijskih scena `ivopisa i<br />
zidanog ikonostasa Bele crkve<br />
u Karanu“, a Bosa Rosi}, etnolog,<br />
pi{e o „Crkvama pokajnicama<br />
Milo{evog doba“, koje su<br />
postojale kod Velike Plane, u<br />
Kraqevu i u selu Vrdilima u<br />
blizini Kraqeva.<br />
„Austro-ugarska i srpske<br />
`eleznice 1878-1880“ je tema kojom<br />
se bavi Svetlana Milovanovi},<br />
profesor istorije U`i~ke<br />
gimnazije, a istori~ar umetnosti<br />
iz Beograda Ivan R. Markovi}<br />
svoj rad je posvetio arhitekturi<br />
Bogdana Nestorovi}a, tuma~a<br />
arhitekture u`i~kog kraja. Iz<br />
ovog priloga ~italac saznaje da<br />
je Nestorovi} izvr{io valorizaciju<br />
~etiri u`i~ka objekta:<br />
Osnovne {kole, Gimnazije, objekta<br />
Sreskog na~elstva i Suda,<br />
i Crkve Svetog \or|a.<br />
Dr @ivota Markovi}, koji<br />
se ve} decenijama bavi istorijom<br />
19. i 20. veka u`i~kog<br />
kraja, objavio je rad „U rejonu<br />
Kadiwa~e 1942-1944. godine“,<br />
a publicista Stevan Simovi}<br />
култура<br />
TRI NOVA BROJA U@I^KOG ZBORNIKA<br />
Радови из археологије, историје, језика…<br />
Po~etkom decembra pro{le godine Narodni muzej U`ice objavio je tri sveske U`i~kog<br />
zbornika: broj 33 (za 2009. godinu) i brojeve 34-1 i 34-2 (za 2010. godinu). Sva tri broja imaju<br />
ukupno 584 strane i {tampani su u tira`u po 500 primeraka<br />
je objavio rad „Po~etak razvoja<br />
novih tehnologija u Prvom partizanu,<br />
ovog puta o radnoj organizaciji<br />
Tvrdi metal, a kustos<br />
Narodnog muzeja Nevena Vasi}<br />
pi{e o „Kre~arstvu Ra~anskog<br />
kraja i wegovom socio-eknomskom<br />
okviru u drugoj polovini<br />
20. veka“, navode}i i podatak<br />
da je 1955. godine u tada{wem<br />
Ra~anskom srezu bilo registrovano<br />
250 aktivnih kre~ana.<br />
Arhivista Istorijskog<br />
arhiva U`ice @eqko Markovi}<br />
pi{e „O predlogu za osnivawe<br />
muzeja u U`icu za vreme Drugog<br />
svetskog rata“. O toj inicijativi<br />
U`i~ana pisalo je Nedi}evo<br />
„Novo vreme“, 17 aprila 1942.<br />
godine, ali }e do osnivawa<br />
muzeja do}i tek posle Drugog<br />
svetskog rata.<br />
„Spomen-obele`je Kadiwa~a<br />
1979-2009“ je rad koji<br />
potpisuje Slavica Stefanovi},<br />
kustos Narodnog muzeja. U ovom<br />
radu ona, izme|u ostalog, pi{e<br />
i o nekim aktivnosima koje Narodni<br />
muzej planira u 2011. godini.<br />
U proteklih trideset godina<br />
Spomen-obele`je „Kadiwa~a“<br />
je organizovalo 21 izlo`bu, a<br />
Izdava~ki centar „Kadiwa~a“<br />
objavio je 120 naslova raznih<br />
kwiga i publikacija, ~ime se<br />
retko koji muzej u Srbiji mo`e<br />
pohvaliti.<br />
NE[TO<br />
RAZMI[QAM...<br />
• Slab slabosti slabih<br />
slabo nosi.<br />
• Najte`a je qubav na<br />
nequbav.<br />
• Ko silno voli mnogo<br />
zna. Ko mnogo zna puno pati.<br />
• Ja, pa ja – kobna sujeta.<br />
• Qubav je `rtvovawe.<br />
@rtvovawe je podvig.<br />
Muzejski savetnik i istori~ar<br />
Qubica Macura u ovom<br />
broju Zbornika prikazala je<br />
„Fond prote Milana \. \u-ri}a<br />
i ing. Zdravka M. \uri}a“, koji<br />
poseduje Narodni muzej.<br />
Drugi broj Zbornika za<br />
2010. godinu ima 117 strana,<br />
u wemu je objavqen rad<br />
istori~ara i muzejskog savetnika<br />
Jelene Ristanovi} „Zbirka<br />
streqa~kog oru`ja Narodnog<br />
muzeja U`ice“. Predstavqaju}i<br />
Zbirku streqa~kog oru`ja,<br />
Jelena Ristanovi} je u osnovnim<br />
crtama prikazala razvoj<br />
ovog oru`ja od wegove pojave do<br />
Drugog svetskog rata na podru~ju<br />
Srbije, Balkana i Evrope, sa<br />
posebnim osvrtom na rad Fabrike<br />
oru`ja i municije u U`icu<br />
od 1928. do 1941. godine.<br />
Kao i svi prethodni brojevi<br />
U`i~kog zbornika, u kojima<br />
se ve} trideset godina<br />
objavqu prilozi iz politi~ke,<br />
kulturne i ekonomske istorije<br />
U`ica i okoline, i ova tri<br />
broja Zbornika, koja su {tampana<br />
zahvaquju}i sredstvima<br />
Grada U`ica, zainteresova}e<br />
~itaoce, posebno istra`iva~e i<br />
hroni~are koji se bave istorijskom<br />
ba{tinom U`i~kog kraja.<br />
\or|e Pil~evi}<br />
Pi{e: Novak Filipovi}<br />
• Kada se umorim, posustanem.<br />
Potreban mi je prijateq,<br />
da me povu~e<br />
22 14. januar 2011.
i U`i~ani se ~esto zapre-<br />
Mpastimo kada vidimo da je<br />
sru{ena neka stara ku}a u U`icu da<br />
bi se zidalo neko novo lepo zdawe.<br />
Definitivno, na{ grad mewa svoj<br />
lik. Staro U`ice nestaje.<br />
Tako su nestale ku}e Milutina<br />
Uskokovi}a, Jova Trifunovi}a,<br />
popa Laza Lap~evi}a, Iri}a ku}a,<br />
in`iwera Bogoquba Joji}a, Dobrosava<br />
Jevremovi}a, Veselina<br />
Jankovi}a, Veselina [oqevi}a,<br />
Dragog Vukosavqevi}a ...<br />
Kada je sru{ena jedna od gore<br />
nabrojanih ku}a, neki su komentarisali:<br />
„Za{to se dozvolilo da se<br />
sru{i ku}a Trifunovi}a?“<br />
Oni su mislili da je to ku}a<br />
upravo Milo{a Trifunovi}a. Uz to<br />
je bio komentar da je on bio zna~ajna<br />
li~nost za U`ice, i da wegovu<br />
ku}u nije trebalo ru{iti. Dakle,<br />
za sada je ipak ostala ku}a Mi{a<br />
Trifunovi}a.<br />
Ko je bio Mi{o Trifunovi}?<br />
Ako je u 19. veku najznamenitiji<br />
u`i~ki politi~ar, koji je<br />
visoko „dogurao“ u politici, bio<br />
Qubomir Kaqevi} (predsednik srpske<br />
skup{tine u vreme kraqa Milana<br />
Obrenovi}a, sa svoje 4 godina<br />
najmla|i u istoriji srpske politike,<br />
ro|en 1841, a predsednik Skup{tine<br />
wi`evno ve~e Petra Mato-<br />
Kvi}a, pesnika iz Po`ege,<br />
i Branke Selakovi}, kwi`evnice<br />
iz U`ica priredila je Narodna<br />
biblioteka Ariqe 2 . decembra. U<br />
~itaonici biblioteke prikazani su<br />
kratki video zapisi koji na odre|en<br />
na~in predstavqaju novu vrstu dijaloga<br />
pisca i publike.<br />
– Publika nije tu samo da<br />
slu{a ono {to se govori, ve} da na<br />
neki na~in bude iznena|ena i zaintrigirana,<br />
istakao je Goran Korunovi},<br />
kwi`evni kriti~ar iz Beograda<br />
- Petrova kwiga “Koferi Xima<br />
Xarmu{a, po mom ose}awu, pripada<br />
novom duhu savremene kwi`evnosti<br />
i vra}a ~itaoca nekoj vrsti egzistencijalnog<br />
iskustva. Wegova poezija<br />
poga|a dosta toga od savremene<br />
ose}ajnosti na{e generacije, i<br />
14. januar 2011.<br />
1875.), u 20. veku to je nesumwivo<br />
Milo{ Mi{o Trifunovi}, sin Miqca<br />
Trifunovi}a, koji je u jednom<br />
periodu bio i predsednik u`i~ke<br />
op{tine.<br />
Milo{ Trifunovi} je u U`icu<br />
sagradio ku}u u blizini hrama Svetog<br />
\or|a, preko ulice gde se nalazi osnovna<br />
{kola „Du{an Jerkovi}“. Ova<br />
ku}a je sada privatno vlasni{tvo.<br />
Predstavqa jedinstven primer<br />
gra|evinarstava u vreme secesije.<br />
Ku}a, dakle, ima dvostruku istorijsku<br />
vrednost. Gra|ena je u stilu<br />
secesije, a vlasnik ku}e je bio jedan<br />
култура<br />
KULTURNE I ISTORIJSKE VREDNOSTI NA[EG GRADA<br />
Кућа Милоша Трифуновића<br />
U ARIQSKOJ NARODNOJ BIBLIOTECI<br />
ne samo na{e. Bojena ose}awima<br />
melanholije, istine, takozvanog<br />
unutra{weg izgnanstva, rekao je Korunovi}.<br />
Sam autor istakao je da je kwi-<br />
od najve}ih politi~ara Kraqevine<br />
Srbije i Jugoslavije koji poti~e iz<br />
na{eg grada.<br />
Iz tih razloga wegovu ku}u<br />
treba sa~uvati. Ku}a mo`e biti data<br />
na kori{}ewe: Kolu srpskih sestara,<br />
Gradskom horu „Zlatiborska vila“<br />
(oba udru`ewa slave svoju krsnu slavu,<br />
kao gosti, u Parohijskom domu), tu<br />
mo`e biti Klub kulturnih radnika,<br />
Klub privrednika, odelewe Gradske<br />
biblioteke.. Ku}a }e na taj na~in<br />
po~eti da „`ivi“ i da ~uva se}awe<br />
da bogatu istorijsku pro{lost na{eg<br />
grada.<br />
Kona~no, na ovu zgradu bi trebalo<br />
staviti i plo~u na kojoj bi bilo<br />
napisano ime Mi{a Trifunovi}a. Za<br />
wegovog `ivota ku}a mu je sudskom<br />
presudom konfiskovana i predata<br />
drugom vlasniku kao kompezacija za<br />
sru{enu ku}u wegovu na @itnoj pijaci.<br />
I sada je privatno vlasni{tvo.<br />
Sada{wi vlasnik je spreman da je, uz<br />
naknadu, preda na kori{}ewe novom<br />
vlasniku. Ako grad U`ice nema sredstava,<br />
zar se ne mo`e organizovati<br />
akcija da udru`ena privreda U`ica<br />
donacijom, pokloni gradu ovo vredno<br />
zdawe, koje bi tada bilo stavqeno<br />
pod kontrolu i spa{eno od propadawa<br />
ili pak, {to je najgore, od<br />
ru{ewa.<br />
ga pesama “Koferi Xima Xarmu{a”<br />
diskretni lirski roman u fragmentima<br />
i da je u nastanku inspirisana<br />
filmskom tribinom o Ximu Xarmu{u,<br />
u Ariqu, pre pet godina.<br />
Ako jednom neko, ko odlu~i<br />
da je sru{i, tek tada sazna ne{to<br />
o ovom zdawu, mnogo je zakasnio.<br />
Ovako boqe }e biti da se po ovim<br />
redovima, upoznamo sa vrednostima<br />
objekta. Tako da onaj ko bude po~eo<br />
da skida crep i ostali gra|evinski<br />
materijal, bude svestan da „ubija“<br />
istoriju U`ica.<br />
Milo{ Trifunovi} je ro|en u<br />
U`icu 1871. godine. Zavr{io filozofiju.<br />
Bio profesor u U`i~koj gimnaziji.<br />
Prvi put biran za narodnog<br />
poslanika 1902. godine. Ministar<br />
gra|evina odmah posle stvarawa<br />
Kraqevine SHS. Bio predsednik<br />
JRZ-e u U`icu. Narodni poslanik do<br />
19 8. godine i u tom vremenu ministar<br />
prosvete. Bio jedan od osniva~a<br />
Udru`ewa U`i~ana u Beogradu 192 .<br />
godine.<br />
U tzv. „izdajni~koj vladi“ u Londonu,<br />
koja se nazivala i izbegli~ka,<br />
ili vlada u egzilu, bio je ministar,<br />
ali i predsednik te Vlade {est meseci,<br />
tokom 194 . godine.<br />
Posle Drugog svetskog rata<br />
vratio se u zemqu ~iste savesti.<br />
Progla{en je krivim i osu|en na<br />
osam godina robije. Posle dve i po<br />
godine oslobo|en je.<br />
Umro je u Beogradu 1957. godine.<br />
M. Iskrin<br />
Књижевно вече Петра Матовића и Бранке Селаковић<br />
Pored ove, Matovi} je do sada<br />
objavio zbirku pesama “Kamerni komadi”.<br />
Zastupqen je u vi{e zbornika<br />
poezije. Pesme su mu prevedene na<br />
poqski, katalonski i engleski jezik.<br />
@ivi u Po`egi. Od aprila 2010. autor<br />
je “Malih novena”.<br />
U`i~anka Branka Selakovi}<br />
(1985) autorka je romana “Narcisi<br />
bojeni crno” i “Kapija”. Tre}i roman<br />
je u pripremi. Pi{e pesme, kratke<br />
pri~e, eseje... Na osnovu wenih kratkih<br />
pri~a i delova iz romana nastalo<br />
je nekoliko kratkih poetskih<br />
filmova a tako|e je u planu prikazivawe<br />
kratkih filmova na osnovu<br />
delova iz wena dva romana. U Ariqu<br />
je predstavila, izme|u ostalog,<br />
prvonagra|enu kratku pri~u “Narcisa<br />
i princ”, i pesmu “Qubav u malom<br />
gradu”, posve}enu Ariqu.<br />
I. P.<br />
2
Мајстор<br />
redwu `elezni~ku in-<br />
Sdustrijsku {kolu Stojan<br />
je zavr{io 1969. godine u<br />
Subotici, ba{ kao i brat Ostoja-<br />
Ole. Mladi majstori zaposlili<br />
su se u u`i~koj Lo`ionici na<br />
odr`avawu parwa~a. Kad je<br />
osnovan @AS za kombinovani<br />
prevoz roba, a u ciqu o~uvawa<br />
nadaleko po dobru poznatih<br />
kadrova, do kona~ne izgradwe i<br />
pu{tawa u saobra}aj barske pruge,<br />
Ne{evi}i su dobro do{li.<br />
Pored drugih majstora, radili<br />
su na odr`avawu 70 kamiona<br />
{lepera, kipera i druge mehanizacije.<br />
Na tim poslovima ostali<br />
su do 1980. godine, kada su<br />
upu}eni u Po`egu, gde su obavqali<br />
poslove za koje su kvalifikovani.<br />
Istina, parwa~a<br />
vi{e nije bilo, pa su radili na<br />
dizelkama i elektri~nim lokomotivama.<br />
Nakon ukidawa saobra}aja<br />
na uzanoj pruzi 1974. godine<br />
Ne{evi}i su se preselili u<br />
U`ice. Cole je svaki pogodan<br />
trenutak koristio da „skokne“<br />
do [argana, do `elezni~ke<br />
stanice, gde je kao dete provodio<br />
svo slobodno vreme i kada<br />
je ocu pomagao da kolosek za<br />
koga je zadu`en o~isti od trave<br />
i korova.<br />
Cole se posebno obradovao<br />
kada je saznao da je kolegijum<br />
direktora „ @eleznica Srbije“<br />
odlu~io da se pristupi obnovi<br />
davno ukinute pruge. Kad je odluka<br />
sprovedena u delo jo{<br />
~e{}e je odlazio da u`iva u put-<br />
ovawu najlep{im serpentinama<br />
koje postoje u svetu.<br />
Kada se pribli`avalo<br />
vreme penzionisawu Cole je<br />
sve vi{e razmi{qao kako da<br />
se „}iri“ odu`i, pre svega, zbog<br />
profesije koju je stekao, ali<br />
i zbog toga {to je zahvaquju}i<br />
"}iri" i on i wegova porodica egzistencijalno<br />
bila obezbe|ena.<br />
- Dobro se se}am kad sam<br />
1965. godine po{ao u Suboticu.<br />
Drugovi iz U`ica i okoline<br />
po{li su u pratwi roditeqa.<br />
Neko sa jednim, a ve}ina sa oba.<br />
Moj otac pozdravio se rukuju}i,<br />
a posebno je naglasio: U~i! Ako<br />
slu~ajno ne zavr{i{, ku}i se<br />
nemoj vra}ati. A, mi ku}u nismo<br />
ni imali. Stanovali smo u<br />
napu{tenoj baraci zaostaloj<br />
iza graditeqa uzane pruge iz<br />
