Osobine darovite djece

Udio darovitih učenika u populacijiKako je darovitost slučajan rezultat utjecaja nepredvidivo mnogo slučajnihfaktora, ljudske sposobnosti dobro se mogu opisati normalnom razdiobom:Oko 68% stanovništva je prosječnih sposobnosti (polovica od toga je nešto ispodprosječnih sposobnosti, a polovica iznad).Dio populacije u segmentu [m,m+s] – kažemo da je iznadprosječnih sposobnosti.Za populaciju u segmentu [m+s, m+2s] – možemo kazati da je talentirana. Segment [m+2s, m+3s] – obuhvaća darovite (mnogi među njima daroviti su u višepodručja).U segmentu [m+3s, m+4s] – možemo govoriti o istaknutoj darovitosti.Opredijelimo li se samo za one darovite za matematiku, očekivani postotcise smanjuju.

Model darovitostiNeki iznimno daroviti pojedinci kao djeca nisu bili zamjećeni, čak su imali iteškoće tijekom školovanja (pr. H. C. Andersen, A. Einstein). Mogući razlog tome je razina nastave koja je bila ispod njihovihmogućnosti.S druge strane, neka djeca koja su u ranoj dobi uočena kao darovita (čudood djeteta), kasnije su “zakazala” ne opravdavši visoka očekivanja okoline.Nameće se temeljno pitanje – Kako pomoći darovitom djetetu urealizaciji njegovih potencijala?Urođena dispozicija za postizanje izvrsnosti u određenom području teosobine ličnosti jesu nužan, ali ne i dovoljan uvjet za postizanjenadprosječnog rezultata.O brojnim okolinskim činiteljima koji tijekom razvoja djeluju na djetetovuličnost (prije svega obiteljske i obrazovne okolnosti) ovisi hoće li se tepredispozicije razviti i pokazati.

Kognitivne komponente darovitostiIntelektualne sposobnosti u osnovi darovitosti obično se manifestiraju udva oblika:konvergentno mišljenje – sposobnost rješavanja problema,divergentno mišljenje – mogućnost generiranja novih ideja i traženjealternativnih ti ih rješenja.jDivergentno mišljenje j nalazi se u osnovi kreatvnosti.Kreativnost – mogućnost drugačijeg pristupa informacijama u pojedinompodručju.Kreativnost je izuzetno teško definirati pa tako i mjeriti.Ne mora nužno postojati korelacija između inteligencije i kreativnosti.Premalo programa za darovite stavlja kreativnost u svoje središte.Djecu koja imaju izraženu sposobnost konvergentnog mišljenja čestonazivamo “bistrom”, , dok se ona koja ujedinjuju obje komponente smatrajudarovitom.

Daroviti pojedinci imaju neke zajedničke kognitivne osobine (Čudina-Obradović, 1991):sposobnost usmjeravanja pažnje na relevantne informacije isposobnost zadržavanja pažnje,visoko razvijena sposobnost uočavanja odnosa u području svojenadarenosti (tzv. sistemsko razmišljanje),visoko razvijena sposobnost za uočavanje i pronalaženje novihproblema (tzv. analitičko razmišljanje),originalan a i aktivan a pristup prema okolini, o ,sposobnost učinkovite pohrane informacija koja osigurava bogatu idobro organiziranu mrežu pojmova i specifičnih znanja,sposobnost brzog pretraživanja dugoročnog pamćenja.

Komponente ličnosti koje pridonose realizacijidarovitostitiOsobine ličnosti obično se opisuju kao “katalizatori” o kojima ovisi hoće lise kombinacija nadprosječnih sposobnosti uspjeti i iskazati.Četiri su obilježja ličnosti bitna za ostvarenje potencijalne darovitosti:otvorenost prema novom iskustvu,pozitivna slika o sebi,autonomija,otpornost na stres.

Otvorenost prema novom iskustvu – osobina ličnosti koja se usvakodnevnom govoru najčešće poklapa s pojmom radoznalosti ili znatiželje.Pojam ili slika o sebi – predodžba koju svaki pojedinac ima o sebi.Visoko samopoštovanje bitna je komponenta pozitivne slike o sebi.Osoba koja ima pozitivnu sliku o sebi prihvaća sebe kakva jest.Izraženija darovitost nije uvijek popraćena i podjednakim povećanjemsamosvijesti i samopouzdanja.Drži se da je kod vrhunski nadarene djece njihova slika o sebi podložnanegativnim samoprocjenama uslijed velike samokritičnosti.

