18. kolovoza 1993.STRANI KAPITAL I U ŠUMARSTVUZAJEDNIČKO ULAGANJE U MOKREŠNA PODRUČ3U UPRAVE ŠUMA POŽEGAIZABRANE SJEMENSKE SASTOJINEPrije nekoliko mjeseci nastranicama ovog lista pisalismo 0 otvaranju rudnika»Mokreš«, na područjučaglinske šumarije a u sjeveroistočnomdijelu požeške županije.Da podsjetimo čitaoce, toje ležište kvarcnog pijeska rasprostranjenona oko 39 četvornihkilometara. Istraživanjem suza sada ustanovljene zalihe odpribližno 100 milijuna tona kvarcnogili kremenog pijeska, kojegje sastavni dio raširen i vrlo tvrdimineral silicijev dioksid SiO^.On služi za proizvodnju kremenogstakla, u radiotehnici te kaotalionički dodatak i abraziv. Navedenakoličina pijeska odnosise na površinski kop, jer se pijesaknalazi na oko dva metraispod zemljane površine.Nedavno su predstavnici talijanskefirme »In Ge Ovaro« izUdina posjetili šumariju Čaglinte nakon obilaska terena pokazalizanimanje za eksploatacijumokreškog rudnika. Od rukovodstvapožeške Uprave šumadobili su precizne podatke o mogućnostimakorištenja te ocijenilida se radi o specifičnom rudnikuzbog velikih zaliha i ekonomičneeksploatacije u okvirupovršinskog kopa. Naime, pristupnacesta do rudnika je završenaa izvori električne energijei vode nalaze se u neposrednojblizini. Također je značajno napomenutida nije daleko ni željezničkapruga Nova Kapela -Osijek i stanica Londžica. Svenavedene činjenice bitno će utjecatina smanjenje investicijskihtroškova.Talijani bi obavljali separacijus flotacijom te na taj način odvajalipojedine metale i nemetale aosobito su na cijeni velika ležištaliskuna (tinjca), minerala iz skupinesilikata. Oko 35000 tonakvarcnog pijeska koristila bi hrvatskaindustrija a ostale količinebile bi namijenjene za izvozna talijanska i druga evropskatržišta. Talijanski partner predložioje zajedničko investiranjes požeškim šumarima ili s nekimdrugim hrvatskim poduzećem. Usvakom slučaju ideja je zanimljivaa korist velika, jer bi nova čaglinskaopćina imala izuzetnoznačajan prihod, koji će biti nesumnjivo,veliki iskorak iz dugogodišnjezaostalosti i nerazvijenostiovog dijela, nedavno formirane,požeške županije.Kvarcni pijesak koristio bi senakon separacije i flotacije, kakoje navedeno, u staklarskoj iIjevaoničkoj industriji a još predstojianaliza uzoraka u Italiji.Prethodna istraživanja u nasobavio je Geološki zavod u Zagrebu.I. TomićNOUI IZVORIPRIHODAudnik kvarcnog pijeska »Mokreš« smješten je u sjeveroistočnom dijelupožeške županije, na području Šumarije Caglin, a vlasništvo je_ _Uprave šuma Požega, koja pokušava na taj način ostvariti određenudobit i sa sporednim šumskim proizvodima. Osim spomenutog pijeska,čaglinska šumarija ima kamenolom »Trčinoga« u blizini rudnika pa, osim^- . V- f-«..««w, f-.«—j , . --•^".•.. licimaNedavno je sklopljen ugovor između đakovačke »tnerge« i pozesKb'Uprave šuma, na temelju kojeg se Đakovčani obvezuju na kupnju 500.000m' pijeska (oko 60 vagona), te 50.000 m^ kamena i to prema kupčevim potrebamau desetogodišnjem razdoblju.Prema riječima Vlade Leke, upravitelja Šumarije Čaglin, dogovorenacijena za 1 m^ pijeska je 7,2 DEM, a za 1 m^ kamena 10 DEM u dinarskojprotuvrijednosti, s time da cijena podrazumijeva utovar u vozilo kupca. Sobzirom na mogućnost drastičnih tržišnih promjena u svezi cijena repromaterijala,morat će se tada odrediti nove cijene.Valja istaći da se za prodaju pijeska ranije pregovaralo s jednim ozbiljnimtalijanskim kupcem, ali on je odustao nakon uzetih uzoraka, zbogvisoke zahtjevnosti za silicijevim dioksidom, koji nije bio