Å UMARSKI LIST 8/1954

postaju pri kraju toka klijanja nesrazmjerno velike prema ordinatama napočetku toka klijanja. Osim toga je teško uočiti u tim strmim dijelovimarazlike krivulja intenziteta klijavosti pojedinih proba. Zato bi i za grafičnoprikazivanje intenziteta klijavosti tokom cijelog vremena klijanja bilo dovoljnoračunati intenzitete klijavosti u vremenskim razmacima od pet dopet dana u manjem mjerilu. Početni dio krivulje intenziteta klijavosti,koji je u stvari najvažniji, može se lako nacrtati i u većem mjerilu. Samtok klijanja dolazi mnogo jasnije i rječitije, t. j. značajnije do izražaja ukrivulji frekvencije, koja pokazuje, koliko je kojeg dana proklijalo zrna.U prvi će mah biti možda teško predočiti sebi veličinu intenzitetaklijavosti izraženu zrnodanima, jer dosada nemamo nikakvog komparativnogmaterijala. Da bi se to olakšalo, trebalo bi u prvom redu brojčanoodrediti donje i gornje granice intenziteta klijavosti za vrlo dobro sjeme,za dobro sjeme i za još upotrebljivo sjeme pojedinih vrsta drveća. To bise bez velike muke moglo izračunati na osnovu već ranije prikupljenihpodataka o toku klijanja raznih vrsta sjemenja. Na taj način dale bi sepraksi brzo u ruke pouzdane orijentacione smjernice za ocjenjivanje kvalitetasjemena, jer bi ona na taj način lako mogla odrediti, u koju kategorijuintenziteta klijavosti mora da uvrsti dobiveni rezultatneke konkretne probe.Praktični primjer računanja intenziteta klijavostiDa izlaganje o intenzitetu klijavosti bude jasnije, primijenićemo gana praktičnom primjeru i to tako, da uzmemo jedan organski povezan nizprimjera, pa da se tako ujedno vide i postepene promjene rezultata baziranena kombinatorici. Detaljnije se ovdje ne možemo upustiti u prikazivanjetog zakonomjernog mijenjanja u vezi sa kombinatorikom, iako ses njom, kako je razumljivo, svaki čas susrećemo, jer to ne dozvoljava niprostor ni osnovna kompozicija samog članka.Uzećemo opet posve shematski primjer. Koliko ima različitih nizova,ako uzmemo, da za prva 3 dana uvijek proklija po 5 zrna, i koliki je zasvaki takvi niz intenzitet klijavosti i srednje vrijemeklijanja?Prvo se pitanje dakle svodi na odgovor, koliko ima varijacija saponavljanjem treće klase od šest elemenata (zrna) uzevši u obzir i0 zrna, dakle od elemenata 0, 1, 2, 3, 4, 5, kojima je zbroj uvijek jednakpet (zrna). Po kombinatorici ima svih mogućih rješenja V' T n = fi r = 6 3 == 216. Ali nama je potreban samo broj varijacija, kojih zbroj elemenataiznosi 5. Tih će dakako biti mnogo manje. Do tih varijacija možemo doćitako, da izvedemo sve moguće varijacije treće klase sa ponavljanjem odšest gornjih elemenata, i da izdvojimo sve one varijacije, kojih je zbrojelemenata jednak 5. To je prilično dosadan posao, kad svega ima 216 varijacija,koje treba poredati po određenim pravilima.Brže dolazimo do rezultata, ako samo osnovne kompleksije, kojih zbrojelemenata iznosi 5, permutiramo bez ponavljanja, i od dvije jednakepermutacije uzmemo samo po jednu. Te osnovne, t. j. najniže permutacije mogu biti samo ove: 005, 014, 023, 113 i 122, jer samo zbrojelemenata tih kompleksija sa njihovim per mutacijama daje rezultat5 (zrna).353