Autonomija – daroviti pojedinci jače se zalažu za svoje stavove, nepriklanjaju j se uslijed socijalnog pritiska mišljenju j većine i ne prilagođavaju sekriterijima okoline. Ne zaziru od samoće, često su sami sebi dovoljni, a zaokupljenostodređenim predmetom odvlači ih od društvenih aktivnosti. Kod darovitih se zapaža izraženiji unutarnji osjećaj kontrole koji se očitujekroz veću ustrajnost, spremnost na preuzimanje odgovornosti i inicijatve uradu.Otpornost na stres – neka su istraživanja pokazala da su osobito darovitadjeca vrlo senzibilna na pažnju i nepravdu u okolini te da su sklona snažnimemocionalnim i reakcijama. Utvrdilo se da je viša intelektualna sposobnost ujedno i protektivni činiteljkoji omogućava uspješnije suočavanje sa stresom. Darovita djeca pokazuju znatno manju razinu ispitne anksioznosti oddjece prosječnih sposobnosti. Smisao za humor se često navodi kao izraženo obilježje darovitih.

Djeca viših intelektualnih sposobnosti imaju izraženiju orijentaciju premabudućnosti, lakše mogu povezati udaljene ciljeve sa sadašnjom aktivnošćui predvidjeti dugoročne posljedice svog ponašanja.Kod izuzetno darovite djece često je prisutan perfekcionizam.Jedno je poticajni perfeksionizam pri čemu su postavljeni kriteriji izvedbevisoki, ali ipak dostižni, a drugo je ugrožavajući perfekcionizam kada supostavljeni ciljevi preveliki i dovode do stresa i psihosomatskih smetnji.Mnoga darovita djeca postavljaju previsoke ciljeve, vrlo su kritična premasebi i nemaju razvijen unutarnji osjećaj visoke kompetencije(samodjelotvornosti).

HR priorities and delivery capacityAcross the total sample, aligning HR and business strategies, and management andleadership development stand out as high priorities. Other high-priority items areemployee engagement, and sourcing scarce and critical skills.In general, it is a concern that ability to deliver a range of activities associated withbuilding and transferring skills (developing technical and vocational skills, workforceplanning, career management etc.) is weak and in particular, that management andleadership development (a high priority) is described as such.The priorities do not change substantially when data for local, multinational and publicsector organisations are compared. All share capacity gaps in people development.Employee engagement is a priority for the private sector but not the public sector, whereperformance and reward is an important focus area for the latter.South African respondents show labour market compliance as their third most importantpriority, with expatriate skills transfer showing as the area of least capacity and lowestpriority. This could be as a result of expatriates not being a feature of South Africanresponses. Managing diversity is the second lowest priority which is surprising given thatit would be an important enabler to effective succession planning and labour marketcompliance.HR priority-capacity chart-all respondentsLow Capacity HighManagingDiversityLabour Market ComplianceRecruitment (in general)Employee EngagementCustomised Performance and RewardDevelop/Deliver Technical &Sourcing scarce and critical skillsVocational skillsWorkforce planningCareer Management/DevelopmentSuccession planning +Expatriate skillstransferAligning HR & BusinessstrategyManagementt /LeadershipDevelopmentLowPriorityHighEY |15

Potreba za radom u obogaćenim odgojno-obrazovnim programima:Postoje različite mogućnosti – širenje obrazovnog programa u širinu idubinu, stvaranje novih programa, mentorski rad sa stručnjacima,grupe za nadarene i sl.Potreba za nezavisnošću u učenju: č Darovitoj djeci je važno omogućiti samostalan rad i istraživanje.Potreba za izazovima u kojima se može doživjeti i povremenineuspjeh:Ponekad je dobro darovitoj djeci postaviti zadatke u blizini krajnjihgranica tzv. približnog razvoja.Potreba za sudjelovanjem u širokim programima kojima se potičecjelokupni razvoj:Zadovoljavanje ove potrebe je važno kako ne bi došlo do prebrze ipreuske specijalizacije, što bi kasnije moglo ugroziti razvoj ličnosti ilinekih drugih sposobnosti.

Public sector organisations however have different HR priorities based on the organisational objectives they arepursuing:First ranked organisational priorityMost often ranked HR priorityImprove quality of service deliveryWorkforce planningImprove the scale or spread of service deliveryDeveloping and delivering technical and vocationalskillsReview/ introduce new operating modelDelivery of performance and reward programmescustomized to local needsPrivatisation or alternative service delivery modelsSourcing scarce and critical skillsAdapting to meet new policy, regulation, orlegislationDeveloping and delivering technical and vocationalskillsReduce costsEmployee engagement18 | Realising potential / EY 2013/14 Sub-Saharan Africa talent trends and practices survey

Daroviti mogu imati različite teškoće u području socijalnih odnosa:osamljenost,nedostatak prijatelja (npr. zbog bavljenja velikim brojem izvanškolskihaktivnosti...),neslaganje s (nepromišljenim) postupcima druge djece,kritiziranje i ljubomora vršnjaka...Darovitost ima utjecaj na obiteljski život i zahtjeva promjenu u odnosimaizmeđu roditelja i djece.

LiteraturaGeorge, D: Obrazovanje darovitih: kako identificirati i obrazovati darovite italentirane učenike, Educa, Zagreb, 2005.Vlahović-Štetić, V.: Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi, IDIZ,Zagreb, 2005.Elezović, N: Matematička natjecanja i rad s darovitim učenicima, Element,Zagreb, 2007.