HRVATSKE ŠUME 23 (18.8.1993.)

23GODINA IIZAGREB18. kolovoza 1993.GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. ZagrebNA PODRUCDUŠUMARGE NOVSKAČETNICI OTELI ŠUMAREI OVE GODINE NA NAŠOJJADRANSKOJ OBALINa zapadnoslavonskompodručju ponovili se napadina naše radnike. Prošlogtjedna napadnuta I oteta dvanaša radnika — TomislavČikić i Ladislav Hace dok suutovarivali drva.k rema informacijama koje" smo dobili od zamjenikaupravitelja šumarije Novska,Dinka Hace,' otmica našihradnika Tomislava Cikića pomoćnikarevirnika i LadislavaHace, sada umirovljenika, a nekadašnjegdjelatnika šumarije,dogodila se u četvrtak 12. kolovozau 11.45 sati u šumskom predjeluSkresinac, na cesti sjevernood odsjeka 24 c. u gospodarskojjedinici »Novsko brdo«. Uposljednja tri mjeseca, u navedenomšumskom predjelu (odjeli2,S-P7l naši Hj*i]af.'?ici .cu oba^'];aJiradove na sjeći i izradi, izvlaće-' nju i otpremi drvnog materijalazajedno sa našim kooperantima,a spomenuti Ladislav upravo je ivozio kamion prijevoznika JosipaVukovića. )Značajno je napomenuti da suse radovi od početka odvijalipod zaštitom pripadnika Jordanskogbataljuna, koji su u sastavupostojećih snaga UNPRO-FOR-a, od kojih smo pismenimputem nekoliko puta tražili zaštitui garanciju za siguran radu spomenutim šumskim odjelima.U svezi s tim dogovorili smo snjima i pravila ponašanja svihprisutnih na radilištima da bi sigurnostrada bila potpuna. Spomenutogdana, pošto je na ulaznommjestu na radilištu pripadnicimaUNPROFOR-a predanspisak radnika i vozila kojiće raditi taj dan, patrola UN­PROFOR-a je osiguravala kamionpri utovaru i otpremi prveture.Kasnije, u 11.00 sati poslovođai vozač su na ulaznom mjestukod stožera UNPROFOR-a prijaviliulazak na radilište i krenulina okretnicu gdje ih je trebalačekati patrola zadužena zaosiguranje. Međutim patrole tamonije bilo i to su iskoristiliotmičari.Neznajuči ništa o tome, u 12sati na mjesto otmice dolazi drugikamion sa vozačem Ivom Jolić,našim djelatnikom, koji je ouočenom obavijestio djelatnikešumarije koji su bili na radilištuPavla Pranjić i Ivana Tobijaša tepripadnike UNPROFOR-a, a nakontoga i djelatnike policijskepostaje Novska, koji su sa svojimekipama odmah izvršili pregledcijelog terena ali do 21. sat togdana nisu mogli saznati nikakvepodatke o dvojici otetih radnika.Tek u petak, 13. kolovoza službenonam je potvrđeno da sunaši radnici oteti od srboćetničkihbandi i da su odvedeni u dubinuUNPA zone.U nedjelju smo saznali da jeLadislav Hace pušten i gdje senalazi Tomislav Cikić. Četnici sutražili za njih dvojicu navodnozarobljene neke četnike od straneHV. Kako se ovaj broj našeglista dosta rano zaključuje, o cijelomovom događaju, opširnijećemo pisati u idućem broju našeglista ^2 LonćarićPOŽARI PLAMTE - AVIONI ČEKAJUI OVE GODINE PO PRVI PUTA U ŠUMARSTVUotete nastale u ovogodišnjim požarimana našoj obali, još uvijek nisudo kraja procijenjene, ali su sasvimsigurno goleme. Preventivomkoja je ove godine dobrano napredovala,ne mogu se spriječiti svipožari, ali koliko smo svi u Hrvatskojpridonijeli sprečavanju i modernizacijivatrogasnih jedinica otome se može i treba raspravljati...Avioni »Canadaire« mogli su bitiako ne kupljeni, onda barem iznajmljeni...o tome na str. 3.LJETOVANJE NA m mu svim našim odmaralištima ovog ljeta kapaciteti su popunjeni do posljednjeg mjesta. Mnogi su krenuli na odmor u naša\ odmarališta prvi put poslije ratnih godina, a dobar dio kapaciteta popunjen je sa našim prognanicima, unatoč dobreI popunjenosti, svim našim djelatnicima je omogućeno plaćanje u šest rata, kako bi što više djelatnika zaista provelo odmoregna moru. Na slici vidimo dio zadovoljnih gostiju iz odmarališta na Malom LošinjuiOpširnije o tom odmaralištu u reportaži na 8—9. str.

18. kolovoza 1993.PROBLEMATIKA PROIZVODmE ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA U NIZINSKOM PODRUČJU HRVATSKEUROD ŽIRA OVISI O ZAŠTITINiz oboljenja i štetnika koji uplodu nalaze mjesto svog~preživljavanja i razmnažanja,umanjuju očekivani prinosšumskog sjemenaTijekom vegetacijskog perioda,prema postojećoj zakonskoj regulativiovlaštena stručna službaza nadzor nad proizvodnjomšumskog sjemena a to je šumarskiinstitut Jastrebarsko, obvezanje temeljem dugoročnog ugovorada se brine i o kvaliteti šumskog sjemenakoje se proizvodi u normalnimsjemenskim sastojinama.U vrijeme tzv. drugog zdravstvenogpregleda koji se obavlja negdje u sredinivremena koje je potrebno pojedinojvrsti od cvatnje do dozrijevanjasjemena, obiđena je i U. Š. Koprivnica,sa posebnim osvrtom na stanje iurod sastojina hrasta lužnjaka jer jeto najinteresantniji i najznačajnijiproblem kojeg ima ne samo U. S. Koprivnicanego i »Hrvatske šume«. Nakonobilaska sjemenskih sastojina,Mr. Karmelo Poštenjak — voditeljsjemenarstva u institutu Jastrebarsko,rado se odazvao zamolbi za razgovor.Pričao je vrlo interesantno i osjemenarstvu, o institutu, urodu žira isvemu pomalo.umarski institut Dastrebarsko jeŠ znanstvena institucija, nastala1974. godine udruživanjem triju takovihinstitucija koje su u Hrvatskoj tadai:";; postojale: »Instituta za šumarska i lov-•'• na istraživanja« iz Zagreba, »Zavodaza kontrolu šumskog sjemena« iz Rijekei »Instituta za četinjače« iz Dastrebarskog.Osnovna dielatnost institutajeste istraživanje iz područja biološkihspecijalnosti šumarstva, posebno vezaneza prirodne sastojine i njihovuobnovu gdje veliku ulogu ima odjel zatipologiju iz Zagreba, koji ima na područjuHrvatske preko tri tisuće stacionara,ploha na kojima se kroz tri desetljećaodvija praćenje kako razvojasastojina tako i njihove strukture i utjecajaokoline. U sklopu tog institutamedu (jbtaliiii specijalnostima djslujo isjemenarstvo kao jedna od prvih takovihdjelatnosti kako za potrebe istraživačketako još više za potrebe pružanjainformacija o kvaliteti šumskogsjemena na području Balkana.«- »Šumsko sjemenarstvo u Hrvatskojima dugu tradiciju, čiji korijenisežu u nama daleku prošlost (primjerise mogu naći u odrednicama pojedinihstatuta gradova i zakona), adotrajali ili čak porušeni objekti nijemisu svjedoci nekadašnje gospodarskeaktivnosti iz nedavne nam prošlosti.Mi u sklopu znanstveno istraživačkograda rješavamo problematikusjemenarstva u sklopu segmenta nedovoljnoefikasne prirodne obnovešuma odnosno kako uz ostalu prirodnuobnovu šuma, najbezbolnije i najprirodnijeje zamijeniti umjetno. To jedo sada rješavano nedovoljno i timskii stručno jer su rađene parcijalnestvari kako u području ekologije, pedologije,zaštite šuma, da bi konačnosve to bilo objedinjeno pred dvije godineu jednom jedinstvenom projektukojeg vode kolege iz tipologije i čijismo suradnici. Bez jednog multidisciplinarnogpristupa sastojini, nema nipravilnih i najefikasnijih i najprirodnijihrješenja, jer rješavanjem nečegaa kod toga ne dajuč važnost ostalimfaktorima koji su nazočni u prirodi,mi ju na određeni način »silujemo«.Stoga je po mišljenju mr. Poštenjakanjihov rad usko vezan sa radomkolega na terenu, jer zajednički nastojeono što je priroda propustila napraviti(ne svojom već krivnjom čov-Vječita strepnja šumara »Hoće li biti obilnog uroda žira i da li će sjeme biti kvalitetno«jeka), nadomjestiti umjetnim načinom.Nažalost kaže, da osim izdvajanjadjelova sastojina i njihoveregistracije, malo gdje je išta učinjenodalje. Smatra da se za današnjitrenutak šumskog sjemenarstva možeu cijelosti ustvrditi, da je došlo nadno stručnosti.— »Mi u šumarstvu znamo da postojerazličite vrste insekata, gljivičnihoboljenja i drugih bolesti koje sepojavljuju na šumskom drveću odmomenta pupa cvjetnoga preko nje-govog otvaranja i razvoja cvijeta, formiranjai začetka ploda do kroz čitavperiod njegovog dozrijevanja i konačnou samom trenutku opadanja.Imamo niz pojedinačnih ili čak i višeistodobno prisutnih oboljenja, štetnikakoji u plodu nalaze mjesto svogpreživljavanja i razmnažanja a drugimriječima umanjuju očekivani prinosšumskog sjemena koji je osnovarasadničke proizvodnje a nezamjenjivou obnovi šuma direktno nanašanjemsjemena dali pod motiku ilisijanjem omaške. Tu do dana današnjegadefakto nije načinjeno ništa iprepušteno je kako narod kaže dragomBogu odnosno majčici prirodi»pa što bude««.Da bi gornje izrečeno dobilo na »težini«,mr. Poštenjak je iznio svoju spoznajusa današnjeg obilaska sastojinahrasta lužnjaka. - »Lužnjak jeove godine, kako se pučki kaže »dobroresio«, cvao je dobro a i vremenskeprilike su bile naklonjene. Međutim,već i grubim obilaskom može sevidjeti da u nekim šumskim predjelimai nema u krošnji obilno zametnu-,tog sjemena. No točnija procjena okoličini stvarnog uroda koji je trenutačnou krošnji može se dobiti detaljnimpregledom neposredne projekcijetlocrta krošnje bilo kojeg stabla.Jedan takav primjer smo sasma slučajnopromotrili na području šumarijeĐurđevac, tijekom obilaska g.j.Đurđevačke nizinske šume, odjel 73a. Sakupivši ispod jednog stabla otpaližir, dobili smo jednu lijepu »Gaussovudistribuciju«, broja žira po kategorijamanjegove veličine, gdje seMr. Karmelo Poštenjak — voditeljsjemenarstva u šumarskom institutu grubo može vidjeti da je najviše žiraJastrebarsko: — »lako se malo koja zemlja optalo pred kojih petnaestak dana.jugoistočne Europe može uspoređivati sa Ono što je sakupljeno ispod stablaHrvatskom po pitanju šumskog trebalo je biti gore na stablu u fazisjemenarstva, pa ipak se za današnjidozrijevanja. To nas upućuje na to datrenutak šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj,gotovo može u cijelosti ustvrditi, daje došlo je u to vrijeme gore u krošnji bio štetnikkoji je svojim prisustvom na dno stručnosti«.dopriuočenoje sušenje lužnjakovihsastojina u prvojpolovici ovog stoljeća.Ono je znanstvenopraćeno na više stotinatrajnih ploha od Zemunado Ivanić Grada. Početkomšezdesetih godinana ovom području su bileizdvojene svega 0,001posto površffia priznatihsjemenskih sastojina trinaestvrsta listača, gdjedominira površina lužnjakasa udjelom od 0,007posto od ukupne površine.Sveukupna čovjekovaaktivnost u modeliranju injenih resursa »svrsishodnimtehnološkim rješenjima«,dovode ove šume,ne samo sastojine lužnjaka,već se ovo odnosii na sastojine poljskogjasena, kitnjaka, bukve idrugih vrsta listača u stadij,gdje su pojačana sušenja— umiranja šuma iizostanak očekivane prirodneobnove (čitaj uobičajenog— normalnogplodonošenja) nerješivasvakodnevica šumarnikaoperativca.Panonsko područjepredstavlja najtežu zadaročnihpoteza rješavanja,jer ovisi i o starosti sastojina,što je faktor van čovjekovegospodarske moćikorekcije, te će ovdjetrebati, kao nigdje drugdjedoći do izražajaznanstvena aktivnost tj.rješavanje potrebnih količinašumskog sjemena izsjemenskih plantaža. Poredovoga, bit će potrebnovišestruko povećati ipovršine za proizvodnjunormalnog šumskog sjemenakao i preventivnuefikasnu zaštitu sastojinai plodova.«Primjenom određenih metoda zaštitešuma (primjer susjedna Mađarska),može se gotovo svake godinedoći do kakvog takvog uroda žiraovisno — svakako o starosti sastojinai općenito o klimi jer je to dvoje limitirajućifaktor u plodonošenju hrastovihsastojina. Ali bez jedne smišljene serioznoprovedene zaštite šuma ovodvoje nije garancija da možemo »lopatom«kupiti žir, kao što često putaočekujemo i sami sebe zavaravamo.Zaštita šuma u ovom trenutku općenitoljudskog društva i tehnologije, morapreuzeti vrlo veliku ulogu ako želimoporemećenu prirodnu obnovu privestiuspješno kraju«.Gaussova distribucija frekvencija (brojslučajeva) lužnjaka iz g. j. Đurđevačkenizinske šume, odsjek 73 a, ispod jednogstablanio da toliku količinu'žira pronađemona tlu. Da je bilo pravovremeneosmotrenosti prisustva tog štetnika iadekvatne zaštite, onda sigurno nebiimali ovu sliku otpalog ploda. Nažalostmožemo očekivati (ako nebudenekakvih akcija zaštite) do konca rujnaili početka listopada barem još jedanputa ako ne i više otpalog ploda.Mi ne možemo iz prirode odstranitirazne štetne utjecaje, ali ih možemodržati u jednom racionalnom okvirukoji je podnošljiv i za prirodu a i zanas kao jedinog racionalnog gospodarasa tim sastojinama«.Prema tome na nama je, kako kažemr. Poštenjak, da svojim angažiranjemdobijemo na jesen obilan urodili da ostanemo bez njega. U razgovoruje mr. Poštenjak istaknuo hvalevrijednu akciju odjela za ekologiju»Hrvatskih šuma«, a to su fonološkaopažanja. No napominje da namosim osmatračke treba i penjačkaslužba, koja bi donosila sjeme iz krošnje.Time bi suradnja fenologije isjemenarstva došla do punog izražaja.Po njegovu mišljenju jedan čovjekna Direkciji ne može se nositi sa problematikomsjemenarstva i rasadničarstvau »Hrvatskim šumama«. To jepored vrlo dotrajale opreme koju koristeu institutu i isuviše premalogbroja izvršitelja koji rade na tim poslovima,jedna od velikih prepreka uracionalnom i kvalitetnom šumskomsjemenarstvu.Na kraju je istakao da bi se svestručne snage koje su razjedinjene iu institutu i na fakultetu trebale naćiza istim stolom, jer zajedno bi bili i financijskii misaono jači a sve u koristšumarstva Hrvatske.Marijan DOMOVIĆ