dovoljno zastupljen.U svakom slučaju, kada je na tržište teško plasirati pojedine drvenesortimente, svaki izvor prihoda za šumare je dragocjen i treba ga ozbiljnorazmatrati. I. x.ODAZIVRELATIVNO DOBAROve godine požeška Upravašuma organizira ljetovanjena moru u osam desetodnevnihsmjena i to odkonca lipnja do konca prvedekade rujna. Oko 400 zaposlenihi članova njihovih porodicakoristit će pansionskismještaj u hotelu B-kategorije»Slaven« u Selcu kod Crikvenice,iako je u prvoj varijantiplcniran istarski gradićVrsar.Cijena smještaja je povoljna,kada se uzme u obzir daće korisnici moći platiti troškoveu 12 polumjesečnih rata,koje će im biti obustavljeneod osobnog dohotka. Akouzmemo u obzir da je u ovojUpravi zaposleno 767 radnika,može se reći da je odazivrelativno dobar.Treba napomenuti da ćedio uposlenih koristiti godišnjiodmor u Bizovačkim toplicamakod Osijeka u trajanjuod 10 dana, a termini seodređuju prema pojedinačnimželjama i zahtjevima.I. TomićPod Upravom šuma Požega nalazi se gotovo 250 ha priznatih sjemenskihsasto/ina raspoređenih u 8 gospodarskih jedinicaNajzastupljeniji su hrast kitnjak / lužnjakPrema Zakonu o šumama, priznate sjemenskesastojine su šume posebne namjene, akojima se gospodari na osnovu izrađenogPrograma gospodarenja. Koncem listopadasvake godine direkcija »Hrvatskih šuma« dužnaje dostaviti za iduću godinu popis svih priznatihsjemenskih sastojina za koje se izrađuje revizijaili program gospodarenja.Uprava šuma Požega ima 249 ha priznatih sjemenskihsastojina raspoređenih na području 8gospodarskih jedinica. Navedene sastojine činehrastovi kitnjak i lužnjak, jela, bukva, pitomi kesteni ariš. Najzastupljeniji su hrastovi i to kitnjaku gospodarskoj jedinici »Južna Krndija II« (93ha), te lužnjak u gospodarskoj jedinici »Ljeskovača«(91 ha), a dsfiie ariševe sjemenske sastojine u»Sjevernom Dilju« i »Zapadnom Psunju« zauzimajupovršinu od svega 2 ha.Šumarski institut Jastrebarsko načinit će Programgenetske melioracije, a na osnovi njegaobavljat će se gospodarenje u tim sastojinama.Budući da do sada nisu bile registrirane, do koncaožujka taj posao je trebao biti završen, ali tonije učinjeno.Za reviziju programa gospodarenja potrebnoje za protekli desetgodišnji period sačiniti izvješćeo doznačenoj drvnoj masi za selektivnu proredui sanitarne sjeće (po vrsti drveća, broju stabalai drvnoj masi), te sakupljenoj količini sjemena injegovoj namjeni. Za izradu Programa gospodarenjatreba šumarski specijalist na terenu odrediti(determinirati) biljne zajednice, ekološko-gospodarskitip, iskolčiti trajne primjerne površine (plohe),te prikupiti taksacijske, fenotipske i drugepotrebne podatke. Da bi se što obuhvatnije sagledaoproblem plodonošenja na pojedinoj priznatojsjemenskoj sastojini, valja sakupiti informacije odetaljnim karj^kteristikama tla, odnosno vitalnostina temelju detaljne ocjene kvalitete krošanja sjemenskevrste drveća. Taksacijski, fenotipski iarugi potrebni podaci prikupljaju se na trajnojprimjernoj površini (plohi) koje veličina ovisi oveličini priznate sjemenske sastojine. Ako je onamanje od 5 ha, uzima se cijela površina bez iskolčivanjazasebne primjerne plohe. Za površinusastojine između 5—15 ha primjerna ploha iznosi1,5 ha, a u sastojini većoj od 15 ha uzima se deseti,dio njene površine, s time da se on proteže usvim odsjecima i odjeHma.Primjerna površina iskolčuje se uglavnom uobliku pravokutnika pomoću busole ili prizme, arubna stabla obilježavaju se na visini 150 cm nadtlom i to, zbog bolje uočljivosti, bijelom