Agriculturae Conspectus Scientificus - Agronomski fakultet

96Tajana KRIÈKA, Željko JUKIÆ, Neven VOÆA, Sandra VOÆA, Denis MAKSIÆTablica 3. Vrijednost koeficijenta korelacije (r) za hektolitarsku masu, vlagu zrna, ukupne primjese, crne i bijele primjese u treæojgodini istraživanja (1999. godina)Table 3. Correlation coefficient (r) for hectoliter weight, kernel moisture, total admixtures and black and white admixtures in thethird year of research (1999) Kada se raspon vlaga u zrnu koje su utvrðene uistraživanju podijeli na èetiri manja raspona ondase još bolje može vidjeti koji od odabranih rasponavlage zrna njabolje korelira sa hektolitarskom masomi ukupnim primjesama. To su rasponi od 12,5 do13,5% i 13,6 do 14,5% vlage u zrnu, jer su u timrasponima koeficijenti korelacije bili uvijek veæi odostala dva raspona vlage zrna. U prvoj godini utvrðenisu veæi koeficijenti korelacije za hektolitarsku masui ukupne primjese, kao i za ukupne primjese i vlaguzrna, ali je bilo vrlo malo uzoraka tako da se onisamo navode i nemaju ozbiljnije znaèenje. Trebalobi poveæati broj uzoraka sa vlagama zrna izmeðu15,6 i 16,2% da bi se toènije odredio korelativniodnos. U 1998 i 1999 godini koeficijenti korelacijebili su statistièki opravdani i to za korelativni odnosizmeðu hektolitarske mase i primjesa u rasponu vlagaod 12,5 do 13,5% i 13,6 do 14,5% u 1998. godini i zaraspon vlage zrna od 13,6 do 14,5% u 1999. godini.Vrijednosti koeficijenata korelacije prikazani su utablici 2.Iz tablice 2 može se zapaziti, da se toèniji zakljuèako korelativnom odnosu izmeðu hektolitarske mase,vlage u zrnu i ukupnih primjesa može izvesti prinižim vlagama u zrnu nego pri višim. Ovaj zakljuèakje u skladu sa literaturnim navodima jer Vešnik isur. (1989) istièu da odreðivanja hektolitarske masei kolièine primjesa nisu pouzdana kada se provodeu pšenici èija vlažnost prelazi 14%.Osim toga Krièka i sur. (1997) istièu da se poveæanjemvlage zrna pšenice iznad 9,4% smanjuje vrijednosthektolitarske mase, te da se udio crnih i bijelihprimjesa smanjuje kada se vrijednost hektolitarskemase poveæava iznad 68 kg.Kako je u metodici reèeno u treæoj godini istraživanjaosim ukupnih primjesa odreðen je udio crnih ibijelih primjesa te njihovih komponenata. Zatim sute vrijednosti stavljene u korelativni odnos da se vidikoja od navedenih komponenata možda bolje korelirasa hektolitarskom masom i vlagom zrna. Kako semože vidjeti iz tablice 3, na hektolitarsku masu više suutjecale crne primjese od bijelih, tako da je koeficijentkorelacije za crne primjese i hektolitarsku masubio i statistièki opravdan uz pogrešku od 1%. Odcrnih primjesa na hektolitarsku masu najviše utjeèekorovsko sjeme. Koeficijent korelacije je negativani statistièki opravdan, a to znaèi da se poveæanjemudijela korovskog sjemena smanjuje hektolitarskamasa. Korovsko sjeme takoðer je utjecalo i na sadržajvode u zrnu pšenice. Korelacija je pozitivna ali jekoeficijent korelacije manji i statistièki neopravdan.Sve ostale korelacije prikazane su u tablici 3.Osim odreðivanja korelativnih odnosa u istraživanjuse pokušalo matematièki modelirati odnos izmeðuhektolitarske mase, ukupnih primjesa i vlage u zrnu.U tablici 4 prikazane su jednadžbe omjera vlažnostizrna, hektolitarske mase i ukupnih primjesa utrogodišnjem razdoblju istraživanja, a u