1925. godine, koja se nalazila<br />
u neposrednoj<br />
blizini stanice.<br />
Na sre}u, {kolu<br />
sam zavr{io i sa<br />
diplomom do{ao u<br />
u`i~ku Lo`ionicu<br />
na odr`avawe lokomotiva.<br />
Upravo<br />
tada sam odlu~io<br />
da se odu`im<br />
minijaturnom parwa~om;<br />
- ka`e<br />
Cole.<br />
- Maketu lokomotive<br />
8 4017,<br />
koja je prevla~ila<br />
teretne vozove, a<br />
sada je izlo`ena<br />
u odeqku @ele-<br />
људи говоре<br />
[ A R G A N<br />
I<br />
P A R w A ^ E<br />
STOJAN - COLE NE[EVI]:<br />
Porodica Ne{evi}, pokojni<br />
otac \or|e, majka Milanka,<br />
Stojan i brat Ostoja zajedno<br />
imaju vi{e od 130 godina<br />
radnog sta`a na srpskoj<br />
`eleznici<br />
за „ћирине’’ локомотиве<br />
Stojan - Cole Ne{evi}, odskora penzioner iz U`ica, prvih 15<br />
godina pro`iveo je u [arganu u neposrednoj blizini `elezni~ke<br />
stanice, gde mu je otac radio. I danas u {ezdesetoj godini veran je<br />
[arganskoj osmici i „ }irinim“ lokomotivama<br />
zni~kog muzeja u Po`egi, radio<br />
sam godinu i po dana. Prvo sam<br />
uzimao meru pojedinih delova,<br />
a onda sam ih crtao u razmeri<br />
1 : 150, a potom sam deo do<br />
po deo radio i postavqao na<br />
odgovaraju}e mesto. Kad je sve<br />
bilo gotovo svaki deo farbao<br />
sam odgovaraju}im bojama. Ta<br />
„osamdesettrojka“ dva meseca je<br />
bila izlo`ena u ZOV-u Po`ega,<br />
gde smo i brat i ja do~ekali penziju.<br />
Tokom leta 2010. godine maketa<br />
je bila u kupeu prvog voza na<br />
relaciji Mokra Gora - Vi{egrad,<br />
ba{ ispred predsednika Borisa<br />
Tadi}a i Milorada Dodika, koji<br />
su proputovali ovom relacijom.<br />
Za to putovawe i ja sam imao<br />
rezervisano mesto, ali, na nezgodu<br />
tada sam prvi put u `ivotu<br />
zakasnio. Iz Mokre Gore voz mi je<br />
izmakao ispred nosa. Na`alost,<br />
nisam imao zeleni karton da ga<br />
sa automobilom stignem s druge<br />
strane granice. No, ni{ta zato.<br />
Neka Bog da zdravqe pa }u ja sa<br />
svojom porodicom mnogo puta i}i<br />
iz Srbije u Republiku Srpsku.<br />
Sada prva moja maketa parwa~e<br />
pozira slikarima kolonije u<br />
hramu Kneza Lazara u Prilipcu,<br />
kod Po`ege,- pri~a nam Cole i<br />
napomiwe da je trenutno, pri<br />
kraju zavr{etka makete druge<br />
lokomotive 85- 045, koja je vukla<br />
putni~ke vozove, a izlo`ena je<br />
na peronu biv{e stanice na pruzi<br />
uzanog koloseka u U`icu.<br />
- Trudim se da „osamdesetpeticu“<br />
{to pre zavr{im, jer mi<br />
je supruga Dragica zapretila da<br />
}e me ostaviti ako i daqu na{u<br />
spava}u sobu dr`im u rova{u u<br />
kojoj je mno{tvo delova i alata.<br />
Uostalom, znam da nam treba<br />
vi{e stambenog prostora, jer je<br />
sin Nemawa stasao za `endibu.<br />
Dok privodi radove na<br />
drugoj lokomotivi, Cole o~ekuje<br />
i prvi ~ek sa penzijom, koju ~eka<br />
ve} 15 meseci od prijema otpremnine<br />
i evidentirawa kod Nacionalne<br />
slu`be zapo{qavawa.<br />
Nije na odmet re}i, Ne-<br />
{evi}i, pokojni otac \or|e, majka<br />
Milanka, koja je „na~ela“ devetu<br />
deceniju a jo{ uvek se dobro<br />
ose}a, bra}a Cole i Ole zajedno<br />
imaju vi{e od 1 0 godina radnog<br />
sta`a na @eleznici. Stan nisu<br />
dobili. Uz skromni kredit svoje<br />
firme i mnogih odricawa, podigli<br />
su ku}u za sve tri porodice.<br />
A da li }e Stojan i daqe<br />
raditi parwa~e?<br />
- Ni{ta nisam odlu~io.<br />
U svakom slu~aju jednu }u<br />
zadr`ati za uspomenu i svoje potomke.<br />
Neki su mi govorili da je<br />
mokrogorski Park prirode zainteresovan<br />
za jednu, a za drugu „<br />
@eleznice Srbije“. Mene niko<br />
zvani~no nije kontaktirao. Jednu<br />
bi rado dao za simboli~na<br />
sredstva, koliko za materijal<br />
koji me je ko{tao za obe. U tom<br />
slu~aju odlu~io bi da pravim<br />
novu. Mnogi svetski muzeji i<br />
obo`avaoci uzanih pruga ovakve<br />
lokomotive rado bi imali za<br />
eksponat, - ka`e majstor Cole.<br />
\oko Milovanovi}<br />
24 14. januar 2011.
14. januar 2011.<br />
хроника<br />
SVE^ANOST U DOBROVOQNOM VATROGASNOM DRU[TVU<br />
U@ICE<br />
Уручене награде ученицима<br />
Vatrogasnom edukacijom obuhva}eno 2.950 u~enika gradskih i<br />
seoskih osnovnih {kola . Organizovan likovni i literarni<br />
konkurs na temu „Za{tita od po`ara“<br />
toku minule jeseni,<br />
U Dobrovoqno vatrogasno<br />
dru{tvo U`ice bilo je<br />
prisutno u svim gradskim i<br />
seoskim osnovnim {kolama<br />
na podru~ju u`i~ke op{tine,<br />
organizuju}i edukaciju u~enika<br />
od pred{kolskog uzrasta do osmog<br />
razreda.Tokom ove edukacije,<br />
kojom je bilo obuhva}eno 2.950<br />
u~enika iz svih mati~nih {kola<br />
i wihovih izdvojenih odeqewa,<br />
predstavnici dobrovoqnog<br />
vatrogasnog dru{tva odr`ali<br />
su kra}a predavawa o vatrogastvu,<br />
prikazvali u~enicima prigodne<br />
filmove, kao i prakti~nu<br />
upotrebu vatrogasnih aparata<br />
za ga{ewe po`ara. Za u~enike<br />
su to bila prva saznawa iz<br />
protivpo`arne za{tite.<br />
U okviru ove akcije, DVD<br />
je raspisao nagradni likovni<br />
i literarni konkurs na temu<br />
„Za{tita od po`ara“, na kome<br />
je u~estvovalo 76 u~enika iz<br />
osnovnih {kola „Kraq Petar<br />
Drugi“, „Stari grad“, „Du{an<br />
Jerkovi}“, „Nada Mati}“, „Aleksa<br />
Dejovi}“ iz Sevojna i „\ura<br />
Jak{i}“ iz Ravni<br />
Povodom ove akcije Dobrovoqnog<br />
vatrogasnog dru{tva, 27.<br />
decembra, u sali Vatrogasnog<br />
doma prire|ena je sve~anost.<br />
U sali je bila organizovana i<br />
izlo`ba preko 70 likovnih radova<br />
u~enika , koje su poslali<br />
na konkurs. Prisutne u~enike,<br />
wihove vaspita~e, u~iteqe,<br />
nastavnike i profesore pozdravio<br />
je Radosav Bo{kovi},<br />
vi{i vatrogasni oficir prve<br />
klase i predsednik Dobrovoqnog<br />
vatrogasnog dru{tva. On<br />
je, izme|u ostalog, izrazio zahvalnost<br />
svim osnovnim {kolama<br />
~iji su u~enici u~estvovali u<br />
edukaciji i poslali likovne i<br />
literarne radove na konkurs.<br />
Komisija, u kojoj su bili @e-<br />
qan Lazovi}, Marija Maksimovi}<br />
i Vladan Savi}, pregledala<br />
je sve prispele likovne i literarne<br />
radove i donela odluku o<br />
nagradama.<br />
Prvu nagradu za likovni<br />
rad, u kategoriji stariji {kolski<br />
uzrast, dobio je Luka Wegu{,<br />
u~enik {estog razreda, drugu<br />
Aleksa Eri}, u~enik {estog<br />
razreda, a tre}u nagradu Marija<br />
Bi~anin, u~enica petog razreda,<br />
svi iz Osnovne {kole „ Nada<br />
Mati}“. U kategoriji mla|i<br />
{kolski uzrast, prva nagrada<br />
Podmladak `enske ekipe sa instruktorima i sudijama<br />
pripala je Lazaru Radi{i}u,<br />
u~eniku prvog razreda Prve<br />
osnovne {kole „ Kraqa Petra<br />
Drugog“, druga nagrada \or|u<br />
Lijeski}u, u~eniku tre}eg raz-<br />
reda Osnovne {kole „\ura<br />
Jak{i}“ Ravni - izdvojeno odeqewe<br />
u Dre`niku, a tre}a nagrada<br />
pripala je Bogdanu Nikoli}u,<br />
u~eniku prvog razreda Osnovne<br />
{kole „Kraq Petar Drugi“.<br />
Posebna nagrada dodeqena je<br />
An|elini Rado{evi}, u~enici<br />
osmog razreda Osnovne {kole<br />
„Nada Mati}“.<br />
Na literarnom konkursu,<br />
u kategoriji stariji {kolski<br />
uzrast, prvu nagradu dobila je<br />
Milena ^antrak, u~enica ~etvrtog<br />
razreda Osnovne {kole<br />
„Stari grad“, dok je u kategoriji<br />
mla|i {kolski uzrast, prvu nagradu<br />
dobio \or|e Lijeski},<br />
u~enik tre}eg razreda Osnovne<br />
{kole „\ura Jak{i}“ Ravni-<br />
izdvojeno odeqewe Dre`nik,<br />
drugu nagradu je dobila Marta<br />
Ga~i}, u~enica ~etvrtog razreda<br />
Osnovne {kole „ Stari grad“,<br />
dok su dve tre}e nagrade dobili<br />
Nevena Milutinovi} i Tamara<br />
Lu~i}, u~enice prvog razreda<br />
O[ „\ura Jaki{i}“- izdvojeno<br />
odeqewe Dre`nik.<br />
Nagra|enim u~enicima<br />
uru~ene su nagrade, a svi u~enici<br />
koji su u~estvovali na likovnom<br />
i literarnom konkursu dobili<br />
su zahvalnice i slikovnice<br />
„Vatrogasna bojanka“.<br />
U`i~ko Dobrovoqno vatrogasno<br />
dru{tvo, koje ima dugu<br />
tradiciju, jer je osnovano 192 .<br />
godine, ima oko 400 ~lanova, od<br />
Sa uru~ewa nagrada<br />
kojih je preko 50 odsto podmladak<br />
( od 6 do 11 godina) i juniori<br />
(od 11 do 16 godina).<br />
Svoj uspe{an rad u 2010.<br />
godini krunisali su na najboqi<br />
na~in, jer je na dr`avnom<br />
takmi~ewu Republike Srbije,<br />
koje je odr`ano u Jagodini, DVD<br />
U`ice bilo jedino dru{tvo koje<br />
je u~estvovalo sa pet ekipa ( 50<br />
takmi~ara, 10 instruktora i 9<br />
sudija). Iz Jagodine su se vratili<br />
sa {est osvojenih pehara, {to<br />
nije uspelo ni jedno drugo DVD.<br />
Od pet u`i~kih ekipa, jedna je<br />
u~estvovala van konkurencije.<br />
U sportskim disciplinama,<br />
druga mesta osvojile su mu{ka i<br />
`enska juniorska ekipa, u kvizu<br />
znawa iz oblasti protivpo`arne<br />
za{tite, mu{ka juniorska ekipa<br />
i `enska ekipa podmlatka osvojile<br />
su prva mesta, juniorska<br />
`enska ekipa osvojila drugo, a<br />
mu{ka ekipa podmlatka tre}e<br />
mesto.<br />
Prema re~ima predsednika<br />
DVD Radosava Bo{kovi}a,<br />
ovakav uspeh na dr`avnom<br />
takmi~ewu, i uspe{no realizovawe<br />
svih predvi|enih aktivnosti<br />
tokom 2010. godine,<br />
posebno edukacija u~enika osnovnih<br />
{kola, ostvareno je i<br />
zahvaquju}i razumevawu i materijalnoj<br />
pomo}i Grada U`ica.<br />
Predsednik Radosav Bo{kovi}<br />
uveren je da }e takva podr{ka<br />
biti prisutna i u narednim godinama,<br />
kako bi Doborvoqno<br />
vatrogasno dru{tvo sa jo{ boqim<br />
rezultatima u{lo u 201 . godinu,<br />
kada }e brojnim aktivnostima<br />
biti obele`en zna~ajni<br />
jubilej- 90 godina postojawa i<br />
rada Dobrovoqog vatrogasnog<br />
dru{tva U`ice.<br />
\. Pili~evi}<br />
25
POLICIJSKA UPRAVA U@ICE<br />
Осумњичени за<br />
промет опојних дрога<br />
Nastavqaju}i aktivnosti u akciji “Morava” slu`benici Policijske<br />
stanice u Po`egi su 0. decembra li{ili slobode i uz krivi~nu prijavu<br />
priveli istra`nom sudiji Vi{eg suda u U`icu P. P. (1986) iz Po`ege zbog<br />
postojawa osnova sumwe da je izvr{io krivi~no delo nedozvoqena proizvodwa<br />
i stavqawe u promet opojnih droga.<br />
U saop{tewu Policijske uprave U`ice ka`e se da je prilikom pretresa,<br />
izvr{enog po naredbi istra`nog sudije Vi{eg suda u U`icu, ispod<br />
nadstre{nice pomo}nog objekta u dvori{tu ku}e P. P. prona|ene su tri kesice<br />
sa ukupno tri grama opojne droge za koju se sumwa da je “spid” i tri kesice<br />
sa ukupno ~etiri grama droge za koju se sumwa da je marihuane.<br />
O ovom doga|aju obave{ten je i Vi{i javni tu`ilac u U`icu.<br />
Istog dana, tako|e po naredbi istra`nog sudije Vi{eg suda u U`icu<br />
izvr{en je i pretres stana V. F. (1981) iz Po`ege, u ~ijoj je sobi prona|eno<br />
1,6 grama opojne droge za koju se sumwa da je “spid”. Protiv V.F. podneta<br />
krivi~na prijava zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io krivi~no delo<br />
neovla{}eno dr`awe opojnih droga.<br />
O ovom doga|aju obave{ten je i Osnovni javni tu`ilac u Po`egi.<br />
Лаке телесне повреде<br />
Oko 19,45 sati, 0. decembra, na magistralnom putu U`ice – Po`ega, u<br />
mestu Ada, dogodila se saobra}ajna nezgoda u kojoj je lake telesne povrede<br />
zadobio Slobodan B. (1965) iz Sevojna.<br />
"Man" je udario u za{titnu ogradu pa se teret sa prikolice rasuo<br />
Do ove saobra}ajne nezgode je do{lo kada je putni~ko vozilo marke<br />
“opel-vektra”, kojim je upravqao Slobodan B. predwim krajem udarilo u<br />
zadwi deo putni~kog vozila, marke “laguna”, nakon ~ega se vozilo odbilo,<br />
pre{lo u levu saobra}ajnu traku i udarilo u skup vozila – teretno vozilo.<br />
Nakon sudara teretno vozilo marke “man” udarilo je u za{titnu ogradu sa<br />
leve strane kolovoza, {to je prouzrokovalo rasipawa tereta sa prikolice.<br />
Saobra}aj na ovom delu magistralnog puta, za vreme trajawa uvi|aja,<br />
usmeravan je na alternativne pravce.<br />
O ovoj saobra}ajnoj nezgodi obave{teni su Op{tinski javni tu`ilac i<br />
istra`ni sudija Osnovnog suda u U`icu.<br />
Опљачкане златара<br />
и мењачница<br />
U jutarwim satima 29. decembra, u Kosjeri}u, izvr{eno je krivi~no<br />
delo razbojni{tva na {tetu radnice zlatare “Gold” koja se nalazi u<br />
Kara|or|evoj ulici.<br />
Kako se navodi u saop{tewu Policijske uprave U`ice, dva nepoznata<br />
naoru`ana lica, u{la su u radwu i uz pretwu pi{toqem primorala radnicu<br />
i jo{ jednu `ensku osobu koja se zatekla u zlatari da legnu na pod, vezala im<br />
ruke i iz sefa otu|ila vi{e od jednog kilograma zlatnog nakita vrednosti<br />
oko tri miliona dinara, nakon ~ega su se vozilom udaqila u nepoznatom<br />
pravcu.<br />
O doga|aju su obave{teni istra`ni sudija Osnovnog suda i tu`ilac<br />
Osnovnog tu`ila{tva u Po`egi.<br />