bojom.Navedena primjerna ploha unutar odjela ili odsjekaucrtava se na fotokopiji gospodarske kartemjerila 1:10000 i ispisnim dimenzijama stranicaplohe. Sjemenska stabla unutar plohe označavajuse žutom lak-bojom točkama jednako raspoređenimsa sve četiri strane svijeta u visini 150 cmnad tlom. Tijekom zadnje godine važenja gospodarskogprograma, obavezno je u sjemenskoj sastojiniobnoviti vanjske oznake s ponovo ispisanimregistarskim brojem i označenim sjemenskimstablima.U vrijeme mirovanja vegetacije najbolje je prikupljaliu sastojinama listača potrebne podatkezbog nesmetanog opažanja krošanja stabalaprvog i drugog visinskog razreda, dok se za četinjače,osobito u visokoplaninskim područjima, tonajbolje ostvaruje u proljetno i jesensko vrijeme,jer je podstojna etaža rijetka.Zbog ratnog stanja pojedine Uprave šuma, pai požeška, u zadnje dvije godine nisu radile natim poslovima, pa će u 1993. godini biti prikazanii zaostaci, a važno je napomenuti da će uz svakusjemensku sastojinu trebati ispisati i godinu kadaje neka sastojina morala biti obrađena (1990.,1991. ili 1992. godina). Ova godina neće se ubi-Iježavati.Budući da sjemenske sastojine ubrajamo uuredajni razred šuma posebne namjene, cilj i metodegospodarenja propisuju se za svaku sastojinuProgramom gospodarenja koji se donosi zaperiod od 10 godina, a po isteku tog vremena vršise revizija. Tijekom važenja programa mora sešto prije načinili selektivna proreda kojom se izsjemenske sastojine uklanjaju sva fenotipski nepoželjnastabla, te ona stabla koja položajem ikrošnjom zasjenjuju ili, zadiru u krošnju sjemenskogstabla. Prilikom doznake Ireba usmjerilipažnju na osnovni preduvjet i kriterij kod odabiranjastabala, a to je da se obavlja za mirovanjavegetacije, jer su listače bez lista i tada se najboljemogu vidjeti krošnje sjemenskih stabala i njihovokoliš. Uz doznačeno stablo u manualu doznakenavodi se precizno da li je negativno, nepoželjnoiU sanitarno. Sanitarna stabla doznačuju se obaveznosvake godine, a odabire ih revirnik na pojedinojšumariji.Direkcija »Hrvatskih šuma« svake godine ustudenom dostavlja plan doznaka i sanilara u priznatimsjemenskim sastojinama za iduću godinui to ovlaštenoj stručnoj službi za šumsko .sjemenarstvo,a ova pravovremeno planira terenskeobilaske i kolaudacije. U požeškoj Upravi šumaovi poslovi obavit će se u roku tri dana tijekomstudenog.Pored priznatih sjemenskih sastojina, požeškišumari izdvojili su u svibnju pedeset i dvije izabranesjemenske sastojine. Mr. Kannelo Poštenjakizvršio je njihov pregled, a na osnovi toga bit ćesačinjen zapisnik. Izabrane sastojine do sada nisupostojale odnosno registrirane. Njima se gospodarikao i sa svim ostalim sastojinama iz redovnogPlana sječa. Bonitiranje ovih sastojina obavljase lako da se izabere 50 stajališta u nekom odsjekui to dijagonalno, a na svakom stajalištu obilježise po jedno slabio iznad taksacijske granice.Samo fenotipski najbolja stabla dolaze u obzir.Tijekom svake godine u priznatim sjemenskimsastojinama obavljaju se 3 obavezna zdravstvenapregleda, a u izabranim sastojinama u godinikada se planira sakupljanje šumskog sjemena.Stručni suradnik za zaštitu šuma vrši prvizdravstveni pregled u vrijeme cvatnje, treći u do-"ba dozrijevanja ploda, a drugi između ovih pregleda,nakon što je proteklo oko dvije trećine vremenapotrebnog za dozrijevanje. Precizno se vodezabiljcške, a u slučaju da se utvrdi nazočnostneke biljne bolesti ili štetnika, sastavlja se detaljnizapisnik, le najhitnije obavješćuje ovlaštenaslužba koja će