Kompleksija 005 daje samo ove različite permutacije 005, 050, 500014 „ „' „ „ „ :014, 041, 104, 140, 401, 410023 „ „ „ „ „ :023, 032, 203, 230, 302, 320113 „ „ „ „ „ : 113, 131, 311122 „ „ „ „ „ : 122, 212, 221Svega ima dakle 21 varijacija sa ponavljanjem trećeklase od zadanih šest elemenata, u kojima zbroj elemenata (zrna) iznosi 5.Time smo dobili odgovor na prvo pitanje. Da odgovorimo na drugo pitanje,izračunaćemo intenzitet klijavosti i srednje vrijemeklijanja za svaku pojedinu varijaciju i to tako, da te varijacije odmahporedamo po njihovoj vrijednosti, t. j. po intenzitetima klijavosti.5000.50•0 = 0•1=0•2 = 0•3 = 00' = 0: 5 = 0,0410051•0 = 0•1 = 1•2 = 0•3 = 011 : 5 = 0.2320052a•0 = 0•1=2•2 = 0•3 = 022: 5 = 0,4401052b• 0 = 0•1=0•2 = 2•3 = 022: 5 = 0,4230053a•0 = 0•1=3•2 = 0•3 = 033: 5 - 0,6311053b•0 = 0•1 = 1•2 = 2•3 = 033: 5 = 0,6140054:4a• 0 = 0•1 = 4•2 = 0•3 = 045 =0,8221054b•0 = 0•1 = 2•2 = 2•3 = 04r ,= 4: 5 = 0,8302054c•0=0•1=0•2 = 4•3 = 044: 5 = 0,8050055a•0=0•1=5•2 = 0•3 = 055: 5 = 1,0131055b•0 = 0•1=3•2 = 2•3 = 055: 5 = 1,0212055c• 0 = 0•1 = 1•2 = 4•3 = 355: 5 = 1,0041056a•0 = 0•1 = 4•2 = 2•3 = 066: 5 = 1,2122056b•0 = 0•1=2•2 = 4•3 = 064: 5 = 1,2203056c•0 = 0•1 = 0•2 = 6-3 = 06' = 6: 5 = 1,2032057a•0 = 0•1=3•2 = 4•3 = 077: 5 = 1,41130577b•0 = 0•1 = 1•2 = 6•3 = 075 = 1,4023058a•0 = 0•1=2•2 = 6•3 = 088: 5 = 1,6104058b•0 = 0•1=0•2 = 8•3 = 088: 5 = 1,6014059•0 = 0•1 = 1•2 = 8•3 = 099: 5 = 1,8100 • 0 = 00 • 1 = 05 •.2= 100 • 3 = 05 1010 :5 = 2,0Posljednja je cifra u prvoj koloni svih nizova uvijek 0, jer odmah nakon polaganjazrna u klijalo nije sigurno ni jedno zrno proklijalo, pa je prema tome i posljednjiparcijalni produkat u trećoj koloni u svim gornjim nizovima jednak 0. Todakako ne mora uvijek biti, ali je u našem primjeru tako, jer tražimo vrijednostzrna, koja su klijala prva 3 dana. Tri puna dana nije nijedno zrno klijalo.I prvi je parcijalni produkt, kako smo već objasnili, uvijek jednak 0. To sepotpuno podudara sa pravilom statičkog računa: ako koja sila ili rezultanta silaprolazi kroz tačku ili pravac obrtanja (u nas tačka promatranja), onda je statičkirmomenat te sile ili te rezultante sila jednak nuli. Zbroj brojeva prve kolone dajeukupni broj proklijalih zrna. Zbrojevi parcijalnih produkata u trećoj koloni dajuintenzitete klijavosti. Srednje vrijeme klijanja izračunato jeu svakom nizu ispod spomenutih zbrojeva.354
Usporedimo li račune intenziteta klijavosti i srednjihvremena klijanja za svaku varijaciju, t. j. za svaki niz proklijalihzrna, vidimo najprije, da je kod svakog niza broj zrna isti, t. j. 5, jer jeto bio uslov. Zatim nam udara u oči, da kod poredanih nizova intenzitetiklijavosti konstantno rastu od niza do niza, t. j. od probe doprobe za jednu jedinicu, i to od 0 do 10 zd. Nizovi označeni prema intenzitetuklijavosti sa 2, 3, 7, 8 imaju po dva jednaka rezultata označena saa i b, a nizovi 4, 5 i 6 po tri jednaka rezultata označena sa a, b, c. Pojedan rezultat imaju nizovi 0, 1, 9, 10. Sličnu pravilnost zapažamo i kodsrednjih vremena klijanja, kojih rezultati rastu konstantno za0,2 i to od 0,0 do 2,0 dana. U spomenutim slučajevima jednakih rezultataza intenzitete klijavosti moramo dakako dobiti i po dva, odnosno po tri jednakarezultata za srednja vremena klijanja, jer je broj proklijalihzrna uvijek isti.Napokon razabiremo iz gornje grupe nizova, da se intenzitetiklijavosti prvog i posljednjeg niza, drugog i pretposljednjeg, trećeg i pretpretposljednjegnadopunjavaju uvijek na 10 zrnodana, a srednja vremenaklijanja uvijek na 2,0 dana. Ti nizovi, koji se nadopunjujumeđu sobom, imaju uvijek obrnutu strukturu toka klijanja.Kako se vidi već iz ove brze, letimične, nepotpune analize te grupenizova, postoji u cijeloj grupi stroga simetričnost, pravilnost i