Istog dana, oko 19,00 sati, u Bajinoj Ba{ti izvr{eno je razbojni{tvo<br />
u mewa~nici “KM”.<br />
хроника<br />
Nepoznati mu{karac u{ao je u mewa~nicu “KM” koja se nalazi u ulici<br />
Slobodana Penezi}a i uz upotrebu fizi~ke snage od radnice otu|io oko<br />
1. 00 eura, oko 900 konvertibilnih maraka i 100.000 dinara.<br />
O doga|aju su obave{teni istra`ni sudija Osnovnog suda i i tu`ilac<br />
Osnovnog tu`ila{tva u U`icu.<br />
Policijski slu`benici Policijske uprave u U`icu preduzimaju sve<br />
mere na rasvetqavawu ovih krivi~nih dela.<br />
Осумњичен за убиство<br />
у покушају<br />
Slu`benici Policijske uprave u U`icu 6. januara su odredili meru<br />
zadr`avawa prema Z. R. (1987) iz U`ica zbog postojawa osnova sumwe da je<br />
izvr{io krivi~no delo ubistvo u poku{aju na {tetu Marka J. (1985) iz U`ica<br />
i krivi~no delo nedozvoqena proizvodwa, dr`awe, no{ewe i stavqawe u<br />
promet oru`ja i eksplozivnih materija.<br />
Kako je navedeno u saop{tewu Policijske uprave U`ice, u toku prethodne<br />
no}i, oko 02,20 sati, u ugostiteqskom objektu “Pab” koji se nalazi u<br />
ulici Vojvode Demira, u U`icu, izme|u Z. R. i Marka J. do{lo je do verbalnog<br />
sukoba nakon ~ega je Z. R. izvadio pi{toq i ispalio jedan hitac u pravcu<br />
Marka J. pogodiv{i ga u predelu grudnog ko{a i nanev{i mu prostrelnu ranu.<br />
Iako su prisutni gosti poku{ali da zadr`e osumwi~enog, on je uspeo da se<br />
otrgne i udaqi iz lokala.<br />
Na mesto doga|aja odmah su upu}ene sve raspolo`ive patrole policije,<br />
a osumwi~eni je ubrzo prona|en i doveden u prostorije Policijske uprave u<br />
U`icu. Policijski slu`benici prona{li su i pi{toq iz koga je Z. R. pucao,<br />
a koji je prilikom bekstva odbacio od sebe.<br />
O zadr`avawu su obave{teni istra`ni sudija Vi{eg suda i tu`ilac<br />
Vi{eg tu`ila{tva u U`icu.<br />
Опрез са непознатим<br />
бројевима<br />
Ministarstvo unutra{wih poslova upozorilo je sve korisnike mobilnih<br />
telefona da ne odgovaraju na propu{tene pozive sa nepoznatih brojeva,<br />
jer mogu postati `rtve kriminalaca i napraviti velike telefonske ra~une.<br />
Ukoliko gra|ani na mobilnom telefonu primete propu{ten poziv sa brojeva<br />
koji po~iwu sa + 9,+ 90, + 91, + 92, + 9 , + 94 i tako daqe, ne treba da ih<br />
zovu, jer verovatno ne}e mo}i da prekinu poziv i napravi}e ogroman tro{ak<br />
na ra~unu, saop{teno je iz MUP. Jedan od prevarenih gra|ana izgubio je oko<br />
2.000. evra odgovaraju}i na propu{ten poziv sa navedenih brojeva, dodaje se<br />
u saop{tewu. Sve ~e{}e se de{ava da korisnik mobilnog telefona dobije,<br />
u nekom trenutku, propu{teni poziv, a da pri tom telefon stvarno nije ni<br />
zvonio. U tom slu~aju, MUP savetuje da se odmah obri{e propu{teni poziv<br />
sa nepoznatiog broja, po{to je to jedini na~in da korisnik ne postane `rtva<br />
krilminalaca. Sli~ne kriminalne radwe uveliko se de{avaju u Evropi, a<br />
brojne prijave MUP-u potvr|uju da se iz dana u dan pove}ava broj qudi u<br />
Srbiji koji odgovara na ovakve pozive i stavqa sebe u finansijske probleme,<br />
navedeno je u saop{tewu.<br />
Пријављен нестанак<br />
Слободанка Савић<br />
De`urnoj slu`bi Policijske stanice u Bajinoj Ba{ti 5. januara je prijavqen<br />
nestanak Slobodanke Savi} (1945) iz Bajine Ba{te, ina~e lice raseqeno<br />
sa Kosova i Metohije. Ona se, u<br />
ponedeqak . januara, oko 1 , 0 sati,<br />
iz stana u kolektivnom sme{taju uputila<br />
u prodavnicu od kada joj se gubi<br />
svaki trag.<br />
U saop{tewu za javnost<br />
Policijske uprave U`ice, ka`e se<br />
da je Slobodanka visine od 150 do<br />
160 cm, sredwe telesne konstitucije,<br />
jednog zelenog, a drugog braon oka,<br />
kratke ravne kose. Na sebi je imala<br />
teget platnenu bluzu, crni dowi deo<br />
trenerke, {arene gumene ~izme i<br />
crnu {u{kavu jaknu, a u ruci je nosila<br />
crnu `ensku torbu.<br />
Molimo gra|ane, ukoliko prepoznaju<br />
nestalu osobu da obaveste<br />
najbli`u policijsku stanicu.<br />
R.V.<br />
Slobodanka Savi}<br />
26 14. januar 2011.
Pi{e: @arko Petrovi}<br />
Godine 19 4. ubi{e<br />
Kraqa Aleksandra -<br />
tvorca Jugoslavije! Kraq Aleksandar<br />
- pro-istekao iz velike<br />
i duge srpske ideje: ujediwene,<br />
pre svega, u slovenskoj ideji…<br />
I vra}amo se duboko u istoriju<br />
Srb, do kneza Mutimira, u<br />
9. veku, u wegovu borbu da Srbi<br />
prime hri{}anstvo kao dr`avnu<br />
religiju. I uspeo je.<br />
A onda Sveti Sava, Du{an,<br />
Lazar i mrak, sve do Kara|or|a!<br />
Kada je propao Prvi srpski<br />
ustanak Kara|or|e zatra`i<br />
uto~i{te u Rusiji. I otuda-<br />
14. januar 2011.<br />
vrati se i - svoji mu odseko{e<br />
glavu!<br />
Sti`emo i do 1876. godine<br />
- do Rajevskog. I on je poginuo za<br />
Srbiju.<br />
A zar je mogla za Rajevskog<br />
da bude druga sudbina? Deda i<br />
otac su mu bili ratnici za Rusiju,<br />
slovenstvo, pravoslavqe…<br />
I ovaj na{ Rajevski, pukovnik<br />
Poznati kompozitor i kwi`evnik @arko Petrovi}<br />
nedavno je u izdawu Udru`ewa srpskih izdava~a objavio<br />
kwigu „Balada o Rajevskom“ koja sadr`i notni zapis i stihove<br />
wegove istoimene pesme. Pored toga, kwigu ~ini i<br />
kratak `ivotopis Nikolaja Nikolajevi~a Rajevskog, iz koga<br />
objavqujemo najzanimqivije delove.<br />
u vojsci Srba koji je do{ao da<br />
pogine u selu Gorwi Adrovci, 20.<br />
avgusta 1876. godine. Ratnik je<br />
„predvi|en“ od qudi da gine, od<br />
Boga da se bori za `ivot ovozemaqski,<br />
za svoj narod i dr`avu,<br />
za svoju veru… Prepun je emocija<br />
za svoju porodicu, zavi~aj,<br />
voqenu `enu, ideju, vatrenu<br />
mladost, tradiciju koju mogu da<br />
zloupotrebe oni sa protivni~ke<br />
strane koji su se na{li kraj<br />
wega i u wegovoj smrti vide i<br />
svoj uspeh i medaqu za ratne us-<br />
фељтон<br />
BALADA O RAJEVSKOM (4)<br />
Широка словенска душа<br />
Zdravstvuj Rajevski, Nikolaj<br />
Nikolajevi~u,<br />
Zdravo! Zdravo! Zdravstvuj!<br />
Zdravstvuj!<br />
Zdravstvuj, Rajevski, Nikolaj<br />
Nikolajevi~u,<br />
Hvala! Hvala! Zdravstvuj!<br />
Zdravstvuj!<br />
Osta}e{ sa nama, uz brata po<br />
du{i,<br />
A srce tvoje je sa nama,<br />
To srce ~uvamo i mi…<br />
O Nikolaj,<br />
Ti nosi{ krst<br />
Da ~uva bra}u,<br />
O Nikolaj…<br />
O, Rajevski<br />
O, Rajevski<br />
Ti si nam radost<br />
I na{ si bol…<br />
Osta}e{ sa nama ti,<br />
Uz brata iste krvi,<br />
Ovde ima{ dva `ivota-<br />
ZDRAVSTVUJ NIKOLAJ<br />
NIKOLAJEVI^ RAJEVSKI<br />
pehe…<br />
Pukovnik Rajevski je bio<br />
prepun ovih duhovnih i fizi~kih<br />
prenapregnutosti. Skoro sve<br />
ih je poneo u svojoj du{i i u<br />
svom telu: Slovene, Srbe, Ruse,<br />
ratni~ku porodicu Rajevski,<br />
nesre}nu qubav prema `eni…<br />
Kao da je do{ao da pogine u<br />
Srbiji, ovde, kod bra}e, slovenskog<br />
naroda, kod roda iste krve,<br />
mekane i zanesene du{e, dalekog<br />
zajedni~kog porekla, istog<br />
jezika i sudbine, da ratuje, mu~i<br />
se u `ivotu, i u istoriji, uvek<br />
da bude na ni{anu zlih namera,<br />
onih koji su zavideli wegovom<br />
velikom srcu i {irokoj du{i,<br />
ne`noj qubavi prema `eni, pesmama<br />
i belim brezama…<br />
I bilo je pesama i bila je<br />
pri~a za Rajevskog… Od crkve<br />
do pristani{ta kada se ~uo zvuk<br />
parobroda koji je specijalno<br />
Srpski, ruski, Rajevski…<br />
Svoje srce slovensko<br />
Ti dade bra}i svojoj<br />
Sad ponesi srce srpsko,<br />
^uva}emo tvoje rusko…<br />
Zdravstvuj, Rajevski,<br />
Nikolaj Nikolajevi~u,<br />
Zdravo! Zdravstvuj!<br />
Zdravo! Zdravstvuj!<br />
Brate Rajevski,<br />
Ovde ti je zemqa slovenska<br />
Ovde ti je srce ostalo<br />
Nikolaj Nikolajevi~u-<br />
Zdravo! Zdravstvuj!<br />
I ponesi na{u du{u Rusiji,<br />
Nikolaj Nikolajevi~u,<br />
Hvala Rajevski, Zdravo!<br />
Zdravo!<br />
Nikolaj Nikolajevi~u<br />
Rajevski-<br />
Rajevski…<br />
stigao iz Rusije za poginulog<br />
Rajevskog da ga „odvede“ ku}i, a<br />
srce ostavi u Srbiji…<br />
I dugo, dugo, Srbi su bili<br />
nedore~eni u istoriji, bez slobode<br />
i istinske velike dr`ave,<br />
dok onaj princ Aleksandar<br />
ne ode u Rusiju, vrati se na<br />
Balkan, pobedi i stvori prvu<br />
ju`noslovensku dr`avu.<br />
U tom istorijskom mestu, u<br />
selu Gorwi Adrovac, de`urao<br />
je i ovaj ruski grof - pukovnik<br />
Nikolaj Nikolajevi~ Rajevski.<br />
I danas je tu. Ali, opet nema<br />
dr`ave Ju`nih Slovena a bila<br />
je stvorena pod komandom sabqe<br />
Aleksandra I Kara|or|evi}a.<br />
U na{e vreme, sve to se ~uje kao<br />
stara slovenska pesma - Slovenska<br />
bajka…<br />
Zdravstvuj Nikolaj Nikolajevi~<br />
Rajevski.<br />
27
Beogradu je 2. januara, u 88.<br />
U godini `ivota preminuo,<br />
a 5. januara u Aleji zaslu`nih<br />
gra|ana na Novom grobqu sahrawen<br />
dr Sre}ko Nedeqkovi}, profesor u<br />
penziji Medicinskog fakulteta Univerziteta<br />
u Beogradu, nekada{wi<br />
direktor Instituta za kardiovaskularne<br />
bolesti i {ahovski internacionalni<br />
majstor.<br />
U prisustvu rodbine i velikog<br />
broja prijateqa i po{tovalaca `ivota<br />
i dela poznatog lekara i {ahiste,<br />
me|u kojima je bilo dosta wegovih<br />
nekada{wih studenata, zatim sportista<br />
i predstavnika op{tine Ariqe<br />
i Zavi~ajnog dru{tva Ariqaca i prijateqa<br />
Ariqa u Beogradu. Od prof.<br />
dr Sre}ka Nedeqkovi}a oprostili<br />
su se legenda srpskog i jugoslovenskog<br />
{aha Svetozar Gligori}, lekar,<br />
{ahista i akademik Miodrag Mi{o<br />
Ostoji} i Dobrilo Nikoli}, akademski<br />
grafi~ar - dizajner u ime<br />
rodnog Virova i op{tine Ariqe i<br />
Zavi~ajnog dru{tva Ariqaca i prijateqa<br />
Ariqa u Bogradu.<br />
SEOSKA KU]A DALA<br />
DVA LEKARA, DVA<br />
IN@EwERA<br />
I NASTAVNIKA<br />
Uzornom i po{tovanom doma-<br />
}inu Iliji Nedeqkovi}u iz ariqskog<br />
sela Virova supruga Anka je podarila<br />
osmoro dece: {est sinova- Requ,<br />
Sre}ka, Arsenije, Stevana, Miahila<br />
i Mladomira i dve k}erke- Danicu i<br />
Dobrilu.<br />
Malo je seoskih porodica u<br />
na{em kraju, a i u Srbiji, kao {to je<br />
Ilija Nedeqkovi}, koja je dala pet<br />
intelektualaca, me|u kojima su dva<br />
lekara, dva in`ewera i jedan nastavnik.<br />
Od {estorice bra}e, dvojica<br />
su doktori nauka a jedan magistar,<br />
koji su kao vrsni stru~waci poznati<br />
u svojoj zemqi, ali i u svetu.<br />
Najstariji Reqa, lekar i<br />
poznati dobrotvor, najve}i deo<br />
radnog veka proveo je u Americi. U<br />
Wujorku je radio na izu~avawu hormona<br />
nadbubre`ne `lezde, a izvesno<br />
vreme proveo je na Institutu za<br />
farmakologiju Iniverziteta u Ganu<br />
(Belgija), gde je radio sa nobelovcem<br />
Kornejem Hejmansom.<br />
Drugi brat Arsenije je in`ewer<br />
tehnologije, koji je doktorirao u Americi,<br />
gde je 199 . godine osnovao i<br />
svoju sopstvenu kompaniju „Arso“, a<br />
koja je uradila i realizovala vi{e<br />
projekata u Severnoj i Centralnoj<br />
Americi, u Zapadnoj i Isto~noj Evropi<br />
i u Aziji. Kao priznati stru~wak<br />
izabran je za eksperta Ujediwenih<br />
nacija.<br />
Tre}i brat Sre}ko je 1952.<br />
godine zavr{io studije medicine u<br />
Beogradu, potom je magistrirao a zatim<br />
1969. godine i doktorirao. Kao<br />
klini~ki lekar na Internoj klinici<br />
Medicinskog fakulteta pre{ao je<br />
put od asistenta do redovnog profesora<br />
interne medicine i kardiologije.<br />
U Americi usavr{ava se i u<br />
oblasti biostatistike i kardiologije,<br />
da bi potom po pozivu bio profesor<br />
u Wujorku, Hjustonu, Moskvi, Londonu,<br />
Tokiju, Fukuoki, Parizu, Be~u,<br />
Stokholmu… Izme|u ostalog, dr<br />
Sre}ko Nedeqkovi} je bio upravnik<br />
Klinike za kardiologiju interne<br />
medicine, osniva~ i direktor Instituta<br />
za kardiovaskularne bolesti<br />
Klini~kog centra Srbije…<br />
Ovaj kardiolog svetskog glasa<br />
ostao je upam}en kao prvi stru~wak<br />
koji je u onoj drugoj Jugoslaviji<br />
uveo o`ivqavawe bolesnika iz<br />
klini~ke smrti primenom transtorokalnog<br />
elektro{oka. Bio je i<br />
glavni ista`iva~ vi{egodi{weg<br />
me|unarodnog projekta „Studija sedam<br />
zemaqa - deo za Srbiju“, a objavio<br />
je preko 400 nau~noistra`iva~kih<br />
radova u doma}im stru~nim ~asopisima<br />
i preko 150 inostranih. Dobitnik<br />
je brojnih priznawa, me|u kojima<br />
su dve Oktobarske nagrade Beograda<br />
za nau~na ostvarewa, Sedmojulska<br />
nagrada Srbije, Zlatna medaqa<br />
Udru`ewa kardiologa Jugoslavije,<br />
nagrada za `ivotno delo Srpskog<br />
lekarskog dru{tva, Orden zasluga<br />
za narod…<br />
^etvrti brat Stevan je ma{inski<br />
in`ewer, koji je na Ilionis<br />
univerzitetu u ^ikagu magistrirao<br />
1969. godine. Ostao je da `ivi i<br />
radi u Americi. Radio je u vode}im<br />
industrijskim kompanijama za proiz-<br />
спорт<br />
ZAPIS O ^UVENOM KARDIOLOGU I [AHISTI<br />
