HRVATSKE ŠUME 23 (18.8.1993.)

18. kolovoza 1993.PROBLEMATIKA PROIZVODmE ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA U NIZINSKOM PODRUČJU HRVATSKEUROD ŽIRA OVISI O ZAŠTITINiz oboljenja i štetnika koji uplodu nalaze mjesto svog~preživljavanja i razmnažanja,umanjuju očekivani prinosšumskog sjemenaTijekom vegetacijskog perioda,prema postojećoj zakonskoj regulativiovlaštena stručna službaza nadzor nad proizvodnjomšumskog sjemena a to je šumarskiinstitut Jastrebarsko, obvezanje temeljem dugoročnog ugovorada se brine i o kvaliteti šumskog sjemenakoje se proizvodi u normalnimsjemenskim sastojinama.U vrijeme tzv. drugog zdravstvenogpregleda koji se obavlja negdje u sredinivremena koje je potrebno pojedinojvrsti od cvatnje do dozrijevanjasjemena, obiđena je i U. Š. Koprivnica,sa posebnim osvrtom na stanje iurod sastojina hrasta lužnjaka jer jeto najinteresantniji i najznačajnijiproblem kojeg ima ne samo U. S. Koprivnicanego i »Hrvatske šume«. Nakonobilaska sjemenskih sastojina,Mr. Karmelo Poštenjak — voditeljsjemenarstva u institutu Jastrebarsko,rado se odazvao zamolbi za razgovor.Pričao je vrlo interesantno i osjemenarstvu, o institutu, urodu žira isvemu pomalo.umarski institut Dastrebarsko jeŠ znanstvena institucija, nastala1974. godine udruživanjem triju takovihinstitucija koje su u Hrvatskoj tadai:";; postojale: »Instituta za šumarska i lov-•'• na istraživanja« iz Zagreba, »Zavodaza kontrolu šumskog sjemena« iz Rijekei »Instituta za četinjače« iz Dastrebarskog.Osnovna dielatnost institutajeste istraživanje iz područja biološkihspecijalnosti šumarstva, posebno vezaneza prirodne sastojine i njihovuobnovu gdje veliku ulogu ima odjel zatipologiju iz Zagreba, koji ima na područjuHrvatske preko tri tisuće stacionara,ploha na kojima se kroz tri desetljećaodvija praćenje kako razvojasastojina tako i njihove strukture i utjecajaokoline. U sklopu tog institutamedu (jbtaliiii specijalnostima djslujo isjemenarstvo kao jedna od prvih takovihdjelatnosti kako za potrebe istraživačketako još više za potrebe pružanjainformacija o kvaliteti šumskogsjemena na području Balkana.«- »Šumsko sjemenarstvo u Hrvatskojima dugu tradiciju, čiji korijenisežu u nama daleku prošlost (primjerise mogu naći u odrednicama pojedinihstatuta gradova i zakona), adotrajali ili čak porušeni objekti nijemisu svjedoci nekadašnje gospodarskeaktivnosti iz nedavne nam prošlosti.Mi u sklopu znanstveno istraživačkograda rješavamo problematikusjemenarstva u sklopu segmenta nedovoljnoefikasne prirodne obnovešuma odnosno kako uz ostalu prirodnuobnovu šuma, najbezbolnije i najprirodnijeje zamijeniti umjetno. To jedo sada rješavano nedovoljno i timskii stručno jer su rađene parcijalnestvari kako u području ekologije, pedologije,zaštite šuma, da bi konačnosve to bilo objedinjeno pred dvije godineu jednom jedinstvenom projektukojeg vode kolege iz tipologije i čijismo suradnici. Bez jednog multidisciplinarnogpristupa sastojini, nema nipravilnih i najefikasnijih i najprirodnijihrješenja, jer rješavanjem nečegaa kod toga ne dajuč važnost ostalimfaktorima koji su nazočni u prirodi,mi ju na određeni način »silujemo«.Stoga je po mišljenju mr. Poštenjakanjihov rad usko vezan sa radomkolega na terenu, jer zajednički nastojeono što je priroda propustila napraviti(ne svojom već krivnjom čov-Vječita strepnja šumara »Hoće li biti obilnog uroda žira i da li će sjeme biti kvalitetno«jeka), nadomjestiti umjetnim načinom.Nažalost kaže, da osim izdvajanjadjelova sastojina i njihoveregistracije, malo gdje je išta učinjenodalje. Smatra da se za današnjitrenutak šumskog sjemenarstva možeu cijelosti ustvrditi, da je došlo nadno stručnosti.— »Mi u šumarstvu znamo da postojerazličite vrste insekata, gljivičnihoboljenja i drugih bolesti koje sepojavljuju na šumskom drveću odmomenta pupa cvjetnoga preko nje-govog otvaranja i razvoja cvijeta, formiranjai začetka ploda do kroz čitavperiod njegovog dozrijevanja i konačnou samom trenutku opadanja.Imamo niz pojedinačnih ili čak i višeistodobno prisutnih oboljenja, štetnikakoji u plodu nalaze mjesto svogpreživljavanja i razmnažanja a drugimriječima umanjuju očekivani prinosšumskog sjemena koji je osnovarasadničke proizvodnje a nezamjenjivou obnovi šuma direktno nanašanjemsjemena dali pod motiku ilisijanjem omaške. Tu do dana današnjegadefakto nije načinjeno ništa iprepušteno je kako narod kaže dragomBogu odnosno majčici prirodi»pa što bude««.Da bi gornje izrečeno dobilo na »težini«,mr. Poštenjak je iznio svoju spoznajusa današnjeg obilaska sastojinahrasta lužnjaka. - »Lužnjak jeove godine, kako se pučki kaže »dobroresio«, cvao je dobro a i vremenskeprilike su bile naklonjene. Međutim,već i grubim obilaskom može sevidjeti da u nekim šumskim predjelimai nema u krošnji obilno zametnu-,tog sjemena. No točnija procjena okoličini stvarnog uroda koji je trenutačnou krošnji može se dobiti detaljnimpregledom neposredne projekcijetlocrta krošnje bilo kojeg stabla.Jedan takav primjer smo sasma slučajnopromotrili na području šumarijeĐurđevac, tijekom obilaska g.j.