zakonomjernost.Svaki bilo koji niz' proklijalih zrna samo je jedan elemenat izvjesnogsistema nizova, u kojem ima svoje posve određeno mjesto. Ta simetričnost,pravilnost i zakonomjernost izbija još jasnije na površinu u grafičkomodređivanju intenziteta klijavosti i srednjeg vremenaklijanja po zakonima statike.Kod grafičkog određivanja intenziteta klijavosti i srednjeg vremenaklijanja označen je raspored proklijalih zrna u obliku paralelnih sila, a višetoga rasporeda nacrtana je odgovarajuća krivulja toka klijanja kao i tokaone krivulje, koja se sa prvom nadopunjuje u intenzitetu klijavosti na 10zd. Ta druga krivulja je prema osnovnoj u ravnini okrenuta za 180° i zatvarasa osnovnom pravilan poligon. Taj je poligon za krajnje nizove ugrupi širok i postaje prema centralnim nizovima sve uži. U sredini nizovasliju se obje krivulje u jednu krivulju (u nacrtu zapravo u izlomljenu crtu),Tcoja u izvjesnim slučajevima može biti pravac i dijagonala prvog poligona(na pr. da smo mjesto pet zrna imali šest zrna, koja su trebala da proklijajuza prva tri dana).Kod svakog grafikona, kako se vidi, nalazi se desno plan sila(vektorpoligon). Sile, t. j. broj proklijalih zrna z ucrtane su u istom mjerilusila kao u vremenskom rasporedu sila više grafikona, koji (raspored)označuje strukturu toka klijanja. Visina pola H je veličina jednogdana, tako da u grafikonu, kako smo gore izložili, dobij amo odmah veličinumomenta u jedinicama sila (proklijalih zrna). Statički momenti, t. j.intenziteti klijavosti nalaze se u grafikonu desno na pravcu momenta, koji(pravac) teče paralelno sa rezultantom (R), odnosno na pravcu, koji prolazikroz tačku termina razmatranja. Jasno se vidi, kako statički momenti,t. j. intenziteti klijanja rastu od 0, kada rezultanta ležiu pravcu momenta, uvijek za jednu jedinicu, t. j. za 1 zd. Rezultantase u svakom slijedećem grafikonu (ne računajući varijante sa jednakimintenzitetima klijavosti) pomiče pravilno za 0,2 dana na lijevo, tako da se355
- Page 1 and 2: ^/*,,,,:• -*.:. >SSV• ; -"';•
- Page 3: ŠUMARSKIGLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTV
- Page 6 and 7: nastoji okretati svoje hvatište ka
- Page 8 and 9: srednje vrijeme klijanja, ai intenz
- Page 11: postaju pri kraju toka klijanja nes
- Page 15 and 16: 357
- Page 17 and 18: slučaju klijaju zrna zapravo samo
- Page 19 and 20: intensity of germination is express
- Page 21 and 22: Die mittlere Keimungsdauer betrug f
- Page 23 and 24: PPROCJENA UČEŠĆA OBOJENE SRŽI U
- Page 25 and 26: Srz poijskoo jasenaßmrwus aogusiif
- Page 27 and 28: Trupci za piljenje kakvoće AZdrava
- Page 29 and 30: 371
- Page 31 and 32: V = volumen prostora (m 3 , što ga
- Page 33 and 34: nog promjera krošnje i njezine du
- Page 35 and 36: 377
- Page 37 and 38: 9. M i 1 o j k o v i ć T. D.: Istr
- Page 39 and 40: Duljina stabljika jednogodišnjih b
- Page 41 and 42: Navedeni odnosi pregledno se razabi
- Page 43 and 44: 3. Prosječni maksimalni broj 1 i 2
- Page 45 and 46: Kod konstrukcije drvnogromadne lini
- Page 47 and 48: 389
- Page 49 and 50: gdje je \x = modul skale, a na ordi
- Page 51 and 52: STEREOMETER KAO VISINOMJERDr. Zdenk
- Page 53 and 54: slučaj vodoravnog terena, te kad j
- Page 55 and 56: II.Za mjerenje visinskih razlika u
- Page 57 and 58: calnog stereoskopa na rasklapanje (
- Page 59 and 60: LITERATURA:1. Daniel R.: La photogr
- Page 61 and 62: oizašalje na usavršavanje u inoze
- Page 63 and 64:
Zaraženo područje nalazi se na za
- Page 65 and 66:
kršaje je dužan, da u takvom slu
- Page 67 and 68:
UZGREDNO DRVARENJEPo većim gradovi
- Page 69 and 70:
DOMAĆA STRUČNA LITERATURAIng. A.
- Page 71 and 72:
NATJEČAJUprava,, nacionalnog parka
- Page 73 and 74:
OGLAS DRAŽBENa temelju Uredbe o pr
- Page 75 and 76:
OGLAS DRAŽBEDne 16. kolovoza 1954.