Å UMARSKI LIST 8/1954

slučaju klijaju zrna zapravo samo dva dana, jer smo kao uslov postavili,,da na početku dana stavljanja zrna u klijalo ne proklija nijedno zrno (varijacijetreće klase).Mišljenja sam, da nisu potrebna nikakva daljnja objašnjenja, jer grafikoniveoma jasno govore, da su intenziteti klijavosti statičkimomenti, i da su zavisni od broja proklijalihzrna i od dana, kada su proklijala, dakle ne san\o odbroja proklijalih zrna nego i od strukture toka klijanja.A to smo primjenom statičkog računa i htjeli pokazati.Završna razmatranjaNi klijavost sjemena, bilo na koncu analize, bilo u nekom kraćemrazmaku vremena, ni srednje vrijeme mirovanja, odnosno srednje vrijemeklijanja sjemena, ne daju nam sami po sebi, kako je gore obrazloženo,matematski pravilan izraz za učin klijanja, za efektivnu vrijednost klijanja,t. j. ne daju nam pravilan izraz za ocjenu vrijednosti sjemena. Broju bilo koje vrijeme proklijalih zrna, dakle procenat klijavosti za to vrijeme,kao i raspored tih zrna, po kome su u koji dan zrna proklijala, dakle strukturatoka klijanja, ili srednje vrijeme klijanja samo su osnovni faktori zaodređivanje učina klijanja, koji zajedno moraju doći do izražaja u jednojveličini, da bi kvaliteta nekog sjemena bila potpuno i pravilno određena.Ta je veličina intenzitet klijavosti, koji bi mogli nazvati i momentomklijanja. U njemu, kao u produktu klijavosti sjemena isrednjeg vremena klijanja, skoncentrisani su i broj zrna proklijalih u određenovrijeme kao i vrijeme, kada su ta zrna proklijala. U intenzitetuklijavosti dolazi dakle zajedno do izražaja i broj proklijalih zrna i strukturatoka klijanja, pa je zato samo ta veličina, kako slijedi iz gornjeg izlaganja, ,matematski pravilan i potpun izraz za učin klijanja sjemena, t. j. za njegovukvalitetnu vrijednost.Intenzitet klijavosti dobro će zato doći svakom stručnjaku u operativiza direktno određivanje kvaliteta sjemena potrebnog za kulturne radove.Svaki će stručnjak moći prije sjetve i sam pouzdano odrediti kvalitet potrebnogsjemena matematski ispravnim izrazom dobivenim na osnovuprovedenih analiza klijanja, jer mu ni procjena klijavosti, ni tzv.energija klijanja kao ni srednje vrijeme klijanja nemogu sami po sebi, t. j. bez računanja intenziteta klijavosti, poslužiti kaomjerilo za ocjenu kvaliteta potrebnog sjemena.Ali osim ove direktne primjene intenziteta klijavosti upraksi, važan je taj pravilan matematski izraz klijavosti pri proučavanjuodvijanja procesa klijanja, i to baš zbog svoje suptilnosti. Iz toga razlogadoći će intenzitet klijavosti do punog i presudnog izražaja naročito u graničnimslučajevima, u kojima je ranije sam broj proklijalih zrna mogaodovesti do posve pogrešnih zaključaka. Osjetljivost intenziteta klijavostileži baš u strukturi toka klijanja, koja se ranije uopće nije uzimala u obzir.Međutim nije samo od važnosti, da se kompariraju intenziteti klijavostiu nekom izvjesnom vremenu klijanja od polaganja sjemena u klijalo,t. j. da se kompariraju krivulje toka klijanja do neke izvjesne tačke,iste za sve probe istovrsnog sjemena, nego da se kompariraju i drugiistovjetni (po vremenu klijanja) isječci tih krivulja među sobom, koje359