18. kolovoza 1993.IZAZOV NAŠEG VREMENAŠTO POKAZUJE STUDOA O POKUPSKOM BAZENU?# Kako gospodariti šumama koje »doživljavajustresove«, posljedice kojih su sušenje starih stabala iizostanak pomlatka ?ripreme za izradu StudijePo Pokupskom bazenu, kojabi trebala odgovoriti namnoga pitanja vezana uzvrijedne šume hrasta lužnjakana području između Zagreba iKarlovca, je počela još u vrijemeprvih vodoprivrednih i inih zahvatakoji su izvođeni u ovim šumama,iako tada nitko nije razmišljaoo takvom projektnom zadatku.Prvi su koraci poduzeti uvrijeme izrade vodoprivrednihprojekata, kada su stručnjaci iznanstvenici upzoravali na mogućeposljedice. Od prvih zahvatado danas stanje u šumama jepraćeno i mnoga saznanja suveć poznata široj javnosti. Problemisu ipak ostali, posebnostoga što je sve teže naći pravePOKUSijekom obilaska PokupskogT bazena sudionici su obišli ipokus provencijencije hrasta lužnjakau šumskom predjelu Gajno,koji vodi dr. Joso Gračan, kojije u znanstvenom radu objavljenomu »šumarskom listu« br. 6-91991. godine napisao:»Pn/i pokus od 16 provenijencijahrasta lužnjaka (quercus roburL) u Hrvatsko] osnovan je na dvalokaliteta u jesen 1987., odnosnou proljeće 1988. godine. Pokus jeosnovan na području ROŠ »Slavonskašuma«, lokalitet »Slavir«(Šumarija Otok) i šumskog gospodarstvaKarlovac, lokalitet »Gajno«(Šumarija Dastrebarsko). Nakonizmjera biljaka na oba lokalitetau jesen 1988. godine, najvećeprosječne visine imale subiljke provenijencije 10 »Spačva«(39,48 cm »Gajno« i 37,12 cm»Slavir«). Najmanje prosječne visineimale su biljke provenijencije9 »Guševac« (31,15 cm »Gajno«) iprovenijencija 14 »Zdenački Gaj«(26,65 cm »Slavir«), Postotak preživljavanjabiljaka kretao se od86,00 posto provenijencija 6 »Lipovljani«(»Gajno«) do 97,75 postoprovenijencija 6 »Lipovljani«(»Slavir«).«- Prošle je godine najbolja bilaprovenijencija »Orlovac« (krajKarlovca) - dodao je dr. Gračanna pokusnoj plohi.odgovore na pitanje: kako gospodaritišumom u uvjetimastresa i omogućiti njen opstanak?Primjera ima podosta: šumarijeKarlovac, Draganić, Jastrebarskoi Pisarovina koje gospodarešumama u bazenu posljednjihsu godina sjekle mnogo»sušaca«, prirodni pomladak jena mnogim mjestima izostao, a imnogi odjeli su ograđivani, jersrneća divljač uništava pomladak.Bilo je i drugih problema.bilazak terena započet je u Rečićkim lugovima,O šumskom predjelu Šumbar, o kome je govorio inž.3osip Jovica, upravitelj Šumarije Karlovac:kao što je podzemni požar uDraganičkim lugovima i slično.Što se je zapravo dogodilo sovim šumama?Do drugog svjetskog rata šumamaPokupskog bazena suuglavnom gospodarile zemljišnezajednice, pa njima nije gospodarednopo principima struke.Tadašnje žirenje i pašarenje pogodovaloje degradiranju staništa.I danas se mnogi šumari sjećajuistjerivanja stoke iz šuma,koje su seljaci dovodili u bazenradi ishrane. Još uvijek povremenou Upravu šuma Karlovacstižu prijave čuvara šuma veza-Doktori Slavko Matić, Branimir Prpić i Branimir Mayervu i dosada radilimnoga istraživan/a u ovom bazenu. Sada if] treba aktualizirati i objediniti.ne uz svinje koje su zatečene uPisarovinskim ili Draganičkimlugovima. U Draganičkim lugovima,iia primjer, postoje vrlostare ili vrlo mlade šume, jer jeŠumarija zatekla prestarjele šume,koje mora 'posjeći dovršnimsijekom i često vršiti popunjavanjeili pošumljavanje kako bi obnovilašumu.U Pokupskom bazenu su posljednjihdesetljeća izgrađeni iveliki objekti, kao što je auto-putZagreb-Karlovac i kanal Kupa-Kupa, pa su uvjeti u šumamaznačajno izmijenjeni: šuma je(zbog podizanja nivoa zemljeoko ovih objekata) podijeljenana manje bazene u kojima jepromijenjen vodni režim: u nekimaod njih vode ima previše, udrugima premalo.Uz ove promjene dogodile suU REČIĆKIM LUGOVIMA— Kanal Kupa — Kupa je Rečićke lugove podijeliona dva dijela. Ovo stablo je prošle godine bilo vitalno, asada ga moramo srušiti. Dovršni sijek je u ovim odsjecimaizvršen 1990. godine. Prirodna obnova je izostalazbog nedostatka površinskih voda i morali smo izvršitipopunjavanje i njegu. Uspjeh je potpun, ali imamo problemas viškom divljači, pa smo morali podignuti i 4 kmograde. Sušenje hrasta je posljednjih godina jako prisutno,ali je u posljednje dvije godine znatno manje.Nosioci tema i njihovi suradnici obišli su sve zanimljive objekte, a medu njima i »Kuvajt«, mjesto na kome je INAtražila naftu, a pronašla — toplu vodu.se i promjene uvjetovane promjenamau klimi (nekoliko izrazitosušnih godina), u poljoprivrednojproizvodnji (upotreba pesticidai ostalih sredstava, koji sobližnjih njiva i vinograda površinskimi podzemnim vodamanailaze u šume), u industrijskojproizvodnji (»kisele kiše«), prometu(ispušni plinovi) i slično.- Željeli bismo vidjeti do kojegsu nivoa došla različita istraživanja- komentirao je inž. DujePavelić na sastanku posvećenomizradi Studije, u čijoj pripremii izradi sudjeluju Šumarskifakultet Zagreb, Šumarski institutJastrebarsko, Javno vodoprivrednopoduzeće, te Direkcija»Hrvatskih šuma« i Uprava šumaKarlovac. Osvrnuo se je i naneke od problema koji se pojavljujui koje treba riješiti. Medušto je vjerojatno posljedica sanitarnih mjera i povoljnijihklimatskih uvjeta...— Svrha kanala je višenamjenska - rekao je BorislavVedrina - voditelj zaštite od voda u Davnom vodoprivrednompoduzeću Karlovac - i odnosi se na-zaštituKarlovca od poplavnih voda i proizvodnju električneenergije. On je sada samo djelomično u funkciji.Posljednje što je urađeno je odvodnja voda zaobalja ineke stvari su vraćene u prvobitno stanje. Preostaje jošdosta posla, prvenstveno reguliranje voda koje dolazi ukanal ustavama, što još nismo riješili, a onda i korištenjestvorenog sistema za proizvodnju električne energije...POKUSNA RETENCIJA'isarovinskim je lugovima osnovana pokusna retencija, koja je trella dati odgovor na pitanje - što će se događati s šumama Pokupskogbazena u slučaju pretvaranja ovog područja u retenciju (mjesto nakome se zadržava višak voda) kako je to bilo planirano, ali nije realizirano.Pokusnu retenciju je pratio dr. Branimir Prpić, koji je izvijestio:- Željeli smo dobiti odgovor na pitanja vezana uz dovođenje površinskihvoda, te njihovo zadržavanje u šumi izvan i u vegetativnom razdoblju.Tijekom vegetativnog razdoblja se događaju promjene i u šumi bujaživot. Ovdje imamo tri šumske zajednice (hrast sa običnim grabom, hrasts žutilovkom i jasen s kasnim drijemovcem) koje predstavljaju tipične zajedniceU nizinskim šumama. Pokusna ploha je ograđena i pripremljeni supotrebni uvjeti, koji su nam omogućili da na plohu dovodimo vodu. Prvopunjenje je izvršeno 1983. godine i tada smo vodu ostaviVi 10 dana. S\V)edećegodine smo plohu ostavili prekrivenu vodom 14 dana. Nakon normalizacijeponovno smo izvršili punjenje i ostavili vodu na plohi 30 dana.Podmiadak je u tom trenutku bio visok oko pola metra. Na susjednoj površiniodabrali smo drugu plohu radi usporedbi. Mjerili smo temperaturutla i vode, količinu ugljičnog dioksida u vodi i drugo. Nakon mjesec dananismo našli ni jedan ponik, a u svim je zajednicama došlo do pada prirasta.Utvrdili smo da propada hrast, a preživljava jasen, pada prirast u šumamahrasta lužnjaka i graba, te hrasta lužnjaka i žutilovke. Razlike izmeđuplohe nakojoj je stajala voda i one koja nam je služila za kontrolu bilesu vrlo velike. Najmanje promjena je pretrpjela šumska zajednica poljskogjasena s kasnim drijenovcem. Mjerenjem prisutnosti ugljičnog dioksidautvrdili smo da 50 mig u litri izaziva propadanje stabala. Svi rezultatiupućuju na to da ne bismo mogli dozvoliti da se voda u vrijeme vegetativnograzdoblja zadržava u šumi duže od 10 dana, a izvanvegetativnog razdoblja bi mogla biti i duže vrijeme. Pokazalo se je daduže zadržavanje voda uzrokuje propadanje pomlatka, kod kojeg najprijetrune korijenje. Krošnje su oštećene oko 30 posto. Mjerenje temperaturetla je pokazalo da s porastom temperature raste i količina ugljičnogdioksida. Slični su rezultati postignuti i praćenjem podzemnih voda: što„,, „__ ..:i- . ••- ,. • • - a- J- - i - ..—'-a'J'C..->a " — -• ;mlade biljke ne smiju biti poplavljene duže od deset dana, jer će uginuti!njima je i farma junadi u neposrednojblizini šumskog predjelaŠumbar, iz koje u šumu pristižufekalne vode, što je izazvalo sušenjestabala. Problem se nastojiriješiti usmjeravanjem ovih vodau kanal Kupa-Kupa.Drugi problem su vodoprivrednizahvati u Draganičkim lugovima,koji su doveli do nekontroliranograzlijevanja voda iugibanja pomlatka. Problem je,djelomično riješen izgradnjomspojnog kanala i stanje je doneklepopravljeno, ali su ostale nepopravljiveštete.Jezerce je najniži dio bazena.»U njemu, kao i ispod jezera CrnaMlaka, se«, kaže Duje »kovitlajuvode i uslijed poremećajatamo na jednom dijelu imamovrbike umjesto sastojina gospodarskogtipa.«, - Draganićki lugovi su u dnubazena - komentirao je inž. BorislavVedrina, voditelj zaštite odvoda u Javnom vodoprivrednompoduzeću Karlovac - i na područjuu koje pristižu vodotoci, tuje njihovo čvorište i u njemu suse dogodile velike promjene.Svi nosioci tema i njihovi pomagači(medu kojima su doktoriznanosti Branimir Prpić, SlavkoMatić, Joso Gračan, BranislavMayer, Đuro Raoš, Nikola Lukić,Nikola Komlenović, MiroslavHarapin, Ankica Pranjić i drugi)dobili su projektne zadatke i ponjima postupaju. Jedan od nosiocaje i inž. Vedrina, koji će pripremitikarte i druge podatke oreljefu, hidrografiji i slično.Treba reći da je suradnjaUprave šuma Karlovac s Vodoprivredomposljednjih godinabila vrlo dobra, što je dovelo i doizvođenja odvodnih kanala idrugih zahvata koji su doveli dodjelomičnog popravljanja stanja,narušenog izgradnjom auto-putai kanala Kupa-Kupa, kojimasu jako promijenjeni uvjeti opstankašuma u Pokupskom bazenu,jer su prekinuti prijašnjivodotoci i promijenjen nivo podzemnihvoda - dakle, potpunopromijenjen dotok vode do stabala.O vodnom režimu u Pokupskombazenu je niz zanimljivihpodataka iznio i Branimir Mayer,koji je u bazenu postavio nizmjernih stanica putem piezometarai koji je i doktorirao na ovojproblematici.- Studija 1994. godine morabiti gotova - rekao je nakonobilaska terena dr. Zvonko Seletkovićsa Šumarskog fakulteta,koodinator rada na njenoj izradi- i mora biti sinteza svih istraživanjakoja su već provedena ikoja se još provode. Cilj nam jepomoći operativi i odgovoriti naizazove vremena u kome živimo...Vesna HRKALOVIĆ