tablici 5jednadžbe omjera dobivenih vrijednosti vlage zrna ihektolitarske mase u odnosu na udio bijelih i crnihprimjesa.Analizom pojedinaènih rezultata omjera izmeðuhektolitarske mase i ukupnih primjesa u prvoj godini,uoèava se poveæanje vrijednosti hektolitarske maseuslijed smanjivanja sadržaja ukupnih primjesa i toiznad vrijednosti hektolitarske mase od 73kg/hl.Najmanji sadržaj ukupnih primjesa zamijeæen jekod hektolitarske mase od 74,8 do 76,2 kg/hl iAgric. conspec. sci. Vol. 67 (2002) No. 2

MATEMATIÈKO MODELIRANJE UTJECAJA UKUPNIH PRIMJESA I VLAGE ZRNA NA HEKTOLITARSKU MASU PŠENICE 97Tablica 4. Jednadžbe omjera vlažnosti zrna, hektolitarske mase i ukupnih primjesa u trogodišnjem razdoblju istraživanjaTable 4. Ratio equations of kernel moisture, hectoliter weight and total admixtures in the three-year research periodiznosio je oko 2,2%. U drugoj godini omjer izmeðuhektolitarske mase i ukupnih primjesa pokazujepoveæanje vrijednosti hektolitarske mase iznad69,5 kg/hl uslijed smanjivanja sadržaja ukupnihprimjesa. Pri hektolitarskoj masi od 76,2 kg/hlutvrðen je najmanji sadržaj primjesa koji je iznosio2,5%. U treæoj godini istraživanja rezultati analizeomjera pokazuju poveæanje vrijednosti hektolitarskemase iznad 70,8 kg/hl, uslijed smanjenja sadržajaukupnih primjesa. Pri hektolitarskoj masi od 76,7kg/hl najmanji je sadržaj ukupnih primjesa i iznosi2,8%. Poveæanjem vlage u zrnu iznad 11% poveæao sei sadržaj ukupnih i bijelih primjesa, a sadržaj crnihprimjesa se smanjio.Takoðer analizom omjera izmeðu hektolitarskemase i ukupnih, crnih i bijelih primjesa, utvrðeno je, da se poveæanjem vrijednosti hektolitarske maseiznad 70,8 kg/hl, smanjuje sadržaj ukupnih i crnih, apoveæava se sadržaj bijelih primjesa. U tablicama 4 i5 prikazani su koeficijenti determinacije (R 2 ). Njihovesu vrijednosti male, što govori da æe se ovakvi odnosiizmeðu hektolitarske mase, vlage u zrnu i ukupnihprimjesa, kao i izmeðu vlage u zrnu, crnih i bijelihprimjesa vrlo teško ponovno pojaviti.Poznato je da se poveæanjem kolièine primjesasmanjuje hektolitarska masa. Kolièina primjesau uzorcima nam pokazuje kakva je bila razinaagrotehnike, kakvi su bili uvjeti tijekom uzgojnesezone, te u kakvim je uvjetima protekla žetva.Klimatski uvijeti (temperatura i oborine) tijekomnalijevanja zrna u znatnoj mjeri utjeèu na kakvoæuzrna. Tablica 5. Jednadžbe omjera dobivenih vrijednosti vlage zrna i hektolitarske mase sa bijelim i crnim primjesamaTable 5. Equation of the ratios of kernel moisture and hectoliter weight with white and black admixtures Agric. conspec. sci. Vol. 67 (2002) No. 2

98Tajana KRIÈKA, Željko JUKIÆ, Neven VOÆA, Sandra VOÆA, Denis MAKSIÆS poveæanom kolièinom oborina i nižimtemperaturama u fazi nalijevanja zrna poveæava seprinos zrna i apsolutna masa, dok se udio proteina,sedimentacijske vrijednosti i vlažnog lijepka poveæava(Nevestiæ i sur., 1998). Hektolitarska masa je èimbenikkoji ima veliku važnost za prehrambenu industriju,osobito za preradu žitarica. Veæom hektolitarskommasom poveæava se takoðer i gustoæa (Ujeviæ, 1988).Kod durum pšenica volumna masa veæ se koristikao mjerilo kakvoæe (Hardy-Ugarèiæ, 1997). Nekiod struènjaka veæ zastupaju ideju da se volumnamasa poène koristiti i za ocjenu mlinarske kakvoæemeke pšenice. U istraživanju se utvrdilo, iako samona