poduzeti odgovarajuće mjere.Stručni suradnik za uzgajanje šuma na pojedinojUpravi šuma tijekom drugog zdravstvenogpregleda utvrđuje stupanj uroda sjemena metodomslučajnog uzorka, te tako ustanovljava količinuuroda na određenoj priznatoj odnosno izabranojsjemenskoj sastojini. Uzorak se određujeskidanjem grančica hicem iz lovačke puške izgornjeg dijela krošnje ili što Je djelotvornije —penjanjem na slabio.Osobitu pažnju treba usmjeriti na kontrolu sakupljanjašumskog sjemena zbog garantiranjanjegova porijekla (provencijencije) kako bismonajkvalitetnije sjeme koristili u rasadničarskojproizvodnji, le u šumskim sastojinama. Za svakupartiju sakupljenog sjemena kontrolor izdaje potrebnudokumentaciju, uzima prosječan uzorak iplombira ambalažu u kojoj se transportira sjeme iprosječni uzorak.Uprava šuma Požega obavila je prvi i drugizdravstveni pregled u svibnju odnosno srpnju, akontrolu sakupljanja i treći pregled izvršit će ulistopadu ove godine. Za analizu šumskog sjemenau istom mjesecu uzet će šest uzoraka.I. Tomić
18. kolovoza 1993.PREMA NAČELIMA MEĐUNARODNE STANDARDNE KLASIFIKACDE ODRŽANSEMINAR O KLASIFIKACIJI ZANIMANJAUdirekciji »Hrvatskih šuma« održan je početkomsrpnja dvodnevni seminar o izradi nacionalnestandardne klasifikacije zanimanja.Vlada Republike Hrvatske donijela je joškoncem prošle godine zaključak o izradi navedeneklasifikacije a koja će se raditi prema načelima Međunarodnestandardne klasifikacije zanimanja (ISCO-88)te će biti državni standard za zanimanja. Ministarstvorada i socijalne skrbi je koordinator posla a sudjelovatće Ministarstvo pravosuđa i uprave, Državni zavod zastatistiku i Hrvatska gospodarska komora. Na izradiJilasifikacije radit će strukovna radna skupina koju činedjelatnici iz spomenutih tijela a u izradi sudjelujuorgani državne uprave, lokalne samouprave, poduzeća,ustanove, zajednice, udruženja i druge pravne osobe.Glede toga organiziran je seminar za izradu nacrtaNacionalne standardne klasifikacije zanimanja zapodručje rada šumarstva. Prisutni su bili predstavnicipojedinih Uprava šuma a seminar su vodili MiroslavSrbić iz Zavoda za zapošljavanje, Vladimir Novak, pomoćnikdirektora u Državnom zavodu za statistiku teMile Rajković, viši stručni savjetnik u Ministarstvukulture i prosvjete.Sudionici seminara raspravljali su o izradi prijedlogazanimanja prema priloženoj metodologiji a posjedovalisu akt o sistematizaciji djelatnika svog poduzeća.Data su obrazloženja i upute za nacionalnu standardnuklasifikaciju zanimanja a posao je podijeljenmedu šumarskim upravama. Na nivou direkcije mr.Milan Zdjelar načinit će popis i opis šumarskih zanimanjaa za sve Uprave šuma isti posao će obaviti ing.Krešimir Međugorac iz požeške Uprave. Za sve šumarijepopis će sastaviti Miroslav Kezele iz delničke Uprave(šumarija Delnice). U okviru poslovnih jedinica zadjelatnost mehanizacije i građevinarstva popis zanimanjanačinit će Milan Bartolec iz našičke Uprave šuma,a za popis poslova u okviru uređivanja šuma zaduženje psiholog i stručni suradnik za kadrove BrankoRanogajec. Za područje rasadničarske proizvodnjei za poslove unutar jastrebarskog instituta zadužen jestručnjak iz ove znanstvene ustanove.Državna klasifikacija mora biti povezana s internacionalnomklasifikacijom zanimanja tako da se podaci(informacije) mogu izmjenjivati na međunarodnomtržištu informacija o kadrovima, zanimanjima i fluktuacijirazličitih stručnjaka.Do 15. rujna bit će u istom sastavu organiziran noviseminar da bi se vidjelo kako su poslovi obavljeni aeventualne