18. kolovoza 1993.STRANI KAPITAL I U ŠUMARSTVUZAJEDNIČKO ULAGANJE U MOKREŠNA PODRUČ3U UPRAVE ŠUMA POŽEGAIZABRANE SJEMENSKE SASTOJINEPrije nekoliko mjeseci nastranicama ovog lista pisalismo 0 otvaranju rudnika»Mokreš«, na područjučaglinske šumarije a u sjeveroistočnomdijelu požeške županije.Da podsjetimo čitaoce, toje ležište kvarcnog pijeska rasprostranjenona oko 39 četvornihkilometara. Istraživanjem suza sada ustanovljene zalihe odpribližno 100 milijuna tona kvarcnogili kremenog pijeska, kojegje sastavni dio raširen i vrlo tvrdimineral silicijev dioksid SiO^.On služi za proizvodnju kremenogstakla, u radiotehnici te kaotalionički dodatak i abraziv. Navedenakoličina pijeska odnosise na površinski kop, jer se pijesaknalazi na oko dva metraispod zemljane površine.Nedavno su predstavnici talijanskefirme »In Ge Ovaro« izUdina posjetili šumariju Čaglinte nakon obilaska terena pokazalizanimanje za eksploatacijumokreškog rudnika. Od rukovodstvapožeške Uprave šumadobili su precizne podatke o mogućnostimakorištenja te ocijenilida se radi o specifičnom rudnikuzbog velikih zaliha i ekonomičneeksploatacije u okvirupovršinskog kopa. Naime, pristupnacesta do rudnika je završenaa izvori električne energijei vode nalaze se u neposrednojblizini. Također je značajno napomenutida nije daleko ni željezničkapruga Nova Kapela -Osijek i stanica Londžica. Svenavedene činjenice bitno će utjecatina smanjenje investicijskihtroškova.Talijani bi obavljali separacijus flotacijom te na taj način odvajalipojedine metale i nemetale aosobito su na cijeni velika ležištaliskuna (tinjca), minerala iz skupinesilikata. Oko 35000 tonakvarcnog pijeska koristila bi hrvatskaindustrija a ostale količinebile bi namijenjene za izvozna talijanska i druga evropskatržišta. Talijanski partner predložioje zajedničko investiranjes požeškim šumarima ili s nekimdrugim hrvatskim poduzećem. Usvakom slučaju ideja je zanimljivaa korist velika, jer bi nova čaglinskaopćina imala izuzetnoznačajan prihod, koji će biti nesumnjivo,veliki iskorak iz dugogodišnjezaostalosti i nerazvijenostiovog dijela, nedavno formirane,požeške županije.Kvarcni pijesak koristio bi senakon separacije i flotacije, kakoje navedeno, u staklarskoj iIjevaoničkoj industriji a još predstojianaliza uzoraka u Italiji.Prethodna istraživanja u nasobavio je Geološki zavod u Zagrebu.I. TomićNOUI IZVORIPRIHODAudnik kvarcnog pijeska »Mokreš« smješten je u sjeveroistočnom dijelupožeške županije, na području Šumarije Caglin, a vlasništvo je_ _Uprave šuma Požega, koja pokušava na taj način ostvariti određenudobit i sa sporednim šumskim proizvodima. Osim spomenutog pijeska,čaglinska šumarija ima kamenolom »Trčinoga« u blizini rudnika pa, osim^- . V- f-«..««w, f-.«—j , . --•^".•.. licimaNedavno je sklopljen ugovor između đakovačke »tnerge« i pozesKb'Uprave šuma, na temelju kojeg se Đakovčani obvezuju na kupnju 500.000m' pijeska (oko 60 vagona), te 50.000 m^ kamena i to prema kupčevim potrebamau desetogodišnjem razdoblju.Prema riječima Vlade Leke, upravitelja Šumarije Čaglin, dogovorenacijena za 1 m^ pijeska je 7,2 DEM, a za 1 m^ kamena 10 DEM u dinarskojprotuvrijednosti, s time da cijena podrazumijeva utovar u vozilo kupca. Sobzirom na mogućnost drastičnih tržišnih promjena u svezi cijena repromaterijala,morat će se tada odrediti nove cijene.Valja istaći da se za prodaju pijeska ranije pregovaralo s jednim ozbiljnimtalijanskim kupcem, ali on je odustao nakon uzetih uzoraka, zbogvisoke zahtjevnosti za silicijevim dioksidom, koji nije bio dovoljno zastupljen.U svakom slučaju, kada je na tržište teško plasirati pojedine drvenesortimente, svaki izvor prihoda za šumare je dragocjen i treba ga ozbiljnorazmatrati. I. x.ODAZIVRELATIVNO DOBAROve godine požeška Upravašuma organizira ljetovanjena moru u osam desetodnevnihsmjena i to odkonca lipnja do konca prvedekade rujna. Oko 400 zaposlenihi članova njihovih porodicakoristit će pansionskismještaj u hotelu B-kategorije»Slaven« u Selcu kod Crikvenice,iako je u prvoj varijantiplcniran istarski gradićVrsar.Cijena smještaja je povoljna,kada se uzme u obzir daće korisnici moći platiti troškoveu 12 polumjesečnih rata,koje će im biti obustavljeneod osobnog dohotka. Akouzmemo u obzir da je u ovojUpravi zaposleno 767 radnika,može se reći da je odazivrelativno dobar.Treba napomenuti da ćedio uposlenih koristiti godišnjiodmor u Bizovačkim toplicamakod Osijeka u trajanjuod 10 dana, a termini seodređuju prema pojedinačnimželjama i zahtjevima.I. TomićPod Upravom šuma Požega nalazi se gotovo 250 ha priznatih sjemenskihsasto/ina raspoređenih u 8 gospodarskih jedinicaNajzastupljeniji su hrast kitnjak / lužnjakPrema Zakonu o šumama, priznate sjemenskesastojine su šume posebne namjene, akojima se gospodari na osnovu izrađenogPrograma gospodarenja. Koncem listopadasvake godine direkcija »Hrvatskih šuma« dužnaje dostaviti za iduću godinu popis svih priznatihsjemenskih sastojina za koje se izrađuje revizijaili program gospodarenja.Uprava šuma Požega ima 249 ha priznatih sjemenskihsastojina raspoređenih na području 8gospodarskih jedinica. Navedene sastojine činehrastovi kitnjak i lužnjak, jela, bukva, pitomi kesteni ariš. Najzastupljeniji su hrastovi i to kitnjaku gospodarskoj jedinici »Južna Krndija II« (93ha), te lužnjak u gospodarskoj jedinici »Ljeskovača«(91 ha), a dsfiie ariševe sjemenske sastojine u»Sjevernom Dilju« i »Zapadnom Psunju« zauzimajupovršinu od svega 2 ha.Šumarski institut Jastrebarsko načinit će Programgenetske melioracije, a na osnovi njegaobavljat će se gospodarenje u tim sastojinama.Budući da do sada nisu bile registrirane, do koncaožujka taj posao je trebao biti završen, ali tonije učinjeno.Za reviziju programa gospodarenja potrebnoje za protekli desetgodišnji period sačiniti izvješćeo doznačenoj drvnoj masi za selektivnu proredui sanitarne sjeće (po vrsti drveća, broju stabalai drvnoj masi), te sakupljenoj količini sjemena injegovoj namjeni. Za izradu Programa gospodarenjatreba šumarski specijalist na terenu odrediti(determinirati) biljne zajednice, ekološko-gospodarskitip, iskolčiti trajne primjerne površine (plohe),te prikupiti taksacijske, fenotipske i drugepotrebne podatke. Da bi se što obuhvatnije sagledaoproblem plodonošenja na pojedinoj priznatojsjemenskoj sastojini, valja sakupiti informacije odetaljnim karj^kteristikama tla, odnosno vitalnostina temelju detaljne ocjene kvalitete krošanja sjemenskevrste drveća. Taksacijski, fenotipski iarugi potrebni podaci prikupljaju se na trajnojprimjernoj površini (plohi) koje veličina ovisi oveličini priznate sjemenske sastojine. Ako je onamanje od 5 ha, uzima se cijela površina bez iskolčivanjazasebne primjerne plohe. Za površinusastojine između 5—15 ha primjerna ploha iznosi1,5 ha, a u sastojini većoj od 15 ha uzima se deseti,dio njene površine, s time da se on proteže usvim odsjecima i odjeHma.Primjerna površina iskolčuje se uglavnom uobliku pravokutnika pomoću busole ili prizme, arubna stabla obilježavaju se na visini 150 cm nadtlom i to, zbog bolje uočljivosti, bijelom bojom.Navedena primjerna ploha unutar odjela ili odsjekaucrtava se na fotokopiji gospodarske kartemjerila 1:10000 i ispisnim dimenzijama stranicaplohe. Sjemenska stabla unutar plohe označavajuse žutom lak-bojom točkama jednako raspoređenimsa sve četiri strane svijeta u visini 150 cmnad tlom. Tijekom zadnje godine važenja gospodarskogprograma, obavezno je u sjemenskoj sastojiniobnoviti vanjske oznake s ponovo ispisanimregistarskim brojem i označenim sjemenskimstablima.U vrijeme mirovanja vegetacije najbolje je prikupljaliu sastojinama listača potrebne podatkezbog nesmetanog opažanja krošanja stabalaprvog i drugog visinskog razreda, dok se za četinjače,osobito u visokoplaninskim područjima, tonajbolje ostvaruje u proljetno i jesensko vrijeme,jer je podstojna etaža rijetka.Zbog ratnog stanja pojedine Uprave šuma, pai požeška, u zadnje dvije godine nisu radile natim poslovima, pa će u 1993. godini biti prikazanii zaostaci, a važno je napomenuti da će uz svakusjemensku sastojinu trebati ispisati i godinu kadaje neka sastojina morala biti obrađena (1990.,1991. ili 1992. godina). Ova godina neće se ubi-Iježavati.Budući da sjemenske sastojine ubrajamo uuredajni razred šuma posebne namjene, cilj i metodegospodarenja propisuju se za svaku sastojinuProgramom gospodarenja koji se donosi zaperiod od 10 godina, a po isteku tog vremena vršise revizija. Tijekom važenja programa mora sešto prije načinili selektivna proreda kojom se izsjemenske sastojine uklanjaju sva fenotipski nepoželjnastabla, te ona stabla koja položajem ikrošnjom zasjenjuju ili, zadiru u krošnju sjemenskogstabla. Prilikom doznake Ireba usmjerilipažnju na osnovni preduvjet i kriterij kod odabiranjastabala, a to je da se obavlja za mirovanjavegetacije, jer su listače bez lista i tada se najboljemogu vidjeti krošnje sjemenskih stabala i njihovokoliš. Uz doznačeno stablo u manualu doznakenavodi se precizno da li je negativno, nepoželjnoiU sanitarno. Sanitarna stabla doznačuju se obaveznosvake godine, a odabire ih revirnik na pojedinojšumariji.Direkcija »Hrvatskih šuma« svake godine ustudenom dostavlja plan doznaka i sanilara u priznatimsjemenskim sastojinama za iduću godinui to ovlaštenoj stručnoj službi za šumsko .sjemenarstvo,a ova pravovremeno planira terenskeobilaske i kolaudacije. U požeškoj Upravi šumaovi poslovi obavit će se u roku tri dana tijekomstudenog.Pored priznatih sjemenskih sastojina, požeškišumari izdvojili su u svibnju pedeset i dvije izabranesjemenske sastojine. Mr. Kannelo Poštenjakizvršio je njihov pregled, a na osnovi toga bit ćesačinjen zapisnik. Izabrane sastojine do sada nisupostojale odnosno registrirane. Njima se gospodarikao i sa svim ostalim sastojinama iz redovnogPlana sječa. Bonitiranje ovih sastojina obavljase lako da se izabere 50 stajališta u nekom odsjekui to dijagonalno, a na svakom stajalištu obilježise po jedno slabio iznad taksacijske granice.Samo fenotipski najbolja stabla dolaze u obzir.Tijekom svake godine u priznatim sjemenskimsastojinama obavljaju se 3 obavezna zdravstvenapregleda, a u izabranim sastojinama u godinikada se planira sakupljanje šumskog sjemena.Stručni suradnik za zaštitu šuma vrši prvizdravstveni pregled u vrijeme cvatnje, treći u do-"ba dozrijevanja ploda, a drugi između ovih pregleda,nakon što je proteklo oko dvije trećine vremenapotrebnog za dozrijevanje. Precizno se vodezabiljcške, a u slučaju da se utvrdi nazočnostneke biljne bolesti ili štetnika, sastavlja se detaljnizapisnik, le najhitnije obavješćuje ovlaštenaslužba koja će poduzeti odgovarajuće mjere.Stručni suradnik za uzgajanje šuma na pojedinojUpravi šuma tijekom drugog zdravstvenogpregleda utvrđuje stupanj uroda sjemena metodomslučajnog uzorka, te tako ustanovljava količinuuroda na određenoj priznatoj odnosno izabranojsjemenskoj sastojini. Uzorak se određujeskidanjem grančica hicem iz lovačke puške izgornjeg dijela krošnje ili što Je djelotvornije —penjanjem na slabio.Osobitu pažnju treba usmjeriti na kontrolu sakupljanjašumskog sjemena zbog garantiranjanjegova porijekla (provencijencije) kako bismonajkvalitetnije sjeme koristili u rasadničarskojproizvodnji, le u šumskim sastojinama. Za svakupartiju sakupljenog sjemena kontrolor izdaje potrebnudokumentaciju, uzima prosječan uzorak iplombira ambalažu u kojoj se transportira sjeme iprosječni uzorak.Uprava šuma Požega obavila je prvi i drugizdravstveni pregled u svibnju odnosno srpnju, akontrolu sakupljanja i treći pregled izvršit će ulistopadu ove godine. Za analizu šumskog sjemenau istom mjesecu uzet će šest uzoraka.I. Tomić