DR SRE]KU NEDEQKOVI]U<br />
Лекарска и шаховска легенда<br />
Od 2008. godine finalni turniri {ahovskog prvenstva<br />
studenata Beogradskog univerziteta nose ime<br />
„ Trofej Verica i Sre}ko Nedeqkovi}“<br />
Sre}ko i Verica Nedeqkovi} predaju pehar prvakiwi Beogradskog<br />
univerziteta<br />
vodwu opreme za termo i nuklerane<br />
elektrane. Poznat je kao istaknuti<br />
stru~wak, koji je dijagnosticirao<br />
eksploatacione probleme parnih<br />
turbina u ~etrdeset ameri~kih<br />
saveznih dr`ava, u Meksiku, Latinskoj<br />
Americi, Aziji i Evropi.<br />
Wihov peti brat Miahilo<br />
opredelio se za prosvetnu struku<br />
i radio je kao nastavnik u osnovnoj<br />
{koli, a {esti brat Mladomir ostao<br />
je sa roditeqima u Virovu. Me|utim,<br />
i on se, posle poseta bra}i u Americi<br />
jednog dana otisnuo preko okeana<br />
i pridru`io bra}i Reqi i Stevanu.<br />
U rodnom Virovu iz oxaka wihove<br />
rodne ku}e i daqe se izvija dim,<br />
jer Mladomirov sin Ilija, koji nosi<br />
dedino ime, ne dozvoqava da se ugasi<br />
dedino i o~evo ogwi{te.<br />
SRE]KOVA<br />
[AHOVSKA PORODICA<br />
Povodom smrti prof. dr<br />
Sre}ka Nedeqkovi}a, koga je kao<br />
{esnaestogodi{wak upoznao na<br />
prvenstvu Srbije u ^a~ku, poznati<br />
{ahovski velemajstor Aleksandar<br />
Matanovi} je napisao da „ sve {to je<br />
bilo u {ahu u na{oj zemqi, sve {to<br />
}e biti, vezano je za ime lekara i<br />
{ahiste dr Sre}ka Nedeqkovi}a“.<br />
Dr Sre}ko Nedeqkovi} je ostavio<br />
duboke tragove u nauci, ali<br />
i u {ahu. Za wega je medicina bila<br />
profesija, a {ah neuporedivo vi{e<br />
od hobija. Pored porodice, medicina<br />
i {ah su bile wegove velike qubavi.<br />
Za razliku od profesionalnih<br />
Sre}ko Nedeqkovi}<br />
{ahista, kako napisa Aleksandar<br />
Matanovi}, Sre}ku je {ah pru`ao radost<br />
i zadovoqstvo, jer se do kraja<br />
`ivota dru`io sa {ahovskim figurama,<br />
a kada je igrao {ah, se}aju se<br />
wegove kolege {ahisti, „iz wegovih<br />
o~iju zra~ilo je detiwstvo“. Bio<br />
je Sre}ko {ahovski interancionalni<br />
majstor, koji je kao dr`avni<br />
reprezentativac u~estvovao na<br />
dva evropska {ahovska prvenstva,<br />
kada su osvojene dve srebne medaqe<br />
(1957. i 1961.), a potom }e na{i<br />
{ahisti osvojiti i zlatnu medaqu<br />
na Olimpijadi u Dubrovniku. Dva<br />
puta je biran za saveznog kapitena<br />
{ahovske reprezentacije Jugoslavije<br />
i kao selektor vodio je na{u<br />
ekipu u mnogim me~evima, ali i na<br />
tri Olimpijade- u Moskvi, Havani i<br />
Buenos Ariesu. [ahisti Srbije i Jugoslavije<br />
ne pamte da je u vreme kada<br />
je dr Sre}ko Nedeqkovi} bio selektor<br />
ikada izbio bilo kakav spor i da<br />
je on ikada bio u prilici da povisi<br />
ton. U se}awima {ahista ostao je<br />
upam}en kako za vreme takmi~ewa<br />
„ sa bele`nicom u rukama obilazi<br />
stolove na kojima su igrali, prati i<br />
pre`ivqava zbivawa na tabli, a ako<br />
nekoga, onako kri{om, ispod stola<br />
lupi nogom po cevanici, to je bio<br />
znak da je ne{to mutno na tabli, to<br />
je bio znak da nisi sam, da nas ima<br />
vi{e“. Stalno je bdio nad {ahistima-<br />
kao sekundant, ~lan reprezentacije,<br />
selektor, lekar, a nadasve kao<br />
veliki drugar i prijateq.<br />
Porodica dr Sre}ka Nedeqkovi}a<br />
ve} je decenijama poznata kao<br />
uspe{na {ahovska porodica. Wegova<br />
supruga Verica, ro|ena u selu Pridvorici<br />
kod ^a~ka, poznati je {ahovski<br />
velemajstor i zastupqena je, pored<br />
ko{arka{kih legendi Ki}anovi}a i<br />
Mi{ovi}a u Ku}u slavnih u ^a~ku.<br />
Wihovi sinovi Milo{ i Vladimir<br />
su majstorski kandidati. Sin Milo{<br />
je doktor ma{inskih nauka, koji je u<br />
tri mandata bio dekan Ma{inskog<br />
fakulteta. Bio je uspe{an doma}in<br />
{ahovskih takmi~ewa studenata<br />
Beogradskog univerziteta, predsednik<br />
Zavi~ajnog dru{tva Ariqaca i<br />
prijateqa Ariqa u Beogradu, ~ijim<br />
je godi{wim skup{tinama redovno<br />
prisustvovao wegov otac Sre}ko.<br />
Dr Milo{ Nedeqkovi} je sada na<br />
du`nosti dr`avnog sekretara u<br />
Ministarstvu za nauku i tehnologiju.<br />
Od 2008. godine, finalni turniri<br />
prvenstva Beogradskog univerziteta<br />
nose naziv „Trofej Verica i<br />
Sre}ko Nedeqkovi}“, po velikanima<br />
na{eg {aha i pokroviteqima ovog<br />
takmi~ewa.<br />
\or|e Pil~evi}<br />
28 14. januar 2011.
SPEKTAKL NA ZLATIBORU<br />
Ноћ бокса<br />
portska manifestaci- protekne u najboqem redu po-<br />
Sja Zlatibor BOXING brinuli su se: Op{tina ^ajeti-<br />
NIGHT bi}e organizovana u petak na, Turisti~ka organizacija<br />
14. januara u sportskoj dvorani Zlatibor, Kulturno sportski<br />
Wai Tai, sa po~etkom u 19 ~aso- centar ^ajetina i Balkan Box<br />
va. Qubiteqi boksa mo}i }e da Promotion, tu su i Putevi U`ice,<br />
pogledaju {est borbi u profe- Hotel Palisad, Zlatibor voda i<br />
sionalnom boksu. Pokroviteqi sportska dvorana Vai Tai, i hotel<br />
turnira su Turisti~ka orga- Bra}e Sekuli}.<br />
nizacija Zlatibor i op{tina Glavna borba koja po~iwe<br />
^ajetina.<br />
u 22 ~asa bi}e izme|u srpskog<br />
Drugu godinu zaredom na boksera Milana Piperskog i<br />
Zlatiboru }e biti odr`an boks- Bugarina Zaharija Mustaf~eva.<br />
erski me~, ta~nije pravi bokser- Ove godine izosta}e Nenad<br />
ski spektakl. Predvi|eno je pet Borov~anin, koji se sada na{ao<br />
uvodnih borbi i jedna glavna sa u ulozi promotera:<br />
ukupno 12 u~esnika. A da sve - Presre}an sam {to sam<br />
INICIJATIVA O IMENU GRADSKOG<br />
STADIONA<br />
Нека носи име Срба<br />
Стаменковића!<br />
Udru`ewe sportskih<br />
novinara<br />
Zlatiborskog okruga uputilo<br />
je Gradskom ve}u U`ica<br />
inicijativu da stadion,<br />
~ija je rekonstrukcija u<br />
toku, ponese ime Srboquba<br />
Srba Stemenkovi}a.<br />
Srbo je po ocenama<br />
mnogih, bio najve}i fudbalski<br />
talenat. Debitovao<br />
je 1972 godine za Slobodu,<br />
a od 1975. godine do 1981.<br />
branio je boje Crvene<br />
Zvezde. Dragan Xaji} mu je<br />
tada predao svoj dres sa<br />
brojem 11, {to je bilo jo{<br />
jedno u nizu priznawa za fudbalskog majstora sa \etiwe. Od 1981.<br />
do 1988. godine boravi u Americi, igraju}i mali fudbal. Amerikanci<br />
su ga smatrali ~arobwakom i zvali ga jednostavno- STEN.<br />
Branio je boje Memfisa, Baltimora i San Hozea. Progla{en je i<br />
za najboqeg igra~a malog fudbala na svetu. Podse}awa radi, Srbo<br />
Stamenkovi} je 1984. godine bio progla{en za najboqeg strelca,<br />
198 . i 1984. godine bio je kraq asistencija, i tri puta na najboqi<br />
na Ol star me~evima, ~ak dva puta kao ~lan pora`ene ekipe,<br />
{to nikome do tada nije uspelo. Oskara za mali fudbal dobio je<br />
1985. godine, ali nije bio na dodeli ovog priznawa jer je i ovog<br />
puta U`ice bilo na prvom mestu. U wegovom gradu igrao se turnir<br />
u malom fudbalu!<br />
Ove godine navr{i}e se 15 godina od prerane smrti majstora<br />
fudbala. Sportski novinari Zlatiborskog okruga smatraju da sta-<br />
Stadion u U`icu po~eo<br />
je da se gradi 1946. godine, a<br />
te iste godine poneo je naziv<br />
„24, septembar“, po datumu<br />
oslobo|ewa U`ica 1941. godine.<br />
Ime stadiona nikada<br />
nije ukinuto, iako je polako<br />
po~elo da se gubi. Posledwih<br />
godina postalo je uobi~ajeno<br />
da se stadion imenuje „gradskim“,<br />
ili kao stadion Slobode.<br />
14. januar 2011.<br />
Legenda: Srbo Stamenkovi}<br />
dion treba da nosi ime Srboquba<br />
Stamenkovi}a. Na taj na~in<br />
U`ice bi se dostojno odu`ilo<br />
fudbalskom magu. U tome o~ekuju<br />
potpunu podr{ku Grada U`ica i<br />
{ire javnosti. Inicijativa je<br />
upu}ena i na adrese fudbalskog<br />
kluba Sloboda Point Sevojno,<br />
Fudbalskom savezu Zlatiborskog<br />
okruga, Op{tinskom fudbalskom<br />
savezu U`ice i Sportskom<br />
savezu U`ice.<br />
Z. \okovi}<br />
спорт<br />
ponovo na Zlatiboru, i nadam<br />
se da }u ba{ ovde u narednom<br />
periodu braniti ili osvajati<br />
titule. Ovo okupqawe najboqih<br />
boksera iz zemaqa biv{e Jugoslavije<br />
je odli~an potez, i verujem<br />
da }e publika u`ivati. –<br />
Vojislav Jawi}, direktor<br />
hotela „Palisad“ je izrazio<br />
zadovoqstvo {to }e gosti Zlatibora<br />
imati {ta da vide, a bokseri<br />
Milan Piperski, Predrag<br />
Rado{evi}, Adnan Buharlija i<br />
Veselin Kocoski su izrazili<br />
Spremni za borbu<br />
spremnost da se bore i ostvare<br />
pobede.<br />
Obezbe|ena je posebna scenografija<br />
i rasveta koje su sastavni<br />
deo ovakvih manifestacija.<br />
I evo godine o~ekuje se da u<br />
prvim redovima do ringa budu<br />
poznati sportiti, glumci i estradne<br />
zvezde. Wihova imena su<br />
jo{ uvek tajna za javnost, jedino<br />
je izvesno da }e me|u wima biti<br />
bokserske legende Tadija Ka~ar<br />
i Dragomir Vujkovi}.<br />
Z. \.<br />
PROGLA[ENI NAJBOQI SPORTISTI<br />
BAJINE BA[TE<br />
Nagra|eni sportisti<br />
Титула фудбалеру<br />
Стојановићу<br />
Fudbaler Sloge Nemawa Stojanovi} – Keri najboqi je<br />
sportista Bajine Ba{te, a Sloga najuspe{niji klub u<br />
pro{loj godini, odluka je `irija Op{tinskog sportskog saveza. FK<br />
Sloga, s tradicijom dugom sedam decenija, iako novajlija u Srpskoj<br />
ligi u grupi Zapad, polusezonu zavr{ila je trijumfalno ubedqivim<br />
vo|stvom na tabeli sa ~etiri boda prednosti u odnosu na drugoilasirani<br />
Rudar iz Kostolca. Za najboqeg trenera progla{en<br />
je Ratko Veselinovi}, u~iteq kadeta Sloge, s kojima je osvojio<br />
titulu jeseweg prvaka Zlatiborske lige. Najboqa sportiskiwa je<br />
kajaka{ica Ivana Ili}, ~lanica Kajak kluba Drina, osvaja~ brojnih<br />
medaqa na doma}im i internacionalnim turnirima na divqim vodama.U<br />
kategoriji juniora epitet najuspe{nijih poneli su kajaka{<br />
Bogdan Stojanovi} i Du{ica Mati} iz KK Omladinac, a najboqi<br />
kadeti su Radovan An|i} iz Kajak kluba Drina i Jelena Bogdanovi}<br />
iz Karate kluba Omladinac.<br />
R.B.<br />
29
TURNIR U MALOM FUDBALU „ DU[KO<br />
GLIGORI]- BOSANAC“<br />
Додељени пехари<br />
и награде<br />
Ivawica: Krajem pro{le<br />
godine u {kolskoj hali u Crwevu<br />
odr`an je VII tradicionalni<br />
memorijalni turnir u malom fudbalu<br />
„Du{ko Gligori} - Bosanac“.<br />
Turnir je okupio 1 ekipa koji<br />
su se takmi~ili raspore|eni u<br />
~etiri grupe. Pobednik turnira<br />
je ekipa Kafe Roma plus koja je<br />
u finalu slavila pobedu protiv<br />
Kafe Talija.<br />
Najboqima su pripali pehari<br />
i vredne nov~ane nagrade.<br />
Za igra~a turnira progla{en je<br />
Kraqevo. Hala sportova.<br />
Gledalaca: 500. Sudije: ^ukalovi}<br />
(Beograd), Dimovski (Kraqevo),<br />
Oqa~i} ( Beograd).<br />
SLOGA: Popovi} 14, Borov~anin<br />
2, Razi} 4, Jovi} 1 ,<br />
Bo`ovi} 19, Ja}ovi} , Gavranovi}<br />
8, Trivunovi} 20, Vlahovi}<br />
4, Dimitrijevi}, Veli~kovi} 4,<br />
Topolovi}.<br />
SLOBODA: An|i} 19, Mi}e-<br />
Pobedni~ka ekipa Kafe Roma plus<br />
Miloje [ar~evi} iz ekipe Kafe<br />
\eneral. Najboqi strelac<br />
turnira je Bojan Zu~kovi} iz<br />
pobedni~ke ekipe, dok je najboqi<br />
golman \or|e Jovanovi} iz<br />
„Kafe Talija“. Prijateqima i<br />
sponzorima su uru~ene zahvalnice<br />
i priznawa, a organizatori<br />
su obe}ali da }e se i naredne<br />
godine potruditi da turnir protenke<br />
u fer i korektnoj borbi, i<br />
da se okupi jo{ vi{e u~esnika.<br />
KO[ARKA[KA LIGA SRBIJE- 15. KOLO<br />
SLOGA - SLOBODA 91:69<br />
(21:20, 16:16, 23:14, 31:19)<br />
OTI[LI<br />
QUBOJEVI]<br />
I MARKOVI]<br />
Zbog finansijskih problema,<br />
iako je klub `eleo,<br />
nisu uspeli da zadr`e dvojicu<br />
standardnih u postavi<br />
Bojana Qubojevi}a koji je<br />
oti{ao u Crnu Goru, kao i<br />
Milo{a Markovi}a koji<br />
se odlu~io za Rumuniju. U<br />
izmewenom sastavu, KK Sloboda<br />
ima samo jedan ciq, a<br />
to je opstanak u ligi.<br />
vi} 11, Petronijevi} 8, Arsi} 2,<br />
Fekete 14, Jevtovi} 6, Tasi} 1,<br />
Mari} , \uri} 5, P. Kutle{i},<br />
Bikovi}, D. Kutle{i}.<br />
Ekipe su se smewivale<br />
u vo|stvu bez neke ve}e prednosti<br />
samo u prvih 25 minuta.<br />
Tada je na scenu stupio plejmejker<br />
doma}ih Stefan Jovi}, kod<br />
rezultata 47:47, vezao dve trojke<br />
i to je pokrenulo ceo tim.<br />
U`i~ani do kraja susreta nisu<br />
uspeli da preokrenu rezultat.<br />
Trener Milo{ Obrenovi}<br />
nakon utakmice bio je vidno<br />
razo~aran:<br />
- U ovom promewenom sastavu<br />
vi{e i boqe nismo mogli.<br />
Dr`ali smo se samo u prvih<br />
25 minuta, a onda dozvolili<br />
doma}inu da se razigra. Sloga je<br />
{utevima sa distance prelomila<br />
utakmicu i na kraju slavila<br />
zaslu`enu pobedu.-<br />
U narednom kolu U`i~ani<br />
na svom terenu do~ekuju ekipu<br />
Mega Vizure.<br />
Z. \.<br />
спорт<br />
I. S.<br />
ATLETIKA- 18. NOVOGODI[wA TRKA NA<br />