Đurđevačke nizinske šume, odjel 73a. Sakupivši ispod jednog stabla otpaližir, dobili smo jednu lijepu »Gaussovudistribuciju«, broja žira po kategorijamanjegove veličine, gdje seMr. Karmelo Poštenjak — voditeljsjemenarstva u šumarskom institutu grubo može vidjeti da je najviše žiraJastrebarsko: — »lako se malo koja zemlja optalo pred kojih petnaestak dana.jugoistočne Europe može uspoređivati sa Ono što je sakupljeno ispod stablaHrvatskom po pitanju šumskog trebalo je biti gore na stablu u fazisjemenarstva, pa ipak se za današnjidozrijevanja. To nas upućuje na to datrenutak šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj,gotovo može u cijelosti ustvrditi, daje došlo je u to vrijeme gore u krošnji bio štetnikkoji je svojim prisustvom na dno stručnosti«.dopriuočenoje sušenje lužnjakovihsastojina u prvojpolovici ovog stoljeća.Ono je znanstvenopraćeno na više stotinatrajnih ploha od Zemunado Ivanić Grada. Početkomšezdesetih godinana ovom području su bileizdvojene svega 0,001posto površffia priznatihsjemenskih sastojina trinaestvrsta listača, gdjedominira površina lužnjakasa udjelom od 0,007posto od ukupne površine.Sveukupna čovjekovaaktivnost u modeliranju injenih resursa »svrsishodnimtehnološkim rješenjima«,dovode ove šume,ne samo sastojine lužnjaka,već se ovo odnosii na sastojine poljskogjasena, kitnjaka, bukve idrugih vrsta listača u stadij,gdje su pojačana sušenja— umiranja šuma iizostanak očekivane prirodneobnove (čitaj uobičajenog— normalnogplodonošenja) nerješivasvakodnevica šumarnikaoperativca.Panonsko područjepredstavlja najtežu zadaročnihpoteza rješavanja,jer ovisi i o starosti sastojina,što je faktor van čovjekovegospodarske moćikorekcije, te će ovdjetrebati, kao nigdje drugdjedoći do izražajaznanstvena aktivnost tj.rješavanje potrebnih količinašumskog sjemena izsjemenskih plantaža. Poredovoga, bit će potrebnovišestruko povećati ipovršine za proizvodnjunormalnog šumskog sjemenakao i preventivnuefikasnu zaštitu sastojinai plodova.«Primjenom određenih metoda zaštitešuma (primjer susjedna Mađarska),može se gotovo svake godinedoći do kakvog takvog uroda žiraovisno — svakako o starosti sastojinai općenito o klimi jer je to dvoje limitirajućifaktor u plodonošenju hrastovihsastojina. Ali bez jedne smišljene serioznoprovedene zaštite šuma ovodvoje nije garancija da možemo »lopatom«kupiti žir, kao što često putaočekujemo i sami sebe zavaravamo.Zaštita šuma u ovom trenutku općenitoljudskog društva i tehnologije, morapreuzeti vrlo veliku ulogu ako želimoporemećenu prirodnu obnovu privestiuspješno kraju«.Gaussova distribucija frekvencija (brojslučajeva) lužnjaka iz g. j. Đurđevačkenizinske šume, odsjek 73 a, ispod jednogstablanio da toliku količinu'žira pronađemona tlu. Da je bilo pravovremeneosmotrenosti prisustva tog štetnika iadekvatne zaštite, onda sigurno nebiimali ovu sliku otpalog ploda. Nažalostmožemo očekivati (ako nebudenekakvih akcija zaštite) do konca rujnaili početka listopada barem još jedanputa ako ne i više otpalog ploda.Mi ne možemo iz prirode odstranitirazne štetne utjecaje, ali ih možemodržati u jednom racionalnom okvirukoji je podnošljiv i za prirodu a i zanas kao jedinog racionalnog gospodarasa tim sastojinama«.Prema tome na nama je, kako kažemr. Poštenjak, da svojim angažiranjemdobijemo na jesen obilan urodili da ostanemo bez njega. U razgovoruje mr. Poštenjak istaknuo hvalevrijednu akciju odjela za ekologiju»Hrvatskih šuma«, a to su fonološkaopažanja. No napominje da namosim osmatračke treba i penjačkaslužba, koja bi donosila sjeme iz krošnje.Time bi suradnja fenologije isjemenarstva došla do punog izražaja.Po njegovu mišljenju jedan čovjekna Direkciji ne može se nositi sa problematikomsjemenarstva i rasadničarstvau »Hrvatskim šumama«. To jepored vrlo dotrajale opreme koju koristeu institutu i isuviše premalogbroja izvršitelja koji rade na tim poslovima,jedna od velikih prepreka uracionalnom i kvalitetnom šumskomsjemenarstvu.Na kraju je istakao da bi se svestručne snage koje su razjedinjene iu institutu i na fakultetu trebale naćiza istim stolom, jer zajedno bi bili i financijskii misaono jači a sve u koristšumarstva Hrvatske.Marijan DOMOVIĆ