osnovu jedne godine da korovsko sjeme imautjecaj na vrijednost hektolitarske mase. Poveæanjemudjela korovskog sjemena smanjuje se vrijednosthektolitarske mase. Kljusuriæ (2000) istièe da pšenicauzgojena lošom primjenom agrotehnièkih mjera, uzdosta kiše tijekom proljeæa može dati rod s mnoštvomraznih sjemenki žitnog korova. Moguæe je da takvapšenica i nakon èišæenja ima miris po korovu, osobitoako je bilo prisutno mnogo divljeg luka. Iz podatakaistraživanja može se vidjeti da niža hektolitarskamasa znaèi i veæi udio primjesa, pogotovo crnih ikorovskog sjemena. Niža hektolitarska masa veæ jedovoljan indikator kakvoæe pšenice, ali tek analizomprimjesa možemo dobiti pravu sliku o pšenici kojaulazi u silos.Meðutim, jedino su crne primjese i korovskosjeme kao dio crnih primjesa najviše utjecali nahektolitarsku masu. Niža hektolitarska masa moglabi biti i indikator veæe kolièine korovskog sjemenau masi zrna pšenice, pa bi se veæ unaprijed mogloprocijeniti da li takva pšenica uopæe zadovoljave iline kriterije o kakvoæi, tako da bi se takvi uzorci zrnaposebno ispitali. To se u radu matematièki pokušalodovesti u odnos. Pšenica koja ima zadovoljavajuæuèistoæu ne mora prolaziti isti put èišæenja kao iona koja je jako oneèišæena korovskim sjemenom,odnosno manje se ošteæuje tijeko manipulacije jernije potrebno koristiti iste strojeve i transportere kaoi za jako oneèiæšenu pšenicu.Ova istraživanja napravljena su kod prijama pšeniceu silos, dakle u blizini silosa. Tada je pšenica veæ navratima silosa i veæi je problem ako se pšenica kojaje oneèišæena mora odbiti i vratiti od kud je došla.Smatramo da bi svakako bilo bolje kada bi se uzorcipšenice prije prijama uzeli, još kod žetve i vidjelo dali isti zadovoljavaju kriterije kakvoæe.ZAKLJUÈCITemeljem dobivenih trogodišnjih rezultata ohektolitarskoj masi, vlazi zrna i ukupnim, te crnimi bijelim primjesama tijekom prijama zrna pšenicemože se zakljuèiti:Matematièko modeliranje za istraživane velièine(hektolitarska masa, ukupne primjese i vlaga zrna)ne pokazuje visoku meðusobnu zavisnost, što se vidiiz vrijednosti koeficijenata determinacije koji su mali.To drugim rijeèima znaèi da se za navedene velièinepri vrijednostima koje su dobivene u istraživanjune može uz dovoljno visoku sigurnost izvoditimatematièko modeliranje. Možda bi se isto mogloprovesti na veæem broju uzoraka u svakoj pojedinojgodini ili u dužem vremenskom razdoblju da bi istodakle, matematièko modeliranje bilo uspiješnije isvrhovitije.Korelativni odnosi izmeðu promatranih velièinatijekom trogodišnjeg istraživanja pokazuju negativnukorelaciju izmeðu hektolitarske mase i ukupnihprimjesa, te hektolitrske mase i vlage u zrnu. No,koeficijenti korelacije iako su u sve tri godineistraživanja imali negativan predznak iz godineu godinu su se mijenjali pa su èak u pojedinimgodinama pokazivali i laku povezanost. Što znaèi,da se osim prosjeène treba vidjeti i kakva je korelacijau pojedinim godinama istraživanja. To nam govorida na odnose izmeðu hektolitarske mase i ukupnihprimjesa kao i izmeðu hektolitarske mase i vlageu zrnu utjeèu pojedini èimbenici više ili manje.Takoðer kod odreðivanja korelativnih odnosa izmeðuhektolitarske mase i ukupnih primjesa kao i izmeðuukupnih primjesa i vlage u zrnu, potrebno je uzetiu obzir i pojedine komponente ukupnih primjesa(crne i bijele primjese, te njihove komponente). Dabi još više bili sigurni u tvrdnje koje smo iznijelitreba provesti još više sliènih istraživanja u kojima setreba uzeti u obzir vremenske odnosno klimatološkepodatke za odreðeno podruèje, sortu i agrotehniku.Tek æe se tada sa veæom sigurnošæu moæi matematièkimodelirati hektolitarska masa, vlaga u zrnu i kakoukupne tako i komponente ukupnih primjesa.LITERATURAAltaf Ali A., I. M. Atkins, L. W. Rooney and K. B. Porter.