nedoumice razjasnile i otklonile, tako danajkasnije do konca rujna sve bude privedeno kraju.Cjelokupan posao u svezi sa standardnom nacionalnomklasifikacijom zanimanja za sva područja morabiti završen do početka 1995. godine. Posao je izuzetnoopsežan i trebat će angažirati velik broj stručnjakaiz svih područja ljudskog rada i djelovanja a značajanje stoga što će ova klasifikacija biti kompatibilna međunarodnoji upotrebljiva izvan naše države.I. TomićU ŠUMARDI KOPRIVNICA USLDED OLUJNOGNEVREMENA ZNATNEŠTETE OD TUČEVlažan i nestabilan zrak, koji sepreko Alpa probio do sjeverozapadnihpredjela Hrvatske,prouzročio je pojavu kumulunimbusapraćenih jakom grmljavinom, pljuskovima,kišom i tučom. Olujni oblaci sunajrazvijeniji bili iznad Podravine uvremenu od 19 do 21 sat, a najjačatuča padala je na potezu od Varaždina,preko Ludbrega do Ždale, gdjesu oblaci oko <strong>23</strong> sata prešli na područjeMađarske.Najveće štete nastale su u okoliciLudbrega, Koprivničkog Ivanca i Đelekovca.Tu je tuča dosezala veličinukokošjeg jajeta nepravilna oblika itopole i to lisne površine a također suuslijed snažnog vjetra i leda polomljenivrhovi mnogih stabljika.Sa štetom i radnjama koje su poduzeteu svezi saniranja tih šteta,upoznao nas je revirnik g.j. Koprivničkenizinske šume, inž. DadrankoVlahinja: - »U rasadniku smo provelineophodne mjere sanacije. Sazvalismo komisiju osiguravajućeg društvaza procjenu štete te komisiju Upravešuma Koprivnica za definitivnu odlukuo daljnjim radnjama ove godine u rasadniku.Kod drugih, starijih sastojinegubitak lista i grana sigurno će izazvatigubitak ovogodišnjeg prirasta aOlujno nevrijeme je »prorijedilo« inače guste krošnje johe i vrbe uČanjevu 30 dnošena olujnim vjetrom uništila mnogepoljoprivredne površine, stambenei gospodarske objekte a znatneštete prouzročila je i na šumskim površinama.Velika šteta je pričinjenašumariji Koprivnica obzirom da jeiznad g.j. Koprivničke nizinske šumeprešao i najjači intenzitet oluje i tuče.Oštećene su lisne površine i polomljenemnoge grančice u sastojinamahrasta i johe u šumskim predjelima:Čanjevo 30c i 30d (25,59 ha), Panje33a i 32b (oko 100 ha), Jasenovac34a i 34c (19,75 ha) i plantaži topoleuz Bzovje 34f. U rasadniku Drnje(oko 5 ha) jako su oštećene sadnicezbog znatno narušenog vitaliteta ismanjenje prirasta narednih godina.Mehanička oštećenja su znatna i vjerojatnoih dio ove godine neće kalusirati,te će sve zajedno dovesti do fiziološkogslabljenja sastojina narednihgodina uz povećanu pojavu sekundarnihštetnika.«Radi toga je po mišljenju inž. Vlahinje,u narednim godinama potrebitaveća pozornost lugara, revirnika istručnjaka U.Š. Koprivnica, gledepraćenja pojava bolesti i štetnika utim šumskim predjelima.M. DomovićPOSLOE IZLASKA ZAKONA O RATNIM ŠTETAMADOSADAŠNJEPROCIJENENE VAŽEPrije izlaska Zakona o utvrđivanjuratne štete od početkalipnja ove godine, požeškaUprava šuma imala je koncem1991. godine procijenjenu ratnuštetu od 5.305.982 DEM, a onaobuhvaća građevinske objekte,opremu, te ostala sredstva i dobra(divljač, sirovine i repromaterijal,gotovi proizvodi, sitni inventar).Budući da je okupirano područjena kojem se nalazi šumarijaOkučani, a ratna razaranjaosobito su se osjetila na područjušumarije Kamenska, niz osnovnihsredstava i opreme jeotuđen ili uništen. I na ostalimšumarijama i radnim jedinicamaosjetila se prisutnost rata, aliu manjoj ili zanemarenoj mjeri.