U[]U<br />
Данијел Вукајловић<br />
победник<br />
Tradicionalna 17. po redu Novogodi{wa trka<br />
op{tine Novi Beograd, odr`ana je 31. decembra<br />
na U{}i, u organizaciji AK Maratonac. U<br />
trci seniora trijumfovao je Danije Vukajlovi}<br />
~lan Mladosti iz U`ica<br />
Na – 9 stepeni, u glavnoj trci<br />
du`ine 7, 7 km od 29 takmi~ara,<br />
Danijel Vukajlovi} je bio najbr`i i<br />
prvi pro{ao kroz ciq ostvariv{i<br />
vreme 2 :29,6. Drugo mesto pripalo<br />
je Miroslavu Komar~evi}u iz Crvene<br />
Zvezde, dok je tre}e mesto osvojio<br />
Sreten Ninkovi} iz Uba.<br />
- Bilo je to posledwa trka za<br />
2010. godinu i drago mi je {to sam<br />
zabele`io pobedu. Tr~ala se staza u<br />
du`ni oko 8000 metara u pravcu Zemuna,<br />
do restorana Venecija i nazad<br />
do U{}a. Konkurencija je bila `estoka.<br />
Mogu re}i da sam novogodi{wu<br />
trku tr~ao mnogo puta, uvek sam bio<br />
blizu pobede, ali tek sada sam uspeo<br />
da prvi pro|em kroz ciq. Presre}an<br />
sam- rekao je za Vesti, Danijel Vukajlovi}<br />
i dodao:<br />
- Uspehu je dosta „kumovao“ i<br />
period dobrih treninga pre trke,<br />
tako da sam popuno spreman da nastavim<br />
reprezentatvne pripreme u<br />
Ulciwu. @elim da se dobro pripremim<br />
za predstoje}u sezonu i da<br />
istr~im jo{ koji dobar rezultat,<br />
jer moram te{ka srca re}i da }u se<br />
jo{ samo ovu sezonu profesionalno<br />
Атлетски клуб Ужице<br />
Danijel Vukajlovi} najavio<br />
povla~ewe iz atletike<br />
baviti atletikom, a nakon toga }u se<br />
pozdraviti sa stazom - otkriva svoje<br />
planove Vukajlovi}.<br />
Z. \.<br />
Na tradicionalnoj novogodi{wnoj trci „U{}e 2010“, odr`anoj u<br />
Beogradu, ~lanovi AK U`ice postigli su zapa`ene rezultate. U trci<br />
starijih pionira na 1000 m Uro{ Kutle{i} je osvojio prvo mesto, a Stefan<br />
Milovanovi} peto. U trci mla|ih pionirki na 500 m Emina Marmarac<br />
je osvojila prvo mesto, dok je Bojana Milovanovi} zauzela drugu<br />
poziciju. U trci juniora na 000 m Stefan Jovanovi} je osvojio tre}e<br />
mesto, a kod seniorki na 8 000 m Ana Sekuli} je osvojila ~etvrto mesto.<br />
R. V.<br />
PISMO ^ITALACA<br />
INICIJATIVA ZA ODR@AVAwE<br />
U@I^KOG MARATONA<br />
Atleti~ar „Mladosti“ Nemawa Cerovac, na Evropskom prvenstvu<br />
u Portugaliji osvojio je drugo mesto i time se pridru`io slavnim prethodnicima<br />
Oliveri Jevti} i Slavku Kuzmanovi}u koji su na najlep{i<br />
na~in afirmisali U`ice i reprezentovali svoju zemqu.<br />
Prirodno bi bilo da i Grad U`ice bude doma}in i organizator<br />
najve}e i najmasovnije sportske manifestacije maratona.<br />
Pored sportskog karaktera- manifestacije dati {iri okvir<br />
gde bi Grad U`ice promovisao svoje turisti~ke i priodne potencijale.<br />
Maraton bi mogao da se odr`i u maju ili na jesen u oktobru, u<br />
vreme trajawa {kolske godine da bi i u~enici svojim u~e{}em doprineli<br />
masovnosti.<br />
Da bi privukli poznate atleti~are i promotere iz inostranstva<br />
trebalo bi uz pomo} sponzora obezbediti pristojne nagrade. Uz<br />
maratonsku, uli~nu trku u program uvrstiti „ trku zadovoqstva“ na 5.000<br />
metara, gde bi pravo u~e{}a imali svi koji to `ele bez prijavqivawa i<br />
pobednika, trka manifestacionog karaktera.<br />
Petar Ristanovi}<br />
0 14. januar 2011.
lub ritmi~ke gimnas-<br />
Ktike Gracija iz U`ica<br />
i gimnasti~ki klub Po`ega organizovali<br />
su od 2. do 12. januara<br />
na Zlatiboru Me|unarodni<br />
zimski kamp u ritmi~koj gimnastici.<br />
U okviru kampa u sportskoj<br />
dvorani Wai tai, odr`an je<br />
i me|unaordni turnir Gracija<br />
2011:<br />
Pavle Stefanovi}, predsednik<br />
KRG Gracija iz U`ica,<br />
isti~e za Vesti da su kao<br />
doma}ini prezadovoqni i<br />
odr`anim turnirom, ali i celokupnim<br />
kampom:<br />
Mi svake godine organizujemo<br />
na Zlatiboru novogodi{wi<br />
kamp ritmi~ke gimnastike a ujedno,<br />
u okviru kampa i turnir koji<br />
je trajao dva dana. Na turnir u je<br />
nastupilo 120 takmi~ara iz pet<br />
klubova iz Rusije, dva iz Bosne<br />
i Hercegovine, kao i Gracija iz<br />
U`ica, GK iz Po`ege i Kis iz<br />
Mladenovca. Atmosfera na kampu<br />
je izvrsna, pa se sve to prenelo<br />
i na turnir koji je imao i svoj<br />
takmi~arski i revijalni deo.<br />
Konkurencija je bila izuzetno<br />
jaka, a Ruskiwe su dokazale<br />
da su i daqe neprikosnovene u<br />
ovom sportu- pri~a Stefanovi}<br />
i dodaje:<br />
- Na{e go{}e iz Rusije su<br />
osvojile u skoro svim disciplinama<br />
zlatne medaqe , ali<br />
i na{e devoj~ice su pokazale<br />
zavidan nivo ume}a. Ruskiwe<br />
jesu bile najboqe, ali je ovaj<br />
turnir, i uop{te kamp koji organizujemo<br />
evo ve} pet godina<br />
na Zlatiboru, dobra prilika za<br />
na{e takmi~arke da vide gde su<br />
i naravno da mnogo toga nau~e od<br />
wih.<br />
14. januar 2011.<br />
Iva Simi}, Mina Gardi} i<br />
Milica Jeveri~i}, su svakako<br />
imena koja treba zapamtiti,<br />
ali i one }e dugo pamtiti ovo<br />
takmi~ewe i kamp na kome su im<br />
treninge vodili treneri<br />
iz Rusije. Ka`u da<br />
su treninzi naporni,<br />
ali se niko nije `alio<br />
jer su sve malene<br />
gimnasti~akre htele i<br />
ne{to novo da nau~e.<br />
A kada se taj radni deo<br />
zavr{i, onda dobri<br />
doma}ini iz Gracije<br />
povedu goste u obilazak<br />
Zlatibora i okoline.<br />
спорт<br />
TURNIR RITMI^KE GIMNASTIKE GRACIJA, ZLATIBOR 2011<br />
Неприкосновене Рускиње<br />
U hali sporotva WAI TAI na Zlatiboru je odr`an me|unarodni turnir u ritmi~koj gimnastici,<br />
Gracija 2011. U~estvovalo je 120 takmi~ara iz Rusije, Bosne i Hercegovine i Srbije<br />
Zajedni~ka fotografija za uspomenu<br />
Male Gracije<br />
Stizali su i do bazena u Ova~ar<br />
Bawi, Drvengrada u Mokroj Gori,<br />
obilazili obli`we manastire i<br />
jednostavno bili odu`evqeni.<br />
Angelina Karmazina, predsednik<br />
CSK-a iz<br />
Moskve je prvi<br />
put u Srbiji i na<br />
Zlatiboru:<br />
- Zadovoqna<br />
sam turnirom jedino<br />
{to je sala<br />
bila malo hladna.<br />
Prijatno sam<br />
iznena|ena i {to<br />
vi u Srbiji imate<br />
dobre gimnasti-<br />
~arke. Ova mala<br />
Iva Simi} je imala<br />
odli~an nastup<br />
i ima potencijala.<br />
Mi smo<br />
doveli i dve na{e<br />
Lepo je biti gimnasti~arka!<br />
reprezentativke iz Moskve,<br />
tako da je za decu to bila prilika<br />
pre svega da se dru`e i<br />
steknu nova prijateqstva, ali<br />
i da naporno treniraju i ne{to<br />
novo nau~e. I slede}e godine<br />
}emo do}i ponovo i dove{}emo<br />
jo{ vi{e klubova iz na{e<br />
zemqe.<br />
Angelina Karmazina je<br />
prvi put u Srbiji i na Zlatiboru.<br />
Priznaje da je odu{evqena i<br />
prirodom i qubazno{}u qudi na<br />
Zlatiboru. Raduje se {to su imali<br />
vremena da posete i obli`wa<br />
mesta, da idu na ekskurzije, tako<br />
da su utisci upotpuweni. Go{}a<br />
iz Moskve je tako|e obe}ala da<br />
}e nekoliko gimnasti~arki iz<br />
Srbije pripremati za u~e{}e na<br />
Olimpijskim igrama.<br />
Z. \okovi}<br />
1
KO[ARKA[KI TURNIR STUDENATA U<br />
VALENSIJI<br />
Рубежановић водио<br />
до тријумфа<br />
Valensiji je nedavno od-<br />
U r`an studentski internacionalni<br />
ko{arka{ turnir.<br />
U~estvovalo je 16 ekipa iz vi{e<br />
zemaqa Evrope, a pobednik turnira<br />
bila je ekipa beogradskog Fakulteta<br />
sporta i fizi~kog vaspitawa. Kapiten<br />
ekipe bio je U`i~anin Marko<br />
Rube`anovi}, koji je uz trenera<br />
Stefana Kova~evi}a, predvodio<br />
„difovce“ do pobede i kona~nog trijumfa.<br />
Oni su u finalu savladali<br />
ekipu Ekonomskog fakulteta iz Beograda.<br />
Tokom boravka u [paniji na{e<br />
ko{arka{e je ugostio reprezentati-<br />
Savanovi}<br />
i Rube`anovi}<br />
U`i~anin Marko Rube`anovi}, student<br />
druge godine Fakulteta sporta i fizi~kog<br />
vaspitawa bio kapiten ekipe koja je u Valensiji<br />
osvojila prvo mesto. Osvojili zlatnu<br />
medaqu i ostavili odli~an utisak. Dobar<br />
doma}in na{im studentima ko{arka{ima<br />
bio reprezentativac Du{ko Savanovi}<br />
vac Srbije, Du{ko Savanovi} ~lan<br />
Valensije, koja je izborila plasman<br />
me|u 16 najboqih ekipa Evrolige.<br />
Kao mali znak pa`we Rube`anovi}<br />
je Savanovi}u poklonio dres svoje<br />
ekipe a ovaj se revan{irao ulaznicama<br />
za utakmicu u Evroligi izme|u<br />
Valensije i milanskog Armani Hinsa.<br />
Zanimqivo je da su ovu<br />
pobedni~ku titulu studenti posvetili<br />
nedavno preminulom profesoru<br />
Srbu Jankovi}u, jedinom doktoru<br />
sportskog novinarstva u Srbiji.<br />
Z. \.<br />
TENIS SE U SRBIJI NAJRANIJE IGRAO<br />
U PRIBOJU, 12. GODINA PRE BEOGRADA<br />
Прибој уз раме Вимблдону!<br />
Zvu~i gotovo neverovatno, ali je istinito – tenis u Srbiji najpre se<br />
igrao u Priboju, on se ovde igrao ~ak 12. godina pre Beograda. Uz ovo, jo{<br />
neverovatnije zvu~i da se prvi me|unarodni teniski turnir organizovao<br />
u predgra|u Londona Vimbldonu 1877. godine, a u Priboju je odr`an teniski<br />
turnir odmah posle Vimpldona 1880. godine i kao i Vimbldon, imao je<br />
me|unarodni karakter! I kako to obi~no biva, Priboj je davne 1929. godine<br />
ostao bez teniskog igrali{ta i – nema ga ni danas, iako se u ovom gradu<br />
ve} nekoliko godina grupa sportskih entuzijasta organizuje Priboj open.<br />
Istorija, se}awe i enciklopedija „Larus“, ka`u da je odmah nakon Berlinskog<br />
kongresa Austrougarska zaposela Priboj, Prijepoqe i Pqevqa, gde je<br />
napravila svoje garnizone. Tako su se u Priboju, uz austrougarski garnizon<br />
na delu Priboja koji se zove Zelenac, naravno u to vreme ovde je bila {iroka<br />
poqana uz reku Lim, izgra|eni su stanovi za oficire, ~etiri kasarne,<br />
po{ta, pekara i sportski tereni. Teren za tenis po~eli su da prave 1879.<br />
godine, a zavr{ili su ga naredne godine, u preciznim dimenzijama kako stoji<br />
u „Larusovoj” enciklopediji, kao i onaj na Vimbldonu. Pribojci su dobili<br />
igrali{te dvanaest godina pre Beogra|ana, koji su tenis po~eli da igraju<br />
na Kalemegdanu.<br />
спорт<br />
STREQA[TVO<br />
Одређени путници за<br />
турнир у Минхену<br />
elektor Zoran Stojiqko-<br />
Svi}, odredio je reprezentativce<br />
za turnir u Minhenu, najja~i<br />
u ovom delu sezone, od 26. do 29<br />
januara koji, po tradiciji svim nacionalni<br />
selektorima slu`i kao<br />
najboqa kontrola pred [ampionat<br />
Evrope vazdu{nim oru`jem ~iji je<br />
doma}in italijanski grad Bre{a od<br />
1. do 7. marta. Na listi se nalazi i<br />
U`i~anin Andrija Zlati} ~lan SD<br />
Aleksa Dejovi}.<br />
U stru~nom {tabu su, uz selektora<br />
Stojiqkovi}a, i Ivan Kvasnevski<br />
(trener za pi{toq), Aleksandra<br />
Ivo{ev (trener za pu{ku) i Ivan<br />
Manojlovi} (trener za pu{ku – mla|e<br />
kategorije).<br />
Takmi~ewe }e pratiti i li~ni<br />
treneri strelaca Pavle Zlati},<br />
Jelena Arunovi}, Dragan Donevi},<br />
Miribana Maksimovi}, Goran Mikec<br />
i Boban Markovi}.<br />
- Za Mirosavqeva, Pletikosi-<br />
}a, Markovi}a, Stefanovi}a, Lidiju<br />
Mihajlovi}, Andreu Arsovi}, Ivanu<br />
Maksimovi}, Mikeca, Zlati}a,<br />
Jasnu [ekari}, Zoranu Arunovi},<br />
Bobanu Veli~kovi}, selektora<br />
Stojiqkovi}a i trenera reprezentacije<br />
Kvasnevskog, kao i za li~ne<br />
Zlati} spreman za nove uspehe<br />
trenere strelaca, tro{kove za ovaj<br />
turnir snosi}e Olimpijski komitet<br />
Srbije jer se radi o kategorisanim<br />
takmi~arima - istakao je generalni<br />
sekretar SS Srbije Nenad Petkovi}.<br />
Z. \.<br />
Me|unarodni teniski turniri u Priboju, do Prvog svetskog rata uz<br />
u~e{}e austrougarskih zemaqa, odr`avani su se sve do 1929. godine. Po<br />
okon~awu Prvog svetskog rata sru{ene austrougarske kasarne u Priboju, a<br />
onda su u Priboj do{li jugoslovenski in`eweri i tehni~ari koji su radili<br />
na izgradwi pruge uzanog koloseka od Uvca do Priboja, pa je Priboj<br />
tako dobio `elezni~ku vezu sa Sarajevom i Beogradom. Nestao je teniski<br />
teren preko kojeg je ba{ na mestu gde se nalazila teniska mre`a pre{la<br />
`elezni~ka pruga, a i danas tuda ide `elezni~ka pruga od Beograda ka<br />
Baru. U Priboju u lokalnoj vlasti ka`u da bi bili presretni kada bi Teni-<br />
ski savez Srbije napravio tenisko igrali{te u, na`alost danas jednoj od<br />
najsiroma{nijih op{tina u Srbiji, za tenis se ovde interesuje par stotina<br />
de~aka i devoj~ica i to bi bio pravi poklon gradu gde se tenis najranije<br />
igrao u Srbiji. Pribojci vele da bi bili najsre}niji da tenisko igrali{te<br />
ovom gradu poklone Novak \okovi}, Ana Ivanovi} i Jelena Jankovi}, ako ni<br />
zbog ~ega ono zbog ~iwenice da se po ro|ewu dece u porodili{tu u Priboju<br />
u posledwih nekoliko godina naj~e{}e daju upravo imena na{ih teniskih<br />
velikana – Novaka, Ane i Jelene.<br />
D. Bjelopoqac<br />
2 14. januar 2011.