(1969 b): Kernel dimensions, weight, protein andmilling yield of grain from portions of the wheat spike.Crop Sci. 9:329 – 330.Boumans G. (1985): Grain Handling and Storage. Elsevier,New York.Bret R. (1972): Fizièka svojstva zrnenih masa. U knjiziŠtetoèine u skladištima, Vukasoviæ P., Stojanoviæ T.,Šenborn A., Novi Sad, 1972, 25 – 29.Dobrièeviæ Nadica, Pliestiæ S., Marijiæ M. (1995): Promjenehektlitarske mase kukuruza u procesu sušenja,XI Meðunarodno savjetovanje tehnologa sušenja iskladištenja, Zbornik radova, Stubièke Toplice.Finney K. F., W. T. Yamazaki, V. L. Youngs and G. L.Rubenthaler. (1987): Quality of hard, soft and durumwheats. p. 677 – 748. In E.Heyne (ed.) Wheat andwheat improvement. Agron. Monogr. 13. 2 nd ed. ASA,CSSA, SSSA Medison, WI.Agric. conspec. sci. Vol. 67 (2002) No. 2

MATEMATIÈKO MODELIRANJE UTJECAJA UKUPNIH PRIMJESA I VLAGE ZRNA NA HEKTOLITARSKU MASU PŠENICE 99Hardy-Ugarèiæ Žaneta (1997): Tehnološka kakvoæa iosnovne karakteristike mljevenja durum pšenica.XIII Meðunarodno savjetovanje tehnologa sušenja iskladištenja, Zbornik radova, Stubièke Toplice.ICC (1964): International Cereal CommissionKljusuriæ S. (2000): Uvod u tehnologiju mljevenja pšenice.Metkoviæ, 2000.Krièka Tajana, Pliestiæ S., Dobrièeviæ Nadica, Fazliæ Suzana(1997): Analiza primjesa pšenice (Triticum Aestivumspp. Vulgare) prije dorade. Zbornik radova, PrviHrvatski kongres tehnologa prerade žitarica, BRAŠNO– KRUH, Opatija, 1997.Nevestiæ A., Ugarèiæ-Hardy Žaneta, Èota A. (1998):Kakvoæa nekih sorata pšenice roda 1993/94 i 1994/95.u ovisnosti o klimatskim uvjetima. XIV Meðunarodnosavjetovanje tehnologa sušenja i skladištenja, Zbornikradova, Stubièke Toplice.Petz B. (1985): Osnovne statistièke metode zanematematièare, SNL, ZagrebRitz J. (1997): Uskladištavanje ratarskih proizvoda, Knjiga1 i 2, PBI d.o.o. ZagrebRitz J. i Štafa Z. (1979): Primjese – jedan od važnih èinilacapri uskladištavanju uljane repice. Poljoprivrednaznanstvena smotra, br. 55, ZagrebSauer D. B., Meronuck R. A., Christensen C. M. (1992):Microflora. In: Storage of Cereal Grains and TheirProducts, American Association of Cereal Chemists, D.B. Sauer, St. Paul, Minnesota, USA, 320 - 321Ujeviæ A., Kovaèeviæ J. (1972): Ispitivanje sjemena. Zavodza ispitvanje sjemena, Zagreb, 1972.Ujeviæ A. (1988): Tehnologija dorade i èuvanja sjemena,ZagrebVasilj Ðurðica (2000): Biometrika i eksperimentiranje ubilinogojstvu, Hrvatsko Agronomsko društvo, Zagreb,HrvatskaVešnik F., Dobrièeviæ J., Kerep Nadica (1989): Utjecajpoveæane vlažnosti pšenice na izmjere apsolutne ihektolitarske mase i kolièinu primjesa. Zbornik radova,V Savjetovanje tehnologa sušenja i skladištenja, TopliceTopusko.Yamazaki W. T., and L.W. Briggle. (1969): Components oftest weight in soft wheat. Crop Sci. 9:457 – 459.acs67_10Agric. conspec. sci. Vol. 67 (2002) No. 2