Činjenica je da je otuđeno iliuništeno 128 motornih pila, 22traktora, 13 vitala, 10 prikolica,13 kombibusa, 10 osobnih automobila,8 dizalica, te nekoliko teretnihvozila i građevinskih strojeva.Na otuđenu ili uništenu opremuotpada petina procijenjeneštete, na građevinske objektetrećina, a ostala sredstva i dobrasu najzastupljenija — oko s polovicomukupne štete (naročitoštete na divljači i umanjenje gospodarskihpotencijala).Koncem srpnja u Zagrebu jeodržan sastanak predsjednikakomisija s pojedinih uprava šumasa članom Centralne komisijepri Ministarstvu financija. Dobivenesu osnovne upute i informacijekako bi se moglo početi sobradom podataka o ratnim štetama,a na osnovi tumačenjaspomenutog zakona. Tako Zakondecidirano pojašnjava da»se šteta izražava u vrijednosti^ ^ U PRVOM POLUGODIŠTU UPRAVE ŠUMA POŽEGA ^ ^OTEŽANO PRIVREĐIVANJENakon isteKa prvog poiugoaisia pozesKa upravašuma privela je kraju radove na sječi i izradi u okviruplanskih zadataka (oko 103.000 m'), otprema(realizacija) je neznatno podbacila, a u drugoj fazi rada(privlačenje) zaostaje prema planu za oko 12.000 m'drvne mase. Naime, 63 traktora koja su radila na izvlačenjučesto su i dugo bili na popravcima u mehaničkojradionici pa je i ta činjenica bitno utjecala na navedenipodbačaj. Pojedine šumarije zaostaju na sječi, a to su'Kamenska (preko 2.000 m'), Nova Gradiška (2.400 m') iNova Kapela (oko 1.800 m'), te će morati do kraja godinetu razliku većim zalaganjem nadoknaditi.U okviru uzgojnih radova najviše se posla napravilona čišćenju guštika, a najmanje na njezi podmiatka(svega 9% godišnjeg plana), pa će tim poslovima trebatiu idućem periodu pokloniti veću pažnju i svojski im prionuti.Poslovi na doznačivanju drvne mase privode sekraju, a moraju biti završeni do konca kolovoza. Planiranoje doznačiti oko 290.000 m'.o uu^iruni lio Lu ud iid IIVMIM :>uiiidiijaiiici iiciiici uuvoljnotraktora ili su dotrajali, bit će nabavljeno 18 novih,od čega je 9 tipa »Torpedo«, a devet zglobnih. Tako ćeradovi na privlačenju drvne mase biti mehaniziraniji, apridonijet će boljem praćenju sječe i izrade, te smanjenjudrvnih zaliha u šumi.Zbog sve većih problerria s drvnom industrijom, kojane može pratiti cijene drvnih sortimenata, stvaraju sena pomoćnim i glavnim stovarištima veće zalihe (koncernlipnja oko 17.000 m'), a zbog slabije otpreme onese povećavaju. Naročito je osjetljivo višemetarsko celuloznodrvo koje se zbog dužeg stajanja isušuje i gubina težini. Stoga se pojedini sortimenti otpremaju baremna glavno stovarište kako bi bili spremni za neku od rijetkihotprema. Sve to, zbog slabe realizacije, dovodido nelikvidnosti, odnosno neravnoteže između prihodai troškova, a rijetki su izvori iz kojih se pokrivaju troškoviposlovanja. Stoga se ono odvija u krajnje otežanim uvjetima.I. T.koja je potrebna da bi se oštećenja,uništenja i druge posljedicena imovini dovele u stanje prijenastanka štete ili nad>vknadilavrijednost Indirektne štete u trenutkunastanka u bliskoj budućnosti.«Osim navedenih direktnih ilineposrednih šteta na sredstvimai dobrima registriraju se indirektneili posredne štete koje setemelje na izgubljenoj dobitizbog umanjenog opsega proizvodnje,izazvanog ratom i zarazdoblje nakon prestanka ratai to najdulje nakon pet godina.Ide se u detalje pa se uzimaju uobzir troškovi ili rashodi uzrokovaniratom, a odnose se na troškoveobrane, zbrinjavanja stanovništva,prognanika i izbjeglica,te na dugove i financijske obvezeu vezi s ratom. Konačno,evidentiraju se štete nastale gubitkomživota i zdravlja ljudi, akoje po svom karakteru mogubiti materijalne i nematerijalne.