14. januar 2011.<br />
О Г Л А С И<br />
На основу решења Привредног суда Ужице број 4.Ст.65/10 од 07.07.2010.године о покретању стечајног поступка, Закључка стечајног судије<br />
Привредног суда у Ужицу број 4. Ст.65/10 од 20.08.2010. у складу са чланом 131,132,133., Закона о стечају, стечајни управник стечајног дужника<br />
Ред.<br />
бр.<br />
Предмет продаје покретна и непокретна имовина<br />
Лист<br />
непок.<br />
Кат.<br />
парцела<br />
“ЛУНА” у стечају из ЛУНОВОГ СЕЛА бб.<br />
ОГЛАШАВА<br />
продају имовине јавним прикупљањем понуда<br />
ОПИС Површина<br />
м2<br />
Врста<br />
права<br />
Обим<br />
удела<br />
Почетна<br />
цена<br />
Депозит<br />
1 273 18/2 Њива 5. класе 1,212.00 својина 1/2 128,472.00 25,694.40<br />
2 274 34/2 Шума 4.класе 2,987.00 својина 1/1 253,297.60 50,659.52<br />
3 274 44/2 Земљиште под зградом -објектом 398.00 својина 1/1 12,656.40 2,531.28<br />
4 274 44/2 Земљиште под зградом -објектом 145.00 својина 1/1 4,611.00 922.20<br />
5 274 44/2 Земљиште под зградом -објектом 131.00 својина 1/1 4,165.80 833.16<br />
6 274 44/2 Земљиште под зградом -објектом 28.00 својина 1/1 890.40 178.08<br />
7 274 44/2 Земљиште под зградом -објектом 9.00 својина 1/1 763.20 152.64<br />
8 274 44/2 Пашњак 5.класа 720.00 својина 1/1 38,160.00 7,632.00<br />
9 274 817/1 Воћњак 4.класа 1,343.00 својина 1/1 142,358.00 28,471.60<br />
10 274 44/2 Зграда трговине бр.-1 (по+пр+сп) 800.00 својина 1/1 2,109,400.00 421,880.00<br />
11 274 44/2 Зграда трговине бр.2- (пр) 145.00 својина 1/1 307,400.00 61,480.00<br />
12 274 44/2 Помоћна зграда бр.3- (пр+сп) 434.00 својина 1/1 277,720.00 55,544.00<br />
13 274 44/2 Помоћна зград бр.4-(пр) 9.00 својина 1/1 59,360.00 11,872.00<br />
14 274 44/2 Помоћна зграда бр.5-( пр) 45.00 својина 1/1 19,080.00 3,816.00<br />
15 298 817/3 Земљиште под зградом-објектом 839.00 својина 528/839 26,680.20 5,336.04<br />
16 298 817/3 Згра.зан.услуга бр.1-(пр+пк) 839.00 својина 528/839 889,340.00 177,868.00<br />
17 301 33/4 Земљиште под зградом-објектим 138.00 својина 33/138 4,388.40 877.68<br />
18 301 33/4 пом.зграда бр.1 ( по+пр) 138.00 својина 33/138 292,560.00 58,512.00<br />
19 342 250/1 Земљиште под зградом-објектом 1,178.00 својина 1/1 68,338.20 13,667.64<br />
20 342 250/1 Земљиште под зградом-објектом 971.00 својина 1/1 48,495.00 9,699.00<br />
21 342 250/1 Рудине -њива 3.класе 1,705.00 својина 1/1 712,499.20 142,499.84<br />
22 342 250/1 Рудине -њива 3.класе 1,200.00 својина 1/1 501,465.20 100,293.04<br />
22 342 250/1 Зграда трговине-1 (пр) 1,178.00 својина 1/1 24,973,600.00 4,994,720.00<br />
23 342 250/1 Зграда трговине бр-2 (пр) 971.00 својина 1/1 20,585,200.00 4,117,040.00<br />
24 342 250/4 Рудине остало земљиште 650.00 својина 1/1 34,450.00 6,890.00<br />
25 342 250/4 Рудине остало земљиште 265.00 својина 1/1 14,045.00 2,809.00<br />
26 342 252 Рудине -њива 3.клас 7,138.00 својина 1/1 378,314.00 75,662.80<br />
27 Спортски центар-ЛУНА 254,400.00 50,880.00<br />
28 Магацин -Шиваре 84,800.00 16,960.00<br />
29 Погон за бризгање пластике 26,500.00 5,300.00<br />
30 Радио -ЛУНА-предајник 1,590,000.00 318,000.00<br />
31 Резервоар за инд.воду 212,000.00 42,400.00<br />
32 Далековод за бензинску пумпу 848,000.00 169,600.00<br />
33 Трафо станица за шивару 106,000.00 21,200.00<br />
34 Трафо стан.за бенз.пумпу 1,081,200.00 216,240.00<br />
35 Траф.стан.за управну зграду 424,000.00 84,800.00<br />
36 Котао са инсталацијама 212,000.00 42,400.00<br />
37 Контејнер за смеће 10,600.00 2,120.00<br />
38 Покретна колица за производњу 15,900.00 3,180.00<br />
39 Стабилизатор 212,000.00 42,400.00<br />
40 Метални сто са фијокама-2 комада 1,060.00 212.00<br />
41 метална сталажа са 5 полица 530.00 106.00<br />
42 Сто без фиока-2 комада 636.00 127.20<br />
43 Радни сто метални-дрвени - 2.комада 1,060.00 212.00<br />
44 Ауто огледало 212.00 42.40<br />
45 Кућица за агрегат 21,200.00 4,240.00<br />
46 Чуварска кућица 200,000.00 40,000.00<br />
47 Пластична амбалажа -разна 21,200.00 4,240.00<br />
48 Отпад.кожа,пластика-разна 50,000.00 10,000.00<br />
49 Картонске кутије-разне 600.00 120.00<br />
Процењена вредност није минимално прихватљива ,нити је на ма који<br />
други начин обавезујућа или опредељујућа приликом одређивања висине<br />
понуде.<br />
Понуде се достављају препорученом поштом на адресу -Стојановић<br />
Милан стечајни управник,31000-Ужице Вишеградска-15. закључно са -<br />
28.01.2011.године<br />
Купац трафо станица ,далековода за електричну енергију ,резервоара<br />
за воду мора обезбедити право коришћења струје, воде осталим купцима<br />
имовине сразмерно површинама објеката који су користили струју и воду.<br />
Уплата депозита врши се на текући рачун стечајног дужника<br />
250-4170000045070-16 ЕФГ АД-БЕОГРАД задњи дан за уплату депозита<br />
је - 28.01.2011.године.<br />
Купац је обавезан да потпише изјаву о губитку права на враћање<br />
депозита.Изјава о губитку права на враћање депозита чини саставни део<br />
продајне документације.<br />
Продајна документација откупљује се по цени од 20.000.00 динара<br />
Прихватају се искључиво понуде предате препорученом поштом са<br />
назнаком ‘’ПОНУДА НЕ ОТВАРАЈ".<br />
Јавно отварање понуда обавиће се дана -04.02.2011. године у 12<br />
часова у просторијама стечајног управника у Ужицу, Николе Пашића 18 -а<br />
канцеларија број 7. Позивају се чланови Одбора поверилаца да присуствују<br />
отварању понуда.<br />
Имовина се купује у виђеном стању и може се разгледати након откупа<br />
продајне документације а најкасније до 7 дана пре заказане продаје.<br />
Порези се додају на постигнуту купопродајну цену и падају на терет<br />
купца.<br />
Особа за контакт Стојановић Милан - стечајни управник телефон:<br />
069-60 64 61
СТАНОВИ, КУЋЕ, ПЛАЦЕВИ,<br />
АУТОМОБИЛИ...<br />
PRODAJEM - KUPUJEM<br />
• Prodajem jednosoban stan<br />
u novoj zgradi u centru grada, sa<br />
grejawem, podrumom i terasom od<br />
12 m.<br />
Tel. 516- 089<br />
• PRODAJEM STAN - PO-<br />
SLOVNI PROSTOR, BEOGRAD,<br />
UKWI@EN, SLAVIJA, 8 m2<br />
Tel: 061/64 2640<br />
• Mewam stan u Po`egi od 50<br />
m2 za odgovaraju}i u ^a~ku, po dogovoru.<br />
Kontakt: 064/91-70- 47.<br />
• Prodajem plac na Zlatiboru,<br />
4 ara, naseqe Zova III.<br />
Telefon: 064/ 2256- 60<br />
• Izdaje se dvosoban name{ten<br />
stan u u`em centru grada.<br />
Tel: 064/466 70 88<br />
• Izdajem name{ten jednosoban<br />
stan sa CG u Beogradu.<br />
Tel: 06 / 8 25 2 5<br />
• Prodajem traktor „Toma<br />
Vinkovi}”, 20 ovaca i 10 sviwa od<br />
50 do 60 lg.<br />
Tel: 0 1/581 9 ili 064/ 2 76<br />
704<br />
• Prodajem kompjuter kasu,<br />
vagu, opremu za video nadzor,<br />
profesionalni toster, pe}nicu,<br />
kancelarijski sto, gondolu sa korpama<br />
za vo}e i povr}e<br />
Tel: 060/760 60 90<br />
• Prodajem italijanski<br />
kancelarijski name{taj,<br />
foteqe,stolove, ostalo<br />
Tel: 061 64 26 40<br />
• Prodajem stan-poslovni<br />
prostor, BEOGRAD, ukwi`en,<br />
Slavija,8 m2<br />
Tel: 061 64 26 40<br />
• Prodajem trosoban stan, 65<br />
m2, CG, II sprat<br />
Tel: 066-9-185-015<br />
• Prodajem Zastavu 101 registrovanu<br />
do juna 2011. godine.<br />
Tel. 0 1/519-182<br />
064/64 9247<br />
• Prodajem {iva}u ma{inu<br />
„Slavica“ sa vitrinom i motorom<br />
u dobrom stawu.<br />
Tel: 0 1/519-2 1<br />
• Prodajem plac, pored afaltaiznad<br />
naseqa Marin breg, ispod<br />
Tatinca. Na placu se nalaze<br />
borovi i listopadna {uma. Cena<br />
1000 evra.<br />
Tel: 0 1/521-17<br />
• Vrlo povoqno! Prodajem<br />
„Zastavu 55“ POLI. Godi{te 1991.<br />
Registrovan do septembra 2011.<br />
Novi akumulator, nove zimske<br />
gume. Tel. 064/2088 04 i 0 1/552-<br />
62<br />
• Prodajem dvosoban stan<br />
55m2, Druge proleterske brigade<br />
21 ili izdajem, ili zamena za Beograd.<br />
Telefon: 011/ 227014<br />
• Prodajem „PEUGEOT<br />
206“ 1,1, klima, registrovan do<br />
1 .06.2011.<br />
Tel: 0 1/571-945<br />
• Prodajem dvosoban stan 56<br />
m2, plus velika terasa, CG, interfon.<br />
9. sprat, kod stadiona u<br />
U`icu. 45.000 evra.<br />
Tel: 1/519-71 ili 06 -16-55-<br />
685. zvati od 18 do 22 sata.<br />
• Prodajem RENO – 4, 1991.<br />
godi{te, plin, registrovan do<br />
06.2011.<br />
Tel: 064/2 0 20 49<br />
• Prodajem hitno i povoqno<br />
parcelu (livada i {uma) u<br />
Uzi}ima u blizini magistralnog<br />
puta U`ice – Po`ega.<br />
Tel: 724-6401 i 064/1416941<br />
• Prodajem kamion TURBO<br />
ZETU 8 .12.,5 T, nova cerada,<br />
tubeles gume, registrovan do<br />
06.2011, dobar motor<br />
Cena po dogovoru.<br />
Tel: 065-554-6666<br />
• Prodajem: 2 „francuska“<br />
le`aja, garnituru za sedewe<br />
(tosed i 2 foteqe), 2 niska<br />
sto~i}a, fotequ mojca, trpezarijski<br />
sto.<br />
Hitno zbog selidbe.<br />
Tel: 518- 41 i 06 -82-45-699<br />
• Prodajem lova~ki karabin<br />
kal.. 0-06 potpuno nov sa 80. komada<br />
metaka. Cena povoqna<br />
Tel: 0 1-520- 22 i 06 -875-<br />
1425<br />
• Prodajem gra|evinski materijal<br />
– montu {esnaesticu ili<br />
zamena za drugi gra|evinski materijal.<br />
Tel: 060 0724-20<br />
• Na prodaju trosoban stan od<br />
65 m2, CG, centar<br />
Tel: 066- 9185 015<br />
• Prodajem stan od 26 m2<br />
kod pijace 17.500 i ku}u na Beloj<br />
zemqi na 18 aari, samo 10.000 E.<br />
Tel: 064/61 7-981<br />
• Prodajem plac 9 m2 sa<br />
prizemnom ku}om na polovini<br />
placa u centru U`ica, I zona<br />
(Vi{egraadska) sve ukwi`eno.<br />
Postoji mogu}nost pro{irewa i<br />
izgradwe vi{e eta`a.<br />
Tel: 0 1/519-71 ili 06 -16-<br />
55-685<br />
• Prodajem 4 m bukovih drva,<br />
cena 0 E po kubiku.<br />
Tel: 06 /6 -20-74<br />
• Prodajem ku}u u centru<br />
Sevojna sa 5 ari placa i gara{om.<br />
Komunalno opremqena – kablovska.<br />
ukwi`eno<br />
Tel: 068-55 -846, 066-9 -22-<br />
74 i 064-244-52-21<br />
• Prodajem poslovni prostor,<br />
povr{ine 10 ,86 m2 Bulevar Despota<br />
Stefana 105<br />
Tel: 0 1 510 170<br />
• Prodajem dvosoban stan 74<br />
m2 sa 2 lo|e, cg, I sprat, sre|en,<br />
bez ulagawa, odmah useqiv, podrum<br />
i parking prostor, iznad<br />
bolnice,<br />
Kr~agovo - U`ice<br />
Tel: 064-261 172<br />
• Prodajem gara`u u ulici<br />
Milo{a Obrenovi}a br. 49<br />
Tel: 064 5614110<br />
• Prodajem povoqno persijske<br />
ma~ke<br />
Tel: 061-14- 8-122<br />
• Prodajem TA pe} 4,5 kw sa<br />
postoqem. Magnohrom.<br />
Tel: 064 46-65-991 i 0 1 525-<br />
08<br />
• Prodajem TA pe} 4,5 kw.<br />
M.K:<br />
Tel: 064 95-95-980<br />
• Prodajem auto SUBARU LE-<br />
М А Л И О Г Л А С И<br />
GASY 1.8, pogon na sva 4 to~ka,<br />
1991 god., registrovan do kraja<br />
februara 2011. g.<br />
Tel: 065/645 60 1<br />
• Prodajem: kaveze, prepelice<br />
i wihova lekovita jaja,<br />
ukrasnu `ivinu: fazane, papagaje<br />
Tel: 0 1-551-984 064-68- 8-<br />
956<br />
• Prodajem dvosoban stan u<br />
Uzicu Jug Bogdanova br.1<br />
Tel: 0 1/512-68<br />
• Prodajem drvene police za<br />
kwige ( 2 kom). Povoqno<br />
Tel: 0 1/520-021<br />
• Prodajem ara ravnog placa<br />
na Terazijama (Cerovi}a brdo).<br />
Blizina puta i svih prikqu~aka<br />
Tel: 064-9182806<br />
• Prodajem prizemnu ku}u sa<br />
placem u U`icu, Vi{egradska 21<br />
Tel: 519-71 ili 069- 151- 98.<br />
Zvati posle 15 ~asova.<br />
• Prodajem auto CITROEN Z<br />
X 1.8 i 96.g. odli~an, registrovan<br />
1.800 eura<br />
Tel: 064/2915 948<br />
• Prodajem nezavr{enu ku}u i<br />
50 ari zemqe u Kr~agovu, asfalt,<br />
uvedena struja, voda i stolarija,<br />
su{ara za meso, cisterna metalna<br />
nova od .500 litara.<br />
Tel: 064- 22-09-15 ili 0 1-<br />
518-22<br />
• Na Beloj Zemqi prodajem 7<br />
m oblovine, prete`no beli bor.<br />
Tel: 062/4 1-256, 064/44-797-<br />
52<br />
• Prodajem dvosoban komforan<br />
stan u U`icu, ulica Kraqa<br />
Petra prvog 70a.<br />
Tel: 0 1/520- 24 i 06 19-4 -<br />
8 0<br />
• Prodajem trosoban stan sa<br />
centralnim grejawem 65 m2<br />