18. kolovoza 1993.PREMA NAČELIMA MEĐUNARODNE STANDARDNE KLASIFIKACDE ODRŽANSEMINAR O KLASIFIKACIJI ZANIMANJAUdirekciji »Hrvatskih šuma« održan je početkomsrpnja dvodnevni seminar o izradi nacionalnestandardne klasifikacije zanimanja.Vlada Republike Hrvatske donijela je joškoncem prošle godine zaključak o izradi navedeneklasifikacije a koja će se raditi prema načelima Međunarodnestandardne klasifikacije zanimanja (ISCO-88)te će biti državni standard za zanimanja. Ministarstvorada i socijalne skrbi je koordinator posla a sudjelovatće Ministarstvo pravosuđa i uprave, Državni zavod zastatistiku i Hrvatska gospodarska komora. Na izradiJilasifikacije radit će strukovna radna skupina koju činedjelatnici iz spomenutih tijela a u izradi sudjelujuorgani državne uprave, lokalne samouprave, poduzeća,ustanove, zajednice, udruženja i druge pravne osobe.Glede toga organiziran je seminar za izradu nacrtaNacionalne standardne klasifikacije zanimanja zapodručje rada šumarstva. Prisutni su bili predstavnicipojedinih Uprava šuma a seminar su vodili MiroslavSrbić iz Zavoda za zapošljavanje, Vladimir Novak, pomoćnikdirektora u Državnom zavodu za statistiku teMile Rajković, viši stručni savjetnik u Ministarstvukulture i prosvjete.Sudionici seminara raspravljali su o izradi prijedlogazanimanja prema priloženoj metodologiji a posjedovalisu akt o sistematizaciji djelatnika svog poduzeća.Data su obrazloženja i upute za nacionalnu standardnuklasifikaciju zanimanja a posao je podijeljenmedu šumarskim upravama. Na nivou direkcije mr.Milan Zdjelar načinit će popis i opis šumarskih zanimanjaa za sve Uprave šuma isti posao će obaviti ing.Krešimir Međugorac iz požeške Uprave. Za sve šumarijepopis će sastaviti Miroslav Kezele iz delničke Uprave(šumarija Delnice). U okviru poslovnih jedinica zadjelatnost mehanizacije i građevinarstva popis zanimanjanačinit će Milan Bartolec iz našičke Uprave šuma,a za popis poslova u okviru uređivanja šuma zaduženje psiholog i stručni suradnik za kadrove BrankoRanogajec. Za područje rasadničarske proizvodnjei za poslove unutar jastrebarskog instituta zadužen jestručnjak iz ove znanstvene ustanove.Državna klasifikacija mora biti povezana s internacionalnomklasifikacijom zanimanja tako da se podaci(informacije) mogu izmjenjivati na međunarodnomtržištu informacija o kadrovima, zanimanjima i fluktuacijirazličitih stručnjaka.Do 15. rujna bit će u istom sastavu organiziran noviseminar da bi se vidjelo kako su poslovi obavljeni aeventualne nedoumice razjasnile i otklonile, tako danajkasnije do konca rujna sve bude privedeno kraju.Cjelokupan posao u svezi sa standardnom nacionalnomklasifikacijom zanimanja za sva područja morabiti završen do početka 1995. godine. Posao je izuzetnoopsežan i trebat će angažirati velik broj stručnjakaiz svih područja ljudskog rada i djelovanja a značajanje stoga što će ova klasifikacija biti kompatibilna međunarodnoji upotrebljiva izvan naše države.I. TomićU ŠUMARDI KOPRIVNICA USLDED OLUJNOGNEVREMENA ZNATNEŠTETE OD TUČEVlažan i nestabilan zrak, koji sepreko Alpa probio do sjeverozapadnihpredjela Hrvatske,prouzročio je pojavu kumulunimbusapraćenih jakom grmljavinom, pljuskovima,kišom i tučom. Olujni oblaci sunajrazvijeniji bili iznad Podravine uvremenu od 19 do 21 sat, a najjačatuča padala je na potezu od Varaždina,preko Ludbrega do Ždale, gdjesu oblaci oko 23 sata prešli na područjeMađarske.Najveće štete nastale su u okoliciLudbrega, Koprivničkog Ivanca i Đelekovca.Tu je tuča dosezala veličinukokošjeg jajeta nepravilna oblika itopole i to lisne površine a također suuslijed snažnog vjetra i leda polomljenivrhovi mnogih stabljika.Sa štetom i radnjama koje su poduzeteu svezi saniranja tih šteta,upoznao nas je revirnik g.j. Koprivničkenizinske šume, inž. DadrankoVlahinja: - »U rasadniku smo provelineophodne mjere sanacije. Sazvalismo komisiju osiguravajućeg društvaza procjenu štete te komisiju Upravešuma Koprivnica za definitivnu odlukuo daljnjim radnjama ove godine u rasadniku.Kod drugih, starijih sastojinegubitak lista i grana sigurno će izazvatigubitak ovogodišnjeg prirasta aOlujno nevrijeme je »prorijedilo« inače guste krošnje johe i vrbe uČanjevu 30 dnošena olujnim vjetrom uništila mnogepoljoprivredne površine, stambenei gospodarske objekte a znatneštete prouzročila je i na šumskim površinama.Velika šteta je pričinjenašumariji Koprivnica obzirom da jeiznad g.j. Koprivničke nizinske šumeprešao i najjači intenzitet oluje i tuče.Oštećene su lisne površine i polomljenemnoge grančice u sastojinamahrasta i johe u šumskim predjelima:Čanjevo 30c i 30d (25,59 ha), Panje33a i 32b (oko 100 ha), Jasenovac34a i 34c (19,75 ha) i plantaži topoleuz Bzovje 34f. U rasadniku Drnje(oko 5 ha) jako su oštećene sadnicezbog znatno narušenog vitaliteta ismanjenje prirasta narednih godina.Mehanička oštećenja su znatna i vjerojatnoih dio ove godine neće kalusirati,te će sve zajedno dovesti do fiziološkogslabljenja sastojina narednihgodina uz povećanu pojavu sekundarnihštetnika.«Radi toga je po mišljenju inž. Vlahinje,u narednim godinama potrebitaveća pozornost lugara, revirnika istručnjaka U.Š. Koprivnica, gledepraćenja pojava bolesti i štetnika utim šumskim predjelima.M. DomovićPOSLOE IZLASKA ZAKONA O RATNIM ŠTETAMADOSADAŠNJEPROCIJENENE VAŽEPrije izlaska Zakona o utvrđivanjuratne štete od početkalipnja ove godine, požeškaUprava šuma imala je koncem1991. godine procijenjenu ratnuštetu od 5.305.982 DEM, a onaobuhvaća građevinske objekte,opremu, te ostala sredstva i dobra(divljač, sirovine i repromaterijal,gotovi proizvodi, sitni inventar).Budući da je okupirano područjena kojem se nalazi šumarijaOkučani, a ratna razaranjaosobito su se osjetila na područjušumarije Kamenska, niz osnovnihsredstava i opreme jeotuđen ili uništen. I na ostalimšumarijama i radnim jedinicamaosjetila se prisutnost rata, aliu manjoj ili zanemarenoj mjeri.Činjenica je da je otuđeno iliuništeno 128 motornih pila, 22traktora, 13 vitala, 10 prikolica,13 kombibusa, 10 osobnih automobila,8 dizalica, te nekoliko teretnihvozila i građevinskih strojeva.Na otuđenu ili uništenu opremuotpada petina procijenjeneštete, na građevinske objektetrećina, a ostala sredstva i dobrasu najzastupljenija — oko s polovicomukupne štete (naročitoštete na divljači i umanjenje gospodarskihpotencijala).Koncem srpnja u Zagrebu jeodržan sastanak predsjednikakomisija s pojedinih uprava šumasa članom Centralne komisijepri Ministarstvu financija. Dobivenesu osnovne upute i informacijekako bi se moglo početi sobradom podataka o ratnim štetama,a na osnovi tumačenjaspomenutog zakona. Tako Zakondecidirano pojašnjava da»se šteta izražava u vrijednosti^ ^ U PRVOM POLUGODIŠTU UPRAVE ŠUMA POŽEGA ^ ^OTEŽANO PRIVREĐIVANJENakon isteKa prvog poiugoaisia pozesKa upravašuma privela je kraju radove na sječi i izradi u okviruplanskih zadataka (oko 103.000 m'), otprema(realizacija) je neznatno podbacila, a u drugoj fazi rada(privlačenje) zaostaje prema planu za oko 12.000 m'drvne mase. Naime, 63 traktora koja su radila na izvlačenjučesto su i dugo bili na popravcima u mehaničkojradionici pa je i ta činjenica bitno utjecala na navedenipodbačaj. Pojedine šumarije zaostaju na sječi, a to su'Kamenska (preko 2.000 m'), Nova Gradiška (2.400 m') iNova Kapela (oko 1.800 m'), te će morati do kraja godinetu razliku većim zalaganjem nadoknaditi.U okviru uzgojnih radova najviše se posla napravilona čišćenju guštika, a najmanje na njezi podmiatka(svega 9% godišnjeg plana), pa će tim poslovima trebatiu idućem periodu pokloniti veću pažnju i svojski im prionuti.Poslovi na doznačivanju drvne mase privode sekraju, a moraju biti završeni do konca kolovoza. Planiranoje doznačiti oko 290.000 m'.o uu^iruni lio Lu ud iid IIVMIM :>uiiidiijaiiici iiciiici uuvoljnotraktora ili su dotrajali, bit će nabavljeno 18 novih,od čega je 9 tipa »Torpedo«, a devet zglobnih. Tako ćeradovi na privlačenju drvne mase biti mehaniziraniji, apridonijet će boljem praćenju sječe i izrade, te smanjenjudrvnih zaliha u šumi.Zbog sve većih problerria s drvnom industrijom, kojane može pratiti cijene drvnih sortimenata, stvaraju sena pomoćnim i glavnim stovarištima veće zalihe (koncernlipnja oko 17.000 m'), a zbog slabije otpreme onese povećavaju. Naročito je osjetljivo višemetarsko celuloznodrvo koje se zbog dužeg stajanja isušuje i gubina težini. Stoga se pojedini sortimenti otpremaju baremna glavno stovarište kako bi bili spremni za neku od rijetkihotprema. Sve to, zbog slabe realizacije, dovodido nelikvidnosti, odnosno neravnoteže između prihodai troškova, a rijetki su izvori iz kojih se pokrivaju troškoviposlovanja. Stoga se ono odvija u krajnje otežanim uvjetima.I. T.koja je potrebna da bi se oštećenja,uništenja i druge posljedicena imovini dovele u stanje prijenastanka štete ili nad>vknadilavrijednost Indirektne štete u trenutkunastanka u bliskoj budućnosti.«Osim navedenih direktnih ilineposrednih šteta na sredstvimai dobrima registriraju se indirektneili posredne štete koje setemelje na izgubljenoj dobitizbog umanjenog opsega proizvodnje,izazvanog ratom i zarazdoblje nakon prestanka ratai to najdulje nakon pet godina.Ide se u detalje pa se uzimaju uobzir troškovi ili rashodi uzrokovaniratom, a odnose se na troškoveobrane, zbrinjavanja stanovništva,prognanika i izbjeglica,te na dugove i financijske obvezeu vezi s ratom. Konačno,evidentiraju se štete nastale gubitkomživota i zdravlja ljudi, akoje po svom karakteru mogubiti materijalne i nematerijalne.— Svi dosadašnji propisi i procjenepojedinih komisija do nedavnogizlaska Zakona o utvrđivanjuratne štete neće važiti, većse sve kreće ispočetka, s novimobrascima i metodologijama prilagođenimnovom zakonu — rekaonam je Vlado Vazler, člankomisije zadužen za Upravu šumaPožega. — Iako u cilju učinkovitogutvrđivanja ratne štete,župan na određenom područjuosniva županijsku komisiju, štetuna velikim gospodarskim idrugim sustavima, u sastavu kojihsu i J. P. »Hrvatske šume«,procjenjuju Posebne komisijeimenovane na prijedlog tih sustava— kaže Vazler.Vrijednost ratnih šteta procjenjujese za razdoblje koje počinje15. kolovoza 1990. godine, a završavas danom prestanka ratnihrazaranja, a utvrđuje se u cijenamana dan 31. prosinca 1990.godine, te izražava u hrvatskimdinarima. Procjenjuju se komisijskii to neposrednim pregledomili uvidom, a utvrđuju se naosnovi prijave pravne ili fizičkeosobe Županijskoj komisiji. Trebanapomenuti da se prijavljujusamo one štete kojih je iznos minimalno1.000 DEM.Na sastanku je dogovoreno dase procjena obavlja samo na pristupačnim-područjima,a sve štose nalazi na okupiranim područjimase zanemaruje (na požeškompodručju Šumarija Okučani!).Vozila kojima se koristiHrvatska vojska se otpisuju ismatraju uništenima.Predsjednicima komisija s 15uprava šuma dat je zadatak dase temeljita procjena ratnih štetanačini do konca ove godine.I. TomićNA PODRUCDU UPRAVEŠUMA DELNICEPOVREDE U PORSTUUUpravi šuma Delnice tijekomšest mjeseci povrijeđeno je 26djelatnika. Po šumarijama i radnimjedinicama stanje je sljedeće:Delnice 4 povrede (jedna teža povreda),Mrkopalj 3, Fužine 1, Crni Lug 1,'Gerovo 2, Prezid 1, Klana 5, Gomirje3 (jedna smrtna i teža kolektivna), RijekaA, Građevinarstvo 3, TransportDelnice 2. Od toga broja povrijeđenoje: sjekača 10, traktorist 1, kopača 4,pomoćni djelatnici 3, poslovođa 2,mehaničari 2, vozači grad. strojeva 1,mineri 1, grad. djelatnika 2.Najčešći izvori povređivanja su padoviili udari djelatnika u 7 slučajeva ili27 posto, zatim nesreće prilikom obaranjeili obrade stabala (5 slučajeva ili20 posto), motorna pila (4 slučaja ili15 posto), odbacivanje raznih česticadn/a i metala (3 slučaja ili 11 posto),te valjanje trupaca i kamena (3 slučajaili 11 posto), napetost grana ili drvate ostali izvori.Najčešći uzroci povređivanja nastajukod neravnih i strmih površina (8slučajeva ili 30,5 posto), izvođenjeradnih operacija suprotno pravilimazaštite na radu (7 slučajeva ili 27 posto),zakrčenost radnog prostora (6slučajeva ili 23,5 posto), te razni poremećajiu tehnološkom procesu i nekorištenjeosobnih zaštitnih sredsta-Kod povređivanja najčešće stradavajunoge u 11 slučajeva, glava 7, ruke5, te trup 3.U navedenom vremenu dogodilase jedna kolektivna nesreća, koja jeprouzrokovala jedan smrti slučaj i težupovredu. Analizom izvora i uzrokaopasnosti dolazi se do zaključka dateže povrede nastaju kada se ne primjenjujustručna pravila zaštite na radui loša organizacija rada.Prema tome proizlazi da moramoviše pažnje posvetiti u radu edukacijidjelatnika, poslovođama sa revirnicimaukazujući na opasnosti koje nastajuna šumskim privremenim radilištima.Nastale povrede na radu upućujuda moramo više vremena posvetitipravilnom načinu izvršavanja radnogprocesa i bolje organizirati procesproizvodnje na šumskim radilištima.Šumska radilišta osigurat će se sasvim pomoćnim tehničkim pomagalimai prijevoznim sredstvima radi ne-'predvidljivih intervencija, radio-stanicamai prvom pomoći. Djelatnicimatreba zabraniti rad ukoliko ne primjenjujudata im na korištenje osobna zaštitnasredstva.