— Svi dosadašnji propisi i procjenepojedinih komisija do nedavnogizlaska Zakona o utvrđivanjuratne štete neće važiti, većse sve kreće ispočetka, s novimobrascima i metodologijama prilagođenimnovom zakonu — rekaonam je Vlado Vazler, člankomisije zadužen za Upravu šumaPožega. — Iako u cilju učinkovitogutvrđivanja ratne štete,župan na određenom područjuosniva županijsku komisiju, štetuna velikim gospodarskim idrugim sustavima, u sastavu kojihsu i J. P. »Hrvatske šume«,procjenjuju Posebne komisijeimenovane na prijedlog tih sustava— kaže Vazler.Vrijednost ratnih šteta procjenjujese za razdoblje koje počinje15. kolovoza 1990. godine, a završavas danom prestanka ratnihrazaranja, a utvrđuje se u cijenamana dan 31. prosinca 1990.godine, te izražava u hrvatskimdinarima. Procjenjuju se komisijskii to neposrednim pregledomili uvidom, a utvrđuju se naosnovi prijave pravne ili fizičkeosobe Županijskoj komisiji. Trebanapomenuti da se prijavljujusamo one štete kojih je iznos minimalno1.000 DEM.Na sastanku je dogovoreno dase procjena obavlja samo na pristupačnim-područjima,a sve štose nalazi na okupiranim područjimase zanemaruje (na požeškompodručju Šumarija Okučani!).Vozila kojima se koristiHrvatska vojska se otpisuju ismatraju uništenima.Predsjednicima komisija s 15uprava šuma dat je zadatak dase temeljita procjena ratnih štetanačini do konca ove godine.I. TomićNA PODRUCDU UPRAVEŠUMA DELNICEPOVREDE U PORSTUUUpravi šuma Delnice tijekomšest mjeseci povrijeđeno je 26djelatnika. Po šumarijama i radnimjedinicama stanje je sljedeće:Delnice 4 povrede (jedna teža povreda),Mrkopalj 3, Fužine 1, Crni Lug 1,'Gerovo 2, Prezid 1, Klana 5, Gomirje3 (jedna smrtna i teža kolektivna), RijekaA, Građevinarstvo 3, TransportDelnice 2. Od toga broja povrijeđenoje: sjekača 10, traktorist 1, kopača 4,pomoćni djelatnici 3, poslovođa 2,mehaničari 2, vozači grad. strojeva 1,mineri 1, grad. djelatnika 2.Najčešći izvori povređivanja su padoviili udari djelatnika u 7 slučajeva ili27 posto, zatim nesreće prilikom obaranjeili obrade stabala (5 slučajeva ili20 posto), motorna pila (4 slučaja ili15 posto), odbacivanje raznih česticadn/a i metala (3 slučaja ili 11 posto),te valjanje trupaca i kamena (3 slučajaili 11 posto), napetost grana ili drvate ostali izvori.Najčešći uzroci povređivanja nastajukod neravnih i strmih površina (8slučajeva ili 30,5 posto), izvođenjeradnih operacija suprotno pravilimazaštite na radu (7 slučajeva ili 27 posto),zakrčenost radnog prostora (6slučajeva ili <strong>23</strong>,5 posto), te razni poremećajiu tehnološkom procesu i nekorištenjeosobnih zaštitnih sredsta-Kod povređivanja najčešće stradavajunoge u 11 slučajeva, glava 7, ruke5, te trup 3.U navedenom vremenu dogodilase jedna kolektivna nesreća, koja jeprouzrokovala jedan smrti slučaj i težupovredu. Analizom izvora i uzrokaopasnosti dolazi se do zaključka dateže povrede nastaju kada se ne primjenjujustručna pravila zaštite na radui loša organizacija rada.Prema tome proizlazi da moramoviše pažnje posvetiti u radu edukacijidjelatnika, poslovođama sa revirnicimaukazujući na opasnosti koje nastajuna šumskim privremenim radilištima.Nastale povrede na radu upućujuda moramo više vremena posvetitipravilnom načinu izvršavanja radnogprocesa i bolje organizirati procesproizvodnje na šumskim radilištima.Šumska radilišta osigurat će se sasvim pomoćnim tehničkim pomagalimai prijevoznim sredstvima radi ne-'predvidljivih intervencija, radio-stanicamai prvom pomoći. Djelatnicimatreba zabraniti rad ukoliko ne primjenjujudata im na korištenje osobna zaštitnasredstva.