Tel: 066-9185015<br />
• Prodajem ili izdajem dvosoban<br />
stan.<br />
Tel: 0 1-517-781 i 064/12-64-<br />
0<br />
• Prodajem ku}u u Lunovom<br />
Selu, 1 kilometara od U`ica, 27<br />
ari placa i pomo}ni objekat. Ulaz<br />
na plac sa glavnog puta. Cena po<br />
dogovoru.<br />
Tel: 0 1/ 51 - 29<br />
• Prodajem dobar klasi~an<br />
dvosoban stan od 60 m2 u centru.<br />
Cena po dogovoru.<br />
Tel: 064-974-64-49<br />
• Prodajem ku}u i tri hektara<br />
zemqe u Karanu. Cena po dogovoru.<br />
Tel: 0 1-518-569 i 0 1-512- 18<br />
• Kupujem o~uvan {poret na<br />
drva – smederevac<br />
Tel: 062/4 1-256, 064/44-797-<br />
52<br />
• Prodajem motokultivator<br />
Labin 14 ks, prikolica i freza.<br />
Tel: 064/65 1 65<br />
• Prodajem ispravqa~e za puwewe<br />
akumulatora za 6 i 12V<br />
Tel: 0 1 525 -08 i 064 466-5-<br />
991<br />
• Popravqam i izra|ujem<br />
ispravqa~e za puwewe traktorskih<br />
i ostalih akumulatora.<br />
Tel: 0 1 525-08 i 064 466-5-<br />
991<br />
• Prodajem polovan {poret<br />
Smederevac i pe} na drva<br />
Tel: 064 0122 198<br />
• Hitno prodajem stan od<br />
55 m2 u ulici Riste Te{i}a 80,<br />
U`ice.<br />
Tel: 060-66- 7 -66<br />
• Hitno Prodajem drva za<br />
ogrev. Cena po kubiku 0 eura.<br />
Tel: 061-6 -44-281<br />
• Hitno Prodajem livadu<br />
od 92 ara kraj asfaltnog puta,<br />
mogu}nost struja i voda. Lokacija<br />
Qubawe – ]iti}i. Cena 2.000<br />
eura.<br />
Tel: 061-6 -44-281<br />
• Kupujem polovan {poret na<br />
drva.<br />
Tel: 064 1 00 922 i 56 -787<br />
• Prodajem `enku dobermana,<br />
staru godinu dana.<br />
Tel: 512-578 i 064 15 11 88<br />
• Kupujem TA pe} – Magnohrom<br />
Kraqevo od 2,5 kw<br />
Tel: 064/918 2806<br />
• Prodajem ku}u u Sevojnu<br />
2 ara placa, legalizovana, CG<br />
kablovska, 2 0 m2.<br />
Tel: 060-514-68-08<br />
• Prodajem dvosoban stan sa<br />
parnim grejawem.<br />
Tel: 061/14- 8-086<br />
• Prodajem plac u Poto~awu,<br />
povr{ina 20 ari, pored asfaltnog<br />
puta, mogu}i svi prikqu~ci.<br />
. Tel: 0 1/546-411<br />
• Prodajem plac na Beloj<br />
Zemqi<br />
Tel: 0 1/518-818<br />
• Prodajem klavijature JA-<br />
MAHA PSR-172. Novo i povoqno.<br />
Uz klavijature ide i posebno<br />
postoqe.<br />
Tel: 0 1/517-864 ili 06 /78-<br />
4-544<br />
• Prodajem halu 14 h 6m sa industrijskom<br />
strujom, na placu od<br />
2 ara, koji je ravan i ogra|en.<br />
Tel: 064/121-99-15<br />
• Prodajem placeve i parcelu<br />
na sun~anoj strani Tare za<br />
sportski, zdravstveni i zabavni<br />
turizam. Blizu hoteli, aerodromi,<br />
dozvoqena gradwa. Zvati od<br />
14-16 ~asova na telefon: 0 1/515-<br />
0<br />
• Kupujem TA pe} 2 kw.<br />
Tel: 554-7 1<br />
• Prodajem lokal u<br />
tr`nom centru ’’Moda’’ u<br />
U`icu. Tel: 06 /612-5 7<br />
IZDAJEM<br />
• Izdajem lokal u glavnoj<br />
ulici u bloku C povr{ine 6<br />
m2 plus 27 m2<br />
Tel: 065/4 1 272<br />
• Izdajem jednosoban stan u<br />
zgradi, CG, Sevojno.<br />
Tel: 064/208-25-95<br />
• Izdajem lokal od 100 m2 i<br />
ba{tu od 150 m2 sa komplet opremom<br />
za ugostiteqstvo i trgovinu u<br />
centru grada, ulica Lipa br.1<br />
Lokal mo`e za sve namene,<br />
trgovinu, banku, apoteku i lekarsku<br />
ordinaciju.<br />
Tel: 064- 22-09-15 i 0 1-518-<br />
22<br />
• Izdajem lokal u T.C.J.<br />
GARA@A II sprat 17m2 name{ten<br />
sa stvarima za kancelariju na<br />
sun~anoj strani. Cena 60 E.<br />
Tel: 064- 5 5-4-804<br />
• Mewam stan u U`icu za<br />
^ajetinu<br />
Tel: 561-659 i 065-66-24-788<br />
• Izdajem kancelarije u ul. K.<br />
Lazara<br />
Tel: 06 /6 -20-74<br />
4<br />
14. januar 2011.
• Izdajem sobu u centtru grada<br />
za u~enike i studente, povoqno.<br />
Tel: 519-684 i 065 645 69 29<br />
• Izdajem stan na Rakijskoj<br />
pijaci kod Istorijskog arhiva,<br />
ulica Neranxi}eva br.1<br />
Tel: 519 – 448 i 064 2706 706<br />
• Izdajem lokal 5 m2 na<br />
Sewaku pored apoteke Povoqno.<br />
Tel: 564-016 i 565-40<br />
• Izdajem name{ten jednosoban<br />
stan sa CG, Fontana, Novi<br />
Beograd<br />
Tel: 062/295912 i 011/2675-<br />
469<br />
• Izdajem sprat u ku}i (trosoban<br />
stan) u Turici sa dvori{tem<br />
i gara`om.<br />
Tel: 0 1 524 282 I 06 872<br />
0576<br />
• Izdajem name{tenu garsoweru<br />
0 m2 u zgradi sa CG na Rakiskoj<br />
pijaci<br />
Tel: 064-1777-122<br />
• Izdajem stan studentima.<br />
Garsowera. Tel. 06 -612-5 7<br />
• Izdajem neneme{ten jednosoban<br />
stan u ul. Vidovdanskoj.<br />
zvati posle 16 h.<br />
Tel: 0 1 522-721<br />
• Izdajem jednosoban name-<br />
{ten stan sa CG kod Rakete<br />
Tel: 064- 77-00-99<br />
• Izdajem garsoweru u zgradi<br />
sa parnim grejawem u Sevojnu povoqno.<br />
Tel: 064/61-2 -9 7<br />
• Izdajem name{tenu sobu za<br />
1-2 osobe, kuhiwa, kupatilo, zaseban<br />
ulaz.<br />
Tel: 518-2 8 , 064-9 67 95<br />
• Izdajem gara`e u strogom<br />
centru grada.<br />
Tel: 064-146-16-16<br />
• Izdajem sobu<br />
Tel: 064-569-7071<br />
• Izdajem sobu za jednu devojku,<br />
upotreba kuhiwe i kupatila<br />
TA pe} – u u`em centru grada.<br />
Tel: 065-51 -7500<br />
• Izdajem dvosoban stan u Jug<br />
Bogdanovoj ulici.<br />
Tel: 065/511-4 -11<br />
• Izdajem dvosoban name{ten<br />
stan u U`icu, za porodicu ili<br />
u~enice.<br />
Tel: 857- 19 od 7 do 9 i 21 do<br />
2 ~asa<br />
• Izdajem jednosoban stan<br />
Tel: 0 1 521461, 06 /7 150 7<br />
• Izdajem name{tenu garsoweru,<br />
u zgradi sa parnim grejawem<br />
sve novo, renovirano.<br />
Tel: 064- 84-10-55<br />
• Izdajem stan za studente u<br />
U`icu. Tel: 06 /612-5 7<br />
• Izdajem stan sa parnim grejawem<br />
u~enicama ili studentkiwama<br />
Tel. 064/1 7-10-79<br />
• Izdajem name{ten stan u<br />
Kara|or|evoj ulici na Dovarju, 50<br />
m2, za u~enike i studente, zaseban<br />
ulaz, cg<br />
Tel: 064/44- 8- 87<br />
• Izdajem name{tenu sobu<br />
u centru grada za jednu ile dve<br />
u~enice-studentkiwe, TA, grejawe.<br />
Tel: 0 1/519- 22 ili 064/20-<br />
46-506<br />
• Mewam jednosoban stan<br />
u Sevojnu sa grejawem za odgovaraju}i<br />
u U`icu<br />
Telefon:064/494-55-71<br />
• Izdajem u~enicima i studentima<br />
name{tenu dvokrevetnu<br />
sobu u U`icu, zaseban ulaz, sa<br />
14. januar 2011.<br />
centralnim grejawem, kuhiwom i<br />
kupatilom.<br />
Tel: 0 1/541-545 ili 064/846-<br />
78-75<br />
• Izdajem name{ten stan<br />
u~enicama ili studentkiwama.<br />
Kara|or|eva ulica.<br />
0 1/571-857 ili 064/122-01-55<br />
• Izdajem gara`u (struja i<br />
voda) u Beogradskoj br. 20. Pogodna<br />
za magacin.<br />
Tel: 064/964-5588<br />
• Izdajem name{tenu sobu u<br />
centru grada za u~enicu – studentkiwu.<br />
Telefon: 0 1/ 519- 22<br />
• Izdajem dvosoban prazan<br />
stan u zgradi 54 m2, sa parnim grejawem.-<br />
Kara|or|eva, Dovarje.<br />
Tel: 0 1/56 -25<br />
• Izdajem name{tenu sobu za<br />
dve u~enice ili studentkiwe u<br />
Ul. Jovana Du~i}a 24.<br />
Tel: 517-247 ili 064/66-22-<br />
68<br />
• Izdajem luks garsoweru u<br />
centru Beograda. Cena 250 e.<br />
Tel: 064/115-97-25<br />
• Studentima povoqno izdajem<br />
jednosoban stan u centru Beograda<br />
- TA grejawe.<br />
Tel: 062/854-17-71<br />
• Mewam dvosoban komforan<br />
stan od 48 m2 u U`icu za<br />
odgovaraju}u ku}u.<br />
Tel: 064/448-72-82<br />
• Mewam stan u centru<br />
Aleksi}a most, III sprat, centralno<br />
grejawe, lift, podrum, terasa<br />
za ku}u za dve stambene jedinice<br />
- dva mawa stana<br />
Tel: 0 1/ 519- 27 ili<br />
060/519- 2-70<br />
• Izdajem stan - poslovni<br />
prostor, visoko prizemqe, CG,<br />
centar U`ica, parking.<br />
Tel: 011/ 1-60- 07 od 17-19h<br />
ili 06 /71-79-922<br />
• Izdajem dvosoban name-<br />
{ten, za dvoje, troje, porodicu,<br />
{iri centar - Stari grad<br />
Tel: 0 1/551-714 ili 064/150-<br />
62-18, 06 /8 -56-855.<br />
• Potrebna garsowera u Beogradu,<br />
centar, sa CG i telefonom.<br />
Tel: 065/46-89-087<br />
• Izdajem jednokrevetnu sobu<br />
sa upotrebom kuhiwe, za u~enike<br />
ili studente.<br />
Tel. 064/ 56-56-72<br />
• Izdajem lokal u centru<br />
Po`ege<br />
Tel: 065/46-89-087<br />
• Izdajem jednosoban name-<br />
{ten stan sa CG, za u~enike, studente<br />
ili zaposlene osobe.<br />
Tel: 0 1/517-042 ili 060/099-<br />
57-89<br />
• Izdajem povoqno name{tenu<br />
sobu za devojke.<br />
Tel. 0 1/520-275<br />
• Izdajem jednosoban<br />
name{ten stan u zgradi sa telefonom,<br />
TA grejawe, ul. Heroja<br />
Jerkovi}a.<br />
Tel: 064/ 44-8 -24<br />
• Izdajem dvosoban – trosoban<br />
nename{ten stan u najlep{em<br />
delu grada.<br />
Tel: 0 1/521- 40<br />
• Potreban name{ten jednosoban<br />
stan u Beogradu za dve studentkiwe.<br />
Tel: 06 / 8467 954<br />
М А Л И О Г Л А С И<br />
PREDUZE]E ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU<br />
I ZAPO[QAVAwE OSOBA SA INVALIDITETOM<br />
“BUDU]NOST”<br />
U RESTRUKUIRAwU D.O.O.<br />
SEVOJNO, DRAGA^EVSKA BB,<br />
USLUGE<br />
� Dr`im ~asove gitare.<br />
Zvati, posle 18 h, na telefon<br />
064 - 0 -46 -720<br />
• ^istim stanove, lokale,<br />
apartmane, gledam stare osobe<br />
do{ivotno.<br />
Tel: 066-96-77-9<br />
• Potrebna cimerka za `ivot<br />
u dvosobnom stanu sa parnim grejawem,<br />
ve{ ma{inom, fiksnim<br />
telefonom i drugim pogodnostima.<br />
Stan se nalazi u blizini<br />
Skup{tina Preduze}a<br />
КОНКУРС<br />
Naziv radnog mesta:<br />
Direktor na mandatni period od 4 godine<br />
broj izvr{ilaca: 1<br />
Iskustvo: najmawe godine u struci<br />
Uslovi: VII/1 stepen strune spreme ekonomskog,<br />
pravnog, ma{inskog, gra|evinskog ili<br />
tekstilnog smera<br />
Da ne postoje zakonske smetwe za vr{ewe<br />
poslovodne funkcije<br />
Konkurs traje 10 dana od dana objavqivawa<br />
Prijave se podnose na adresu Preduze}a.<br />
Uz prijavu potrebno dostaviti Program rada i poslovawa<br />
u mandatnom periodu.<br />
U~iteqskog fakulteta.<br />
Tel: 0 1 524 0 2 i 064 47 27<br />
26<br />
• Nudim odgovaraju}u pomo}<br />
starim qudima i osobama koje<br />
imaju pote{ko}a u samostalnom<br />
obavqawu svakodnevnih poslova.<br />
Tel: 0 1/518- 06 i 064/61- -<br />
082<br />
• Potrebna `ena za pomo} u<br />
ku}i i negu devojke<br />
Tel: 0 1/519-676<br />
• Engleski jezik, prevodim u<br />
oba smera i dr`im ~asove.<br />
Tel. 064/ 27-88-771<br />
• Dr`im ~asove klavira.<br />
Tel: 064/291-57-57<br />
ВЕСТИ ОГЛАСНО<br />
031/513-261<br />
^ITUQE, MALI OGLASI, OBAVE[TEwA,<br />
PRIMAJU SE DO SREDE<br />
U 14 ^ASOVA<br />
cene oglasnog prostora<br />
1/1 7.200 din.<br />
1/2 4.000 din.<br />
1/4 2.400 din.<br />
1/8 1.300 din.<br />
1/16 500 din.<br />
5
U ~etvrtak, 6. januara, navr{ile su se 22 tu`ne godine<br />
od smrti<br />
DOBRIVOJA IRI]A<br />
1936 - 1989.<br />
I daqe tugu u srcu krijemo osmehom na licu !<br />
Vole te tvoji najmiliji:<br />
supruga Radomirka, k}erke Vera i Zorica<br />
sa porodicama<br />
Ч И Т У Љ Е<br />
Dana 15. januara 2011. navr{ava se tri godine<br />
od kada nije sa nama na{<br />
sin, otac, suprug i brat<br />
PANTOVI] DEJAN<br />
Ve} tri duge i bolne godine pro|o{e bez tebe.<br />
Na{e o~i stalno pla~u, srca tuguju.<br />
Ostavio si nas zate~ene, neme i nespremne za rastanak i saznawe<br />
da te vi{e nikada ne}emo videti, zagrliti, poqubiti…<br />
Volimo te onom istom qubavqu, jer vreme koje je pro{lo<br />
nije ubla`ilo bol i tugu, samo potvr|uje gorku istinu<br />
da smo sa tobom izgubili toplinu, pa`wu i veliko srce<br />
u kom je bilo mesta za sve nas.<br />
Tvoji:<br />
otac Rade, majka Zaga, supruga Du{ica,<br />
sin Ne{o, k}erka Ka}a i sestra Nada<br />
Dana 1 . januara 2011. godine navr{ava se pola godine<br />
od kako nije sa nama na{a voqena Majka – Stana<br />
STANA PETROVI]<br />
u~iteqica u penziji<br />
U svojoj 96. godini oti{la je me|u najsjajnije zvezde,<br />
a za sobom ostavila neizbrisive tragove qubavi i<br />
dubokog po{tovawa, koji se ni smr}u ne prekidaju.<br />
wena deca i familija<br />
6 14. januar 2011.