Gdje ljetuju djelatnici Uprave šuma DelniceNA ČIKATU JE ZAISTA PREDIVNONAČ5^/770 U prvih pet smjena u odmaralištu je ljetovaloviše od 400 naših djelatnika sa članovima obitelji, atako če vjerujemo biti i do kraja sezoneTko kaže da mladi Gorani nisu i vrsni kupači i — skakači? IMali »molić« podno Vileve godine djelatnici Uprave šuma Delnice pokazali su izuzetno veliki interes zaOodlazak x\a more.Vlastiti kapaciteti za odmor kojima raspolaže Uprava šuma Delnice/Odmarališteu Malom Lošinju, apartmani u Njivicama i sedam kamp prikolica u cijelosti supopunjeni tijekom cijele sezone od 21. lipnja do 10. rujna.Djelatnici Javnog poduzeća »Hrvatske šume« pa tako i djelatnici uprave šumaDelnice ljetovat če u svojim objektima na moru po istim cijenama. Za zaposlenedjelatnike i članove njihove uže obitelji (bračne drugove i djecu) cijena boravkaI u domaralištima iznosi 15.000 HRD, a cijene u apartmanima i kamp-prikolicama6.260 HRD po osobi. Cijena boravka u Odmaralištu za djecu plača se ovisno o starostidjeteta. Tako se za dijete do tri godine starosti ne plaća ništa, za dijete od 3-6godina 25 posto od pune cijene, a za dijete od 6-12 godina 50 posto od pune cijene.Od moguća dva trajektna »puta« za Lošinj gosti iz Gorskog kotara pretežno koriste onajpreko krčkog mosta i linije Valbiska-Merag. Zbog znanih nam događaja na ukrcaj senije dugo čekalo.i Pored djelatnika uprave šuma Delnice Odmaralište u Malom Lošinju koristiti će tijekom sezone i djelatnici drugih uprava sama.Dok se objavom Odluke ouvjetima korišćenjagodišnjeg odmora zadjelatnike JP »Hrvatskešume«, posebno cijenekoštanja punog pansiona, prvih danasvibnja (kad je Odluku donio naš list)za mnoge potencijalne korisnikeodmor na moru učinio nedostižnim naprimjeru odmarališta na Cikatu uMalom Lošinju delničke Uprave šumamoguće je zaključiti upravo suprotno.Naime, prema riječima upraviteljamalološinjskog odmarališta IvanaCrnkovića Monda kroz ovo suodmaralište do sada u prvih pet smjenaprošla 403 zaposlena sa članovimasvojih obitelji ili u prosjeku 80 ljudi posmjeni. Od 1 — 10. kolovoza bilo ih ječak 90, a toliki je broj prijavljen i udrugoj dekadi kolovoza, bez obzira štodolaskom Velike Gospe prestanujenjavati nesnosne ljetne vrućine. Svih24 soba u objektu odmarališta te dvijekamp kućice stalno su pune.U prostranoj sobi prizemlja sa 5kreveta i lijepom terasom podnokrošanja palmi zatekli smodaktilografkinju Ružicu Rajčić izDelnica koja sa suprugom i troje kćeriveć po 16-ti put boravi na moru usklopu odmarališta.— Za nas Gorane pravi je to odmori jedini dostupan »izlazak« na more.Koliko god je to u svibnju izgledalopreskupo (15.000 HRD po osobi) ipak,s mogućnošću plaćanja u 12polumjesečnih rata, postalo j^^ pristupačno i nije nikakvo čudo da sukapaciteti od prvog dana popunjeni.Bez da laskam profesionalnom osobljuodmarališta ističem da je hranaizuzetno kvalitetna i dostatna, a što jeposebno važno vanpansionske uslugeviše su nego pristupačne. Eto, suprug ija nismo se morali odreći ni crne kave,jer šalica je svega 200 HRD! Vrijednaje hvale i odluka grada Lošinja koja jesvoje vjerne goste, koji ovaj divankutak naše zemlje posjećuju 10 i višeputa, oslobodila plaćanja boravišnetakse, rekla nam je Ružica Rajčić.O blagodatima pak lošinjske klime ičistoći njegova mora znaju i galebovina žalovima. Blagu klimu uzrokujetopla morska struja južnog Mediterana,koja upravo zahvaća Lošinj. Toplamorska struja djeluje i na površinskorashladivanje otoka, pa dok primjericeprvih dana kolovoza živa natermometru na zagrebačkom Zrinjevcupopela na 37 stupnjeva Celzija iznadništice na Čikatu je bilo samo 30stupnjeva, a pred spavanje ugodnih 25.Dakle, onih najvećih vrućina koje ljetivladaju na kontinentu ovdje gotovo inema. Valja zabilježiti da Mali Lošinj sKuharica Marija»šankerica« Maiuspješnezadovoljavale glaii žedne gostodmaraliUpraviteljodmarališta IvanCrnković Mondo sasvojim osobljem

18. kolovoza 1993.»Carolina« njihovo je omiljeno sastajalište.Na povratku sa ugodno provedenogodmora, smješak na licu Zrinke i Teepotvrđuje zadovoljstvo i nagovjeslllva idogodine odmor na Čikatu., /godišnjom prosječnom insolacijom odoko 2580 sati i izrazito niskomnaoblakom spada u najsunčanija mjestastarog kontinenta. O ljekovitosti pakovog podneblja da i ne govorimo.Njegovi žitelji s ponosom ističu da sutu ljekovitost prvi znanstveno utvrdiliaustrijski liječnici i da je prvi bolesnikna uspješno klimatsko liječenje skrtHiičnom bolešću dišnih organastigao ovdje još daleke 1-885. godine!Kako su korisnici odmarališta uMalom Lošinju mahom šumarskidjelatnici vazda ih impresionira injegov zeleni pokrov, stoljetnesastojine alepskog i crnog bora naČikatu. Ali taj predio Lošinja nije biouvijek takav. Kad je 1886. nainicijativu profesora Pomorske školeAmbroza Haračića osnovanoDruštvo za pošumljavanje ipoljepšavanje Malog Lošinja Cikat jebio pust kamenjar, koji je krajemprošlog sotljeća pošumljen sa 300.000sadnica. Znajmo i to da se Cres iLošinj uspješno bore protiv šumskihpožara. Nad glavama kupača svakotoliko nadlijeće sportski zrakoplov,kojem je patrolno-dojavna službatemeljni zadatak. Lošinjani očito dobroznaju da se šumski požari najbolje gaseako se što prije otkriju.Gorani gosti odmarališta najčešće sekupaju u čikatskom zaljevu, kojihstotinjak metara podno svogodmarališta. Da nisu ni tako loši uizboru najrječitije kazuje podatak da sutu nekad davno boravili članovi carskeobitelji, smješteni u prekrasnomzdanju Vile »Carolina« i hotela»Alhambra«, podignuti početkom ovogstoljeća. Nešto je mlada Vila»Rosemary«, koju je zajedno sprostranim vrtom, arboretumom iteniskim igralištem u srcu Cikatakupilo 1964. godine tadanje Šumskogospodarstvo Delnice za 147.000dinara!Prema riječima upraviteljaCrnkovića odmaralište će bitiotvoreno do 10. rujna. Postojedogovori sa kolegamašumarima iz Slovačke koji bisvojim dolaskom, a na bazireciprociteta, produžili rad odmaralištaza još 10 dana.— Nahraniti i »napojiti« 90 ljudi ujednoj smjeni, a uz održati potrebnučistoću, red i mir u objektima, odprofesionalnog osoblja odmaralištatraže se izuzetni napori. Stoga svepohvale mojim sujadnicima šefukuhinje Branku Simac, kuhariciMirjani Topovnjak te pomoćnomkvalificiranom osoblju, mladimMrkopaljkama Marini Fak te Goranii Jeleni Ružić, riječi su IvanaCrnkovića koji se kao umirovljenišumski poslovođa Šumarije Delniceveć po 15-ti put prihvatio nimalo lakedužnosti upravitelja odmarališta.»Šankerica« Marina Fak puna jelijepih riječi kad su u pitanju gostišeste smjene, još »solo momci«, višišumarski tehničar Zlatko Majnarić istrojarski tehničar Josip Jeličić Joja.Naime, kroz svih 10 dana njihovaboravka u odmaralištu Marina nijenikad podigla niti jednu kasetu piva,vina ili voćnih sokova. Zlatko i Josipbili su joj uvijek na usluzi.Recimo na kraju da gosti odmaralištamogu, uz uživanje u kupanju, sunčanjui šetnjama, koristiti tenis igralište,balote i organizirane izlete na obližnjiotok Sušak.Što odmaralištu još nedostaje?Puno toga, reći će upraviteljCrnković i nastavlja: Od prijekih stvarivalja natkriti cijelu terasu, više zbogugode ručanja u hladovini nego zbogeventualne zaštite od kiše. Dotrajala jei kanalizacija, pa se izmjenakanalizacionih cijevi nameće kaonužnost.I za sam kraj evo što nam je rekaojedan umirovljeni šumski radniksjekač, koji je prvi put s unukom uodmaralištu, a koji je želio bitianoniman.— Teško mi pada spoznaja da samtek pod stare dane »otkrio« Lošinj. Sveje ovdje odlično, od prehrane doposluge, od mora do sunca. Neću žalitisredstava da dođem i na godinu, jersamo tako riješit ću se svog kroničnogbronhitisa, a možda i reume. NaČikatu je zaista predivno...Tekst i snimci:ALOJZIJE FRKOVIĆDa ljeto na moru ne prođe bez uzbuđenja pobrinuše se ribari. Mali ali pravi morski pasu čikatskom zaljevu! Na sreću uhvaćen je daleko na pučini.Obitelj Ružice Rajčić za vrijeme doručka na terasi. Kava se ovdje poslužuje za samo200 HRD.Kad dojadi kupanje na redu su sandoline. Budući »Ljubeki« su možda među njima.Uz upozorenje trebala bi biti i slika znaka zabrana pušenja, ali... već kakvi smo mi...Komentar je i nepotreban!