U subotu, 15. januara 2011. godine navr{ava se<br />
40 tu`nih dana od kada nije sa nama na{a draga<br />
14. januar 2011.<br />
MILIJANA LU^I]<br />
1939 – 2010.<br />
Pomen }e se odr`atai u subotu u 1 ~asova<br />
na grobqu Rosuqe u [qivovici.<br />
Tvoji:<br />
Vlade i Qiqa, Goca i Nada<br />
sa porodicama<br />
Dana 18. januara 2011. navr{ava se pet godina<br />
od smrti na{e sestre, tetke i zaove<br />
MILICE RAJEVAC – MILETI]<br />
iz ^ajetine<br />
weni najmiliji<br />
Ч И Т У Љ Е<br />
MILESA<br />
21. 09. 2000 - 13. 01. 2011.<br />
SE]AwE<br />
\UKI]<br />
DRAGOMIR<br />
13. 01. 1997 - 13. 01. 2011.<br />
S qubavqu,<br />
k}erke Ana i Qubica sa porodicama<br />
Obave{tavamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da<br />
}emo u subotu 15. januara u 12, 0 ~asova na grobqu<br />
Sari}a Osoje davati ~etrdesetodnevni pomen<br />
NA[OJ<br />
MILICI MILOVI]<br />
1943 - 2010.<br />
S NEIZMERNOM QUBAVQU<br />
Weni najmiliji:<br />
suprug Milovan,<br />
k}erka Zorica i sin Zoran s porodicom<br />
7
BO@I]NA ZVEZDA<br />
Cvet za praznike i hladne<br />
dane<br />
Bo`i}no drvo / Bo`i}na<br />
zvezda je biqka dobro poznata<br />
ovda{wim qubiteqima cve}a<br />
i sigurno je da mnogi znaju za<br />
wu.Bo`i}na zvezda je prelepo<br />
cve}e roda mle~ika, ~ije je<br />
mati~no stani{te Meksiko. Smatra<br />
se jednim od simbola decembarskih<br />
praznika, ~esto se<br />
koristi kao dekoracija, a kao<br />
{to joj i samo ime ka`e – cveta u<br />
vreme oko nove godine i bo`i}a<br />
. Ipak, da bi ova biqka u punom<br />
sjaju procvetala u tom periodu,<br />
potrebno je preduzeti neke va`ne<br />
korake. Pre svega – od sredine oktobra<br />
do sredine novembra treba<br />
da se ~uva na tamnom mestu. Ukoliko<br />
nemate podrum ili ostavu,<br />
mo`ete je prekriti tamnom folijom<br />
ili novinama, ali pazite<br />
– ukoliko do we dopre i tra~ak<br />
svetla naru{i}ete proces formirawa<br />
crvenih listova.<br />
Nega od marta do oktobr a<br />
Kada Bo`i}na zvezda zavr{i<br />
sa cvetawem i krene da otpada<br />
- negde u martu - sve grane skratite<br />
o{trim no`em i to na oko 10<br />
- 15 cm visine. Stavite je na malo<br />
hladnije mesto (najni`e na oko 10-<br />
15°C, sklonite sa direktnog sunca<br />
i smawite zalivawe. Period<br />
april – po~etak maja je idealan<br />
da biqku presadite u novu zemqu<br />
i to u saksiju iste veli~ine ili<br />
tek malo ve}u od one u kojoj se ve}<br />
nalazi.<br />
Svakako – na dnu saksije,<br />
ispod zemqe, treba staviti<br />
drena`ni sloj {qunka, jer }e tako<br />
uskoro do}i do formirawa novih<br />
izdanaka. Umereno zalivajte<br />
biqku do juna, a zatim celog leta<br />
obilno zalivajte i jednom nedeqno<br />
prihrawujte te~nim mineralnim<br />
|ubrivom. Od oktobra, kao<br />
{to smo ve} pomenuli – ~uvajte<br />
biqku na tamnom mestu kako bi se<br />
formirali crveni listovi.<br />
Nega od sredine novembra<br />
Kada ve} do|e sredina novembra,<br />
dani postaju kra}i, {to<br />
ovoj biqci odgovara, jer treba<br />
da bude izlo`ena svetlu samo 8<br />
– 10 sati dnevno. Tako|e, treba<br />
redovno da je zalivate, a listove<br />
prskajte prskalicom za cve}e i to<br />
najboqe prokuvanom i ohla|enom<br />
vodom. Jednom nedeqno u vodu za<br />
zalivawe dodajte i te~no mineralno<br />
|ubrivo.<br />
Jo{ neki va`ni saveti za<br />
negu i razmno`avawe<br />
Va`no je da znate da Bo`i}nu<br />
zvezdu, kada jednom procveta ne<br />
treba mnogo pomerati sa mesta<br />
na kome se nalazi, jer se u slu~aju<br />
pomerawa lako mo`e dogoditi da<br />
sama biqka odbaci cvetove, pa<br />
~ak i listove. Ne podnosi pro-<br />
корисно је знати<br />
maju, a smeta joj i nedovoqno, kao<br />
i preobilno zalivawe.<br />
Bo`i}na zvezda se lako<br />
razmno`ava iz pelcera tj.<br />
odse~enih gorwih gran~ica koje<br />
je najboqe odse}i u junu. Pelceri,<br />
veli~ine oko 10 cm treba do polovine<br />
da se potope u toplu vodu<br />
i da se tako dr`e -4 sata kako<br />
bi se spre~ilo isticawe mle~nog<br />
soka. Nakon toga, pelcere mo`ete<br />
posaditi u male saksije, u zemqu<br />
pome{anu sa peskom i obavezno<br />
ih redovno zalivajte i prskajte<br />
listove.<br />
Na glavnoj biqici, sa koje su<br />
uzeti pelceri, mle~ni sok treba<br />
odmah posuti pepelom od sagorenog<br />
drveta ili cigarete. Ovo<br />
je neophodno kako bi se ostatak<br />
biqke za{titio od infekcije.<br />
Mle~ni sok koji isti~e iz biqke<br />
prilikom se~ewa je otrovan i treba<br />
ga odmah odstraniti sa mesta<br />
na kome se pojavi nakon se~ewa.<br />
D.M.<br />
НЕДЕЉНИ ХОРОСКОП од 14.1. до 21.1.2011.<br />
Kod vas se javqa `eqa<br />
da odete negde daleko<br />
i da bar na par dana odmorite.<br />
Ti snovi vam se<br />
, bar ove nedeqe, ne}e<br />
ostvariti. Naprotiv, o~ekuju vas<br />
nove obaveze. Zato je najboqe da<br />
se pomirite sa sudbinom i latite<br />
posla. Mogli bi ste od toga imati<br />
i neke koristi, pogotovo krajem<br />
nedeqe.<br />
Bi}e vam ponu|ene<br />
promene na poslu koje,<br />
u stvari, zna~e {ansu za<br />
napredovawe.Vi niste<br />
sigurni da li je to ono<br />
{to `elite. Trenutno ste pod<br />
uticajem nekih vi{ih sfera<br />
qudske duhovnosti. Savetujem<br />
vam da budete pragmati~niji<br />
i skoncentri{ete se na radne<br />
obaveze. Astralni upliv je povoqan<br />
za vas i to treba iskoristiti.<br />
Ose}ate nervozu i napetost.<br />
U afektu mo`ete<br />
re}i ne{to {to u stvari<br />
ne mislite i zbog ~ega<br />
vam posle mo`e biti `ao.<br />
Trudite se da na poslu korektno<br />
odradite svoje obaveze i izbegavajte<br />
suvi{nu komunikaciju sa kolegama.<br />
Za ovu nedequ se ne mo`e<br />
re}i da }e vas ispuwavati entuzijazmom<br />
i elanom.<br />
Uspevate da predahnete<br />
i to vam godi. ^ak ste<br />
postigli to da uop{te<br />
ne razmi{qate o svojim<br />
teku}im i budu}im<br />
obavezama. [to du`e uspete da<br />
odr`ite takvo stawe, efekti<br />
po vas }e biti korisniji. Va{e<br />
zdravqe je najpre~e. Budite sa<br />
svojom porodicom i prijateqima.<br />
Za dokazivawe na poslu ima vremena.<br />
Osetan nedostatak slobodnog<br />
vremena... To vas<br />
deprimira jer je pred<br />
vama ~itav niz privatnih<br />
poslova i obaveza koje<br />
treba obaviti. Nema vam druge nego<br />
da prionete na posao i da vu~ete<br />
voz na oba koloseka istovremeno.<br />
Zvu~i neverovatno, ali vi to ipak<br />
mo`ete da uradite uspe{no.<br />
Nemate voqe da ozbiqnije<br />
prionete na<br />
posao, {to ina~e nije<br />
karakteristi~no za vas.<br />
Va{e odu{evqewe prema<br />
poslu je splasnulo i ose}ate da<br />
ste postali lewi. Razmi{qate o<br />
eventualnoj promeni posla, ali<br />
su to velike promene na koje se<br />
vi, u principu, te{ko odlu~ujete.<br />
Budite strpqivi i disciplinujte<br />
sebe.<br />
О Б А В Е Ш Т Е Њ Е<br />
JKP “BIOKTO[ OBAVE[TAVA OBVEZNIKE PLA]AwA ZAKUPA I<br />
ODR@AVAwA GROBQA DA ]E RADNICI JKP “BIOKTO[” VR[ITI<br />
NAPLATU USLUGE NA TERENU. MOLIMO KORISNIKE DA IZMIRE<br />
SVOJE OBAVEZE, U SUPROTNOM BI]EMO PRINU\ENI DA SVOJA<br />
POTRA@IVAwA NAPLATIMO SUDSKIM PUTEM.<br />
U kolektivu ve} du`e<br />
vreme vladaju lo{i<br />
me|uqudski odnosi. To<br />
poga|a va{u prirodu<br />
koja je usmerena na humane odnose.<br />
Ali, to je vi{a sila i sa time<br />
morate `iveti. Nemojte propustiti<br />
povoqnu priliku da poka`ete<br />
svoje sposobnosti. Oslonite se<br />
iskqu~ivo na sopstvene snage.<br />
Povratak na posao vam je<br />
te{ko pao i nikako da se<br />
naviknete na svakodnevne<br />
obaveze. To je znak da ste<br />
se dobro odmorili, ali i<br />
da je vama najte`e da svoj slobodni<br />
duh uklopite u rutinske {eme. No,<br />
nema vam druge. Pred vama su mnoge<br />
va`ne obaveze i {to pre krenete<br />
pre }ete opet biti slobodni.<br />
Problemi sa kojima se<br />
suo~avate ovih dana su<br />
rezultat va{e neodgovornosti.<br />
Zato nemojte<br />
poku{avati da krivicu<br />
prebacite na nekog drugog, ve}<br />
pristupite re{avawu problema.<br />
Rasprave ne}e re{iti postoje}e<br />
te{ko}e, ve} }e se samo stvoriti<br />
nove.<br />
S A V E T CАLL ЦЕНТРА<br />
(031/ 510-556)<br />
Cve}e mo`ete da birate<br />
i u skladu s obavezama i karakterom,<br />
jer postoje biqke koje<br />
nisu mnogo zahtevne. Ukoliko<br />
`elite da va{ dom odi{e<br />
beskona~nim spektrom boja,<br />
nabavite orhideje, jer je sada<br />
wihova ponuda veoma bogata.<br />
Orhideja je biqka za poklon,<br />
koja nikada ne gubi od svoje lepote.<br />
Zalivajte ih jednom nedeqno<br />
~itave godine, ili tri<br />
dana u toku cvetawa. Mo`ete<br />
da ih stavite u bilo koji kutak<br />
do kojeg dopire bar malo svetla.<br />
Oko kaktusa tako|e nema<br />
puno posla. Ovaj neodoqivi<br />
biqni je`, kako ga zovu, u`iva<br />
u prirodnom osvetqewu i zato<br />
ga mo`ete dr`ati na prozoru.<br />
Zalivajte ga kada se setite.<br />
Ako pak imate punu ku}u dece i<br />
bavite se stresnim zanimawem,<br />
najboqe }e vas osve`iti prijatan<br />
i blag miris jasmina. Wegovi<br />
cvetovi su topli i ne`ni,<br />
a zalivajte ga dvaput zimi, a<br />
svaka dva dana od aprila do<br />
septembra. Da bi moga da cveta,<br />
jasmin tra`i staklenik, a u<br />
ku}i se dr`i samo dok cveta.<br />
Imate utisak da vas pretpostavqeni<br />
neopravdano<br />
kritikuju i da su vas uzeli<br />
na zub. To je lo{a vest.<br />
Dobra vest je da }e vam se<br />
ove nedeqe ukazati prava prilika<br />
da ih sve razuverite i doka`ete<br />
svoje sposobnosti. Va`no je da<br />
obuzdate svoju narav i prestanete<br />
da ispravqate krivu Drinu.<br />
Veliki izgledi da }e vam<br />
ova nedeqa biti uspe{na<br />
na poslovnom planu. Bez<br />
obzira da li ste student,<br />
konobar u kafi}u<br />
ili ne{to sasvim tre}e, zvezde<br />
vam nude {ansu da poentirate.<br />
Va`no je da ste skoncentrisani na<br />
obaveze, a ne da zbog drugih okolnosti<br />
razmi{qate o ko zna ~emu,<br />
{to vi ina~e ~esto radite.<br />
Oko vas se odigravaju<br />
neke spletke koje vam razbijaju<br />
svakodnevnu monotoniju.<br />
One se ne odnose<br />
na vas, ali vas zato dobro<br />
zabavqaju. Vrlo brzo mogu prerasti<br />
u konfrontaciju, a to zna~i<br />
formirawe dva tabora, pa }ete i<br />
vi do}i u situaciju da se morate<br />
opredeliti. Zato se dr`ite daqe<br />
od spletki, makar i kao posmatra~.<br />
8 14. januar 2011.