PRIPREME ZAPRESTRUKTURIRANJERADNIH DEDINICA"ODLAZI" LI KAMENOLOM "SLAPNICA"?p restrukturiranjeradnihjedinica kojima šumarstvo nijeosnovna djelatnost u Javnompoduzeću je zasada »stopirano«,ali Komisija »Hrvatskih šuma«ipak sve organizacione subjektepredviđene za »izdvajanje« u prvojfazi posebno obraduje i prati.Meduradnim jedinicama predviđenimza restrukturiranjenalazi se i RJ Kamenolom »Slapnica«,koji djeluje u sastavuUprave šuma Karlovac i koji je/?J Kamenolom »Slapnica« je godinama bilježila dobre poslovne rezultate. Hoće li prilikom restrukturiranja radnihjedinica »otići« iz Uprave šuma Karlovac ?snimio: A. Kusanićprethodnih godina bilježio dobreposlovne rezultate.— Kamenolom »Slapnica« jeposlovnu 1993. godinu započeodosta uspješno - komentirao jeinž. Duje Pavelić, rukovoditeljrazvoj no-planskog odjela uUpravi šuma Karlovac - budućije tržište Zagreba i Karlovcaveć djelomično proradilo. Caksmo i zatečeni potražnjom kojanije »čekala« kraj ratnih zbivanjana ovom prostoru... Po svemusudeći ovaj se organizacionidio ozbiljno priprema za predstojećeorganizacione promjene.Iako im je tehnologija dosta zastarjelai neadekvatna, oni ipakrade 1 djeluju vrlo dobro. Zbog tezastarjelosti trebalo je započetiaktivnosti na traženju novih tehnološkihlinija, kako bi se tehnološkipostupci osuvremenili 1proširio proizvodni asortiman.Tako se vode i razgovori o doinvestiranjuna osnovu ranije^izrađenog Elaborata o razvojukamenoloma sa poslovnim ljudimaunutar i van »Hrvasklh šuma«.Očekuju se partneri vanJavnog poduzeća, jer je očito daće se na tržištu koje pokriva kamenolom»Slapnica« pojaviti dodatnapotražnja za kamenimagregatima i da će trebati izvršitidodatna ulaganja kako biovaj kamenolom mogao ispunitizahtjeve tržišta - dodaje inž.PavelićV.H.STIGLI KOMBDIIPRIKOLICELAKŠEPOSAOPrijevoz djelatnika u šumu jeu karlovačkoj upravi već nekolikoposljednjih godmapredstavljao poseban problem,jer su postojeći kombiji već bilisasvim dotrajali, a novi nisu nabavljani.Konačno je krajem lipnjastiglo pet novih kombija, koji sumnoge oduševili udobnošću i drugimkarakteristikama. Međutim -nove kombije su ovog puta dobilešumarije koje gospodare šumamau nizinskim predjelima, a šumarijaKrašić (koja je s prevozom djelatnikaimala najviše problema} jeovog puta ostala »kratkih rukava«,jer su novi kombiji preosjetljivi zaterene Žumberka. ipak su neštodobili - dva najočuvanija (i zaovu priliku posebno uređena i servisirana)kombija sa novim prikoli-IZ R] MEHANIZACOA IRAĐEVINARSTVO POŽEŠKEUPRAVEDOTRAJALI GRAĐEVINSKI STROJEVIRAZMDENA ISKUSTVA ŠUMARA I DRVOPRERAĐIVAČAPRATIMO, GLEDAMO I UČIMOfrania Gašpićrema planu za prvo polugodište radna-jedinica»Mehanizacija i građevinarstvo«požeške Uprave šuma trebalaje prevesti 65.000 m"* drvne mase aostvarila je 89% plana ili nešto manje od58.000 m'. Ova drvna masa otpremljena jekupcima sa trinaest, kamiona TAM 260T22. Činjenica je da planski zadaci nisu upotpunosti izvršeni, iako je vozni park zato bio osposobljen, no manjak od 7.000 m'bit će nadoknađen početkom drugogpolugodišta.Osnovni problem sa kojim se suočavaova jedinica je smanjen prijevoz odnosnoneiskorištenost kapaciteta voznog parka,budući da drvna industrija sve manje primadrvnu masu, koja se gomila na pomoćnimi glavnim stovarištima. Naime,drvarci nisu u mogućnosti-pratiti cijenedrvnih sortimenata koje se nedavnoprimjenjuju po tzv. deviznoj klauzuli odnosnodinarskoj protuvrijednosti njemačkemarke na dan plaćanja. Sve je više prisutannedostatak likvidnih sredstava zanabavu rezervnih dijelova, a nužno jeistaknuti zastarjelost voznog parka kojegupotrebljivost, kao nikada do sada, zavisiod umješnosti i savjesnosti vozača i mehaničara.Građevinski dio izgradio je oko 24 kmtraktorskih vlaka što je identično s planiranomkilometražom. U tijeku su radovina području šumarije Kutjevo na trasi cestedugoj oko 3 km a kraju je privedenacesta u čaglinskoj šumariji (1,6 km).Iako je proizvodnja kamena planiranasa 40.000 m\ ostvarena je s manje od 60posto, pa je zbog hitnih potreba kupljenojoš 2280 m' u kamenolomima Vetovo, Gradaci Velika. Preko 16.000 m' ugrađeno jena šumarijskim cestama a preostala količinaprodana je trećim licima. Za miniranjena izgradnji šumskih cesta potrošenoje gotovo 5000 kg eksploziva.Unatoč relativno dobrim naturalnimpokazateljima, ozbiljno se treba zamisliti,jer su građevinski strojevi dotrajali i gotovoneupotrebljivi. Ne treba zaboravitida je problem nabave rezervnih dijelovastalno prisutan, budući da su strojevi nabavljenina području Srbije i Crne Gore, au Hrvatskoj nema odgovarajuće zamjene.U prvih šest mjeseci navedeni posao jeobavilo 86 uposlenih a u usporedbi s proteklomgodinom manjka tri radnika.I. TOMIĆIz proizvodnog pogona Dl »Spačva« VinkovciSuma 1 njena dobra korištenasu na razne ljavaju posjećivanjem provešuma Vinkovci zadovo­načine i za različite izvodnih pogona jednog odpotrebe. Od prapovijesnog svojih najvećih kupaca Dldoba do danas čovjekove »Spačva« d.d.potrebe za drvom su uvjetovaleoblikovanje upotreb­giganta imala je tematskuPosjeta pogonima ovognih 1 ukrasnih predmeta od zadaću: Vidjeti kako se raznimpostupcima u furnirni-drveta, od onih najjednostavnijihdo tehnološki vrlo ci 1 pilani Izbjegavaju ili ne• složenih.greške na drvnim sortl-Prastaro prelamanje granai njihovo šiljenje u vatrizamijenjeno je finim listanjemna furnirskom nožuili pak oblikovanju na različitimstrojevima za obradudrveta.Potreba da se prati promjenau obradi drveta uvjetovalaje stalno praćenje korištenjadijelova drveta zarazličite namjene. Tu potrebus vremena na vrijemešumarski stručnjaci Upra­mentima. Postoji velik brojraznih grešaka koje je stablougradilo unutar omotasvoje kore, a koje se na različitenačine mogu umanjiti,zaobići ili iskoristi. Zato jeovo najbolje mjesto za razmjenuiskustava u svezi stim. Težišna tema ovog iprethodnog sastanka je neštoučestalija pojava dvostrukebjelike kod hrastovihtrupaca na nekim lokalitetimaspačvanskog baze-Posjeta pogonima ovoggiganta imala je tematskuzadaću: vidjeti Ica/co seraznim postupcima ufumimici i pilaniizbjegavaju Hine, greškena drvnim sortimentimana. Pri ovom treba spomenutida ovu temu neštoopsežnije i temeljitije pokušavajuproučiti Nlkica Segedi,dipl. ing. šum. i StjepanLončar, dipl. ing. šum. s potporomcijele šumarske operative,pa i stručnjaka drvneindustrije u Vinkovcima.Ovaj je posjet stručnjakaiz Otoka 1 Vrbanje, navećihšumarija Uprave šuma Vinkovci,realiziran zahvaljujućidogovoru stručnog suradnikaza iskorištavanješuma Stjepana Lončara, tekolega tehnologa i komercijalistaDl »Spačva« d.d.Novinarsko pitanje:Što postižete ovom razmjenomposjeta stručnjakašumarstva i drvoprerađlvača?— Osnovni cilj ovog razgledavanjaproizvodnih pogonaDl je prilagodba radarevirnika 1 njihovih pomoćnikapri prikrajanju drvnihsortimenata u sječinama,jer je vidljivo da bi neke postavkeu standardu za trupcemogle biti limitirajućifaktor za neke efikasnijetehnološke zahvate u proizvodnji.Mora se omogućitimladim šumarskim stručnjacimausavršavanje ipraćenje postojećih tehnologijai propisa, kako bi moglidanas - sutra svojimmišljenjem i iskustvomutjecati na njihovo usavršavanjei pozitivno mjenjanje.čama za prijevoz motornih pila iostalih potrebnih sredstava. Prikolicesu »isporučene« i u druge šumarijes novim kombijima.- Kad smo saznali da stižu»Volkswagen«-ovi kombiji - pričaFranja Gašpić, šef Automehaničkeradione Draganić (koja djelujeu sastavu Uprave šuma Karlovac)i »idejni otac« novih prikolica- predložio sam da se izrade prikoliceza sva sredstva koja se sdjelatnicima prevoze u sumu. Svrhaim je izbjegavanje opasnostikoja postoji ako se djelatnici vozeu kombiju zajedno s motornim pilamai gorivom, te da se sačuvajunovi kombiji. Osim toga, ovako ćese bolje očuvati i motorne pile, kojese lako oštećuju ako nije osiguranadekvatan prijevoz. RukovodiociUprave su moj prijedlog prihvatilii najprije smo izradili jednuprikolicu da bismo vidjeli kako seponaša. Kasnije su izrađene joščetiri prikolice. Kooperirali smo sprivatnicima - bravarima, takirerimai Šumarskom školom u Karlovcu,koja je radila stolarske radove...Prikolice imaju dva odvojenadijela; u jednom ima devet pregradau koje se može smjestiti od9-18 motornih pila, a u drugom dijeluje prostor za prijevoz goriva iostalih potrebnih stvari. S kombijimai prikolicama Automehaničkaradiona Draganić je šumarijamaisporučila i svu potrebnu opremu ialat kako bi se u pravom trenutkumogli odmah napraviti hitni popravci.- Sviđaju mi se novi kombiji- dodaje Franja - a i stareTAM-ove smo solidno sredili i vjerujem,da mogu još dosta dugoizdržati, naravno uz pravilno održavanje.Ovih pet kombija je malopopravilo situaciju koju smo dosadaimali, jer su nam sredstva prijevozadosta uništena. Mislim daćemo ipak jedan od tih starihkombija urediti i imati ga u rezerviza slučaj da se nešto dogodi, kakone bi došlo do zastoja u proizvodnji...V.H.

EKOLOGIJA I NAKNADA ZA OKŠVREDNIJE ŠUME ILI OBJEKTI?Zašto se primjenjuju visoki faktori za obračunnaknade za gubitak opće-korisnih funkcija šuma?Hoće li visoke naknade spriječiti izgradnju raznihobjekata u današnjim visokovrijednim šumama ?Prilikom izgradnje HidroelektraneLešćepotopit će se 74.14 hašumskog zemljišta (nakome, srećom, nema vrijednihšuma), a za izgradnju dalekovodakoji spajaju ovu hidrocentralusa centralamaGojak i Lučica (koja će se jednogdana vjerojatno izgraditina danas okupiranom području)treba posjeći i nepovratnoizgubiti 35 ha šuma udržavnom i vjerojatno isto tolikou privatnom vlasništvu.»Hrvatske šume« su obračunatenaknadu za uništavanješum.a na ukupno 110 ha uiznosu od 3.976.115,00 DM.- Da se na području nakome se planira izgraditi HELešće nalazi vrijedna šuma- rekla je inž Višnja Topolovac,stručni suradnik za ekologijuu Upravi šuma Karlovac— konačna cifra u DMne bi stala na papir...Zašto?Na ovakva pitanja koja uposljednje vrijeme sve češćestižu u uprave i DirekcijuJavnog poduzeća odgovoriloje Mišljenje koje je Služba zaekologiju uputila Ministarstvupoljoprivrede i šumarstva(zatraženo nakon primanjadopisa iz Ministarstva industrije,brodogradnje i energetike)koje se poziva na čl. 1i 2 Zakona o šumama, kojiglasi:»Općekorisne funkcije šumaodražavaju se osobito uzaštiti zemljišta, prometnica idrugih objekata od erozije,bujica, poplava, utjecaju navodni režim i hidroenergetskisustav, u utjecaju na plodnostzemljišta i poljoprivrednuproizvodnju, u utjecaju naklimu, u zaštiti i unapređenjučovjekove okoline, u stvaranjukisika i pročišćavanju atmosfere,u utjecaju na ljepotukrajolika, te stvaranju povoljnihuvjeta za liječenje, oporavak,odmor i rekreaciju zarazvitak turizma i lovstvo iobranu.«U Mišljenju je (medu inim)navedeno slijedeće:»... Šumarska znanost kojadjeluje u Europi već više od200 godina, u Hrvatskoj gotovo150 godina, dokazala je dase pošumljavanje prostoraizvan šume, odnosno tamogdje se nije razvilo šumskotlo, vrlo sporo razvija budućišumski ekosustav. Jednostavnijerečeno, ekološka funkcijašume koja je postojala uprosječnoj prirodnoj šumi, našumskom zemljištu kojepredstavlja najveću vrijednostšume, ne može se nadoknaditipošumljavanjem najednoj drugoj površini izvanšume (pašnjak, livada i si.).Potpuna funkcija šume postižese u novoosnovanoj šumiistom u drugoj generacijišumskoga drveća, odnosnoza kojih 100-150 godina. Diofunkcija nastupa nešto ranije(protiverozijska, hidrološka,vezanje C02, proizvodnja kisika)u slučaju ako se novapošumljena površina povećanajmanje 20 puta u odnosuna uništenu šumu.J. P. »Hrvatske šume« odgovornesu zakonski za gospodarenješumama u Republici,kako prema Ustavu, tako iprema Zakonu o šumama imoraju tako gospodariti dase održi učinkovitost općekorisnihfunkcija šuma. Ako,dakle, dođe do gubitka šumeiz opravdanih razloga, potrebnoje na drugome mjestuosnovati novu šumu, kako bise nadoknadila uništena općekorisnafunkcija šume i tona površini kako je naprijednavedeno...«Radi se zapravo o obračununaknade za općekorisnefunkcije šuma, koju ekološkaslužba u upravama i Direkcijiobračunava po svakom zahtjevuza otuđivanje šuma išumskog zemljišta iz vlasništva»Hrvatskih šuma« i njihovokorištenje za izgradnjuobjekata kao što su ceste, dalekovodii drugih. Problemnastaje onog trenutka kadapodnosioc zahtjeva sazna cijenu,koja je vrlo visoka, jerse vrijednost posječene šumepovećava od 6-20 puta na imeopćekorisnih funkcija šume.»Faktor koji se danas koristiza utvrđivanje vrijednostiopćekorisnih funkcija šuma«stoji u Mišljenju »nastao jeposlije znanstvenih i stručnihrasprava u posljednjih 30 godina.Faktor je često biopredmet rasprave u turističkimzemljama, gdje se ekološkojvrijednosti dodaje iprocjena turističke vrijednostišume. U nekim razvijenimzemljama svijeta on iznosinajmanje 12.Do stručnog skupa u Drveniku1988. god. koristili smofaktor manji od 10, a njegovaveličina je obično ovisila opolitičkoj odluci bivšeg režimakoji je investirao pod svakucijenu, a vrlo često na računšume (hidrocentrale, regulacijerijeka, dalekovodi,industrijska postrojenja, urbanizacijai dr.). Na savjetovanjuu Drveniku je odlučenoda faktor za obračun općekorisnihfunkcija iznosi najmanje10.Na osnovi dosadašnjih spoznajao ekološkim i socijalnimvrijednostima naših šuma,faktor se danas u naskreće od 10 do 52. Faktor većiod 20 dobivaju zaštićene šume,park šume i vrlo vrijedneprirodne šume (Maksimir, ložei dr.). Navedeni faktor upućujenas na gubitak koji jenastao uništavanjem prirodnogbogatstva, te na gospodarskupotrebu njegove nadoknade,što mora učiniti organizacijakoja gospodari šumamaosvajanjem nove šumskepovršine. Gubitak sesastoji u nestanku sirovinske,socijalne i ekološke funkciješume.Faktor je samo pomoćnosredstvo za održanje šumakao prirodnog bogatstvai činitelja okoliša (šuma kaoinfrastrukturna kategorija)...«Oduvijek smo obračunavalinaknadu za uništavanje šumarekao je mr. Petar Jurjević,rukovoditelj Službe zaekologiju u »Hrvatskim šumama«— ali nismo oduvijekprimjenjivali faktore kojipredstavljaju naknadu za gubitakopće-korisnih funkcijaNajčešće se vrijednost šuma računa po vrijednosti izvučenog drvnog materijala, međutim vrijednosti ostalihl(orisnih funl

18. kolovoza 1993.RAZGOVOR S PROGNANICIMA -LIPOVAC.RADNICIMA ŠUMARIJENADA SE POSLJEDNJA GUBIšumarija Lipovac graniči s agresorskom granicom i zato se ne treba čuditižestini ratnih operacija. Od 86 stalno zaposlenih radnilca prije nametnutog ratana platnom spisku ove šumarije sada se nalazi 47 radnika, koji su dislocirani ismješteni u Šumariji Otok, Vrbanji, Vinkovcima i Cerni.azgovarali smo s upra-Rviteljem Šumarije Lipovacinž. Ivanom Rajkovićem(dislociranomu Šumariji Cerna) o svimproblemima vezanim za ratnestrahote sa kojim su bilisuočeni šumarski radnici i* mještani ovog pitomog slavonskogmjesta.— Šumarija Lipovac poslujei radi u sklopu Uprave šumaVinkovci. Nismo se upravilu ni ustrojili, odnosnopočeli raditi po novom Zakonu(jedinstveno poduzeće zacijelu Hrvatsku), a srpski agresornametnuo nam jeprljavi, neravnopravni rat,tako da je šumarija u potpunostiizgubila svoj nekadašnjistatus. Vjerujem da će naševjerne čitaoce zanimatišto se dešavalo na ovom Istočno-slavonskombojištu imislim da nije na odmet dakažem nekoliko rečenica:Jugoistočno bojište bilo jeiedno od najtežih i najžešćihu Hrvatskoj. U zemljopisnomsmislu to je jedini dio Hrvatskekoji se dodiruje sa agresorskomgranicom. Zato sene treba čuditi žestini ratnihoperacija u Istočnoj Slavoniji.Pucati i ispaljivati minobacačko-tenkovskei topovskegranate na nevine, nenaoru-Upravitelj Šumarije Lipovac, inž.Ivan Rajkovićžane ljude i obiteljske kuće,škole, vrtiće, i crkve mogusamo zločinci kojima ništanije sveto, posebno je naglasioRajković. Silna je laž imržnja posijana i zlo sjemeisklijalo je na zemlji našoj.Sada dolazi vrijeme otrežnjenja.Spoznat će svako svojuzabludu. Zločinci i izdajicesramit će se svojih najbližih.Sto se tiče Šumarije Lipovaci zaposleniih radnika zavrijeme nezapamćenog ratasve smo poduzeli da sačuvamovozni park i arhivu. Inačešumarija je upravljala saSindikalna dvorana šumarije Otok, pretvorena u spavaonice za prognaneradnike iz LipovcaJosip Čolaković zaposlen je ušumariji Vrbanja nada se skorompovratku6581 hektara šuma i toprvenstveno hrasta lužnjaka.U šumariji je bilo zaposleno86 radnika, međutim zbogsuludog rata za sada na platnomspisku imamo samo 47radnika koji rade u ŠumarijiOtok, Vrbanja, Vinkovci iCerni. Članovi uže porodiceraštrkani su kao rakova djeca.Ima ih u Vinkovcima,Umagu, Zagrebu, Austriji,Njemačkoj, itd., itd. Na krajubih rekao da su netočne informacijekoje se plasiraju ujavnosti da su sve šumskepovršine kojima upravlja ŠumarijaLipovac pod nadzoromagresora. Od ukupnihšumskih površina ŠumarijeLipovac pod nadzorom agresoranalazi se 30 posto šumskihpovršina, 30 posto je ničijazemlja, dok sa 40 postošumskih površina upravljamomi, međutim zbog sigur-'nosne situacije naših radnikana ovim šumskim površinamane obavljamo nikakveradove — do daljnjeg.Posjetili smo prognaneradnike šumarije Lipovac(jednu grupu) koji žive i radeu šumariji Otok. Razgovor jebio više nego mučan i potresan.Zvonko PEIČEVIĆJosip Mesić i Marko Čolaković ostatak dana krate najčešće »belom« samo da ne misle na svoje mjesto kojenije daleko, a do njega još uvijek ne mogu...Ovako je izgledalo ono što je ostalo od uzornog pčelinjaka uKakovcima: košnice porazbacane, polomljene.PČELARSTVO KAO (NE)PREKINUTAI PČELESUBILEKRIVELJUBAV PERE ČURIĆAat je za Peju Curica,namještenikašumarije Pakrac u'prijeratnim razdoblju,,bio dvostruKo koban.Morao je, kao i mnogidrugi napustiti svojgrad gdje mu je razrušenstan, smjestiti se u izbjeglištvuu Bjelovaru, kasnijeu Ivanskoj. Šumarija Lipik,smještena u prvo vrijerrieu Garešnici a tekovih dana ponovno u Lipiku,postala je novo odredišteP. Curica.No Pejo je tokom rataostao i bez druge svoje ljubavi,hobija, pčela. Pčelarstvomu je zapravo bilo iviše od hobija, bilo je tododatno zanimanje komeje posvećivao sve svojeslobodno vrijeme. I ovamala priča o Peji Curicukao pčelaru, dobitniku»zlatne značke« Plečarskogsaveza Hrvatske,podsjećanje je na ne takodavno, grubo i krvavo vrijemekoje je iz temelja mijenjalosudbine, ljude, navike.Kada su pobunjeni Srbizaposjeli područje okoBučja i selo Jakovce, svakaveza s pčelama koje su, tu bile smještene je prekinuta.Daleko od Pakraca,od Jakovaca, u Bjelovaru,Pejo je početkom prošlegodine mogao samo na.vijestimaslušati kako se tamo,na prvoj liniji fronta,bez obzira na sva primirjai dalje sporadično puca.Ipak, ožujka prošle godine,uspio je u pratnji pripadnikaHV, unatoč svimopasnostima, stići u Jakovce.I imao što vidjeti!Ponovo na početku: Pejo Čurićpred šumarijom Lipikobjekti razoreni ili spaljeni.Gospodarska zgrada skompletnim pratećim priborom(vrcaljka, stol cirkularza obradu drveta,auto prikolica i ostalo)spaljena. Košnice razbarcane, polomljene, mitraljirane,kao da su pčele kriveza ludilo...— Imao sam 106 pčelinjihzajednica, 60-ak velikihkošnica, 40 nastavljača,a na životu je ostalotek nekih 20 zajednica.Dosta ih je oboljelo, bezsvakodnevne njege, bez lijekova,u prevrnutim košnicama,razbacanih poklopaca,krovišta... Nestaloje i 19 aluminijskih kanti,šest limenih bačava zamed. Ukupna vrijednostpo sadašnjim cijenamablizu 40 tisuća DEM!Preseliti pčelinjak, iliono što je od njega ostalo,ali kamo? I sam je u izbjeglištvu.Zar u poznomživotnom dobu, kad većtreba razmišljati o mirovini,još jednom počinjali?Nema druge, no ne možesam. Skrpao je nekako nekolikokošnica, dvije je dobios dva nukleusa od Pčelarskogsaveza Hrvatske,na dar. 'Svaka pomoć jedobro došla (možda i udrveiu, za košnice). PejoCurtć još jednom je na početku,u ime ljubavi, potrebe,možda i inata, ilisvega zajedno. Bit će jošmeda i Pejinih košnica.M. Mrkobrad

18. kolovoza 1993.OPASNOSTI U ŠUMI ZA NAŠE DJELATNIKEmm KSPmPremda na oko maleni i bezazleni, krpelji kojih ima u pojedinim predjelima, posebno u Slavonijimnogo, predstavljaju stalnu opasnost za zdravlje naših radnika, jer ubodom se može prenijetičitav niz bolestirpelji su malene životinjice izKreda grinja. Odlikuje ih 6 paračlankovitih nogu od kojihstražnja 4 para koriste za hodanje(prvi par nogu je malen, dok sudrugi par čeljusne noge). Opasnostkoju kriju krpelji je u prenošenju i izvorubolesti.Najpoznatija bolest koja izaziva virusnuupalu moždanih ovojnica i kičmenemoždine je KRPEUNI MENIN-GOENCEFALITIS. Bolest je prvi putregistrirana 1932. g. u Sibiru, a uHrvatskoj 1953. g. u okolici Križevaca.Krpelji se zaraze virusom putem krviiz oboljelih životinja, najčešće malihdivljih glodavaca (miševa, voluharica,štakora). Zaražena ženka prenosizarazu i na potomstvo, jer virus prodreu gro-jajašca.Ljudi obolijevaju najčešće ako ihubode zaraženi krpelj, dok su slučajevizaraze kontaktom (kod skidanja iubijanja krpelja kontaminiramo rukei omogućujemo ulazak virusa krozsluznicu oka, nosa ili kroz minimalnuranu) ili preko zaražene hrane(mlijeko, sir) rjeđi.Prvi znaci oboljenja javljaju se tjedando dva (trajanje inkubacije) nakonuboda: malaksalost, glavobolja,povišena temperatura, grčevi u trbuhuuz povraćanje, znojenje. To stanjetraje 4—10 dana nakon čega slijedipritajenost bolesti oko 7 dana. Nakontoga slijedi nagli prijelaz u drugu fazusa znakovima oboljenja živčanogsustava: pospanost, vrtoglavica, srna-,njenje vida, glavobolja, visoka temperatura,povraćanje. Potrebno je obra-Krpelj ima 8 pari nogu, od kojih prva četiri upotrebljava za ugrize i prodiranje u Itožu ćovjeltaili životinjetiti pozornost na prvu fazu sličnu gripoznomstanju koje prođe samo posebi. Razlog je da mužjak siše krv samonekoliko minuta te se sam otpustii otpadne, usput nas zarazi virusom,a mi nismo vidjeli niti osjetili krpelja.Ženka koja se uhvati siše krv više danapri čemu naraste nekoliko puta.Stoga, ako se pojave prvi simptomi isumnja za ubod krpelja potrebno jepotražiti liječnika. Posljedice bolestiponekad su teške: višegodišnje glavoboljei umor, oduzetost pojedinih dijelovatijela, pa i smrtni slučajevi.Sigurnu zaštitu postižemo aktivnomimunizacijom inaktiviranim virusomsa 3 injekcije cjepiva: prva štitido 70 posto, druga se daje mjesec danaposlije i štiti do 90 posto, a trećagodinu dana nakon prve štiti do 98posto. Docjepljivanje se vrši svaketreće godine. Na inozemnom tržištuVeličina krpelja u odnosu na 1 cm. GoreDermacentor pictus, dolje lijevo lxodesricinus (ženka) i desno mužjakpostoje lijekovi koji štite od upale 8tjedana nakon upotrebe.Osim krpelj nog meningoencefalitisakrpelji prenose niz virusnih, bakterijskihi parazitskih bolesti na ljudei životinje: piroplazmoža, virusne hemoragijskegroznice, Q-groznica, tularemija,fievre boutonneuse, borreliosisburgdorferi...Borelija burgdorferi uzrokuje kožnubolest kronično migrirajuće crvenilokoje je iako rjeđe, zabilježeno uHrvatskoj. Oko tjedan dana nakonujeda nastaje crvenilo koje svakodnevnoraste uz blijeđenje u sredini.Crvenilo može rasti od uobičajenih10 do 70 cm mjesecima, pa i migrirati.Osim blijeđenja u sredini mogu sepojaviti mjehurići ili još jače crvenilood okolnog. Posljedica oboljenja jesvrbež ili žarenje uz temperaturu,glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima,otok limfnih žlijezda, srčanaaritmija. Nasreću, u pravilu nakonbolesti nema tegoba.Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisau pravilu se provodiorganizirano u razdoblju kasna ^esen— zima — rano proljeće, zbog uskladištenjacjepiva u određenim uvjetima.Zato, ako se nismo cijepili požurimo!Tekst i Snimak:Krunoslav ARAČ,NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA OSDEKU slavonskim nizinskim šumama, veliku opasnost po zdravljenaših radnika predstavljaju krpelji, odnosno virus koji se prenosinjihovim ugrizima. Jedino uspješno sredstvo protiv zaraznogmeningoencefalitisa predstavlja cijepljenje radnikaJedino sigurno i efikasno sredstvo protivzaraznog meningoencefalitisa izazvanogugrizom krpelja je cijepljenje kojem su seodazvali gotovo svi radniciUposljednjih nekoliko godina,na području Slavonije, posebnona području Upravašuma Osijek, Vinkovci i Našice,povećava se broj naših šumskihradnika — sjekača, oštrača, revirnikai drugih koji se zadržavaju u šumi pocijeli dan, koji su svakodnevno izloženinapadima i ujedima krpelja. Taj sićušniopaki napasnik ujedom prenosivrlo zaraznu i opasnu bolest meningoencefalitis.Gotovo svake godine bilježimo i pokoji slučaj ove opake bolesti medunašim djelatnicima. Da bi uspješnosačuvali naše najizloženije djelatnikeubodima krpelja i mogućim posljedicama,u posljednjih 4-5 godina napodručjima spomenutih Uprava šuma,provodi se kolektivno cijepljenjeradnika.Na jednom od takvih cijepljenja,prisutni smo bili i mi. Cijepljenje jeobavljeno u Đakovu, za djelatnikeŠumarije. Samom cijepljenju se odazvaloviše od sedamdesetak radnika,početkom rujna prilikom nastavkaakcije, kada se budu po drugi puta cijepiliisti radnici, vjerojatno će se njimapridružiti i svi oni koji su željelibiti u prvoj grupi, ali zbog prirode poslanisu mogli doći.Naime, cijepljenje se odvija u trinavrata - poslije prvog, nakon 1-3mjeseca obavlja se drugo, a poslije9-12 mjeseci i treće cijepljenje. Nakontoga svake treće godine obavljase docijepljenje - objašnjava namdr. Josip Milas, specijalist epidemiolog,iz Zavoda za zaštitu zdravlja.Epidemiološkog odjela iz Osijeka, kojije obavio ovogodišnja cijepljenjanaših radnika. Ove godine naši radnicisu cijepljeni po prvi puta najkvalitetnijimcijepivom Austrijske proizvodnje,koje se proizvodi isključivopo narudžbi, a pruža nakon sva triobavljenja cijepljenja od 95 - 97 postotnuzaštitu organizma.Ovom prilikom trebamo upozoritinaše djelatnike koji misle kako je sadacijepljenje nepotrebno, kada jeprošla sezona krpelja (proljeće) je posvepogrešno. Baš naprotiv, premasavjetima dr Milasa, cijepljenje se itreba obaviti u jesen i zimu po drugiputa, kako bi radnici u proljeće biliveć imuni na virus koji izaziva viremiju,a kasnije i upalu mozga odnosnobolest meningoencefalitis. Jer, uslučaju da je radnik uboden i već zaražen,odnsono da se nalazi u fazi inkubacije,cijepljenje u tom slučaju ine pomaže.Značajno je napomenuti da se ovegodine prilikom cijepljenja, radnicimavadila i krv kako bi se analizom ulaboratoriju ustanovilo da li je netkood radnika već bio u dodiru sa virusomi da li je prebolio prvu fazu bolestikoja je slična običnoj gripi, sa glavoboljamai povraćanjem i bolovimaOsim radnika na sječi i izradi, u Đakovu sucijepljenju pristupili i djelatnici koji rade naposlovima lova u lovištu MačkovacU trbuhu, i koliku fazu zaštite ima utijelu u sadašnjem momentu.Postoje mogućnosti da se ponekiradnik i zarazio, ali se tijelo uspješnoodbranilo od virusa. Treba napomenutida efikasnog liječenja u stadijubolesti nema, pa je cijepljenje kaopreventiva od posebne važnosti.A. Z. LONČARIĆ

BUKOV PRE18. kolovoza 1993.SVE NAŠE RAZLIČITOSTI ...INFORMATIČARI I PROIZVODNDANASA FAUNA I FLORAKompjuterski programi UZIS i HsPRO verificirani su u Javnom poduzeću iobvezne su ih primjenjivati sve uprave, rečeno je na zajednič/com sastanl

18. kolovoza 1993.KULTURA • RAZONODA » ZABAVA »ZANMLJIVOSTI' KULTURA « RAZONODANAŠA KRIŽALJKASLAVONSKO SELO NAISTOČNOM B03IŠTUPALIPRIRODNE ZANIMUIVOSTI IZ NAŠIH SUMABUKVA NA ŠTAKAMA" 4eđu prirodne rijetkosti goranskih šuma spada i ova »bukvarlna štakama« iz šumskog predjela Debelivrh što su je u ovihpos\)edrijih 100 godina, kolika joj je procijenjena starost, brižnočuvale generacije šumskih djelatnika Šumarije Mrkopalj delničkeUprave šuma. Opsezi debala »štaka« u prsnoj visini mjere138 i 143 cm, a — od visine od 297 cm, kad dvije bukve od dvažira (bukvice) postaju jedna bukva — promjer debla iznosi 62cm, a najviša visina zelene krošnje 27 m. Da Debelom vrhu ponadlegendarne Presike, nekad znanom tetrijebskom pjevalištu,rado navrate slučajni namjernici i ljubitelji prirode rječito kazujene samo ugaženi puteljak koji vodi do »bukve na štakama« negoi brojni inicijali što ih neodgovorni pojedinci nožem urezuju u koru»nogu-štaka«.A. FrkovićCRTA I PIŠE: KRUNOSLAV SILINJEMCItom divnom slavonskom naseljuU nekada je sunce sjalo, a sada samonoć i tama — to ne mogu zamislitini ja sama. Nekada je bilo to selodivno puno ljubavi i sreće za koje senikad zaboravit neće. Pali Niemci,klonuli su i svi J/udi zato što nam Bogtako sudi.Mnogi su ljudi život svoj dali zatošto su Njemci pali. U Njemcima sadaneprijatelj hara, ta grozna stvorenjašto bol u srcima stvara. Ali i mi ćemotamo zapaliti svijeće i rat se u to seloviše nikad vratiti neće. Naša Vojskahrabro se bori i za svoju voljenu DomovinumoU. »SAMO JEDNO OP­ROSTITI IM SE NEĆE«, što su našudjecu klali i bacali u smeće. Mnogi ćeljudi živote svoje dati, ali četnici djecui narod više neće klati. I to dobromoraju znati jer živi samo Bog iHrvati.Jasmina i Marina IlijevićNemir u dušiNoć tamna, prijetećaIgra vjetra u prozorimaTi u mojim mislimaNemir u duši.Tjeskobna iščekivanjaTutnjave s prvih linijaŠapat molitve za dan tvog povratkaZaborav u smiraju sna.ANKICASINDIKALIZMIčim smo se podigli zaneki gramVlada nam spustila u —centi ma!« » *Bili bi zajedno moždajači,da brzo bogaćenje nijepojedinačno!• * «Radi ekonomičnosti,država je počelatiskati na §to višeprimjeraka.Kosili

A VI MORATE NASTAVITI DALJE ...RATNE SUDBINE NAŠIH DJELATNIKAU izviđačkoj patroli bilo nas je desetak, a prema releju na Psunju smo krenuli u — /prijepodnevnim satima, odjednom je odjeknula eksplozija sa dimom... Ležao sam na zemljishvativši da mi je teško ozlijeđena lijeva noga ispod koljena... Za mene je rat bio završenIvan Hill,dopredsjednikSa osnivačkog skuparoditelja poginulih braniteljadomovinskog rata spodručja Općine VinkovciNEĆEMO IH ZABORAVITISvi mi znamo daje teško živjeti bezdoma, bez supruga, bez roditelja alinajteže je živjeti u vječnom bolu zbogizgubljenog djeteta...nicijativni odbor udruženja roditelja poginulihbranitelja domovinskog rata RepublikeHrvatske, podružnica Vinkovci ipodručnih devet općina 15. svibnja ovegodine održali su osnivački skup roditeljadomovinskog rata.Osnivačkom skupu — podružnice prisustvovalisu roditelji poginulih branitelja kojiimaju prebivalište (ili boravište kao prognanici)u Vinkovcima i u područnim općinamau Nuštru, Otoku, Tordinaca, Ivankova, StarihDankovaca, Starih Mikanovaca, Andrijaševaca,Nijemaca i Darmine.Osim toga skup je bio otvoren i za svegrađane, te članove obitelji poginulih braniteljadomovinskog rata, udovice poginulihbranitelja, te invalida domovinskog rata.Osim 120 roditelja podružnici u osnivanjuprisustvovali su dr. Dražen Švagelj,gradonačelnik grada Vinkovci, Vicko Goluža,pomoćnik ministra rada i socijalne skrbiHrvatske, Robert Balentović, referent zapoginule vojnike Osijek, Rudolf Koneng,podžupan Vukovarsko-srijemske županije,Čanaki Franjo, savjetnik za političku djelatnost109. brigade, Stjepan Rožmarić, poručnik11. domobranske pukovnije, SenkaBabaja, voditelj službe za skrb obitelji poginulihOsijek, Lucija Brešćanski, socijalnaskrb Vinkovci i Dubravka Lipovac, predsjednicaudruženja roditelja Zagreb.umarskog te­Antu­Šhničarana Kolundžićaposjetio sam unjegovom obiteljskomdomu u Golom Brdu,selu smještenom sjevernood ceste Velika- Kaptol. U omanjoji skromnoj seoskojkućici zatičemAntuna, njegovu suprugui dvije kćerkice.Moj domaćin je djelatnikpožeške Upravešuma, poslovođa ušumariji Velika i sudionikdomovinskog ratau kojem je teško ranjenpostavši osamdesetpostotniinvalid.Naime, kao zapovjednikprvog odjeljenjasamostalnog izviđačkogvoda čuvene123. požeške brigade,prilikom jednog izviđanjana Psunju, uožujku prošle godine,Antun je stao na nagaznuminu, tzv. »paštetu«i ostao bez lijevepotkoljenice, zadobivšipritom i eksplozivnerane na desnojpotkoljenici i lijevojšaci.Ulazim u kuću očekujućiozbiljno i zabrinutolice mog sugovornika,ali ništaod toga. Početna zbunjenosti iznenađenostzbog neočekivanogposjeta, a odmahzatim ugodno se iznenađujemsrdačnošću ioptimizmom, koji zračiiz ovog odlučnog ihrabrog tridesetgodišnjaka.Kao pravi domaćinnudi me kavom i rakijom.Zamolih Antunada mi ukratko opišesvoje ratno stradanje.— U izviđačkoj patrolibilo nas je desetak,a u prijepodnevnimsatima krenulismo na relej »Psunj«,zatim dalje prema Velikimpoljanama. Ublizini sela GornjaŠumetlica stao samna jednu od nekolikopostavljenih mina.Odjeknula je eksplozijas popratnim dimom.Ležao sam nazemlji shvativši da mije teško ozlijeđena lijevanoga ispod koljena.U djeliću sekundepomislio sam na protezui na daljnji mojživot. To mi je načasdalo snage i životnevolje. Do mene je prvipriskočio Damir Ciganović,a zatim moj zapovjednikZlatko Jelić,koji je odmah remenomod ranca izvršiopodvezivanje ranekako bi zaustavio krvarenje— živo se prisjećaAntun — i nastavlja:— Pažljivo sume izvukli na sigurnoa od šatorskog krila,pušaka i priručnogmaterijala načinilinosila te izvršili previjanjerana. Putemradio-veze zatraženaje medicinska pomoć.Bio sam svega svjestan,nalazili smo senekoliko kilometaraod psunjskog odašiljačaa bilo je oko 15sati.- Što se dalje događalo?— Tijekom nošenjaprema navedenomodašiljaču, kolege sumi dali tablete protivbolova i vodu te mijoš jednom podvezaliranjenu nogu. Dva satasu me nosili(!) a ondaje pristiglo medicinskoosoblje s nosilima.Kao što rekoh,bio sam stalno pri svijesti,a do dolaska medicinskeekipe čaksam se nekoliko putapokušao našaliti, hrabrećitako svoje kolege-izvidaćei sebe! Prije18 sati donijeli sume do odašiljača a tunas je čekao naš vozačStjepan Rajnovićte smo odmah krenuliput novogradiške bolnice,gdje mi je amputiranalijeva potkoljenicau donjem dijelu.Prisjećam se da samsvojim izviđačima rekao:»Za mene je ratzavršio, a vi moratenastaviti dalje«. Proveosam u ovoj bolnicitri dana, a za to vrijemepo gradu su neprestanopadale granate— završava Antunsvoju potresnupriču.Šest mjeseci od ranjavanjaovaj požrtvovnihrvatski vojnikdobio je protezu kojaće mu olakšati hodanje.U dvorištu ugledasmonovi »Ford Taunus«.Antunu ga jedarovalo Hrvatskokulturno društvo»Croatia« iz austrijskoggrada Vocklabrucka.Pročitasmoizmeđu ostalog udarovnom ugovoru:»Poklon darujemoAntunu Kolundžićukao hrabrom i viteškomhrvatskom borcu,koji je dobio neizlječiverane...«Iako je to neshvatljivo,imao je nemalihproblema s registracijomtog vozila. Poredplaćanja poreza napromet i carine, moraoje ići čak tri putana tehnički pregled, aumalo se desilo damu vozilo oduzmuzbog toga što nije registrirano.Sam jeodlazio u požešku općinukod pojedinihčelnika što je, ne trebaposebno isticati, zaAntuna bio posebannapor. Opet je, na žalost,administracijapokazala svoju tromosti neuvidavnost,osobito kada je u pitanjuhrvatski vojni invalid.Stoga je ovajmladi čovjek opravdanoogorčen.Nakon osam godinastaža, sada je nabolovanju te dobivaodređenu nadoknadu.U okviru invalidskoboračkezaštite pristižemu svega 50.000HRD što je sve skupaipak skromno za prehranjivanječetveročlaneporodice. Na pitanjeda li razmišlja oprekvalifikaciji, Antunnam je odgovorioda ga najviše zanimastolarski obrt, a željamu je da ima svojuradionicu. S obziromna dosadašnju hrabrosti odlučnost, uopćene sumnjamo da ćeova ideja ubrzo bitiostvarena.I. TomićIdeja o organiziranju ovog skupa svihroditelja poginulih branitelja domovinskograta grada Vinkovci i područnih općina rodilase među tužnim alejama gdje se mi roditelji,a neki već gotovo dvije godine svakodnevnosusrećemo u tuzi i boli koja nasje i zbližila tako da smo već postali jednaobitelj, naglasila je predsjednica inicijativnogodbora prilikom pozdravnog govoraAna Šušnjara.Teško je ispričati naše emocije, a pogotovoono što nas prati i boli, a to su čestonerazumijevanja društvene zajednice, takoda mnogi roditelji nose osjećaj napuštenostii osame, što još više povećava našubol i tugu gubitka naše djece, a braniteljacijele Hrvatske. Paleći svijeće nagrobovima naše djece, uvijek mislimo i naneizmjernu bol i tugu onih roditelja poginulihbranitelja domovinskog rata, čiji su grobovinažalost još i danas i nepoznati i nedostupni,naglasila je gospođa Šušnjara.Svi mi znamo da je teško živjeti bez doma,bez supruga, bez roditelja, ali najteže je,posebno je naglasila gospođa šušnjara,na granicama nepodnošljivosti živjeti uvječnom bolu zbog izgubljenog djeteta.Nakon protokolarnog dijela, usvojen jePoslovnik o radu podružnice, te izabraniPredsjednik, dopredsjednik, tajnik i blagajnikpodružnice. Izvršni odbor podružnice iNadzorni odbor podružnice. Za predsjednikapodružnice izabrana je Ana Šušnjaraiz Otoka, a za dopredsjednika Ivan Hill,pravnik u direkciji ]P »Hrvatske šume« Zagreb.ZvonkoPEIČEVIĆKratkotrajni predah izviđača u blizini Psunjslcog odašiljača. Antun Kolundžićsa kartom u ruci stoji druai s desna